SOCIOLOGIJA: ZNANOST O DRUTVU Sociologija = znanost koja prouava drutva i naine na koje ta drutva oblikuju ponaanje, vjerovanja i identitet

ljudi Socioloka imaginacija = sposobnost shvaanja odnosa izmeu ovjeka i drutva Socioloko gledite = prepoznavanje opeg u pojedinanom (odreivanje opih znaajki i pravila u ponaanju pojedinca) Razliita znaenja rijei "drutvo": - skupina ljudi okupljenih oko zajednikog cilja (udruenje) - odnos s drugim ljudskim biima (druenje, drueljubivost i drutvenost) - kolektivni ivot uope (ukljuenost i pripadanje, jedna od osnovnih znaajki ljudskosti) - za oznaavanje razliitih naina ivota Interakcija s drugim znanostima (sve prouavaju razliite naine djelovanja ljudskog drutva): - ekonomija - politologija - psihologija - povijest - antropologija (- filozofija) Mikrosociologija = pristup u sociologiji koji se usredotouje na prouavanje ljudskog ponaanja izbliza i promatranje interakcija licem-u-lice Makrosociologija = prouavanje veih grupa, institucija i sustava - bavi se dugotrajnim drutvenim procesima (mikro i makrosociologija pojanjavaju odnos izmeu pojedinca i drutva) Drutveno djelovanje (socijalna akcija) = djelovanje u kojem akter u obzir uzima i djelovanja drugih ljudi i prema njima se orijentira Drutvena struktura = skup svih trajnih i stabilnih odnosa meu ljudima (drutveno djelovanje i struktura su u suprotnosti) Komponente socijalne strukture: - poloaj - status - uloga - drutvena grupa - organizacija - institucija Elementi znanstvenog postupka: - prikupljanje injenica - princip determinacije (postavljanje prikupljenih injenica u neki odnos) - empirijska provjera (provoenje eksperimenata) - teorija Socioloka pitanja: - injenina - komparativna - razvojna (vrsta komparativnih) - teorijska RAZVOJ SOCIOLOGIJE Drutveni i kulturni procesi koji su tijekom 18. i 19.st. utjecali na razvoj sociologije: - prosvjetiteljstvo - romantizam - politike revolucije - industrijska revolucija i pojava kapitalizma - urbanizam - religijske promjene (crkva je izgubila vanost koju je imala u ranijim razdobljima sekularizam) - razvoj znanosti (empirijska znanost)

Osnivai sociologije: Auguste Comte - razvio je socijalnu fiziku, koju je kasnije nazvao sociologijom - smatrao je da se sociologija treba baviti socijalnom statikom (drutvena struktura i poredak) i socijalnom dinamikom (drutvene promjene i razvoj) - "Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo." - razvio uenje o tri stadija ljudskog drutva: 1. teoloki stadij (do 1300.god.) 2. matafiziki stadij (1300.-1800.) 3. pozitivni stadij (od 1800.) najvaniji stadij razvoja ljudskog drutva - evolucionizam nita se u prirodi ne dogaa skokovito, nego postepeno (evolucijski) - pozitivizam stajalite po kojem se priroda i drutvo trebaju prouavati istim metodama Herbert Spencer - bioloki darvinizam : - smatrao je da je drutvo slino biolokom organizmu, odnosno da ga moemo shvatiti kao cjelinu sastavljenu od mnotva povezanih dijelova - kao to se ljudsko tijelo sastoji od organa, tako se i drutvo sastoji od institucija - u svojoj teoriji razlikuje dva procesa: 1. evolucija (struktura drutva razvija se i postaje sve sloenija) 2. selekcija ("zakon jaega") razlikovao je dva tipa drutva: 1. militaristiko 2. industrijsko (via razina od militaristikog) Karl Marx - historijski materijalizam (materijalistiko shvaanje povijesti): Ekonomski odnosi drutva kroz cjelokupnu povijest su oni odnosi iz kojih se moe iitati sve to se u povijesti s drutvom i u drutvu dogaa. - smatra da je itava povijest zapravo povijest sukoba meu klasama sociologija: - znanost koja prouava drutva i naine na koje ta drutva oblikuju ponaanje, vjerovanja i identitet ljudi - prepoznavanje opeg u pojedinanom (ope znaajke u ponaanju pojedinca) druge znanosti koje prouavaju drutva: ekonomija, politika znanost, psihologija, povijest, antropologija, filozofija sociologija je usmjerena na izuavanje cjelokupnog drutvenog ivota mikrosociologija: -interakcija licem u lice makrosociologija: vee grupe, institucija i drutveni sustavi (dugotrajniji procesi promjene) socijalna akcija: ono djelovanje u kojem protagonist uzima u obzir djelovanje drugih i prema tome se orijentira socijalna struktura: relativno trajan stabilan i ureen skup odnosa meu ljudima (k, obitelj etc) komponente socioloke strukture: status : uloge : drutvene grupe : institucije znanstveni postupak: injenice, princip determinacije, empirijska provjera(provjera dokazima), teorija -

socioloka pitanja: injenina pitanja, komparativna pitanja, razvojna pitanja, teorijska pitanja nastanak i razvoj sociologije nae jednotjedne: Modernost: sociologija i moderna znanost i znanost o modernosti (modernost: pojava i kojoj se isprepleu kultura, drutvena struktura i ljudsko djelovanje povezani procesi s nastankom sociologije: prosvjetiteljstvo, romantizam, politike revolucije, industrijska revolucija i nastanak kapitalizma urbanizacija, religijske promijene (sekularizacija), razvoj znanosti (experimentalna i empirijska metoda) osnivai: Auguste Comte: socijalna fizika socijalna statika: postojei drutveni poredak i strukture; socijalna dinamika: drutvene promjene i razvoj "znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo" zakon o 3 stadija razvoja drutva: teoloki: dominira religija: do 1300.g. drutvom vladaju ratnici a vode ga proroci metafiziki: [1300,1800].: apstraktne sile mogu objasniti sve a u drutvu dominiraju sveenici i pravnici : pozitivni stadij naputa se potraga za krajnjim uzrokom stvari i nastupa vjera u znanost drutvom dominiraju industrijalci i znanstvenici kao moralni voe Comteova sociologija ukratko: evolucionizam, scijentizam, antiindividualizam, konzervativizam (jer je zaudo bio protivnik prosvjetiteljstva i francuske revolucije) pozitivizam: stajalite da se drutvo i priroda mogu prouavati istim metodama i uz pretpostavku da se drutvo ponaa po zakonima koje sociologija treba otkriti Herbert Spencer: evolucija (promjena iz stanja nepovezane homogenosti u stanje povezane heterogenosti) drutvo je za Spencera slino biolokom organizmu evolucijom postaje sve tee povezati meuzavisne dijelove->regulacija i socijalna kontrola tipovi drutva po spenceru: militaristiko drutvo: temeljeno na prinudi, centraliziranoj dravi, podinjavanju pojedinca dravi i zatvorenost i neprijateljstvo prema drugim drutvima industrijsko drutvo: temeljeno na dobrovoljnoj suradnji, decentralizaciji vlasti drava radi za dobrobit pojedinaca te ekonomska meuzavisnost i otvorenost prema drugim drutvima iz svega toga: Spencer=> socijalni darvinizam (preivljavanje najsposobnijih) rat i borba meu rasama osnovni pokreta drutvenog razvoja Karl Marx: historijski materijalizam: pokretaka snaga povijesti nisu ideje ili vrijednosti nego nain na koji se ljudi meusobno odnose prema proizvodnji svoga materijalnoga ivota egzistencijalne potrebe->udruivanje i organiziranje->suprotstavljene drutvene klase povijest ovjeanstva ima 2 vida: kontrola ovjeka nad prirodom a istovremeno povijest rastue alijenacije (situacija u kojoj ljudima vladaju sile to su ih oni sami stvorili i suprotstavljaju im se kao tue) ekonomsko otuenje: otuenje zbiljskoga ivota i zato utjee i na institucionalnu sferu i na sferu svijesti ekonomski odnosi su oni iz kojih se da iitati sve to se dogaalo u povijesti osnovica- ukupnost odnosa koje ljudi meusobno uspostavljaju u proizvodnji te se na toj osnovici izgrauje itava drutvena nadogradnja( pravo, religija, obrazovne institucije) tj. IDEOLOGIJA Misli vladajue klase u svakoj su epohi vladajue misli, tj. klasa koja je vladajua materijalna sila drutva istovremeno je njegova vladajua duhovna sila. one nie klase stvaraju protuideologije da bi se izborile za bolji poloaj

Emile Durkheim - Drutvene injenice prouava ih se kao stvari koje se objanjavaju drugim drutvenim injenicama(ne objanjavati osobinama ili motivima pojedinaca koji su u interakciji) - Drutvena solidarnost skup moralnih vrijednosti i osjeaja to osiguravaju integraciju drutva - Mehanika solidarnost karakteristina za drutvo sa slabije razvijenom podjelom rada - Organska solidarnost ljudi moraju suraivati s drugim ljudima da bi zadovoljili svoje potrebe - Integracija drutva poiva na meuzavisnosti Anomija- prestaju vrijediti drutvena pravila individualne elje nisu vie regulirane zajednikim normama, a pojedinci su bez moralnih putokaza Religija smatrao je da je u religiji izvor znanstvenog miljenja i drutvenih institucija te se mora razlikovati sveto i svjetovno Sveto posebno znaenje, izaziva strahopotovanje i poniznost. Profano svakodnevno, obino bez posebnog znaenja. - Potovanje svetih simbola omoguuje drutvenu integraciju.(povezanost s drutvom) - Rituali religijski rituali(u primitivnim), politiki najee(u modernim) Max Weber Shvaao sociologiju kao znanost o drutvenom djelovanju(akciji). Idealni tip sredstvo kojim sociolog moe generalizirati svoje nalaze, misaona konstrukcija kojom se objedinjuju bitne karakteristike promatranih pojava, naglaavajui meusobnu slinost(bez posebnog i nevanih razlika) Razlikuje tri tipa legitimne vlasti: - Racionalno-legalne - Tradicionalne - Karizmatske Ni jedan od tih tipova ne postoji u istom obliku. Birokracija takoer idealan tip naglaava samo bitne osobine i pojave(bez obzira na stvarnost) Racionalizacija proces u kojem podruja drutvenog ivota bivaju sve vie podvrgnuta kalkulaciji i predvianju.(religija, glazba, ekonomija etc .) KRAJ WEBERA Funkcionalizam - Funkcionalistika perspektiva u sociologiji polazi od stava da drutvo ima strukturu - Struktura sastoji se od obitelji, religije, politikih institucija itd. svaki od tih djelova je meusobno povezan te ima svoju ulogu kojom odrava stabilnost cjeline. Takva perspektiva se naziva strukturalni funkcionalizam Konfliktna perspektiva - Naglaavanje drutvenih procesa napetosti, kompeticije i promjene - Makrosocioloki pristup kao i funkcionalizam - Usmjerena panja strukturalnim znaajkama drutvenoga ivota - Konfliktni teoretiari vide konflikte kao izvor drutvenih promjena za razliku od funkcionalizma -