1.

SOCIOLOGIJA: znanost o drutvu

* Cecile Wright Mills uvodi pojam socioloke imaginacije= sposobnost shvaanja odnosa izmeu
pojedinca i drutva, izmeu biografije pojedinca i povijesti drutva.
Slino tome, Peter Berger definira socioloko gledite kao prepoznavanje opeg u pojedinanome.
* pojam drutva obuhvaa:
a) udruge i udruenja
b) odnosi s drugim ljudskim biima (druenje, drueljubivost i drutvenost)
c) openiti kolektiv kojem pripadamo ("platio je svoj dug drutvu!")
d) kolektivni ivot uope (ukljuenost, pripadanje, uzajamna oekivanja i norme)
e) razliita drutva (Engleska, Hrvatska, Kina npr.)
Emile Durkheim uvodi pojam DRUTVENIH INJENICA= naini razmiljanja, djelovanja i
osjeanja izvanjski pojedincu, koji mu se nameu prinudnom snagom, htio to on ili ne.
Utjecaj drutvenih injenica prikazao je na samoubojstvima. Najvanije varijacije koje utjeu na
samoubojstva su:
religija ( meu protestantima su uestalija samoubojstva )
rat i mir ( stopa samoubojstava opada za vrijeme rata )
ekonomska kriza ( nagle promjene u privrednom ivotu poveavaju stopu
samoubojstava, i to
neovisno o tome jesu li pozitivne ili negativne )
obitelj ( meu samcima je vea stopa samoubojstava nego meu oenjenima i udanima )
Durkheim temelji svoju teoriju samoubojstava na tome da se te stope mogu objasniti razliitim stupnjem i
snagom drutvene solidarnosti (= spone koje ljude dre zajedno.)
On takoer precizira vrste spona, i uvodi:
REGULACIJA= kontrola individualnih poriva i elja pomou drutvenih normi, odnosno
pravila ponaanja.
INTEGRACIJA= snaga povezanosti pojedinca s drutvenom grupom
Prema tome, razlikuje 4 vrste samoubojstava:
1) EGOISTINO SAMOUBOJSTVO (preslaba integracija)
moderna drutva-->
2) ANOMINO SAMOUBOJSTVO (preslaba regulacija)
kombinacija egoizma
3) ALTRUISTINO SAMOUBOJSTVO (presnana integracija)
i anomije
4) FATALISTINO SAMOUBOJSTVO (presnana regulacija)
= pokazao da drutveni procesi ne utjeu samo na ponaanje pojedinca, ve i na njegovo unutarnje stanje.

* MIKROSOCIOLOGIJA= izuava ljudsko ponaanje izbliza i interakciju licem-u-lice

* MAKROSOCIOLOGIJA= prouavanje veih grupa, institucija i drutvenih sustava

*Max Weber razlikuje pojmove SOCIJALNE AKCIJE I SOCIJALNE STRUKTURE:

drutveno djelovanje, tj. socijalna akcija= ono djelovanje u kojem protagonist uzima u
obzir
djelovanje drugih i prema tome se orijentira. Sociologija nastoji prepoznati znaenja i koja
ljudi pridaju
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 1

svojim akcijama (to se postie razumijevanjem, tj. Verstehen).

Weberova tipologija socijalne akcije:
a) tradicionalno djelovanje
b) afektivno djelovanje
c) vrijednosno- racionalno
d) svrhovito- racionalno
drutvena struktura, tj. socijalna struktura= relativno trajan, stabilan i ureen skup
odnosa meu ljudima.
Komponente socijalne strukture su:
*poloaji (mjesta koja ljudi zauzimaju u drutvenoj strukturi. Ako je poloaj povezan s razliitim
pravima, dunostima i oekivanjima, radi se o statusu)
*uloge ( drutveno odreene znaajke i oekivana ponaanja (norme) pridruene odreenom
poloaju)
*drutvene grupe (dvoje ili vie ljudi u relativno stabilnoj i trajnoj interakciji, koji dijele
zajedniki osjeaj pripadnosti i identiteta)
*organizacije (drutvene grupe osnovane s nekim ciljem= formalne organizacije)
*institucije (drutvene aktivnosti koje se redovito i stalno ponavljaju, koje se odravaju i
reguliraju pomou drutvenih normi i imaju veliku vanost za socijalnu strukturu.) --> ekonomija,
politika, kultura, obitelj i srodstvo, drutvene nejednakosti i obrazovanje.
Strukturu podravaju institucionalizirana vjerovanja i pravila ponaanja:
a) vrijednosti (moralna vjerovanja)
b) norme (pravila ponaanja temeljena na moralnim uvjerenjima)

Robert K. Merton razlikuje manifestne i latentne funkcije nekog djelovanja:

a) manifestne/oite= objektivne posljedice koje pojedinci u svojem djelovanju namjeravaju i
priznaju
b) latentne/skrivene= posljedice koje su nenamjeravane i nespoznate
(uz to se vee i uinak agregacije, kada puno ljudi ini istu stvar, pa proizvede uinak suprotan onome to su
prvotno namjeravali)

2. NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE

* filozofi kod kojih se uoava zaetak sociolokog naina razmiljanja:
Montesquieu (" O duhu zakona")- drutvene institucije i procesi su rezultat materijalnih
uvjeta u drutvu koji se mogu otkriti prouavanjem (vrsta tla i klima, struktura zanimanja,
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 2

religijske institucije, trgovina, obiaji i ponaanje).

Adam Ferguson --> praotac sociologije (" Rasprava o povijesti civilnog drutva")- ovjek je
drutveno bie po prirodi, ali je ta priroda drutveno proizvedena i povijesno promjenjiva, pa ga
stoga treba uvijek promatrati u skupinama u kojima ivi i odnosima koje ima s drugima.
Takoer je smatrao da su u primitivnim drutvima ljudi manje karakterno razvijeni, pa ih stoga
karakterizira osjeaj privrenosti, dok su u civilnom drutvu karakteri izbrueni, a meusobni
odnosi slabiji i temeljeni na odbojnosti i neprijateljstvu.
Smatra i da je drutvena promjena proizvod ljudske akcije, ali ne i ljudskog nacrta (tj. drutvene
promjene nisu namjeravane, ve su posljedica latentnih rezultata).
* drutvene i povijesne okolnosti nastanka sociologije:
prosvjetiteljstvo
romantizam
politike revolucije
industrijska revolucija i nastanak kapitalizma
urbanizacija
religijske promjene
nastanak znanosti

OSNIVAI SOCIOLOGIJE:
Auguste Comte (1798.- 1857.) znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo
* razvio "socijalnu fiziku" (kasnije ju nazvao sociologijom--> otac sociologije) koja se temelji na:
socijalnoj statici= postojei drutveni poredak i strukture
socijalnoj dinamici= drutvene promjene i razvoj
* pozitivist (drutvom vladaju isti zakoni kao i prirodom, pa se stoga mogu prouavati na isti
nain)
* sociologija mora, umjesto religije, sluiti za stvaranje boljeg drutva.
* osnovna je elija drutva obitelj, a ne pojedinac. Sociologija mora ograniiti samovolju i
neograniene elje pojedinca time to dokazuje da je to u svakom trenutku hijerarhijski nie od
dobrobiti drutva.
* 3 razvojna stadija drutva:
1) teoloki (do 1300.g)- religija, ratnici i proroci
2) metafiziki (1300.g- 1800.g)- apstraktne sile ("priroda"), sveenici i pravnici
3) pozitivni (od 1800.g)- znanost, industrijalci i znanstvenici

Herbert Spencer (1820.- 1903.)

* evolucija= promjena iz stanja relativno nepovezane homogenosti u povezanu heterogenost.
* drutvo je slino biolokom organizmu, pa zato, to je sloenije, ima veu potrebu za
unutarnjom regulacijom i socijalnom kontrolom.
* 2 tipa drutva na temelju unutarnje regulacije:
a) militaristiko (prinuda i prisila, centralizirana drava, potinjavanje pojedinca dravi,
zatvorenost i neprijateljstvo prema drugim drutvima)
b) industrijsko (dobrovoljna suradnja, decentralizacija vlasti i drava koja postoji radi
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 3

dobrobiti slobodnih pojedinaca. Ekonomska meuzavisnost i otvorenost prema drugim

drutvima).
* utjecao na razvoj socijalnog darvinizma (samo e najsposobniji preivjeti)
Karl Marx (1818.- 1883.)
* historijski materijalizam= pokretaka snaga u povijesti nisu ideje ili vrijednosti, ve naini na
koji se ljudi meusobno odnose u proizvodnji svojeg materijalnog ivota.
* itava dosadanja povijest je povijest sukoba meu klasama. Ona ima dva vida, a to su sve vea
kontrola ovjeka na prirodom i paralelno jaanje alijenacije.
* baza (osnovica)= ukupnost odnosa koje ljudi meusobno uspostavljaju u proizvodnji
nadgradnja (superstruktura)= pravo, religija, obrazovne institucije, organizacija obitelji i
drava, tj. sve zajedno je to ukratko ideologija.
* teorija revolucije= politiki program usmjeren na ruenje kapitalistikog poretka i ukidanje
drutvenih klasa. Time bi nastalo drutvo jednakosti koje je nazvao komunizmom.
Emile Durkheim (1858.- 1917.)
* drutvene injenice i samoubojstva!
* osobito ga zanima odnos izmeu podjele rada u drutvu i moralnih vrijednosti i osjeaja:
a) mehanika solidarnost (drutva s manje razvijenom podjelom rada)- ljudi obavljaju
sline poslove i imaju slina iskustva. Stoga imaju snaan osjeaj pripadnosti drutvu.
b) organska solidarnost (razvijena podjela i specijalizacija)- ljudi surauju zato to rade
razliite poslove i stoga im trebaju tue usluge.
* razlikuje sveto i profano
Max Weber (1864.- 1920.)
* sociologija je sveobuhvatna znanost o socijalnoj akciji (Verstehen, smisao i to sve)
* uvodi koncept idealnog tipa= metoda kojom sociolog moe generalizirati svoje nalaze i to tako
to objedini bitne i zajednike znaajke svih varijanta neke pojave, a zanemari njihove posebnosti
i nevane razlike.
* tri tipa legitimne vlasti- racionalno- legalna, tradicionalna i karizmatska
* birokracija!
* "Protestantska etika i duh kapitalizma" --> prouava kako na drutvenu strukturu ne utjeu samo
materijalne osnove, ve i ideje i vrijednosti.
* racionalizacija!

SOCIOLOKE PERSPEKTIVE:
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA:
* DRUTVO IMA STRUKTURU KOJA SE SASTOJI OD RAZLIITIH DIJELOVA, A SVAKI
DIO IMA SVOJU FUNKCIJU (= strukturalni funkcionalizam)
* poetak: Herbert Spencer i Emile Durkheim
daljnji razvoj: Talcott Parsons, Robert K. Merton, Herbert Gans
* Talcott Parsons drutvo shvaa kao sistem meusobno povezanih dijelova, a koji se odrava
zahvaljujui vrijednosnom konsenzusu (suglasju, slaganju)

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 4

* Herbert Gans pokazuje pozitivne uloge siromatva u drutvu (ekonomske, estetske, socijalne
i politike)
KONFLIKTNA PERSPEKTIVA:
* SUKOBI U DRUTVU SU IZVOR DRUTVENE PROMJENE. SUPROTSTAVLJENI
INTERESI UZROKUJU PODJELU U DRUTVU, A PRINUDA JE OSNOVA JEDINSTVA
DRUTVA.
* poetak: Karl Marx
daljnji razvoj: Lewis Coser
* marksizam smatra sukob meu klasama kao sredinji problem, dok suvremeni konfliktni
teoretiari nalaze konflikte u mnogim drutvenim podrujima. Konflikt nije nuno povezan s
nasiljem, ve samo znai postojanje napetosti, neprijateljstva, konkurencije i neslaganja oko
ciljeva i vrijednosti.
* Lewis Coser kae da je sukob funkcionalan za grupu jer pojaava unutranju povezanost i
poveava svijest o interesima grupe.
* konflikti su korisni i jer pomou njih neki problem ulazi u sredite pozornosti ire javnosti
INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA:
* NA KOJI NAIN LJUDI STVARAJU, ODRAVAJU I MIJENJAJU DRUTVO? KAKO IH TO
DRUTVO OBLIKUJE? BAVE SE DETALJNIM ASPEKTIMA SVAKODNEVNOG IVOTA.
* poetak: Max Weber (ljudska akcija!)
daljnji razvoj: Goffman, Mead, Garfinkel, Cooley

5. SOCIJALNA INTERAKCIJA, GRUPE I ORGANIZACIJE

ORGANIZACIJA
= sekundarna drutvena grupa koja na regularnoj osnovi obavlja odreenu djelatnost.
znaajke:
specifian cilj
definirano lanstvo
pravila ponaanja (formalna pravila!) --> formalne organizacije
odnosi autoriteta
trajnost (opstaju unato promjenama u lanstvu)
racionalno planiranje
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 5

 podjela rada
impersonalnost
* ameriki sociolog Amitai Etzioni kae:
a) postoje vii (upravljai, administratori) i nii lanovi ("obini"). Uloga viih lanova je da
upotrijebe mo kako bi nie lanove naveli na doprinoenje ciljevima organizacije.
b) vrste moi (i organizacije tipine za njih) su:
1) mo prinude= upotreba fizike sile
prinudne organizacije- zatvori, sabirni logori i zatvorene mentalne bolnice. tienici su
otueni od organizacije, ne podravaju njezine ciljeve i esto im se prijeti silom ili su rtve
te sile.
2) mo nagraivanja= upotreba novca i slinih poticaja za postizanje suradnje
utilitaristike organizacije- tvornice, banke. "Kakva je za mene korist od toga?"
3) normativna mo= upotreba moralnog nagovaranja, pozivanje na voin ugled ili
obeanje o drutvenom priznanju
normativne organizacije (dobrovoljne udruge)- crkve, politike stranke ... Nii lanovi
osjeaju predanost ciljevima organizacija.
*sociolog Erving Goffman u knjizi Asylums iznosi rezultate prouavanja zatvorenih mentalnih bolnica
(koristio je metodu promatranja sa sudjelovanjem!), a takav tip institucija naziva totalnim institucijama.
Njihove su znaajke:
nepostojanje privatnog ivota
zajedniki ivot
"kontaminacija osobnosti"
aktivnosti su planirane i organizirane,
a odvijaju se prema rasporedu
jasna podjela na tienike i osoblje
resocijalizacija
nestanak osobnosti

* Michael Foucault uvodi pojam karceralnih organizacija (lat. carcer= zatvor)

kontrola nad tijelom
stalni nadzor
bolnice, tvornice, zatvori
kanjavanje
Cijelo se drutvo neprekidno nadzire, pa stoga on govori i o karcerarnom gradu i karcerarnom drutvu.

BIROKRACIJA
= drutvena struktura sastavljena od hijerarhije poloaja i uloga, a koja djeluje na osnovi preciznih pravila i
procedura.
*Weberov idealni tip birokracije:
a) precizna podjela rada
b) hijerarhija autoriteta
c) precizan sustav pisanih pravila i propisa
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 6

d) naobrazba slubenika
e) slubenici ne posjeduju sredstva na kojima rade
f) zaposlenje se smatra karijerom
g) impersonalnost i objektivnost prema klijentima
*disfunkcije birokracije:
1) izokrenuta racionalnost- racionalna odluka dovede do neeg potpuno neplaniranog i
negativnog
2) nesposobnost djelovanja u promijenjenim okolnostima (Veblen= izvjebana
nesposobnost)
3) samodovoljnost birokracije
4) Parkinsonov zakon- birokracija buja jer zaposleni ele imati to vie podreenih
5) eljezni zakon oligarhije- to je organizacija vea i birokratiziranija, vea je koliina moi
koncentrirana u rukama manjine na visokim poloajima
KOLEKTIVNO PONAANJE
= spontano i nestrukturirano ponaanje veeg broja ljudi koje odstupa od prihvaenih drutvenih normi.
Znaajke:
ograniena socijalna interakcija
nejasne socijalne granice
slabe i nekonvencionalne norme
raspreno kolektivno ponaanje= dogaaji koji su spontani, ekspresivni, kratkotrajni.
a) glasine
b) moda i modne ludosti
c) pomama, masovna histerija i panika
d) javnost i javno mnijenje
konvergirajue kolektivno ponaanje
= vra struktura i vea koncentracija. To je privremeno okupljanje veeg broja ljudi koji imaju zajedniko
sredite pozornosti i snano utjeu jedni na druge.
Gomila je najpoznatiji oblik takvog ponaanja, a Herbert Blumer razlikuje 4 vrste gomile:
1) sluajna gomila
2) konvencionalna gomila
u kratkom se vremenu mogu
3) ekspresivna
pretvoriti u aktivnu gomilu
4) aktivna (lako se moe pretvoriti u rulju)
znaajke gomila:
sugestibilnost
deindividualizacija
osjeaj neranjivosti

6. DRUTVENE NEJEDNAKOSTI I STRATIFIKACIJA

*ivotne anse neke osobe su mogunosti i izgledi da ona stekne zdravlje, prihode, obrazovanje, stanovanje
i ostale vrijedne stvari.
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 7

* Thomas H. Marshall smatra da se ideja jednakosti javlja kao ideja graanstva.

Graanstvo je status osobe koja je punopravni lan zajednice. Ima tri komponente:
1) graansko pravo
2) politiko graanstvo
3) socijalno graanstvo
* tri koncepcije jednakosti:
1) jednakost ansi- postignue i univerzalistika mjerila su osnova zauzimanja poloaja<
2) jednakost starta
3) jednakost rezultata
* ugrubo razlikujemo 2 tipa drutava:
1) stratifikacijski- prevladavaju pripisani (askribirani) poloaji
2) funkcionalni- prevladavaju postignuti poloaji
* treba razlikovati drutvenu stratifikaciju i drutvenu diferencijaciju:
drutvena diferencijacija je oblik drutvene nejednakosti koji nastaje zahvaljujui tome to
lanovi drutva obavljaju razliite djelatnosti i tako postaju razliiti jer imaju razliite uloge.
drutvena stratifikacija je strukturirana, stabilna i trajna nejednakost meu skupinama u
nekom drutvu. Podrava ju skup ideja, tj. ideologija.
Osnovna komponenta stratifikacije je drutveni sloj, tj. stratum. To je skupina pojedinaca koji
imaju sline ivotne anse.
* sistemi drutvene stratifikacije:
ropstvo= ekstreman primjer drutvene nejednakosti u kojem pojedinci posjeduju druge ljude.
kaste= stratifikacijski sustav povezan s indijskim potkontinentom, a sastoji se od 4 kategorije
(+ nedodirljivi) i vezan je uz hinduistiki sustav vjerovanja.
stalei= stratifikacijski sustav vezan uz europsko feudalno drutvo, nastao tamo gdje je
postojala aristokracija plemenitog podrijetla, a sastoji se od stalea koji imaju razliite obaveze i
prava. Ponekad je bio i zakonski ureen. Bila je doputena izvjesna individualna pokretljivost.
klase= velike skupine ljudi koje imaju sline ekonomske resurse. Zasnivaju se na ekonomskim
resursima, fluidne su i nisu utemeljene ni na kakvom vjerskom sustavu i inim uvjerenjima,
pripadnost im je barem djelomice samostalno postignuta, a granice meu klasama nisu strogo
odreene.

TEORIJE STRATIFIKACIJE SUVREMENIH DRUTAVA

1) FUNKCIONALISTIKE TEORIJE
*smatraju da je stratifikacija nuna kako bi osigurala popunjavanje najvanijih mjesta
najsposobnijim ljudima.
* nejednake nagrade su nune ako se eli da se drutveni zadaci uinkovito obavljaju
2) MARXOVA TEORIJA KLASA
* Marx odreuje drutvene klase kao skupine ljudi koje imaju zajedniki odnos prema sredstvima
za proizvodnju.
* razlikuje dvije osnovne klase:
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 8

radnika klasa (proletarijat)

vlasnici sredstava za proizvodnju (buroazija, kapitalisti)
* klasa po sebi --> klasa za sebe

u stalnom su sukobu=
klasna borba

3) TEORIJA STRATIFIKACIJE MAXA WEBERA

* stratifikacija je temeljni oblik raspodjele moi u drutvu
* razlikuje tri dimenzije stratifikacije (tri drutvena poretka):
a) ekonomski poredak= nain raspodjele ekonomskih dobara i usluga u drutvu.
Razlikuju se u posjedovanju imovine, kvalifikacijama i vjetini.
= klase sa slinom klasnom situacijom
b) socijalni poredak= nain na koji je u drutvu rasporeen drutveni presti (socijalno
potovanje, ugled, poasti i priznanja).
= statusne grupe sa slinom statusnom situacijom
c) politiki poredak= nain raspodjele politike moi u drutvu.
* teoretski nisu povezane, ali u zbilji najee jesu.
4) TEORIJA KLASA ERIKA OLINA WRIGHTA
* govori o tome da postoje tri dimenzije kontrole nad ekonomskim resursima u modernoj
kapitalistikoj proizvodnji:
1) kontrola nad novanim kapitalom (investicijama)
2) kontrola nad fizikim sredstvima za proizvodnju (zemlja, tvornica, ured)
3) kontrola nad radnom snagom
*buroazija (kapitalistika klasa) ima kontrolu nad sva tri ekonomska resursa
* radnika klasa nema kontrolu ni nad jednom
* sitni kapitalisti rade na svojim (sitnim!) sredstvima za proizvodnju
* "bijeli ovratnici"- prodaju svoju radnu snagu, ali imaju vei stupanj
kontrole nad radnom sredinom od radnika (menaderi, nadzornici ...)

=bazina
klasna
lokacija

=kontradiktorna
klasna lokacija

5) TEORIJA SOCIJALNOG ZATVARANJA FRANKA PARKINA

* socijalno zatvaranje je proces kojim grupe nastoje zadrati iskljuivu kontrolu nad resursima
ograniavajui im pristup. Drutveno zatvaranje obuhvaa 2 tipa:
a) iskljuivanje
b) uzurpacija
Kada grupa uzurpira svoje poslodavce, ali se nastoji razlikovati od onih ispod njih, radi se o
dvostrukom zatvaranju.
EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE STRATIFIKACIJE
* koriste se tri metode u mjerenju drutvene klase:
a) subjektivna metoda temelji se na ispitanikovom osjeaju pripadnosti drutvenoj
grupi ("Kojoj Vi klasi pripadate?").
b) reputacijska metoda se temelji na klasificiranju drugih ("Kojoj on klasi pripada?")
c) objektivna metoda se temelji na na prihodu, obrazovanju i zanimanju.
SOCIJALNA POKRETLJIVOST (MOBILNOST)
* dva tipa drutva s obzirom na socijalnu mobilnost:
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 9

1) otvorena (meritokratska)- poloaji se relativno lako mijenjaju i ovise o postignuu.

2) zatvorena- oteana i ograniena mobilnost
* socijalna pokretljivost (mobilnost)= pomicanje grupa ili pojedinaca izmeu razliitih
socioekonomskih poloaja

vertikalna mobilnost= pomicanje prema

gore ili dolje na stratifikacijskoj ljestvici
(smanjenje ili poveanje bogatstva,
prestia ili moi)

lateralna (horizontalna) mobilnost= kretanje u prostoru.

Selidba u drugi grad ili regiju, migracija u inozemstvo ...

intrageneracijska (unutargeneracijska)= jedan ovjek uspije u ivotu ili propadne.

intergeneracijska (meugeneracijska)= elektriarev sin je postao lijenik.
* apsolutna mobilnost= postotak pojedinaca koji su u nekoj kategoriji bili mobilni (uzlazno ili
silazno) i posljedica je promjena u strukturi zanimanja modernih drutava.
* relativna mobilnost= anse za mobilnost jedne skupine u odnosu na drugu.

7. OBITELJ, BRAK I SRODSTVO

= obitelj je relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem, iji lanovi ive
zajedno, ekonomski surauju i skrbe za potomstvo.
*sastav obitelji:
nuklearna obitelj- suprunici i njihovi potomci
proirena obitelj- svi krvni srodnici
obitelj orijentacije- nai majka, otac, braa i sestre
obitelj prokreacije- mi (kao otac ili majka) i naa djeca
*nasljeivanje:
matrilinearno- po majinoj liniji
patrilinearno- po oevoj liniji
bilinearno- obje linije su bitne
*obitavanje:
matrilokalne
patrilokalne
neolokalne
*odnosi moi:
patrijarhalnost- najvanije odluke donosi najstariji mukarac u obitelji
matrijarhalnost- odluke donose ene (ne postoje povijesni dokazi da je ikada u nekom
drutvu to prevladavalo)
egalitarna obitelj- jednaka raspodjela moi izmeu suprunika
FUNKCIONALISTIKI POGLED NA OBITELJ:
*regulacija spolnog ponaanja
*reprodukcija
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 10

*skrb, zatita i emocionalna potpora

*socijalizacija
*pridavanje drutvenog poloaja
KONFLIKTNA PERSPEKTIVA:
*obitelj je mjesto gdje se oituje dominacija mukaraca nad enama
*Friedrich Engels: brak je pozornica klasne borbe gdje se dobrobit jedne grupe ostvaruje na raun
potlaenosti i bijede druge
*Randall Collins: mukarci su "seksualni agresori"; a ene "seksualne nagrade za mukarce"
*brak je ugovor o seksualnom vlasnitvu
= brak je drutveno prihvaena seksualna zajednica dviju ili vie osoba.
*dva osnovna tipa:
monogamija
poliginija
poligamija
poliandrija
*incest= spolni odnosi s najbliim srodnicima (lanovima nuklearne obitelji najee)
izbjegavanje incesta
tabu incesta
*objanjenja zabrane incesta:
a) sociokulturna:
1) antropolog Bronislaw Malinowski- spolni odnosi meu lanovima nuklearne obitelji bi
izazvali ljubomoru i razdor u obitelji.
2) antropolog Claude Levi- Strauss- prisiljava ljude da trae partnere izvan svoje obitelji i
tako sklapaju saveze= prijelaz ljudske vrste iz prirode u kulturu
b) bioloka objanjenja:
1) Edward Westermarck- nezainteresiranost zbog bliskosti
2) ouvanje genetske kakvoe
*egzogamija= kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodnike (nasljedne) grupe
endogamija= pojava sklapanja braka unutar neke grupe (rasne, vjerske, etnike i klasne grupe)
ZATO JE NUKLEARNA OBITELJ DOMINANTNI OBLIK OBITELJI U ZAPADNOM SVIJETU?
1) industrijalizacija i obitelj- Talcott Parsons
obitelj slui samo za stabilizaciju linosti i primarnu socijalizaciju, zato to ostale
potrebe zadovoljavaju specijalizirane institucije.
prije je obitelj esto zajedno proizvodila i radila, a sada, budui da se proizvodnja
preselila na radno mjesto, nema potrebe za brojnom, proirenom obitelji koja ivi zajedno.
mala nuklearna obitelj je jako pokretna, pa se lako moe preseliti negdje ukoliko to
posao trai.
obitelj je rezervat u kojem se poloaji pripisuju, to je suprotno radnom mjestu
2) kapitalizam i obitelj- marksisti
kapitalistiki sustav iskoritava besplatni rad kuanica
napaeni se radnik doma iskaljava na eni i djeci
enska radna snaga je rezervna "armija rada" koja se zaposli samo kada se potanja
povea, i pritom esto radi za manju plau. Kada se smanji potranja, ene se poalje
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 11

doma.
3) patrijarhalnost i obitelj
enski kuanski rad je POSLJEDICA iskljuivanja ena s trita rada, ne uzrok.

POVIJESNE PROMJENE U OBITELJI:

1) odnosi u obitelji su sve ee oznaeni osjeajima i privrenou
2) sve vanije su osobne slobode i srea u braku
3) sve vaniji postaje spolni uitak i radvajanje tog uitka od grijeha i osjeaja krivnje
4) sve je vea elja za privatnou obiteljskog doma
5) promijenila se socijalna definicija djeteta: nije vie mali ovjek, nego mu je doputeno da bude
dijete
6) vee stope razvoda
7) obiteljske uloge (instrumentalne i ekspresivne, kako ih Parsons naziva) nisu vie jednoznane i
jasne
8) moderna je obitelj demokratskija od tradicionalne (Anthony Giddens- isti odnos= povjerenje,
intimnost i razotkrivanje sebe).
ALTERNATIVNI STILOVI IVOTA:
1) komune- svaki je mukarac u braku sa svakom enom, a svi zajedno odgajaju djecu
2) kohabitacija- zajedniki ivot bez formalno sklopljena braka
3) samaka domainstva

7. OBRAZOVANJE I KOLSTVO
* OBRAZOVANJE= sustavno i formalizirano prenoenje znanja, vjetina i vrijednosti
* Randall Collins razlikuje 3 tipa obrazovanja (s obzirom na razliite zahtjeve za obrazovanjem):
1) obrazovanje za praktine vjetine- odvija se u procesu rada, bez velike formalizacije
2) obrazovanje za pripadnost odreenoj statusnoj grupi
3) obrazovanje pod kontrolom birokracije
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA NA OBRAZOVANJE:
*Emile Durkheim: "kola mora biti most izmeu pojedinca i drutva!"--> drutva su jako heterogena jer se
svatko bavi neim drugim, a obrazovanje je ono to unosi homogenost u drutvo.
* Talcott Parsons: kola je priprema za ivot, i ui pojedince tome da postoje i univerzalistika mjerila, a ne
samo partikularistika.
* kola je drutveni mehanizam selekcija najsposobnijih koji e zauzeti najvanije poloaje u drutvu-->
alokacijska funkcija
* kola prenosi vrijednosti, norme i kulturnu tradiciju
* pridonosi jaanju integracije drutvenog sistema
= manifestne funkcije obrazovanja
* institucije za uvanje djece
* dre mlade van trita rada --> smanjuju stope nezaposlenosti
* socijalne vjetine sklapanja prijateljstva, komuniciranja ...
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 12

= latentne funkcije obrazovanja

KONFLIKTNA PERSPEKTIVA NA OBRAZOVANJE:

* kola je najvaniji ideoloki aparat drave u kapitalizmu (Louis Althusser)
uvjerava radnike da je njihov poloaj prirodan, nepromjenjiv i opravdan
* princip korespondencije- odnosi u koli su korespondentni onima na poslu (Bowles i Gintis)
djecu se ui da budu posluna radna snaga, marljivi, disciplinirani i podloni
u koli djeca ue radi ocjena, a odrasli rade radi novca
fragmentirani predmeti ih pripremaju za fragmentaciju u procesu rada

* latentni nastavni program

seksizam, rasizam, ene su kuanice, radnici su marljivi i posluni ...
* kredencijalizam= zahtjev da za odreeni posao treba diploma (Randall Collins)

INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA NA OBRAZOVANJE

* tipiziranje (spekulacija, elaboracija i stabilizacija) i etiketiranje (negativno tipiziranje, primjer je
socijalne konstrukcije zbilje)
* teorija o samoispunjujuem proroanstvu
* uenike strategije prilagodbe (Peter Woods)
1. ulagivanje
2. poslunost
3. oportunizam
4. ritualizam
5. uzmicanje/povlaenje
6. kolonizacija
7. nepopustljivost
8. pobuna
OBRAZOVANJE I DRUTVENA NEJEDNAKOST
a) razliite klasne subkulture nemaju jednak stav o vanosti obrazovanja. Srednja i via klasa smatra
obrazovanje vanim i potile svoje potomke da budu ambiciozni po tom pitanju, dok djeca radnike klase
esto odustaju od vieg obrazovanja jer vjeruju da im ono nee previe pomoi na poslu. Oni su usmjereniji
na sadanjost.
b) razliite klasne subkulture ne koriste jednake jezine kodove. Via i srednja klasa koriste tzv. razraeni
jezini kod (eksplicitno izraavanje i jasnoa), a nia ogranieni jezini kod (jezino siromaniji, potrebno
je znanje o kontekstu da bi ga se razumjelo). Djeca iz vie klase imaju veu mogunost postii bolji uspjeh
jer kola potie razraeni jezini kod.
c) kulturni kapital razlikuje se od klase do klase. To je skup znanja i vjetina koji djeca primaju u najranijoj
dobi. Kulturni kapital, stil, lif djece iz vie klase je sliniji uiteljima, i stoga postiu bolje uspjehe.
d) pozicijska teorija kae da su djeca sklona postii istu razinu obrazovanja kao njihovi roditelji, i to zato
to "vau" prednosti i mane drugaije razine obrazovanja. Npr. djeca nie klase, ako postanu lijenici, morat
e se (vrlo vjerojatno) preseliti zbog posla, izgubit e vezu s obitelji, prijateljima iz djetinjstva, susjedima
(koji su svi vie- manje radnici) i stoga odabere ostati radije na radnikoj razini.
*jednakost u obrazovanju (Julia Evetts):
1) jednakost ansi- jednaka utrka, ali u kojoj ne startaju svi s iste pozicije
2) jednakost rezultata- napredniji moraju vie napraviti
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 13

3) pozitivna diskriminacija --> kompenzacijsko obrazovanje

8. SUSTAVI VJEROVANJA: religija i ideologija

= skup ideja, simbola i tvrdnji o nekom dijelu drutvene stvarnosti.
RELIGIJA
=skup vjerovanja i simbola koji izazivaju osjeaje oboavanja i strahopotovanja, povezani su s ritualima
(obredima) i ceremonijama u kojima sudjeluje zajednica vjernika, a prije svega su usmjereni na
onostrano, nadiskustveno i nadnaravno.
*Emile Durkheim razlikuje sveto i profano:
a) sveto- bilo to (predmet, mjesto, ivotinja ili bie) to se smatra iznimnim, nesvakodnevnim,
tajanstvenim, pa ak i opasnim, a izaziva osjeaj strahopotovanja. Izdvojeno je iz rutine ivota.
Uz to se usko veu rituali- vie ili manje formalizirana pravila koja odreuju kako se ovjek treba
ponaati u prisutnosti svetoga.
b) profano- povezano sa svakodnevnim, uobiajenim i rutinskim.
=razlika izmeu ta dva pojma lei u odnosu koji ovjek uspostavlja prema tim predmetima ili
biima.
*sociolog R. McGee sistematizirao je religije:
a) jednostavni supernaturalizam- karakteristian je za manja, jednostavnija drutva. Vjernici
prirodnim pojavama ili predmetima nastoje pripisati difuzne i bezline nadnaravne osobine
("sila" to povoljno ili nepovoljno utjee na dogaaje).
b) animizam- vjerovanje u duhove ili druga onostrana bia. Vjerujuje se da oni borave u ljudima,
ivotinjama, stijenama, zvijezdama etc. Ti su duhovi karakterom slini smrtnicima.
c) teizam- vjera u bogove. Moe biti politeistiki (politeistiki hinduizam je najstarija velika
svjetska religija (6000 godina)) i monoteistiki.
d) sustav apstraktnih ideala- te se religije esto nazivaju etikim religijama jer su usmjerene
postizanju moralne i duhovne izvrsnosti (budizam, konfucijanizam, taoizam).
*sociolozi razlikuju 4 idealna tipa religijskih organizacija:
a) crkva- velika, drutveno etablirana vjerska organizacija s formaliziranom strukturom
vjerovanja, rituala i unutarnje organizacijske moi. Ona prihvaa ljude svih slojeva, uglavnom ima
pozitivan odnos prema vrijednostima drutva (s time da zagovara konzervativnije i tradicionalno
gledite). Smatra se jedinom nadlenom za tumaenje svetih spisa, a takoer ima i profesionalno i
posebno kolovano sveenstvo.
b) sekta- manja vjerska skupina koja se najee odvojila od dominantne crkve. Na elu joj je
karizmatski voa, a ona sama odbacuje vrijednosti i nain ivota ireg drutva, a od svojih
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 14

pripradnika zahtijeva duboko proivljavanje vjerovanja i ukljuenost.

c) denominacija- religijska skupina kao to su baptisti, prezbitarijanci, metodisti i slini.
Prihvaaju vrijednosti ireg drutva i druge religije, a lanovi su im preteito srednji i vii sloj
(SAD!)
d)kult- slabo organizirana, privremena skupina koja nema razraenu doktrinu, a od svojih
lanova ne trai preveliki angaman. Primjeri su kultobi transcedentalne meditacija, spiritistiki
kultovi, vjera u astrologiju i slino.
*zato nastaju religijski pokreti?
Charles Y. Glock i Rodney Stark kau da je to zbog deprivacije, odnosno stanja u kojem se pojedinac ili
grupa osjeaju u loijem poloaju u usporedbi s drugima.
Ovi ameriki sociolozi razlikuju 5 vrsta deprivacije:
a) ekonomska- nejednaka distribucija kapitala u drutvu.
b) psihika- gubitak smislenog sustava vrijednosti pomou kojega smo prethodno nalazili svoje
znaenje i organizirali ivot.
c) etika- konflikt izmeu naih vrijednosti i ideala drutva (=filozofska deprivacija).
d) organizmika- tjelesni i/ili duevni nedostaci.
e) socijalna- nejednaka raspodjela prestia i moi u drutvu.
*FUNKCIONALISTIKI POGLED NA RELIGIJE
I. PSIHOLOKE FUNKCIJE
a) kompenzacijska funkcija- utoite i nadomjestak uslijed deprivacije.
b) pomae u ivotnim prijelazima- daje svoja objanjenja smrti, roenja, vjenanja i puberteta.
II. DRUTVENE FUNKCIJE
a) socijalna integracija (Emile Durkheim)- stvaranje i ouvanje drutvene solidarnosti ritualima u
kojima drutvo zapravo tuje sebe. Tu ulogu u dananjem drutvu sve vie igra civilna
religija.
b) socijalna kontrola (Peter Berger)- internalizacija poeljnih normi (mnoge se norme razlikuju od
religijskog sustava do sustava).
*KONFLIKTNI POGLED NA RELIGIJE
a) "opijum za mase" (Karl Marx)- prikriva i opravdava drutvene nepravde i privilegije
vladajuih prikazujui ih danima od Boga i nepromjenjivima.
b) katalizator drutvenih promjena (Max Weber)- sjeti se njegovog djela Protestantska
i duh kapitalizma, ali i dolaska ajatolaha Homeinija na vlast u Iranu.

etika

* Max Weber razlikuje 2 vrste religijskih voa:

a) prorok- religijski "inovator" koji se oslanja na karizmatsku mo. On je sredstvo religijske
promjene
b) sveenik- on djeluje u skladu s tradicijom i ve postavljenim autoritetom. On je konzervativni
profesionalac s punim radnim vremenom.
*u dananje se vrijeme za religiju sve ee vee pojam sekularizacije (posvjetovljenja). To je proces
smanjenja vanosti religije u drutvu, pri emu religijski simboli, doktrine i institucije gube svoj presti i
znaajnost.
Postoje i druga znaenja kao to su: usmjerenje na ovozemaljske probleme i odvraanje panje od
onostranog; privatizacija religije; objanjavanje nekih pojava znanstveno i kao rezultat ljudskog
djelovanja, a ne boanske intervencije; desakralizacija ovjeanstva, gdje ovjek biva objanjen
racionalno- uzrono.
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 15

"Simptomi" sekularizacije jesu:

a) smanjenje broja lanova vjerske organizacije
b) smanjenje crkvenih brakova
c) smanjenje pohaanja vjerskih obreda
d) donoenje politikih odluka unato protivljenju vjerske zajednice
e) mnoge djelatnosti su potpale pod kontrolu drave, iako su tradicionalno bile pod kontrolom crkve
(obrazovanje, zdravstvena skrb i socijalna pomo).
Privatizacija religije je preobrazba religije iz javne u osobnu stvar, a posebna se panja pridaje osobnoj
vezi s Bogom i osobnim interpretacijama uenja.
Uz sekularizaciju drutva, vaan je pojam vezan uz religiju modernog drutva i tzv. civilna religija,
odnosno kvazireligioznost kao rezultat potovanja simbola i institucija sekularnog drutva kao neeg
svetog. Posebno je vidljiva u SAD-u:
a) elementi kranske tradicije u kojima se naglaava osobno postignue i individualizam
b) elementi iz nacionalne povijesti
c) sekularne vrijednosti iz Ustava
d) sekularni rituali i simboli.
*postoje mnoge nove vjerske zajednice (nastale od 60-ih godina prolog stoljea pa do danas). Najlake
ih je sistematizirati prema njihovom odnosu prema drutvu:
a) religije koje se prilagoavaju svijetu- svakodnevne aktivnosti vide odvojenima od religije i
stoga ne kritiziraju svijet, ve vladajuu crkvu. Primjer za to je Karizmatski pokret unutar Katolike
crkve koji smatra da je Katolika crkva izgubila svoju bit, pa oni nastoje doi do prvotnog znaenja
svetoga.
b) religije koje odbacuju svijet- odbacuju i nijeu sredinje vrijednosti drutva. Smatraju da je
svijet toliko pokvaren da se duhovni mir vjernika moe postii iskljuivo izolacijom od takvog
drutva. To su, primjerice, "Monnies" (Unifikacijska crkva) i Hare Krina.
c) religije koje prihvaaju svijet- smatraju da se najvaniji osobni ciljevi mogu postii upravo
tim religijama. Ne zahtijevaju veliki angaman, ali trae novane doprinose ili naknade. To su
primjerice transcedentalna meditacija i scijentologija.
* religijski fundamentalizam jest konzervativno stajalite koje zagovara povratak temeljnim naelima
religije i nastoji obnoviti izvornu vjeru.
Kranski fundamentalisti doslovno tumae Bibliju, netolerantni su prema religijskoj raznolikosti i
naglaavaju osobni doivljaj vjere i duhovnu obnovu.
Islamski fundamentalizam naglaava vanost razlikovanja od "zapadnjakog" i amerikog naina ivota.
Politiki reimi koji se temelje na islamskom fundamentalizmu esto ograniavaju osobne i politike
slobode svojih graana (osobito ena).

IDEOLOGIJA
*naziv je prvi put iskoristio francuski filozof Antoine Destutt de Tracy krajem 18. stoljea u smislu
"znanosti" o idejama.
=skup ideja i vjerovanja o svijetu, ovjeku i drutvu, usmjerenih na odravanje ili na promjenu postojeeg
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 16

stanja u drutvu.
Ideologija sadri kognitivne (konceptualne, deskriptivne i eksplanatorne) i normativne elemente. Ona
se, dakle, gradi na filozofskim i znanstvenim spoznajama. Ideologija je sistematizirana, opisana i
objanjena drutvena pojava. Sadri nazore o ljudskoj prirodi, postojeoj drutvenoj strukturi, politikom
vodstvu i odnosu drutva i politike. Normativni se elementi iskazuju u idejama o tome to je dobro, a to
loe, u kojem se smjeru drutvo treba razvijati i kako djelovati.
*FUNKCIONALISTIKI POGLED NA IDEOLOGIJE
a) simbolika orijentacija- omoguuju pojedincima i grupama orijentaciju u sloenom svijetu.
Zapravo predstavljaju skup znaenja koji slui kao putokaz za razumijevanje, vrednovanje i
djelovanje u drutvu.
b) legitimacija- tumae i opravdavaju drutvene pojave. Uz to se vee i osporavajua funkcija
(npr. odnos socijalizma i kapitalizma: kapitalizam opravdava drutvenu nejednakost i nejednaku
raspodjelu bogatstva, dok socijalizam kao druga ideologija to osporava).
c) solidarnost, tj. homogenizacija- povezuje pojedince i poveava koheziju grupe.
d) identitet- uspostava grupnog identiteta ("mi" i "oni") i pruanje uvjerljive slike svijeta koja je
bitna za formiranje osobnog osjeaja identiteta i smisla ivota.
*o ideologijama moemo govoriti neutralno i kritiki. Kritiki emo naglaavati rijei kao to su
zabluda, lana svijest, manipulacija, dominacija i sl.
*prema nekim opim karakteristikama, ideologije moemo podijeliti na:
a) konzervativne- zalau se za ouvanje postojeeg naina ureenja odnosa pozivajui se na
prolost, tradiciju, obiaje i moral.
b) radikalne- zalau se za promjenu ureenja drutva pozivajui se na pravednost i jednakost.
Konzervativne smatramo desnima, a radikalne lijevima (ti nazivi potjeu iz francuske nacionalne
skuptine s kraja 18. stoljea).
*danas najee susreemo 4 velike ideologije:
1) liberalizam
izvire iz politike filozofije 18. stoljea (francuska i amerika revolucija, i prosvjetiteljstvo)
vrijednosti: individualizam (politika i moralna doktrina koja zagovara vrijednost pojedinog ljudskog
bia), sloboda i jednaka prava pojedinaca, razdvajanje privatnog i javnog i ograniena vlada.
slobodno gospodarstvo gdje vlada ima minimalne ovlasti (odravanje vladavine zakona i unutarnjeg
reda te obrana privatnog vlasnitva i osobne sigurnosti).
doivljava promjene u 20. stoljeu: okree se socijalnom individualizmu koji govori da je dobrobit
pojedinca najue povezana s dobrobiti zajednice.
kraj 20. stoljea- neoliberalizam: deregulacija trita, denacionalizacija (privatizacija), smanjivanje
poreza i ukidanje socijalnih povlastica i pomoi.
Najvaniji predstavnici neoliberalne politike su bili britanska premijerka Margaret Thatcher i ameriki
predsjednik Ronal Reagan.
2) konzervativizam
izvire iz reakcije na Francusku revoluciju 1789.
filozof Edmund Burke je prvi i najistaknutiji konzervativac. On kritizira uvjerenje da su ljudi jednaki i
usavrivi.
postoji nekoliko vrsta konzervativizma:
a) tradicionalistiki- naglaava vanost konvencija, obiaja i tradicije. Vodstvo, autoritet i
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 17

hijerarhija su prirodne pojave.

b) romantiki- nostalgija za idealiziranom pastoralnom, seoskom i, ponekad, kvazifeudalnom
prolosti. Ova je vrsta orijentirana antiidustrijski.
c) neokonzervativizam- javlja se krajem 20. stoljea, a esto se naziva Novom desnicom. Zagovara
slobodno trite, nacionalizam, domoljublje i nacionalnu kulturu, istou rase, prirodne
nejednakosti, vanost obiteljske stege, patrijarhalnog autoriteta te obveznu kransku vjersku
poduku (Ronald Reagan, again).
3) socijalizam
izvori su takoer u Francuskoj revoluciji, a prvi socijalistiki pokreti nastaju izmeu 1820. i 1830.
postoji nekoliko vrsta socijalizma:
a) utopijski socijalizam- na poetku 19. stoljea istiu se Saint- Simon, Fourier i Owen.
b) revolucionarni socijalizam- svretak sukoba kapitalista i radnika bit e revolucija, nakon koje
e se ustrojiti komunistiko drutvo (temeljeno na marksizmu).
c) reformski socijalizam- odbacivanje revolucionarnih postavki i pribliavanje socijalnom
liberalizmu. Zalae se za postupnu demokratizaciju i reformu zakona i zagovara veu ulogu drave
u postizanju bolje efikasnosti, jednakosti i drutveme pravde i ljudskih prava.

10. RAD I EKONOMIJA

*industrijska revolucija= proces koji je zapoeo u Engleskoj oko 1760. i trajao do polovice 19. stoljea
znaajke: zamjena ljudskog rada strojem (izum parnog stroja)
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 18

 primjena znanstvenih metoda u proizvodnji

masovna proizvodnja standardiziranih proizvoda
razvoj prometa (eljeznikog i pomorskog)
prijelaz stanovnitva iz poljoprivrede u industriju
*industrijalizam =nove metode organizacije proizvodnje, a koje su se u potpunosti razvile u 19. stoljeu
znaajke: podjela rada u sve specijaliziranije zadatke
koncentracija u sve veim tvornicama
koordinacija rada koju obavljaju nadglednici i menaderi
*podjela rada i djelatnosti dovodi do velike meuzavisnosti lanova
*dvije vrste podjele rada:
a) drutvena podjela rada= podjela na sektore
b) tehnika (industrijska) podjela rada= konkretna podjela radnih zadataka u proizvodnji
poveanje proizvodnosti
smanjivanje nadnica radnika (nije potrebno dugogodinje naukovanje)
povezivanje s drugim radnicima
KAPITALIZAM
=ekonomski poredak temeljen na slobodnom tritu i privatnom vlasnitvu (socijalizam je
ekonomski poredak temeljen na drutvenom/javnom vlasnitvu i dravnom planiranju)
* javlja se u 16. stoljeu
* zamah dobiva u 18. i 19. stoljeu
* tijekom 20. stoljea dogaaju se tehnoloke i organizacijske promjene --> korporacijski kapitalizam
*Marx prvi daje sustavnu analizu kapitalizma. On ga smatra i ekonomskim poretkom, ali i tipom drutva!
Naglaava da se kapitalizam kao ekonomski poredak sastoji od 2 znaajke:
KAPITAL
iz toga proizlazi da je kapitalizam KLASNI TIP DRUTVA u kojem se
NAJAMNI RAD
klase odreuju s obzirom na odnos prema ekonomskim dobrima
*za Marxa je nastanak modernosti obiljeen dvjema revolucijama:
industrijskom revolucijom (zbog dominacije kapitalistike proizvodnje, a koju karakterizira
unutarnja nunost za ekspanzijom i napretkom)
francuska revolucija- buroaska revolucija koja je znaila uspon kapitalistike klase na vlast

*faze razvoja kapitalizma:

1) obiteljski kapitalizam- ak i najvee tvrtke vode lanovi jedne obitelji (19. i po 20. stoljea)Rockefeller i Ford, te Agnelli (FIAT). Vlasnici esto skrbe za zaposlene i pomau im(paternalistiki
odnos).
2) menaderski kapitalizam- menaderi upravljaju tvrtkama i u odluivanju potiskuju vlasnike. Interes
je tvrtke vaniji od interesa obitelji.
3) institucionalni kapitalizam- sve je uestalija pojava. Tu su korporacije (a ne pojedinci) vlasnici
dionica u drugim tvrtkama.
*dananja su drutva industrijska, a ne kapitalistika:
PROIZVODNJA DOBARA
temeljena su na mehaniziranoj proizvodnji i razmjeni dobara, a ne na poljoprivredi
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 19

 drutveni se poloaji zauzimaju na temelju postignua, nisu askribirani

klasni su sukobi institucionalizirani- temelje se na industrijskom pregovaranju i organiziranju u
sindikate
porast broja radnika u tercijarnom sektoru
smanjenje jaza meu pripadnicima razl. klasa, prihod i presti su osnova stratifikacije, a
drutvena je mobilnost temeljena na meritokratskim naelima
teorija konvergencije- logika industrijalizma bez iznimke dovodi do slinosti osnovnih
institucija industrijskih drutava
*Daniel Bell u sedamdesetima uvodi pojam postindustrijsko drutvo: PROIZVODNJA ZNANJA
promjena od proizvodnje dobara prema uslunoj ekonomiji
sve je vei znaaj profesionalaca, strunjaka i tehniara
teorijsko je znanje izvor inovacija i oblikovanja politikih odluka u drutvu
drutvo je orijentirano prema budunosti
stvaraju se nove, "intelektualne" tehnologije
*Manuel Castells predlae da se pojam postindustrijskog drutva zamijeni informacijskim drutvom.
On razlikuje nain proizvodnje (kapitalizam i socijalizam), koji je povezan s klasnom podjelom drutva, i
nain razvoja (informacijski nain razvoja= primjena energije i znanja u upotrebi proizvodnih sredstava),
a koji je povezan s tehnolokim promjenama.
SVA INFORMACIJSKA DRUTVA DANAS SU KAPITALISTIKA! Stoga govorimo o
informacijskom kapitalizmu.
Takoer, Manuel Castells razlikuje generiki rad i samoprogramirajui rad:
generiki rad- lako ga je zamijeniti strojevima. Radnik samo prihvaa zadane smjernice i stoga
je zamijenjiv
samoprogramirajui rad- radnik je obrazovan i sposoban sam postii jo viu razinu obrazovanja.
Naime, vjetine lako zastarijevaju, i stoga radnik mora biti uvijek sposoban sam
odravati korak s
vremenom.

*organizacija rada se prvenstveno tie tenje prema poveanju proizvodnosti rada, te kontrole i
discipliniranosti radnika. Postoje dva pristupa u organizaciji rada:
1) znanstveno upravljanje
tejlorizam (prema amerikom inenjeru Fredericku Tayloru)
* detaljna podjela rada na najmanje mogue dijelove koji zahtijevaju minimalne vjetine
* mjerenje izvedbe da bi se naao najbolji nain izvoenja, precizni pokreti i najkrae
vrijeme
* selekcija i obuka radnika za obavljanje odreenog zadatka
* motiviranje radnika plaom (te plaanje po koliini obavljenog rada)
* individualizam. Motiviranje radnika iskljuivo njihovim vlastitim interesima te
smanjivanje kontakta meu radnicima na najmanju moguu mjeru.

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 20

 fordizam (prema proizvoau automobila Henryju Fordu)

*masovna proizvodnja standardiziranih proizvoda za masovno trite
*tekua vrpca na kojoj svaki radnik obavlja svoj djeli rada
2) humani odnosi (human relations)= priznavanje radnika kao ljudskih bia i prihvaanje
njihovih neekonomskih potreba
Hawthorne uinak- uinak koji istraivanje ima na ponaanje onih koje se istrauje
uinak grupe na pojedinca- grupa spontano odredi svoju razinu proizvodnosti, i uini da
se svi radnici konformiraju toj razini

3) postfordizam= nova organizacija proizvodnje usmjerene na kvalitetu, raznolikost i inovativnost.

* od radnika se oekuje vea fleksibilnost, vjetina i posveenost poslu.
* radi se o obuenoj i motiviranoj radnoj snazi, decentraliziranom menadmentu i
kooperativnim sindikatima.
* tvrtka mora biti fleksibilna u 2 vida:
a) funkcionalna fleksibilnost- radnici mogu obaviti bilo koji zadatak koji pred
njih postavi uprava
b) numerika fleksibilnost- menaderi prema potrebi mijenjaju broj radnika
(uzrokuje nestabilnost u zapoljavanju, te veliki broj radnika na odreeno vrijeme
ili sa smanjenim radnim vremenom)
* Marx upozorava na otuenost radnika u kapitalizmu od:
procesa rada
proizvoda svog rada
drugih radnika
od sebe samih, tj. svojih sposobnosti kao produktivnih bia
= promjena odnosa prema radu: ljudi vie ne doivljavaju zadovoljstvo i ispunjenje, nego dosadu, apatiju
i frustraciju.

*prema Robertu Blauneru, 4 su dimenzije otuenja:

bespomonost
besmislenost
izolacija
samootuenje- radnikova nemogunost da se izrazi radom ili da ga rad obuzme
Blauner takoer navodi 4 stupnja razvoja tehnologije:
zanatska --> niska razina otuenosti
strojna industrijska --> ekonomska nesigurnost i dosada repetitivnim poslom, ALI niska razina
otuenosti zbog snane integracije u zajednicu (obitelj, crkva, susjedi)
mehanizirana (s pokretnom trakom) --> najvia razina otuenosti!
automatika --> niska razina otuenosti (zbog odgovornosti i ekonomske sigurnosti)
* britanski sociolozi J. Goldthorpe i D. Lockwood uvode pojam orijentacije prema radu:
* instrumentalna (rad je izvor prihoda, pojedinac je proraunato ukljuen u
organizaciju i taj
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 21

mu rad nije sredinji ivotni interes, a slobodno i radno vrijeme su mu strogo odvojeni)
* birokratska (radnik prua usluge organizaciji u zamjenu za karijeru. Prema organizaciji osjea
moralnu obavezu, karijera mu je sredinji ivotni interes s kojom su povezane drutvene aspiracije
i status) --> bijeli ovratnici
* solidaristika (rad je grupna aktivnost i sredinji ivotni interes. Radnik se identificira s
poduzeem ili radnom grupom, a slobodno vrijeme provodi sa snanom zajednicom ljudi istog
zanimanja) --> tradicionalne radnike organizacije

nije bitno tko dobiva vei dio kolaa, jer je kola zatrovan.
*njemaki sociolog Ulrich Beck naziva drutvo u kojem ivimo drutvom rizika, i govori o
brazilizaciji Zapada.
Ekonomiju takvog drutva naziva politikom ekonomijom nesigurnosti i njezine su znaajke:
nova igra raspodjele moi izmeu politikih igraa koji nisu (kapital, financijske i trgovake
organizacije, transnacionalne kompanije) i koji jesu (vlade, parlamenti i sindikati) vezani za
odreeni teritorij.
pametne tehnologije sve vie istiskuju ljudski rad
stalan je posao u opasnosti, zajamene mirovine i socijalna politika su ugroeni
fleksibilnost trita rada
Obiljeja drutva rizika:
loe popratne pojave proizvodnog procesa vie nisu vidljive i perceptivne (smrad, prljavtina ...)
ve su nevidljive i predstavljaju nenamjeravane posljedice znanstvenog i tehnolokog
napretka.Proizvode se, ne samo proizvodi, ve i nesigurnost (rizik od ekoloke katastrofe). Rizici
su GLOBALNIH RAZMJERA ("svjetsko drutvo rizika!"), ne mogu se ograniiti i proizvodi ih
drutvo, a ne priroda.
rizici su apstraktni i depersonalizirani (radioaktivnost i mikrobioloki organizmi) i proizlaze iz
sila to nisu pod kontrolom pojedinca. Stoga se rijetko mogu koristiti kategorije poput krivnje ili
odgovornosti.
rizici su DEMOKRATSKI (prijete jednako i bogatima i siromanima). Prije ili kasnije, rizik se
kao bumerang vrati onima koji su pokuali od njega profitirati.
politike borbe mijenjaju teme- vie se ne vode oko socijalnog pitanja i oskudice, ve oko
ekolokih pitanja i sigurnosti, pa stoga ukljuuju sve vei broj ljudi. Glad vie nije glavni problem,
ve tjeskoba i strah.

*GLOBALIZACIJA= proces u kojem itav svijet postaje jednim jedinstvenim sustavom. itav svijet
postaje "jedno mjesto", pa moemo rei i da dolazi do "kompresije (saimanja) svijeta".
Ekonomske posljedice globalizacije:
irenje svjetske trgovine
rast transnacionalnih korporacija
meunarodna podjela rada
razvoj novih tehnologija
ekspanzija svjetskog financijskog trita
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 22

*transnacionalne korporacije (TNK, multinacionalne kompanije)

djeluju u 2 ili vie zemalja
maksimalno iskoritavaju komparativne prednosti zemalja u koji djeluju ( razlika u trokovima
proizvodnje, plae radnika, trini uvjeti i porezna politika)
geografski su fleksibilne, mogu prebaciti svoje djelovanje i resurse na bilo koje drugo mjesto na
svijetu
financijski promet i razmjena proizvoda su vei meu pojedinim dijelovima unutar
transnacionalne kompanije, nego izmeu pojedinog dijela korporacije i privrede zemlje u kojoj se
nalazi
imaju znaajan ekonomski i socijalni utjecaj na svjetskoj razini
= uzrokuju novu meunarodnu podjelu rada: u razvijenijim se zemljama koncentriraju kapital i
struno znanje, a siromane zemlje daju jeftinu radnu snagu. Ipak, spremni su i prihvatiti trokove skuplje
radne snage (npr. u VB), ako time dobivaju kvalificiraniju radnu snagu.

11. DRUTVENE PROMJENE: stanovnitvo, urbanizacija i

ekologija
= naziv za temeljnu promjenu obrazaca kulture, strukture i drutvenog ponaanja u nekom
razdoblju. To je proces u kojem jedno drutvo postaje drugaije, a ipak u mnogim vidovima ostaje isto.
* izvore drutvenih promjena nalazimo u nekoliko vrlo opih pojava i procesa:
fiziki okoli (promjene zbog izvanjskih razloga i ljudskog djelovanja)
stanovnitvo (promjene u broju, sastavu i raspodjeli stanovnitva)
invazije i ratovi
kulturni procesi (nastanak novih elemenata i nestajanje starih)
strukturalni procesi (drutveni sukobi i napetosti)
ideje
*TEORIJE O DRUTVENIM PROMJENAMA:
ciklike teorije- govore o rastu i propasti civilizacije, slino kao i kod biolokih organizama.
Oswald Spengler u knjizi Propast Zapada je na temelju 8 kultura zakljuio da je ivotni vijek
kulture oko 1000 godina, a isto tako je rekao i da se zapadna kultura blii kraju (stara je 900
godina).
Pitrim Sorokin je ponudio teoriju prema kojoj kultura varira izmeu naizmjenine dominacije dvaju
ekstremnih oblika: ideacijske (naglaava vjeru ili religiju) te osjetilne (znanost,
materijalizam i
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 23

hedonizam)--> naelo imanentne promjene

evolucionistike teorije- drutvena se promjena odvija na razliite naine i u razliitim
pravcima (stariji evolucionisti su ak smatrali i da je samo jednosmjerna), ali po univerzalnim
zakonitostima.
Talcott Parsons smatra da se evolucija drutva dogaa kao sve bolja prilagodba okolini, i dolazi do
strukturalne diferencijacije: razvoja specijaliziranih institucija ija je funkcija zadovoljavanje
novonastalih drutvenih potreba (evolucijske univerzalije: birokracija, novac, trini sustav,
stratifikacija ...)
funkcionalistike teorije- funkcionalisti smatraju da je drutvo u dinamikoj ravnotei.
Razni poremeaji tjeraju sustav na akciju da bi se ponovno uspostavila ravnotea.
Glavni predstavnik je Talcott Parsons koji je kombinira s evolucionizmom.
William F. Ogburn- njegova teorija o kulturnom zaostajanju je takoer funkcionalistika
(materijalna kultura potie promjenu, a nematerijalna joj se prilagoava)
konfliktne teorije- napetosti i sukobi meu skupinama su glavni uzrok socijalnih promjena.
*modernizacija= proces epohalne promjene drutva, a koja zapoinje u okviru dviju velikih revolucija:
industrijske i demokratske (francuske, amerike i ostalih).
a) Ferdinand Tnnies modernizaciju shvaa kao prijelaz iz Gemeinschafta u Gesellschaft
b) Emile Durkheim razlikuje mehaniku solidarnost (integracija temeljena na snanom moralu i
osjeaju pripadnosti) i organsku solidarnost (razvijena podjela rada i specijalizacija iz kojih
proizlazi meuovisnost pojedinaca)
c) Karl Marx kae da je nastanak modernosti povezan s nastankom kapitalizma. Modernost jest
razvoj trita i kapitalistike organizacije rada koja dri radnike pod kontrolom.
d) Max Weber modernost shvaa kao proces slabljenja tradicije i jaanja racionalnosti kao
pogleda na svijet. Birokratizacija postaje opa znaajka modernog drutva.
*demografske promjene:
=demografija je znanost koja prouava veliinu, sastav, raspored i promjene u stanovnitvu (populaciji).
=ovise o 3 osnovna imbenika:
stopa nataliteta- broj ivoroenih na 1000 stanovnika
stopa smrtnosti- broj umrlih na 1000 stranovnika (infantilni mortalitet- broj djece koja umru
prije navrene prve godine na 1000 stanovnika)
migracijski saldo- razlika izmeu novouseljenih (imigranata) i iseljenih (emigranata)
=demografska tranzicija= pojava kojom demografi ele objasniti demografske promjene u povijesti i
dananjem svijetu. Ima tri faze:
1) visoki natalitet i visoki mortalitet
2) visoki natalitet i nagli pad mortaliteta (rano 19. stoljee u SAD-u i Europi)
3) niski natalitet i niski mortalitet (znaajka razvijenih drutava)
*urbanizacija je proces porasta broja gradskog stanovnitva i nastanka specifinog urbanog naina ivota
(stupanj urbanizacije je postotak stanovnitva neke zemlje koje ivi u gradovima).
*gradovi tijekom povijesti:
1) predindustrijski gradovi
prvobitna je urbanizacija zapoela na Kreti prije cca. 3500 godina, i proirila se diljem
antike Grke (polisi!). Vrhunac razvoja Atena je doivjela oko 5. st. pr. n. e. (300 000
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 24

stanovnika), a opadanjem helenske civilizacije, Rim se pretvorio u najvei europski grad ( 1 mil
stanovnika u 1. st. n. e.).
propau Rimskog carstva, poeo je srednji vijek s malim gradovima utvrenim zidinama.
Max Weber opisuje srednjovjekovne gradove kao "spoj trnice i utvrde", a u njima su nastala
trita i institucije presudne za razvoj kapitalizma ("gradski zrak oslobaa")
Ti su gradovi bili nezavisni, a od feudalnog su se okruenja titili vojskom i zidinama.
Postupno je sve vie jaala buroazija (fran. bourgeoise= graanin), i napokon preuzela vlast
od aristokracije.
2) industrijski gradovi
razvijaju se tijekom 19. stoljea pod utjecajem kapitalistike proizvodnje i industrijalizacije,
te je njihov rast doveo do urbanizacije drutva (jer je industrija zapoljavala veliki broj ljudi).
industrijski se grad razlikuje od srednjovjekovnog po konfiguraciji terena, a vano je i to da
zemlja nije samo teren za gradnju, ve ima i svoju trinu vrijednost. Grade se iroke avenije i
aleje, a stanovnitvo postaje impersonalno.
dolazi do pojma kolektivne potronje (Castells)= drava kolektivno osigurava
obrazovanje, zdravstvo i stanove za radnike. Kasnije se tek privatiziraju javne slube, a
potronja njihovih usluga individualizira.
3) globalni grad
izuzetno su vana sredita svjetskog gospodarstva, imaju izuzetan utjecaj na privrede svojih
zemalja, ali uglavnom nisu pod kontrolom svojih drava. Usprkos razliitoj kulturi, povijesti i
tradiciji, meusobno postaju sve sliniji.
pojedini su dijelovi tih gradova posve zaputeni i u njima ive siromani. Raste broj dobro
plaenih zanimanja, ali jo bre raste i broj slabo plaenih zanimanja.
URBANIZACIJA U 20. STOLJEU
* javljaju se metropole= gradovi koji gutaju okolna naselja, objedinjuju mnotvo funkcija, i postaju
sredita drutvenog, ekonomskog, kulturnog i politikog ivota.
* suburbanizacija= proces u kojem stanovnici sele u predgraa jer je tamo bolja kvaliteta ivota
* megalopolis (megagrad)= neprekinuti niz meusobno povezanih naselja
*gentrifikacija (urbano recikliranje)= bogati stanovnici predgraa vraaju se u sredite grada,
obnavljaju zgrade u kojima stanuju, mijenjaju izgled u znaajke nekada zaputenih dijelova grada.
* presnana nervna stimulacija (Georg Simmel) uzrokuje da gradsko stanovnitvo mora zauzeti stav
blaziranosti, ravnodunosti i selektivno primati podraaje.
* urbana sociologija nastala je na Sveuilitu u Chicagu poetkom 20. stoljea, i oni se bave modelima
rasta i razvoja gradova, ali i sociolokim i psiholokim aspektima ivota u gradu.
Louis Wirth u djelu "Urbanizam kao nain ivota" govori da su stanovnici grada meusobno
udaljeni, imaju povrna poznanstva i socijalno su meusobno udaljeni. Ipak, za razliku od seljaka,
tolerantniji su prema razliitostima zbog velike raznolikosti stanovnika. Smatra da u gradu, jer je
slabo integriran i nestabilan drutveni poredak, vlada anomija.
Herbert Gans kritizira Wirthov pogled, i navodi 5 naina ivota u gradu:
1) kozmopoliti= studenti, umjetnici, pisci, zabavljai, intelektualci i strunjaci koji su u gradu
radi kulturnih i obrazovnih razloga. Veinom provode vrijeme u svojim subkulturama, i
nemaju se elje integrirati u susjedstvo.
2) neoenjeni/neudane i ljudi bez djece= ive samo krae vrijeme u sreditu grada, i stoga
ne stvaraju veze sa susjedima.
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 25

3) etniki "seljaci"= ljudi koji ive okrueni svojim obiteljskim "plemenom" koje je istog
etniciteta.
4) deprivirani= mentalno ili psihiki poremeeni ili hendikepirani, siromani, obitelji s
jednim roditeljom, rasno diskriminirani. ive u loim dijelovima grada. Oni su uistinu
drutveno izolirani.
5) ljudi uhvaeni u zamku= stari ljudi s malim mirovinama, oni koji doivljavaju silaznu
socijalnu mobilnost, te oni koji su ostali ivjeti na istome mjestu iako su se drugi ve odselili.
Oni su takoer drutveno izolirani.
*obiljeja postmodernog grada:
dediferencijacija= ne postoji vie podjela na industrijsku zonu i zonu stanovanja jer se
proizvodnja preselila u druge dijelove svijeta
decentraliziran= manja vanost centra
simbolika ekonomija= vei je naglasak na stvaranju imida grada, nego na proizvodnji
dobara
stil= manje je vana funkcija
proelja i fasade= vie se vanosti pridaje estetici, a koja nema veze s funkcionalnou
raznolikost
privatna potronja usluga i dobara= nema kolektivne potronje
fragmentacija
SOCIOLOGIJA PRIRODE
* u povijesti uoavamo dva pogleda na prirodu:
1) u predindustrijskim je drutvima priroda zamiljana kao aktivna, iva i brina majka koju se
tovalo. U srednjem se vijeku priroda potovala jer se smatralo da ju je Bog stvorio.
2) modernost pokree upotrebu i iskoritavanje prirode
3) najnovije doba razmilja o unitavanju prirode i odrivom razvoju.
* ameriki sociolog Duncan promatra ekosistem kao skup fizikih, biolokih i socijalnih varijabli, i uvodi
akronim:
Population- razmjetaj etnikih, religijskih, ekonomskih, drutvenih i pstalih skupina
Organization- podjela rada, trokovi i udaljenost, zakoni
Environment- zemljopisne znaajke, klima, prirodne katastrofe, flora, fauna i resursi
Technology- razina industrijalizacije
(Social psychology- vrijednosti, stavovi i vjerovanja- S uvodi tek dorada Duncanova modela)
*NIMBY= not in my back yard
* odrivi razvoj (WCED, 1987.)= zagovaranje razvoja koji e nam omoguiti da zadovoljimo svoje
potrebe bez da onemoguimo buduim generacijama da uine isto.
*vrste ekolokih pokreta:
reformski ekoloki pokreti= prihvaaju umjerene ideje liberalizma i demokratskog socijalizma.
Dre da se reformama kapitalizma, znanou, tehnologijom, i racionalnim
upravljanjem ekosustavom
mogu rijeiti problemi s okoliem. Javlja se i pojam prezervacionizma,
gdje konzervativci ele
ouvati prirodu pod svaku cijenu (NIMBY, npr.)
radikalni ekoloki pokreti tee rjeavanju ekolokih problema u njihovu korijenu. To
iziskuje temeljne promjene. Javlja se i pojam duboke ekologije koji kae da priroda i biosfera imaju
vlastitu, samosvojnu vrijednost, a ne onu koju im pridaju ljudi. Ekosocijalizam se zalae za
humanistiku i socijalistiku politiku, oslanjajui se na utopijski socijalizam.
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 26

12. ZNANOST, METODE ISTRAIVANJA I TEORIJE

= poseban sustav znanja o nekom podruju koji se temelji na sustavnoj upotrebi odreenih metoda
istraivanja, teorijskom miljenju i logikom zakljuivanju.
*povijest znanosti prouavamo kroz dva duhovna pokreta iz 18. i 19. stoljea:
prosvjetiteljstvo= znanost je "stanje duha" i mentalitet koji treba obuhvatiti itavo drutvo.
Znanost je progresivna drutvena sila (kao i kapitalizam ili protestantizam) koja mora kritiki
provjeravati sve, te istovremeno ne doputati bilo kojoj, makar i provjerenoj, ideji da postane
dogma koja usmjerava budua istraivanja.
pozitivizam= znanou se bave specijalisti koji svoje usluge daju na raspolaganje drutvu. Ipak,
oni nastoje otkriti racionalne zakonitosti po kojima se ponaaju priroda i drutvo, i uasavaju se kaosa i
nereda u miljenju.
= povijesni prijelaz s prosvjetiteljstva na pozitivizam poklapa se s industrijskom revolucijom.
*etos znanosti= skup vrijednosti i normi za koje se dri da su obvezujue za svakoga tko se bavi
znanou.
* Robert Merton smatra da je znanost organizirana oko 4 skupa normi:
1) univerzalizam= znanstvene se ideje vrednuju po impersonalnim kriterijima
2) zajednitvo= "komunizam znanosti"= od znanstvenika se zahtijeva smatranje svojih otkria
javnim dobrom
3) bezinteresnost= znanstvenici moraju teiti istini, spoznaji i otkriu koji moraju biti jedine
nagrade, a ne elja za bogatstvom, moi ili slavom.
4) organizirani skepticizam= znanost nita ne uzima zdravo za gotovo ve u svemu trai greke
i propuste. Nita ne priznaje bespogovorno.
*Thomas Kuhn opovrgava nastanak otkria u znanosti kao polaganu akumulaciju znanja, ve uvodi
pojam znanstvene revolucije kao rjeenja krize koja nastaje zbog problema koji nisu rijeivi postojeom
paradigmom (paradigma= karakteristian pogled na svijet, svjetonazor neke znanosti).
OSNOVNI POJMOVI O METODAMA ISTRAIVANJA
* znanstveno istraivanje= proces prikupljanja i stjecanja znanstvenih spoznaja
* koncept= apstraktna ideja koja oznaava neki dio stvarnosti, neizbjeno u poneto idealiziranom i
pojednostavljenom obliku
* generalizacija= iskaz ili tvrdnja koja opisuje odnos izmeu 2 ili vie koncepata
(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 27

 empirijska generalizacija= temelji se na stvarnom opaanju

hipoteza= generalizacija koja se temelji na pretpostavki da se taj odnos moe dokazati
* varijabla= koncept ije su vrijednosti promjenjive
* uzronost (kauzalnost)= promjena jedne varijable uzrokovana je promjenom druge
nezavisna je varijabla ona koju smatramo uzrokom
zavisna je varijabla ona koju smatramo posljedicom
* mjerenje= proces odreivanja vrijednosti varijable u nekom posebnom sluaju
pouzdanost= na mjerni aparat mjeri uvijek na isti nain
valjanost= na mjerni instrument mjeri tono ono to smo htjeli izmjeriti
* korelacija= odnos izmeu varijabli koji se pravilno pojavljuje i koji pokazuje da je promjena jedne
varijable povezana s promjenama druge varijable

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko, Sociologija)

Page 28