POJAM FILOZOFIJE

gr. FILIA-ljubav; FILOS-prijatelj, ljubitelj; SOFIJA-mudrost; SOFOS-mudrac

- mudroljublje
- filozofija - ljubav prema mudrosti iz nje su proizale znanosti
- paradigme filozofije - znanost, umjetnost, religija (razlikuje se od njih)
- nastala je na prijelazu 7./6. st. pr. Kr. (filozofi - ljudi koji nisu bili pod utjecajem religije ili
bogova)
- ovjek je sam stao pred svijet i iz svojih promatralakih moi pokuava odgovoriti na pitanja o
ivotu
UVOD U FILOZOFIJU
- pitanja na koja odgovara filozofija skoro uvijek poinju sa zato?
Zato ivimo?
Zato umiremo?
Zato postoji svijet?
Kako nastaje svijet?
Zato sam ja ja, a ne netko drugi?
Zato jest neto, a ne nita?
- 1. uvod u filozofiju bio je Pitagorin (prvo razdoblje antike filozofije) - Pitagorejska kola
- sastojao se od 5 godina utnje (napad na samovanost ono to mi znamo nita ne
vrijedi)
- utnja - najsavrenija filozofija - nema greaka
- smatrali su da obinog ovjeka treba zaboraviti i razmiljali kako stvoriti novoga
ovjeka u nama
- najvei neprijatelj filozofije samorazumljivost svijeta (ne bi bilo znatielje)
- 2. uvod - SKEPTICI
uenje - bez toga nema filozofije (suvremeni uvod)
- to stvara i prodahnjuje filozofiju (smatrano najboljim uvodom)
- zauenost - nita nije normalno (blizu ludila)
- iz uenja se javlja sumnja (Aurelije Augustin, Descartes - sumnja dok neto ne sazna
jasno i
razgovjetno metodika skepsa)
- smrt blinjega, rat, elementarne nepogode (tjeskoba) dovode do postavljanja filozofskih
pitanja (filozofine situacije) - ovjek razmilja o egzistenciji sebe i svijeta
- PITAGORA - geometrija prije filozofije
- PLATON - geometrijski zakljuci dovode do zakljuka da postoji IDEALNI SVIJET (na svijet je
kopija idealnog)
- ARISTOTEL - tko ne poznaje logiku ne smije ui u filozofiju (uzima logiku radi objektivnosti
istine)
- bez logike je u pravu onaj koji ima mo, bogatstvo, a putem logike je odluka u
rukama slabijih
- tko nosi batinu, taj je u pravu (puka - npr. SSSR)
- SOKRAT - neistraeni ivot nije vrijedan ivljenja - napada indolenciju i samorazumljivost
svijeta
- bio je osuen jer je kvario omladinu
- glavne filozofske discipline - ontologija, gnoseologija, etika, estetika
- dodatno (izvedene discipline) - politika, antropologija
GNOSEOLOGIJA - gnoso - spoznaja
- istrauje prirodu i domet ljudske spoznaje
- ona je fundamentalnost filozofije
- filozofija je fundamentalna jer istrauje uvjete i mogunosti iskustva
- raspetljava subjekt i objekt (spoznaja se sastoji od S i O)
mi smo subjekt, a objekt je ono to spoznajemo
- po nama - subjektvno
- po sebi - objektivno samosvijest
REFLEKSIJA - odnos izmeu subjekta i
objekta (iz koje
pozicije subjekt gleda objekt)
- kako mi vidimo stvari? (kako iskuavamo) - onako kako ih moemo vidjeti - subjektivno

- znanost ima unaprijed dane metode, a filozofija prilagoava metode predmetu

istraivanja pomou refleksije
- 2. fliozofske metode
- HERMENEUTIKA - bog Hermen - tuma boanskih znakova ljudima
- naa pozicija je odreena prostorom i vremenom
- upozorava nas da druge prostore i vremena ne sudimo iz naeg
prost. i vrem.
- osvjetljava nau poziciju kao promatraa
FENOMENOLOGIJA
- znanost o fenomenima nae svijesti
- znanost o bitima predmeta koji s javljaju kao fenomeni
- istrauje i nau svijest koja istrauje taj predmet
- to vidimo objektivno?
- kad smo samosvjesni (svijest je svjesna sama sebe i niega kad joj oduzmemo sve
ono na to se moe koncentrirati (mirisi, okusi, opip...)
- Kad shvatimo nita, onda smo svjesni sami sebe SUPEREGO
- filozofija je svjesnija uloge subjekta u kreiranju istine od svih znanosti zajedno
- filozofija je zbog svijesti svoje subjektivnosti fundamentalna i zbog toga najobjektivnija
znanost
- gnoseoloke koncepcije
- racionalizam - racio-razum izvor i najvia razina nae spozaje
- empirizam - iskustvo je jedini izvor nae spoznaje (tabula rasa) - u nama ne bi bilo
niega da nema
iskustva
- intuicionizam - intuicija - izvor spoznaje = misticizma
- kriticizam - izmiruje poziciju izmeu empirizma i racionalizma
- iracionalizam - voluntarizam - volja je izvor naeg djelovanja
- misticizam - izvor nae spoznaje je u ekstazi

ONTOLOGIJA
- gr. TO ON - bie
- METAFIZIKA - govori to je s druge strane fizikog - znanost o bitku
stvar - sveukupnost stvari - stvarnost (nepoznato)
predmet - sveukupnost predmeta - svijet (poznato)
bie - vie od sveukupnosti
- bia (biti) uzrokuje bitak
- govorimo o uzroku, a ne sveukupnosti
- bitak je ono po emu neto jest to to jest
- bia ne bi postojala bez bitka, tvorac bia - bitak - filozofski bog
- FUNDAMETALNA ONTOLOGIJA- istrauje bitak kao bitak
- monizam - smatra da je bitak 1 (praosnova je jedan)
- dualizam - dva (Empedoklo ljubav, mrnja)
- pluralizam - vie
..............................
- materijalizam - bitak je materija (ivot je nastao sluajno) - materija primarna, a duh
i svijest
sekundarni
- idealizam (objektivni) - svijet je nastao voljom tvorca - pravi bitak i osnova svega je
ideja..., a pojavna bia izvedena
- subjektivni idealizam - svijet je naa predodba - naa svijest primarna, zbilja je
agregat osjeta (idejna tvorba subjekta)
ETIKA
- filozofska disciplina koja istrauje smisao i cilj ovjekova djelovanja kao svjesnog i slobodnog
bia
- svijest - ona nam govori znam da postojim

- ona se manifestira u postavljanju pitanja

- oblik svijest - unutarnji glas - savjest - to nas razlikuje od ivotinja
- savjest (susvijest)
- Nita nije lake prevariti nego savjest
- ona se nalazi na tronu naih spoznavalakih moi
- ona kraljuje, ali ne vlada
- dijelimo ju na prethodnu i naknadnu
- prirodno je da je ona naknadna (javlja se nakon poinjena djela grizoduje ili grinja
savjesti)
- muimo se da savjest bude prethodna - da je ona prethodna nikad ne bi
osjetili
grizoduje - tj. da smo napravili neto mimo nae savjesti
- prethodna - kormilar naeg djelovanja
- savjest nalikuje na praznu plou po kojoj neka nevidljiva ruka zapisuje
sva naa djela
nimalo ih uljepavajui i sve naziva pravim imenom
sloboda - ako postoji sudbina ovjek nije slobodan
- ne moemo oblikovati etiku ukoliko ovjek nije slobodan i nema autonomnu
savjest (svaki ovjek ima savjest, ali je moe strahovito potisnuti)
-

AUTONOMNA

- auto/nomos (sam / zakon)

- ukoliko ovjek nija autonoman ne moemo mu dati odgovornost
- ovjek je posljednji koji odreuje svoje postupke
- HETERONOMNA - da li e se dati ucjeniti koristi, uitkom, nekim drutvenim normama
------------------------- hedonizam - cilj djelovanja je dosezanje ugode i izbjegavanje neugode (ugodno - pozitivno,
dobro; neugoda - negativno, zlo)
- eudajmonizam - cilj djelovanja je postizanje sree i blaenstva
- utilitarizam - cilj djelovanja je korist to veeg broja ljudi
- perfekcionizam - cilj djelovanja je usavravanje i napredak
- Kantov kategoriki imperativ - Djeluj tako da maksima tvog djelovanja moe postati opi
zakon
ESTETIKA
- gr. aestetis - osjeati
- filozofska disciplina koja istrauje kako to da ovjek primjeuje lijepe stvari, doivljava ih i
prosuuje te ispituje uvjete lijepoga u umjetnosti
- prirodno i umjetniki lijepo (Hegel)
- ono to ovjek stvori je ljepe od onoga to je priroda stvorila
- PLOTIN - to je stvar blia jednome, to je i ljepa (sve stvari svijeta su hijerarhizirane po
stupnju ljepote)
- PLATON - stvari su samo ideje, a ovaj svijet je kopija svijeta ideja, a umjetnost koja kopira
ovaj svijet je kopija kopije
- UMJETNOST - kreativna interpretacija stvarnosti kao duhovno osjetilna sinteza po ideji
ljepote
- Hegel - ljepota je prisutnost ideje u stvarnosti
- duhovno osjetilna sinteza - za razliku od pukog promatranja svijeta, ovjek proputa svoje
osjetilne dojmove kroz svoju svijest
- ZOR - svijest o vlastitoj osjetilnosti (ivotinje nemaju zor)
- uglednost - sadri ljepotu (svijest o gledanju)
- slunost - svijest o sluanju
- u prisutnosti ljepote osjeamo samosvijest (vlastita prisutnost u svijetu)
- u prisutnosti umjetnikog djela nikako ne smijemo spavati, ve osjeati razbuenost jer smo
tada svjesni svoje prisutnosti u svijetu
- ljepota nije subjektivna, ve subjektna. Ljepota objektivno ve postoji, a mi smo lijepo
odgojeni pa ju subjektivno doivljavamo lijepom
- KI - puka osjetilna afekcija; stvarnje i promatranje
- bez duhovne dimenzije (ki se javlja u raznim dimenzijama umjetnosti) nema
umjetniku vrijednost jer ne postoji svijest o tome to se stvara
ANTROPOLOGIJA
- znanost o ovjeku - bliska je filozofskoj disciplini - etici
- gr. a trop os - bie koje raste u vis - antropoloki kriterij

- KENTAUR - (pola ovjek - pola konj) tijelo konja i glava ovjeka, nosi luk i strijelu (odapinje ju
u zrak)
- ali ne trai zemaljski cilj, nego stremi u vis
- strijela simbolizira duhovno u ovjeku, okree ju prema boanstvu
- simbol raspetosti ovjeka povezuje animalno i boanstveno
- ovjek nije bie puke egzistencije
- shole - slobodno vrijeme - ovjek za to mora imati duhovni razvoj
- robovi ne mogu postati ljudi, jer nemaju slobodnog vremena
- pajdagogozi - 1. pedagozi koji su bili robovi
- roditelji smatrali da je teko nauiti djecu pisati i itati pa su nauili robove da bi oni
nauili djecu (EPIKTET - iako je bio rob, elio je ii u kolu)
- svaki ovjek razvija se do INDIVIDUUMA (individere - nepodjeljen) - osoba
- pouzdan, stajat e iza toga to govori
- nesvjesno i svjesno nije podjeljeno
- animalno u ovjeku - ud, neto izvan njegove moi, nije izgraena osoba, mora poloit
rauna u svojim postupcima, raspoloenja vladaju njime, ali nije nita bolji od roba
- kriterij za dobar ivot - ako imamo shole
- radimo da bi ivjeli - c-c-c-c-c
FILOZOFIJA I ZNANOST
- filozofija nije neznanstvena niti se svodi na znanost
- realne znanosti - istrauju isjeke iskustvene zbilje
- filozofija - istrauje zbilju kao cjelinu, isjeke povezuje cijelom zbiljom
znanost - neto empirijsko tumai neim empirijskim
- istrauje predmet onako kako joj to doputa metoda (predmet + metoda)
- kvalitativne odrednice kvantificira (da ih uini mjerljivima i izrazi brojkama)
- brojka - u znanosti neutralni pokazatelj
- odgovaraju na pitanje kako i koliko, a ne mogu odgovoriti na pitanje zato
- opisuju i obrazlau, ali u sam fenomen opstanka predmeta ne mogu prodrijeti
- filozofija - fundamentalna znanost (istrauje uvjete i mogunosti) - u refleksiji subjekt objekt
- znanost opisuje predmet objektivno
- jednako se istrauje i metoda i objekt istodobno
- filozofija - strunjak u razotkrivanju subjektivnosti gledita - stereotipa, pogreki, zabluda
- najkritinija od svih znanosti i znanstvenija od svih znanosti
- da bi se zagraniila od znanosti i religije postalja pitanja o NITA
- znanost - odbacuje pojam nita s nadmonom ravnodunou
- religija - govori da je nita stanje Boga prije stvaranja svijeta
- filozofija - tvrdi da postoji bitovno NITA i NETO (paralelno)
FILOZOFIJA I RELIGIJA
- kompleksan odnos jer se oni djelomino preklapaju (u pitanjima bitka, nastanka svijeta,
etnikim pitanjima)
- filozofija je ira od religije jer ima gnoseologiju i estetiku (ira istraivanja)
- nijedan mesija nije rekao da se Zemlja vrti oko sunca
- religija kree od unaprijed danog temelja smisla s kojim se dalje sve usklauje - tumaenjem)
- religija i filozofija ine jedinstvo (Augustin - vjera i intelekt idu skupa, oni se upotpunjuju;
poeo je kao skeptik, a zavrio kao biskup i svetac Credo et inteligam)
- Toma Akvinski - um i bojava ne mogu jedna drugoj proturjeiti jer su oboje boanskog
podrijetla
- filozofija je nepotrebna sa crkvene strane jer objave treba samo usvojiti, a ne istraivati
- Tertulijan - Credo quia apsurdum - tamo gdje je apsur tu je i vjera
filozofi
- kritiari religije
- poto je Bog nepojmljiv raciju, ovjek pretjeruje iz razliitih razloga
- Ludvik Feuerbach - smatra da je ovjek svoju pravu bit projicirao izvan sebe i da je ovjek
Bogu dao sve savrenosti za kojima i sam udi (sve ono to ovjek nije je bog)
- Marks - religija je fantzijsko ostvarenje u ovakvim materijalnim odnosima u kojima ovjek ne
moe biti istinski ovjek i treba se napustiti stanje koje trai iluziju
- Nietzsche
- Bog mora umrijeti da bi ivio nadovjek
- smatra da stara religijska etika samo smeta ovjeku i ostvarenju volje za mo
- elitistiko aristokratski ideal ovjeka

- ovjek je most koji treba prijei da bi postao nadovjek (kojem tei) - treba se
boriti protiv samog sebe
- odbacuje skrupuloznu etiku jer smatra da je to etika za slabe
- Freud - iza Boga se krije lik oca
Sartre - pred Bogom ja sam samo objekt koji se srami
- religija je u proturjeju prema emancipaciji ovjeka; obuzdava ovjeka u
istraivanju njegove slobode
- uenje kao nauk je obuzdavanje slobode