1. Što je kompaktnost, a što difuznost?

2. Što je odstup sloga?

3. Što je teorija čujnosti?

4. Čelni naglasak?

5. Što je prijeglas?

6. Usporedi jotaciju i palatalizaciju.

7. Što su predvidive alternacije, a što nepredvidive?

8. Opis alternacija u nekoliko koraka.

9. Što je teorija zvonkosti?

10. Oslabljeno pomicanje naglasaka.

11. Neoslabljeno pomicanje naglasaka.

12. Što je prijevoj?

13. Jotacija se provodi u oblicima? – u tvorbi?

14. Strukturalistička razlikovna obilježja.

15. Transfonemizacija.

16. Prilagodba posuđenica.

17. Što je vokalizacija?

18. Intonacija kao govorna vrednota + objasniti na trima primjerima.

19. Transformacijska pravila u generativnoj gramatici.

20. Intenzitet kao govorna vrednota.

21. Objasniti paradigmatska naglasna pravila za zamjenice.

22. Najmanji odsječak izgovorene riječi je ___________________.

23. Tri osnovne govorne djelatnosti su ___________________, __________________, _____________.
24. Djelatnost u govornome prostoru koja prekida ili oblikuje zračnu struju te tako proizvodi poseban
glas je ______________.
25. Prema načinu pokretanja glasovi se dijele na _________________ i ___________________.
26. Osnovne vrste glasničenja ili fonacije su ____________________ , _____________________,
________________, __________________ i ____________________.
27. Osnovna podjela glasova prema ulozi u slogu dijeli se na ________________ i _________________.
28. Djelatnost u govornome prostoru koja mijenja zračni pritisak i tako potiče zračnu struju je
_______________.
29. Glasničenje ili fonacija je __________________________________________________________
______________________________________________________________________________.
30. Prema vrsti pokretača glasovi se dijele na ___________________ i _______________________.
31. Izvedene vrste glasničenja su ___________________, __________________ i _________________.
32. Zatvornici se prema obličnosti mogu podijeliti na ________________ i ____________________.
33. Fonem je _________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________.
34. Ton, jačina i dužina su ___________________________________________________.
35. Strukturalistička obilježja dijele se na ______________________ i ________________________.
36. Druga faza prilagodbe posuđenica naziva se __________________________ u sustavu jezika
_______________________.
37. Flektivni morfem ø u imenica i-sklonidbe označava ______________, a u imenica a-sklonidbe
muškog roda ______________________________________.
38. Dvije osnovne discipline morfologije su _____________________ i ____________________.
39. Raspored fonema u postavama specifičan za pojedini jezik naziva se _________________________.
40. Najmanja fonetska jedinica koja se izgovara jedinstvenom artikulacijom naziva se ______________.
41. Skup fonema koji alterniraju u jednome morfemu naziva se __________________________.
42. Najviši, najuzdignutiji dio gornje čeljusti naziva se ___________________________.
43. Alomorfi jednog morfema kojima se pridružuje isti gramatički sadržaj i koji se mogu pojaviti u istoj
okolini nazivaju se __________________.
44. Alofonski uvjetovani glasovi uvjetovani okolinom koji ne utječu na promjenu značenja riječi zovu se
_______________________________.
45. Zanaglasnice su po vrsti riječi ________________________________________________________.
46. Pri neoslabljenom pomicanju naglaska zanaglasnica uvijek ima _____________________ naglasak.
47. Ukupnost svih položaja u kojem se fonem ostvaruje pri udruživanju u veće jedinice naziva se
_____________________.
48. U riječi džentlmen, fonem l jest _____________ sloga.
49. Prema postavkama klasične generativne fonologije, fonološki je opis ovisan o obavijestima s
_____________ razina.
50. Obilježje _____________ označuje glasove koji čine jezgru sloga.
51. Kratko razdoblje čujne bezvučnosti naziva se ________________________.
52. Proces gubitka obilježja zbog fonemskog okružja je _____________________________.
53. Fonetski, slog se može sagledati iz dviju perspektiva: ______________________ pristup slogu i
________________ pristup slogu.
54. Dentali d i t ne ispadaju u imeničnim tvorenicama sa sufiksom __________ te u pridjevnim
tvorenicama sa sufiksom _________.
55. ______________ i _________________ reprezentaciju povezuju fonološka pravila.
56. Osnovna obilježja u standardnoj generativnoj fonologiji su __________________,
__________________ i ____________________.
57. Druga i treća palatalizacija nazivaju se i _________________________.
58. U prezentu glagolske vrste V.2. provodi se _____________________, a u glagolske vrste I.4.
___________________________.
59. Pojava o tome koji fonemi mogu biti u početnoj, koji u središnjoj i koji u završnog zoni sloga naziva
se _________________________.

60. Morfem nema plan sadržaja. T N

61. Svi palatali su kompaktni. T N
62. Zvučni su glasovi f,c,h. T N
63. Vokali i,u visoki su vokali prema vodoravnom položaju jezika u odnosu prema T N
tvrdom nepcu.
64. Najvažniji govorni organ je jezik. T N
65. Flektivni morfemi utječu na značenje korijenskih u derivacijskih morfema. T N
66. Istom morfu ne može biti pridružen isti sadržaj. T N
67. Fonem jest najmanja jedinica koja nema razlikovnu ulogu. T N
68. Metafonija (prijeglas) morfološke je naravi jer se realizira u određenom T N
paradigmatskog obliku s određenim gramatičkim oznakama morfoloških
kategorija.
69. Svi su bilabijali difuzni i gravisni, a velari kompaktni i gravisni. T N
70. Teorija zvonkosti opisuje slog prema slušnome dojmu. T N
71. Fonemi pripadaju suprasegmentnoj jezičnoj razini, a prozodemi segmentnoj T N
jezičnoj razini.
72. Minimalni par jest ukupnost svih položaja i okolina u kojima se fonema ostvaruje T N
pri udruživanju u veće jedinice.
73. Čelni naglasak se pojavljuje u vokativu, aoristu, GPR i GPT. T N
74. Sonanti sudjeluju u jednačenju po zvučnosti. T N
75. Slijed frikativa i okluziva tipična je konsonantska skupina. T N
76. Između pomičnih i nepomičnih organa nalaze se šupljine. T N
77. Minimalnim se parovima utvrđuju fonemi, koji su i koliko ih ima. T N
78. HSJ ima devet sonanata i osam palatala. T N
79. Razlikovna se obilježja temelje na artikulacijskim svojstvima glasova. T N
80. Zanaglasna se dužina veže uz naglasak iza sebe zbog toga što ne može biti jedina T N
prozodijska jedinica u riječi.
81. S obzirom na položaj fonemskog skupa u riječima, ograničenja u raspodijeli ista su T N
za sve skupove.
82. Fonemi x,y,w dio su sekundarnog fonološkog sustava HSJ. T N
83. Generativni fonolozi odbacili su strukturalističku definiciju fonema. T N
 84. U generativnoj fonologiji fonološka pravila preoblikuju jedan glas u drugi ili T N
jedan niz glasova u drugi i na taj se način ne mijenja njihova matrica obilježja.
85. Najmanja jedinica koja ulazi u binarističke opozicije jest fonem. T N
86. Jezgra fonema sastoji se od većeg broja razlikovnih obilježja. T N
87. Inherentno distinktivno obilježje koje se nalazi u svim kombinatornim varijantama T N
fonema zove se alofon

Navedite primjer za:

Mimimalni par
Oslabljeno pomicanje naglaska
Neoslabljeno pomicanje naglaska
Palataliziranu osnovu u imenica, glagola i pridjeva
Jotiranu osnovu u imenica, glagola i pridjeva
Proširivanje
Tročlani pristup slogu
Četveročlani pristup slogu
Obezvučenu osnovu
Obezvučeni prefiks
Ozvučena osnova
Ozvučeni prefiks
Vokaliziranu osnovu
Sibilariziranu osnovu
Proširenu osnovu
Prošireni prefiks
Alternaciju ije / je
Alternaciju je / ije
Alternaciju ije / i
Turcizam
Hispanizam
Hungarizam
Anglizam
Talijanizam
Germanizam
Galicizam
Rusizam
Bohemizam