Povijest filozofije V-VI, njemački idealizam, pitanja za lakšu orijentaciju pri čitanju i studiju ispitne

literature (obavezne i probrane dopunske)

Povijesno (povijesni pregled)1

1. Tko su glavni predstavnici njemačke filozofije u dobu njemačkoga idealizma? (5-10 imena)
2. Koje godine možemo smatrati početkom, a koje krajem razdoblja njemačkoga idealizma, i
zašto?
3. Koje filozofske tradicije u Europi, a koje u Njemačkoj Kant spaja svojom filozofijom?
4. Zašto je zahvalno Kanta ne ubrajati među njemačke idealiste (Fichte, Schelling, Hegel), nego
ga gledati kao njihova preteču, kako rade mnogi povjesničari filozofije, a od filozofa utjecajno Nicolai
Hartmann?
5. Tko su glavni prethodnici i pretkantovski izvori za Kantovu kritičku filozofiju (kraj 17. i 18. st.)?
6. Zašto i kako se Kantova filozofija dijeli na „pretkritičko doba“ i „kritičko doba“? Kamo s
obzirom na tu razdiobu spada Kantova inauguralna disertacija De mundi sensibilis atque intelligibilis
forma et principiis (O formi i načelima osjetilnoga i razumskoga svijeta) iz 1770.?
7. Što od Kantova djela iz njegova „kritičkoga doba“ spada u propedeutiku za sustav, a što u
izvedbu sustava (usp. „Arhitektonika čistoga uma“ Kritike čistoga uma)? (5-10 naslova)
8. Kada su izdana prva dva izdanja Kritike čistoga uma, koja je razlika (sadržajno i u poglavljima)
među tim izdanjima i koji je povod tim razlikama?
9. Kojim je spisom između prvih dvaju izdanja Kritike čistoga uma Kant nastojao učiniti
pristupačnom (više popularnom) svoju teoretičku filozofiju, a kojim svoju (buduću) praktičku
filozofiju?
10. Koliko je prikaza temeljnoga dijela sustava transcendentalne filozofije (Wisssenschaftslehre)
Fichte napisao, a koliko objavio? Koliko je tih prikaza objavio za vrijeme svoje profesure u Jeni?
11. Kada je i pod kojim naslovom objavljen prvi prikaz temeljnoga dijela Fichteova sustava
(Wisssenschaftslehre, znanstvoslovlje ili nauka o znanosti), a kada drugi?
12. U koji (po redu) prikaz temeljnoga dijela Fichteova sustava (tj. znanstvoslovlja ili nauke o
znanosti) jesu Prvi i Drugi uvod u znanstvoslovlje uvodi? Zašto je napisao dva uvoda, iliti komu (kakvu
čitaocu) je koji uvod namijenjen?
13. Koje je dvije filozofijske discipline Fichte cjelovito izveo još u Jeni kao izvedene dijelove
svojega sustava („po načelima znanstvoslovlja“)? Kako su naslovljena ta djela?
14. Koji su glavni spisi u kojima Schelling prikazuje filozofiju prirode, a u kojima filozofiju
identiteta? Koji je zadnji filozofijski obuhvatan i znatan spis koji je Schelling za svojega života dao
objaviti (a da nije izravna polemika s Jacobijem)?
15. Kada i kojim povodom Hegel najprvo piše i objavljuje Enciklopediju filozofijskih znanosti? U
koliko je izdanja Hegel unosio preinake i u kojim su godinama ta izdanja objavljena? Gdje je u doba

1
Osim povijesnih pregleda v. za podatke i brzu orijentaciju dokument „Glavni predstavnici i djela njemačkoga
idealizma“ na Omegi.
njihova izdanja Hegel predavao? Koja je u formalnome smislu (u uređenju djela) glavna razlika prvih
dvaju izdanja (usp. „Predgovor drugomu izdanju“)?
16. Koje je dijelove sustava iz Enciklopedije filozofijskih znanosti Hegel stigao obraditi i objaviti u
zasebnim spisima, a koje u naknadno (postumno) objavljenim nizovima predavanja?
17. Koja su dva glavna dijela Schellingove kasne (pozitivne) filozofije, gdje ih je predavao te tko ih
i kada kao nizove predavanja uredio i izdao?
18. Na kojim su sveučilištima predavali Kant, Reinhold, Fichte, Schelling i Hegel?
19. Kojih je godina Jena bila središte filozofijskoga života njemačkih zemalja i zašto? Potpitanje:
Koja je pritom bila Goetheova uloga i zasluga?
20. Navesti barem trojicu filozofa koji su neko vrijeme usporedno s Hegelom predavali na
Sveučilištu u Berlinu? Je li netko od njih bio u polemici s Hegelom?
21. Koje godine se Kant javnim proglasom ograđuje od svakoga udjela na Fichteovoj (i Beckovoj)
filozofiji? Kojih se godina prekida suradnja između Fichtea i Schellinga, a kojih između Schellinga i
Hegela?
22. Tko je, kada i u kojem djelu prikazao Spinozinu filozofiju polemički protiv racionalista i
utjecajno za buduće njemačke idealiste?
23. Tko su začetnici, a tko vlastitim spisima sudionici (njemačkoga prosvjetiteljskoga) spora oko
panteizma (njem. Pantheismusstreit / Spinoza-Streit)? Kojih se godina on odvijao?
24. Tko je Kantovu filozofiju popularizirao i konačno uveo u široke krugove kulturnih ljudi
tumačeći njene dobre posljedice za religiju i moral u Pismima o Kantovoj filozofiji?
25. Tko je i kojim spisom izvršio povijesno najutjecajniju kritiku Kantova poimanja
(nespoznatljivih, a na osjetilnost djelujućih) stvari o sebi, mjerodavnu već za Fichtea?
26. Tko su skeptici koji su svojim djelima Fichtea uvjerili u neodrživost Reinholdova utemeljenja i
usustavljenja Kantove filozofije i u potrebu dubljega zasnivanja sustava transcendentalne filozofije?
27. Tko su bili predstavnici pokantovske njemačke filozofije u krugovima njemačkih romantičara?
Kakva je njihova veza s poznatim njemačkim idealistima? Je li tko od njih slušao Fichteova jenska
predavanja?
28. Koja se književna djela vežu uz tada suvremenu njemačku idealističku filozofiju (navesti
neka)? Potpitanje: Je li tko od njemačkih idealista (u užem smislu) pisao poeziju?
29. Je li tko u doba njemačkoga idealizma pisao (barem neka) filozofijska djela u liku dijaloga?
Znate li kako glase naslovi nekih od tih djela koje dijaloški razvijaju misao?
30. Koji su filozofski pravci u 19. st. i početkom 20. st. prekidali, a koji nasljedovali njemački
idealizam? Koji posebno nasljeduje Kanta, koji Schellinga, a koji Hegela?
31. Tko je prvi preveo glavna djela njemačkoga idealizma (Kantova, Fichteova, Schellingova ,
Hegelova) na hrvatski? Tko je redigirao te prijevode?

itd.
Pitanja po djelima

Opća pitanja (potrebna i moguća) za svako djelo:

1. Koja su pitanja koja si sam pisac djela postavlja i na koja u djelu traži odgovor? Ima li neko pitanje
koje je glavno, središnje za to djelo?

2. Rabi li pisac pri formuliranju pitanja mišljenje i djela svojih prethodnika ili suvremenika koje
izrijekom spominje (viša razina: koje prešutno pretpostavlja)? Gradi li dalje na tome mišljenju ili mu
se suprotstavlja?

3. Rabi li pisac pri izvođenju odgovora mišljenje i djela svojih prethodnika ili suvremenika koje
izrijekom spominje (viša razina: koje prešutno pretpostavlja)? Gradi li dalje na tome mišljenju ili mu
se suprotstavlja?

4. Dolazi li pisac do odgovora, i kakvih, na pitanja koja sam postavlja?

5. Suprotstavljaju li se ti odgovori nekomu određenomu prethodniku ili suvremeniku (da su u svjesnoj

razlici ili oprjeci spram njegovih odgovora)?

Kant, Kritika čistoga uma

1. Što je kritika čistoga uma prema Kantovu „Predgovoru prvomu izdanju“? Što tu znači
„kritika“, a što „čisti“?
2. Što označava „kritika“, a što „metafizika“ prema poglavlju „Arhitektonika čistoga uma“? Na
koja dva dijeal Kant tu dijeli metafiziku, kakve principe sadrži svaki od dijelova te je li Kant te
dijelove metafizike doista obradio u nekim kasnijim spisima?
3. Kant dijeli građu Kritike čistoga uma prema ustroju tadašnjih logika. Koja je glavna dvodioba
njegova djela, a koja poddioba prvoga dijela i svakoga od dijelova prvoga dijela?
4. Što je transcendentalna spoznaja za Kanta u oprjeci s empirijskom?
5. Kako Kant razlikuje analitičke i sintetičke sudove, kako sudove a priori i a posteriori? Koji se
od tih vrsta sudova javljaju u logici, a koji u dotadašnjoj metafizici?
6. Koje je vrhovno načelo svih analitičkih sudova, a koje svih sintetičkih sudova?
7. Što se pogrešno misli da su prostor i vrijeme (u odnosu na stvari), a što zapravo jesu (u
odnosu na zrenje), i po čem se upravo tako zaključuje?
8. Zašto je važna trojna oprjeka: stvar o sebi (Ding an sich) – pojava (Erscheinung) – privid
(Schein)? Što znači da pojave nisu ni stvari o sebi ni privid?
9. Što Kantu znači da je njegovo stajalište „transcendentalni idealizam“? Kako ga još naziva i
zašto?
10. Kako Kant razlikuje svoj idealizam od Berkeleyeva i Descartesova?
11. Mogu li po Kantu spoznati bilo stvari kakve su o sebi ili sebe kakav sam o sebi? Zašto?
12. Opstoje li stvari o sebi za stajalište kritičkoga idealizma? Ako da, zašto prihvaćamo njihovu
opstojnost?
 13. Je li stvar o sebi „noumen u pozitivnome značenju“ ili „noumen u negativnome značenju“? U
čem je razlika?
14. Je li ljudska volja slobodna po Kantu? U kojem dijelovima spisa to razmatra i kako dolazi do
odgovora?
15. Opstoji li Bog po Kantu? U kojem dijelovima spisa to razmatra i kako dolazi do odgovora?
16. Je li ljudska duša besmrtna po Kantu? U kojem dijelovima spisa to razmatra i kako dolazi do
odgovora?
17. Kako se kritička filozofija odnosi prema dogmatičkoj i skeptičkoj? Koga Kant prije svega
pretpostavlja kao predstavnike dogmatičke odnosno skeptičke filozofije?
18. Što Kantu služi kao nit vodilja (Leitfaden) da uspostavi tablicu svih razumskih pojmova a
priori? Što jamči njenu iscrpnost?
19. Zašto je potrebna transcendentalna dedukcija kategorija? Što tu znači „dedukcija“ (§ 13.)?
20. Kako Kant poima i prema tome rabi razliku između (Aristotelovih) kategorija i (Platonovih)
ideja?
21. Koji su pojmovi za Kanta pojmovi čistoga razuma, a koje četiri skupine načela obuhvaćaju
načela čistoga razuma?
22. Što znači da je čisti um „praktički“ (Kanon čistoga uma)?
23. Koja je razlika u svrsi filozofije između školskoga pojma i svjetskoga pojma (conceptus
cosmicus) filozofije („Arhitektonika čistoga uma“)?

itd.

Kant, Prolegomena za svaku buduću metafiziku

1. Kako je čista matematika uopće moguća (i geometrija i artimetika)? (psb. Prolegomena § 6 do

Napomena I., uključno s njom)
2. Kantov idealizam: transcendentalni tj. kritički, a ne obični (empirijski) (Odgovor Göttingenskoj
recenziji, poseb. Prolegomena Napomena II. i III. do str. 49.). Kant tvrdi da su prostor i
vrijeme (transcendentalno) idealni. Pretvara li se time cio osjetilni svijet u puki privid? U čem
je oprjeka sanjarskoga, zanesenjačkoga i kritičkoga idealizma?

itd.

Jacobi, O Spinozinoj nauci u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu

1. Ovo je jedna od dvaju spisa čijom je objavom započet spor oko panteizma. Kako je naslovljen
i tko je pisac drugoga spisa? Koje je pitanje bilo neposredan povod za korespondenciju ovih
dvaju muževa? Koja su se glavna i znatna filozofijska pitanja tijekom prepiske postavila i
raspravljala? Kojom se je raspravom Kant izravno uključio u spor oko panteizam?
 2. Koliko je izdanja prošao ovaj spis za Jacobijeva života i čime ga je proširio u drugome izdanju
(1789.)?
3. Christian Wolff je Spinozinu filozofiju ocijenio kao ateizam i sveopći fatalizam. Slaže li se
Jacobi s njime? Kako Jacobi tumači Leibniza naprama Spinoze?
4. Što u sklopu djela znači Jacobijeva postavka da možemo demonstrirati samo sličnosti, a da
svaki dokaz pretpostavlja nešto već dokazano, čiji je princip objava (Offenbarung)?
5. Što u sklopu djela znači Jacobijeva postavka da je element svekolike čovjekove spoznaje i
djelotvornosti vjera (Glaube)?
6. Što za Jacobija znači da se volja ne razvija kroz razum, nego razum kroz volju? (hrv. str. 96)
7. Kako u Prilogu VII Jacobi pokazuje da je racionalistički prosvjetiteljski pothvat demonstriranja
opstojnosti Boga uzaludan koliko i otkrivanje uvjeta neuvjetovana (Bedingungen des
Unbedingten)?

Itd.

Fichte, O pojmu nauka o znanosti

1. Filozofija je za Fichtea neka znanost. No u čem se sastoji biće (bit) znanosti ako ne u
sistemskoj formi?
2. Po čem niz stavova (postavaka) čini jednu znanost? Koliko načela (Grundsatz) jedna znanost
može imati?
3. Znanstvoslovlje (Wissenschaftslehre, nauka o znanosti, nauk o znanosti) jest znanost o
znanosti uopće, a njena pretpostavka je da u ljudskome znanju (umu) postoji sistem i njegovo
apsolutno prvo načelo. Na koji to način to treba dokazati?
4. Koja granica dijeli opće znanstvoslovlje od posebne i njime utemeljene znanosti? Kako se to
pojašnjava na primjerima geometrije i prirodne znanosti?
5. U kojem su odnosu znanstvoslovlje i logika?
6. Što je predmet znanstvoslovlja (kakav sadržaj i forma dani u ljudskome duhu) i kako se on
spram njega odnosi? Što su apstrakcija, a što refleksija, i kako su povezane u slobodnoj
duhovnoj radnji filozofa? Što znači da su znanstvoslovci „pragmatičari povjesničari ljudskoga
duha“?
7. Kako u Predgovoru prvomu izdanju spisa Fichte postavlja svoj pothvat naspram Kantova i
Reinholdova, te spram djela Maimona i Schulzea (Aenesidemus, Enezidem)? (moj prijevod na
Omegi)

Itd.
Fichte, Prvi i drugi uvod u nauku o znanosti (znanstvoslovlje)

1. Zašto idealist ne može opovrći dogmatika, a zašto dogmatik ne može opovrći idealista po
Fichteovu Prvome uvodu u nauku o znanosti? Što odlučuje da netko da prednost idealizmu ili
dogmatizmu?
2. Tko je i kojim djelom Fichteu jedini suparnički idealistički tumač Kantove filozofije, i što mu
zamjera u Prvome uvodu u nauku o znanosti? / Čije djelo Fichte prepruča kao najbolji uvod u
njegovo znanstvoslovlje jer otklanja najveću prepreku za ulaz u nju, tj. stvar o sebi? Kako je
naslovljeno to djelo?
3. Kako Fichte razumijeva odnos svoje filozofije spram Kantove u Drugome uvodu u znanstvoslovlje?
Slažu li se njegovi suvremenici s takvim shvaćanjem? Ako ne, tko se ne slaže (koga Fichte navodi)?
4. Koja su „dva reda duhovnoga djelovanja“ u znanstvoslovlju, i kako se ono zbog toga razlikuje od
filozofija s jednim redom? (Drugi uvod u znanstvoslovlje, poglavlje 1)
5. Kako se međusobno odnose realizam i idealizam kao stajalište života i stajalište spekulacije?
(Drugi uvod u znanstvoslovlje, poglavlje 1)
6. Što jest i kako dolazimo do intelektualnoga zrenja po Drugome uvodu u znanstvoslovlje?

itd.

Fichte, Pokušaj novoga prikaza nauke o znanosti (znanstvoslovlja)

1. Što je podnaslov prvoga i jedinoga poglavlja? Kakva se svijest treba objasniti ovim prikazom?
Kakva se svijest traži da bi se ona svijest objasnila?
2. Koje zahtjeve za duhovnim radnjama Fichte postavlja pred svojega čitaoca? (koje duhovne
radnje Fichte čitaoca traži da izvrši)
3. Što je na koncu prikaza pojam mojega Jastva (Ja, njem. das Ich)? Kako se tu međusobno
odnose i kako razlikuju pojam i zor?
4. Jastvo (Ja, njem. das Ich) Fichte u Pokušaju novoga prikaza ne dopušta smatrati, kako kaže,
„pukim subjektom“. Kako se onda ono ima shvatiti? Može li se tako shvaćeno Jastvo nazvati
principom (pokantovskoga) njemačkoga idealizma uopće? Obrazložite svoj stav.

itd.

Schelling, Filozofijska istraživanja o biti ljudske slobode

1. Što je realni i živi pojam slobode za Schellinga po spisu Über das Wesen der menschlichen
Freiheit (1809.) i u čem se sloboda sastoji?
2. Kako se po Schellingu (O bitstvu ljudske slobode) njegov panteizam razlikuje od Spinozina
odnosno što potonjemu zamjera?
3. Kakvo jedinstvo Boga i svijeta pretpostavlja Schellingov panteizam?
4. Učestalu zabludu da se panteizam sastoji u potpunoj identifikaciji stvari sa Bogom, Schelling
objašnjava općim krivim razumijevanjem zakona identiteta ili smisla kopule u sudu. Ako
 „jest“ u „Bog jest sve“ ne znači istovjetnost (Einerleiheit), što tu identitet drugo može znači?
Na koja se još dva načina može shvatiti odnos subjekta i predikata u takvu sudu? Potpitanje:
Što u tome smislu znači, a što ne znači sud „Dobro jest Zlo“ (usp. i hrv. str. 57)?
5. Dokida li panteizam sav individualitet (Bog je sve, stvari nisu ništo)? Ako ne, zašto ne?
6. Kako razlikovanje između „bitstva, ukoliko egzistira,“ i „bitstva, ukoliko je puki temelj
egzistencije“, Schellingu omogućuje razlikovanje Boga od prirode?
7. Kako Schelling nastoji mogućnost Zla učiniti pojmljivom? Koji su principi u čovjeku kao duhu
razlučivi, za razliku od njihova identiteta u Bogu, a kojim je principom čovjek odvojen od
Boga?
8. Kako svojevolja (Eigenwille) postaje slobodnom ili uzdignutom iznad prirode? A kako postaje
partikularnom, ne dakle slobodnom, nego vezanom?
9. Kako se Zlo tumači svojim paslikom (njem. Gegenbild, lat. antitypus) – bolešću? Kada nastaje
jedno, kada drugo? Čije objašnjenje Schelling tu otvoreno slijedi?
10. Kako Schelling nastoji zbiljnost Zla (kao općega principa u borbi s Dobrim, a potekloga iz
stvaranja) učiniti pojmljivom (hrv. str. 40)? Zašto (radi čega) dolazi do težnje za njegovom
zbiljnosti? Dolazi li Zlo zapravo do ozbiljenja?
11. Schelling ljudsku slobodu ne meće u neku empirijski odredivu slobodu izbora, a ni u
empirijsku nužnost, nego u višu nužnost koja je ujedno sloboda, tj. u unutarnju nužnost
samoga inteligibilnoga bitstva određenoga čovjeka. Što znači da je bitstvo čovjeka bitno
njegov vlastiti čin? Kakav je to čin, od kada je i što sve (na) čovjeku određuje?
12. (Popratno pitanje:) Kako iz ovoga obzora Schelling tumači Kantov pojam radikalnoga Zla u
ljudskoj prirodi? Pod kojim se uvjetom čovjek može preobratiti u Dobro?
13. Kako Schelling opravdava Boga pred Zlom u svijetu (ako je morao predvidjeti da bi njegovom
samoobjavom popratno slijedilo Zlo)? Odakle Zlo? Ili: što je njegov princip? Je li samoobjava
Božja neuvjetovano proizvoljan čin (unbedingt willkührliche Tat), ili kakav?
14. Kako iz pratemelja (njem. Urgrund) ili bezdana (njem. Ungrund) izbija dualitet ili dvojstvo
principa? Jesu li oprječni principi sadržani u indiferenciji ili je ona što treće i odijeljeno? (hrv.
str. 60 i d.)

itd.

Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti

1. Kako se razlikuje filozofska enciklopedija od običnih enciklopedija (Hegel, Enc. fil. zn. § 16)?
2. Je li Hegelova Enciklopedija filozofijskih znanosti cjelovit prikaz ili izvod filozofijskoga sustava?
Ako nije, u čem se od njega razlikuje?
3. Ako je filozofija „osebujan način mišljenja“ (§ 2.), što ju odlikuje? Povrh toga, koji je njen
sadržaj (Inhalt) (§ 6.)? Koji su drugi načina postajanja svjesnim toga sadržaja, koji se od
filozofijskoga mišljenja razlikuju formom?
4. Koji učinak kakve spoznaje jest za Hegela „najviša krajnja svrha znanosti“ (§ 6.)?
5. Pokazuje li povijest filozofije jednu ili više filozofija? (§ 13.) – Obrazložite.
6. Što je predmet filozofije i kakav je njen početak po Hegelovoj Enciklopediji filozofijskih
znanosti (§ 17)?
7. Kako se spekulativna znanost odnosi spram ostalih znanosti po Hegelovoj Enciklopediji
filozofijskih znanosti (§ 9)?
 8. Kakva je razdioba Hegelove filozofije na tri dijela? Koja je razlika tih triju „znanosti ideje“? (§
18.)
9. Kako se dijeli Hegelova znanost logike (3), kako filozofija prirode (3), kako filozofija duha (3 x
3)?
10. Što je (pretkantovska) metafizika, što su za nju određenja mišljenja (Denkbestimmungen),
kako ona misli spoznati apsolut i koje su zbog toga njene slabosti po Hegelu? (Enc. fil. zn. §
26-36)
11. Što je po Hegelu zajedničko Kantovoj kritičkoj filozofiji i empirizmu? U čem se kritička
filozofija razlikuje? (Enc. fil. zn. § 40 i d.)
12. Slaže li se Hegel (Enc. fil. zn. § 44) s Fichteovim tumačenjem Kantove stvari o sebi i da ju
razum postavlja (Drugi uvod u znanstvoslovlje, pogl. 6)? Ako da, u čem? Ako ne, u čem se
razlikuju?
13. Kant otkriva 4 antinomije u ljudskome umu. Gdje ih i koliko otkriva Hegel? (Enc. fil. zn.§ 48)
Što je i gdje se, shodno tomu, za Hegela nalazi proturječje (njem. Widerspruch), za razliku od
Kantova shvaćanja?
14. Da je spinozizam ateizam, izvodio je Wolff u Naravnoj teologiji, a Jacobi iznova utvrđivao u
Pismima o Spinozinoj nauci (1785., 1789.). Što Hegel nasuprot tomu raširenu ateističkomu
tumačenju kaže da je zapravo Spinozina filozofija i kojim se nazivkom može okarakterizirati?
(Enc. fil. zn. Predgovor drugomu izdanju, § 50. Nap., § 573 Nap.; Historija filozofije, pogl.
„Spinoza“ itd.) Potpitanje: Kako Hegel razlikuje svoj pojam Boga / Apsoluta od Spinozina?
15. U čem se po Kantu sastoji ontološki dokaz za Božju opstojnost, tj. odakle se dokazuje Božja
opstojnost? U čem je srž Kantova pobijanja toga dokaza? Kako Hegel otklanja utemeljenost
usporedbe razlike između stotine mogućih (samo pomišljenih) i stotine zbiljskih talira s
razlikom između mogućnosti ili pojma i zbiljnosti ili bitka Boga? Potpitanja: Što za Hegela
konačno čini konačnim, u oprjeci s Božjim pojmom? Što je Hegelu pojam, što bitak? Što je za
mišljenje po sadržaju jedino manje ili siromašnije od bitka (što bi netko krivo mogao
zahtijevati za Božju opstojnost)? (Enc. fil. zn. § 51.)
16. Zašto po Hegelu tzv. „neposredno znanje“ (Jacobijeva „vjera“) ipak u sebi uključuje
posredovanje? Kojim primjerima Hegel potkrjepljuje tu tvrdnju? (Enc. fil. zn. § 61 i d.)
17. Koja tri obilježja stajalište neposrednoga znanja dijeli s DesCartesovom filozofijom? (dvije
nerazdvojivosti i jedna nužna razdvojenost, u svijesti) (Enc. fil. zn. § 76.)
18. Što je dijalektika u oprjeci s refleksijom? Čega je ona narav ili istinska priroda? (Enc. fil. zn. §
81. Nap.)
19. Kako se odnose priroda i duh? (Enc. fil. zn. § 381. i d.)
20. Koja je najviša definicija apsoluta? Kako to krščanska religija daje spoznati, a kako to isto
filozofija treba shvatiti? (Enc. fil. zn. § 384. Nap.)
21. Što je predmet antropologije, što fenomenologije duha, a što psihologije po Hegelovoj
Enciklopediji filozofijskih znanosti?
22. Što je zajedničko, a što razlikuje objavljenu religiju i filozofiju po Hegelovoj Enciklopediji
filozofijskih znanosti? (Drugi predgovor, § 1., Filozofija duha, poseb. § 573 Nap.)
23. Koja je razlika između umjetnosti i filozofije po Hegelovoj Enciklopediji filozofijskih znanosti?
24. Odakle Hegel navodi Aristotelove riječi na kraju Enciklopedije? Što te riječi znače u okviru
Hegelove filozofije? Pomoćna potpitanja: Kako se odnose mišljenje (um) i mišljeno
(umljeno)? Čega je život zbiljnost/djelatnost? Što (za Hegela) ima božanski i vječni život (usp.
zadnji 577 §.)?

itd.