biće - sve što postoji, neovisno na kakav način

- podjela - živa, neživa

- prirodna, stvorena, natprirodna
- stvarna, imaginarna
bit - cilj postojanja, vrsno određen
- temeljna karakteristika nekog bića, ako mu se promijeni bit, nastaje novo biće
bitak - bit svih bića, općenit, generalan(Bog)
- podjela - prema količini/kvantitetu bitaka
- monizam(monoteističke rel., Tales), dualizam(Descartes), pluralizam(atom.)
- prema kakvoći/kvalitetu bitaka
- materijalizam(bitak materija, duh njena posljedica), idealizam(obrnuto)

HEGEL(19.st.)
podjela fil. - fil. duha(subj. duh, obj. duh, aps. duh), znan. log., fil. prirode
sve znanje je fil., njegova fil. završetak fil.(nakon njega je ne bi trebalo biti - mod. fil. suportnost)
panlogizam - temelj postojećega jest duh, svijest, ideja, um(nematerijalno), a sva su događanja
etape u razvoju te ideje prema svijesti o vlastitoj slobodi
duhovna se osnova(duša) u jednom trenu povezala s materijalnim(tijelo)
-> razvoj - odvajanje/osamostaljivanje duše od tijela
događanje se neizbježno događa, mi smo samo karike(robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam)
dijalektična trijada - princip razvoja, napredovanja
- 1) teza - postavljanje stava, činjenice(predratna Eu.)
2) antiteza - negacija teze(nacizam i ratni svijet)
3) sinteza - nova teza(spiralno kretanje gore, da sve bude Bog/duh)

PLATON(5. i 4.st.pr.Kr.)
„Alegorija o špilji“ - mračna špilja, okovani ljudi, ljudi koji nose stvari, sunce
- okovani ne vjeruju onima koji prolaze jer žive u neznanju, osjetila im “lažu“ i
 ne daju pravu sliku stvarnosti
2 svijeta - svijet pojava - materijalni svijet; kopija svijeta ideja; nitko nije savršen
- svijet ideja - prava zbilja, savršen, slika čovjeka kakav bi trebao biti
- ideje su bića neovisna o našem umu, one su bitak, biti
- tamo postoje originali našeg svijeta koji su vječni i nepromjenjivi
-> ideje vrjednije od stvarnog svijeta
hijerarhija ideja - ideja dobra - omogućuje savršenstvo svim ostalim idejama
- da nešto bude savršeno mora biti dobro

ARISTOTEL
bit - ono što bijaše biti - bit je bezvremeno jedinstvo u prošlosti, sad. i bud. nekog bića
između idealizma i materijalizma, pomiruje ih
Platonov učenik - „Drag mi je učitelj, ali draža mi je istina.“
- odbacuje njegov svijet ideja - kako suština ne postoji tu na svijetu?
- kako je ovo kopija, zašto?
- ako u s. i. postoji opća ideja za sve onda tamo
mora postojati i savršeno zlo, a onda nije savr.
2 supstancije - 1. - pojedinačna bića
2. - rod i vrsta
- kod Platona smo rođeni s pojmovima i prisjećamo ih se iz s. i., a kod Aristotela
sami stvaramo ideju svega
hilemorfizam - svako pojedinačno biće(1. sups.) jedinstvo je oblika i materije
- materija bez forme ne postoji
- forma - bit bića -> stol je stol po obliku, a ne po materijalu
hijerarhija forme - što je biće oblikovanije to je savršenije(stijena -> kameni blok -> kip)
- čovjek je najoblikovanije biće, na vrhu hijerarhije ako izuzmemo Boga
- ne gleda se fizički, nego obrazovanje(tko više zna i promišlja ima moralna
saznanja)
eutelehija - biće koje je postiglo svoju svrhu(u određenom pogledu) - biološki -> djeca
kretanje - oblikovanje materije(klesanje, učenje); teleološko(svrhovito)
nus - uzeo ga od Anaksagore
- prvi pokretač, nepokrenuti; smatra se da više neće ništa napraviti, samo pokretač
- njegova definicija Boga, čista forma, nema materijalnoga
- čisto mišljenje, mišljenje mišljenja(razmišlja samo o sebi, cijelo vrijeme razmišlja; ne
razmišlja o nama jer mora razmišljati o onome što je savršeno i jer mora biti u stanju
blaženstva)
tetrakauzalni sklop - 4 uzroka postojećega
- materijalni - od čega je nešto građeno
formalni - zamisao oblika
djelatni - radnici/strojevi koji su ga napravili
svrha

SKOLASTIKA(4.st. - renesansa)
3 razine biti - logička - skup glavnih osobina nekog bića
- empirijska - skup osobina koje se doživljavaju preko osjetila
- metafizička - bezvremeno, vječno(duša)
Bog je biće kod kojeg se preklapaju egzistencija(postojanje) i esencija(bit); njegova bit je
postojanje, bio je i bit će

MARX
bit je u djelovanju, praksi -> djela, a ne riječi
„Komunistički manifest“ - „Proleteri svih zemalja, ujedinite se!“(+Engels)
njegova teorija nije znanstvena, nije se smatrao vođom
„Ne određuje svijest ljudi njihov bitak(Hegel), nego obrnuto, njihov društveni bitak(pozicija u
društvu -> klasa -> ekon. snaga) određuje njihovu svijest.“
materijalizam - bitak materijalan
fil. ekonomije
dijalektična trijada - u svakom druš. uređenju jesu teza i antiteza(kapitalist i radnik itd.)
 - između njih je napetost, sukob -> novo druš. uređenje, razvoj, napredak
komunizam jest prirodni tijek u najrazvijenijim d. svijeta zbog ind. razvoja, zapravo suprotno
kom. - besklasno, bez priv. vlasništva, od svakoga prema mog. za svakog prema potrebama
- prigovori - nema konkurencije -> nema napretka(iako zna uništiti tvrtke)
- želja za nečim
religija - opijum naroda, protiv nje; zloupotreba -> pokornost, poniznost
- svejedno mu je postoji li Bog ili ne
fil. - treba prijeći iz teorije u praksu, ne samo objašnjenja

SARTRE(20.st.)
u temeljima marksist
ateist - Bog ne postoji i to je otežavajuće za ljude
čovjek je jedino biće kod kojeg egzistencija prethodi esenciji
ne može se nikoga pitati za savjet, apsolutno smo sami i slobodni u svojim odlukama
naši su životi improvizacije, čovjek je aps. slobodno biće
- iz aps. slobode proizlazi aps. odgovornost -> sami smo za sve odgovorni

MILETSKA ŠKOLA(7. i 6.st.pr.Kr.)

tražili arhe - (pra)počelo, praelement
- neka materija, nešto u prirodi -> „filozofi prirode“
Anaksimen - arhe - zrak, sve nastaje zgušnjenjima i razrjeđenjima
Tales - arhe - voda - sjemenke su vlažne, zemlja je na vodi, hrana je vlažna
- toplina nastaje iz vlage
Anaksimandar - arhe - aperion - neodređena beskonačna priroda, materija
- iz njega sve nastaje i u njega se sve vraća
monizam, materijalizam
priroda/fizis - kružni tok, sve iz arhea i u njega se vraća, kao međusobno povezane cjeline
hilozoizam - stav da je sva materija, priroda prožeta životom; objašnjenje kretanja

PANTEIZAM
poistovjećuju Boga s postojećim
Bog imanentan - sadržan u postojećem
sve što postoji je dio Boga, Bog je priroda
≠ kršćanstvo - Stvoritelj i stvoreno -> hereza

ELEJSKA ŠKOLA
panteizam
Bog - jedan, savršen, vječan, nepromjenjiv, nepokretan, bitak
- u obliku kugle(sfairos) jer je savršena
radikalni racionalizam - stav da sve naše znanje proizlazi iz razuma, odbacuje se ako je
neprihvatljivo razumu; ne znači biti u pravu, um griješi
Ksenofan
Parmenid - „Bitak jest, nebitak nije.“
- bitak - sve što postoji, vječan, nepromjenjiv, savršen, kugla, nepokretan, nema
mnoštva, nema bivanja(nastajanje i nestajanje; rađanje i umiranje) jer bi
trebalo nastati iz nebitka(a njega nema)
Zenon - aporije/nedoumice - „Ahilej i kornjača“ - kretanje nije samo po sebi razumljivo, beskon.
- „Strelica“ - let je zbroj etapa stajanja, a ono ne daje kretanje
- ako uloviš strelicu u letu, ona stoji

GIORDANO BRUNO(16.st.)
panteizam
zapaljen 1600. u Rimu jer je tvrdio da je svemir beskonačan ≠ Crkva - Zemlja centar
- u svemiru beskonačno mnogo svjetova
bitak - Bog, tj. priroda(stvaralačka, duša svemira)
nema Boga izvan ovog svijeta, sav Bog je u onome što postoji
panpsihizam - sve prožeto dušom
homo faber - nema ni raja ni pakla izvan ovog svijeta, čovjekova je dužnost ostvariti se u ovom
svijet
SPINOZA(17.st.)
racionalizam - smatrao da je uzor znanosti matematika
bitak - causa sui -> uzrok sama sebe
- panteizam - Bog ili priroda, stvaralačka priroda pristuna u stvorenoj
- ima beskonačno mnogo atributa(osobine), mora imati sve osobine koje postoje
- čovjek je ograničeno biće, može spoznati samo 2 str.(protežnost i mišljenje)
bit - postojanje
stvorena priroda - modusi - stanja supstancije
„Red i veza stvari isti je kao red i veza ideja.“
- utvrđuje identitet duha i materije - isti su
- jedna supstancija gledana na različite načine

DESCARTES
glavni bitak - Bog
2 supstancije - res extensa -> protežna stvar, materija
- neživa priroda, biljke, životinje, ljudsko tijelo(stroj, mašina)
- res cogitans -> misleća stvar, duh
- čista res cogitans jest Bog
čovjek kao biće pripada objema supstancijama, ne miješaju se
spojene su u epifizi(žl. u mozgu), pri pucanju čovjek umire

EMPEDOKLO
posrednik - jer se oslanja na prethodnike, a predviđa buduće; posrednik između proš. i bud.
pluralizam
teorija 4 elementa - zrak(Anaksimen), vatra(Heraklit), voda(Tales), zemlja(oni, posrednici)
sila - uvodi nju kao pojam
- ljubav - privlačna; kad prevladava, el. se spajaju
mržnja - odbojna; kad prevladava, el. se odvajaju
4 el. kreću se zbog ljubavi i mržnje
ANAKSAGORA
posrednik
pluralizam
bitak - hremate/homeomerije - sitne sjemenke/čestice koje tvore svijet
nus - svjetski um, razum
- uloga - dao prvi poticaj kretanja, nakon njega lančana reakcija(domino-efekt)
- problem - ne postoji sloboda
- mehaničko i teleološko(svrhovito) kretanje
-> determinizam - stav da je sve uzročno-posljedično povezano

LEIBNIZ
atomist - negdje mora biti nešto što se više ne može dijeliti
- atomi su bitak, nebitak je prazan prostor -> sve je kombinacija toga
- kretanje - atomi se kreću; kad si pašu, spoje se, a kad ne, ne
bitak - monade - sitne nematerijalne duhovne čestice, središte sile
- hijerarhija - jedna božanska, stvarajuća monada - Bog
- duševne m. - tvore živi svijet, svjesna sebe, ali ne drugih
- gole/spavajuće m. - tvore neživu prirodu
- 2 moći/sposobnosti - moć predočavanja/prikazivanja
- svaka m. prikazuje cijeli svemir, ali razlika u moći prik.
- spavajuće - nejasno, duševne - jasno i samosvjesno
- moć požude - svaka m. želi se što više približiti bož. nesvj.
predestinirana harm. - unaprijed određena, determinizam
- Bog je unaprijed odredio položaj svake monade u prostoru i vremenu
ovaj svijet najbolji je od svih mogućih - ako ga gledamo kao cjelinu, savršen je
- ako ga gledamo u dijelovima, nesavršen je

AURELIJE AUGUSTIN(4. i 5.st.)

teološki pristup, skolastika
voluntarizam - volja je temelj postojećega; varijanta idealizma jer volja nije materija
volja bitnija od razuma, njome odlučujemo vjerovati u nešto razumu neprihvatljivo

SCHOPENHAUER(19.st.)
ženomrzac, jako osjetljiv, pesimizam
voluntarizam
Hegel - prodavač magle
„Sunce žeže vječito podne.“ -> život nije ugodan
„Ljudski je život 6 dana bijede i 1 dosade.“
ovaj svijet najgori je od svih mogućih - Bog nije dobar
utjecaj indijske fil. - život je bol, reinkarnacija, nirvana
primarna volja/pravolja - temelj svega; nije racionalna/razumska, nema smisla ni cilja
- potreba za postojanjem jedina je potreba
- nagon za preživljavanjem(ljudi) - cijeli svijet besmislen
„Čovjek je trajno nezadovoljno biće jer stalno ima neku novu potrebu.“ - teži nirvani
umjetnost - pomaže nas maknuti iz kruga potreba nakratko
temelj etike - empatija - u boli drugog bića prepoznajemo vlastitu bol

NIETZSCHE(19.st.)
glavobolje - izmjena bunta(halucinacija) i svijesti
sestra propagirala da njegova fil. bude podloga nacizmu
nihilizam - treba postaviti novi moral, odbaciti postojeći(kršćanstvo)
vrste morala - moral gospodara - jaki, zdravi, dominantni, kreativni, borbeni; predkršćanski

- moral sluga/stada - slabi, boležljivi, ponizni, status quo; kršćanski

- kršćanstvom dolazi do degradacije morala

- slavi se poniznost, a ne junaštvo, slabi preuzimaju moć(int.)

krš. moral protivan je životu

ljudi su Bogu pripisali osobine koje žele, a ne mogu postići -> osjećaju se manje ugroženo

„Bog je mrtav.“ - smrt rel. - bogovi nestaju kada ljudi prestanu vjerovati u njih(antika, Rim, slav.)
 -> vjeruje da je prorok budućnosti

nadčovjek - smisao Zemlje, ono prema čemu ev. vodi; čovjek prijelazna karika od majmuna do nadč.

- izuzetan, kreativan pojedinac; moral gospodara

- utjelovljuje volju za moći - „Gdje god sam našao ono što živi našao sam i volju za moći, u

volji sluge našao sam volju da bude gospodar.“

„Ako nešto pada, gurni neka padne brže.“ - nema smisla spašavati nešto što propada

volja za moći predstavlja snagu i sposobnost, nije nužno neg. pojam; moć je bitna da bismo mogli
ostvariti svoje želje

„Vječno se okreće isti kotač bitka.“ - vječno vraćanje istoga

- u beskraju vremena mora se ponovno pojaviti identični obrazac

- život je težak, ali ga treba voljeti takvog kakav je, voljeti sudbinu

IDEALIZAM
transcendentalni - postoji nešto prije iskustva, a priori
- Kant - fenomen - svijet, stvar za nas; razina stvarnosti koju spoznajemo
osjetilima i umom
noumenon - svijet, stvar po sebi; ne spoznajemo ga jer su nam osjetila
nesavršena
ekstremni subjektivni - Berkeley - naša stvarnost postoji samo u našim glavama, postoje ideje u
našoj glavi i imaju porijeklo u Bogu i On je garancija istine
- ako mi ne znamo za nešto, to ne postoji za nas i može krenuti
postojati kada saznamo za njega
umjereni subjektivni - Fichte - obj. svijet proizvod je individualne svijesti
- postoji aps. svijest koja omogućuje pojedinačnost
- prvi uvodi dijalektičnu trijadu(t. - ja, antit. - neja, sint. - mi)
objektivni - Schelling - postoji apsolut neovisan o našoj svijesti
- panteizam - apsolut je sve(org. i anorg., živo i neživo)
- Platon - svijet ideja
apsolutni - Hegel - panlogizam - obj. princip koji djeluje u svemu
 - stalno raste i razvija se, dinamičan

HEIDEGGER(20.st.)
cjelokupna zap. fil. jest zaborav pitanja o bitku jer smo zaboravili razliku između bitka i
bića(voda, zrak) - uopće nismo odgovorili na pitanje o bitku, ne može se odgovoriti na to, a da
nije biće
bitak ne može biti biće; on je smisao postojanja, a mi ga otkrivamo kroz iskustvo života
tubitak - čovjek; jedino biće koje promišlja o bitku
mi jesmo u prostoru i vremenu, ali možemo se izdignuti iznad njih
razlikuje (ne)autentičnu egzistenciju
- a. - živimo je kada pomažemo drugima(cilj, svrha), empatija
- nea. - živimo je kada druge koristimo(sredstvo), sebičnost

DOKAZI BOŽJEG POSTOJANJA

Bog - savršeno vječno stvaralačko biće
predsokratovci - Anaksagorin nus
- Platon - Bog je demijurg - stvorio kozmos iz kaosa; sve postojalo, ali bio nered
ontološki - apriorni -> prije iskustva
- Bog je najviše, najsavršenije i najveće biće
- Anselmo Canterburyjski - nemoguće zamisliti veće biće od Boga -> Bog postoji
- Bog postoji kao pojam
- Descartes - odakle nam ideja savršenstva? - Bog je usadio u naš razum
- ljudi na vrhu svj. hij., ali vrlo nesavršeni
kozmološki - aposteriori -> nakon iskustva, iz uvida o svijetu
- Toma Akvinski - 5 dokaza Božjeg postojanja
- kretanje - sve što se kreće pokrenuto je od nečeg
- mora postojati nepokrenuti pokretač -> Bog
- kontingencija - slučajnost
- sve što postoji moglo je i ne biti tu
-> zašto išta postoji? razlog tomu je nešto
 što sigurno postoji, nužno biće
- savršenost - stvari u svijetu procjenjujemo po stupnju savr.
- uzor, mjerilo jest Bog
- uzročnost - sve što postoji ima svoj uzrok, a mora postojati
uzrok svih uzroka
- teleološki - sve što postoji ima svoju svrhu, a mora postojati
svrha svih svrha
historijski dokaz - u svim vremenima na svim prostorima svi su ljudi imali ideju Boga
dokaz na osnovi čuda - događaj koji se protivi prirodnim zakonima, najčešće ozdravljenja

HERAKLIT
„Jedan je meni kao tisuće, ako je najbolji.“ -> intelektualna elita
traži što je vječno i nepromjenjivo u svijetu, misli da to nije el.
-> panta rei -> sve teče; ono što je trajno, vječno je kretanje
bitak - vatra - kao simbol kretnja, promjene jer se stalno kreće; el. koji istovremeno razara, ali i
stvara; ne ona sama kao el.
„Sunce nije samo svaki dan novo, nego je uvijek i neprestano novo.“
-> stalno se mijenja, iz sek. u sek.
- njime pokušava dokazati da je promjena stalna
„U iste rijeke stupamo i ne stupamo, jesmo i nismo.“
- voda se stalno mijenja, jesmo u istom koritu, ali ne i u stoj vodi
-> stalno se mijenjamo bez obzira na veličinu problema(za 7 g. sve se st. u tijelu promijene)
„Ime pravde ne bismo poznavali da nema nepravde.“
- svijet spoznajemo kroz krajnosti(mržnja i ljubav, dobro i loše, dan i noć, život i smrt)
- promjena se odvija između suprotnosti, ali ni jedna nikad ne nadvlada; stalno kretanje
- nema aps. mira, mir -> rat -> mir itd., stalne oscilacije
logos - svjetski zakon koji upravlja kretanjem pa nije kaotično i nasumično
- opći zakon - svi drugi zakoni njegove su manifestacije(fiz., kem.)
zagovara razumsku/racionalnu spoznaju
„Oči su i uši ljudima zli svjedoci ako su im duše barbarske.“
- po Grcima barbari su sve loše, ne služe se razumom
- prava je spoznaja razumska, samo njime spoznaje se logos(on svime vlada)
„Na obodu kruga njegov je kraj i početak.“ - kretanje je kružno
„Rat je svemu otac, svemu kralj: jedne je iznio kao bogove, a druge kao ljude, jedne kao
kraljeve, a druge kao robove.“
- logos određuje našu poziciju u društvu, mi smo zapravo na pravom mjestu
- rat - napetost između suprotnosti