SOCIOLOGIJA – KOLOKVIJ

1. ŠTO JE SOCIOLOGIJA?
Sociologija je:
- najopćenitija društvena znanost koja proučava društveni život, njegove mijene, društvene grupe i
društvene institucije
- znanost o društvu, osobito njegovoj strukturi i dinamici, u rasponu od odnosa među pojedincima i
manjim skupinama do odnosa među društvima ili tipovima društava, odn. globalnoga društva
Sociologijska teorija je:
- široki sistem ideja koje razmatraju društvene pojave i aspekte društvenog života koji su od središnje
važnosti
- sistem međusobno povezanih pretpostavki o društvenim pojavama koje omogućavaju sistematizaciju
znanja, objašnjenje i predviđanje društvenog života, te potiču stvaranje novih istraživačkih hipoteza
- znanstveno i zdravorazumsko mišljenje
Pretpostavke zasnivanja sociologije kao znanosti:
1. Sociološka imaginacija (C. W. Mills) - razlika između osobnog iskustva i iskustva društva
-sociološki rad ovisi o sociološkoj imaginaciji
-sociološka mašta traži od nas u prvome redu da se misaono odmaknemo od uobičajenih,poznatih
rutina svakodnevnog života kako bismo ih promatrali na nov način (čin pijenja kave)
2. Ponašanje pojedinca uvjetovano je pripadnošću društvenoj grupi i interakcijama koje se odvijaju u toj
grupi
3. Ponašanje pojedinca u grupi odvija se po određenim pravilima, ono nije slučajno već je strukturirano
Pojam društvene structure:
- važan je u sociologiji, pokazuje činjenicu da se društveni konteksti u kojima živimo ne sastoje od
slučajnog niza događaja i djelovanja
- ti su konteksti strukturirani I na različite načine sklopljeni u određeni uzorak
- ljudska su društva uvijek u procesu STRUKTURACIJE – ona se svakog trenutka rekonstruiraju s
pomoću samih “građevinskih blokova” koji je tvore, s pomoću ljudskih bića kao što ste vi i ja
SOCIOLOGIJA I PRAVO:
Pravo – proučava pravna pravila i principe za sebe
Sociologija prava – nastoji otkriti društvene uzroke koji su izazvali pravne norme i posljedice koje one
proizvode za društveni život
Pravna praksa ne može zaobići pitanje društvene uvjetovanosti pravnih pravila – društvena analiza
prava
Razlika nije u predmetu (odnos norme i stvarnosti), već u stajalištu :
-pravo promatra pravni sustav “iznutra”
- sociologija isti predmet promatra “izvana”
PITANJA SOCIOLOGIJE PRAVA
1. Funkcioniranje prava i pravnih institucija; donošenje pravnih odluka
2. Uloga pravnika kao profesije
3. Mišljenje ljudi o pravu, utjecaj prava na ljude, društveni odjek pravnih propisa
4. Razgraničenje prava od izvanpravnih normi
5. Društvena funkcija prava; pravo i pojedini društveni problem
6. Općenito, odnos pravne norme i društvene stvarnosti
PRAKTIČNO ZNAČENJE SOCIOLOGIJE:
-svijest o kulturnim razlikama i ljudsko djelovanje
-društvene promjene – namjeravane i nenamjeravane posljedice
-samoobrazovanje i samorazumijevanje – stvaranje kritičkog mišljenja
Razvoj sociologije:
1. Društveni kontekst:
1. Političke revolucije u 18. i 19. Stoljeću
2. Industrijska revolucija i rast kapitalizma
3. Urbanizacija
4. Rast socijalizma
5. Sekularizacija i uspon znanstvenog pogleda na svijet
2. Intelektualne snage:
AUGUSTE COMTE (1798 – 1857)
- on je sociologiji dao ime – početno je rabio termin socijalna fizika, ali su I neki intelektualni protivnici
rabili to ime, pa je on skovao termin “sociologija” kako bi opisao predmet koji je htio utemeljiti
- francuska revolucija je uvela bitne promjene u društvo, industrijalizacija je mijenjala tradicionalni život
francuskog stanovništva
- Comte je pokušao stvoriti znanost o društvu koja bi mogla objasniti zakone društvenog svijeta, baš kao
što je prirodna znanost objašnjavala fizički svijet
- tvrdio je da je društvo podložno neprmjenjivim zakonima baš kao I prrodni svijet
- njegova vizija znanosti bila je vizija POZITIVNE znanosti:
POZITIVIZAM
– tvrdi da se znanost treba baviti samo opaženim entitetima o kojima znamo izravno iz iskustva
- na temelju brižljivih opažanja I osjetilnih opservacija možemo zaključiti o zakonimakoji će objasniti
odnose između uočenih pojava
COMTEOV ZAKON O TRI RAZVOJNA STUPNJA
- tvrdi da su ljudski pokušaji razumijevanja svijeta prošli teološku, metafizičku I pozitivnu fazu
- u teološkoj fazi misli sus e upravljale religioznim idejama, a društvo je bilo izraz Božje volje
- u metafizičkoj fazi društvo se nije promatralo s pomoću natprirodnoga, nego s pomoću prirodnoga
- pozitivna faza potaknula jje primjenu znanstvenih tehnika na društveni svijet (otkrića Kopernika,Galilea I
Newtona)
- u kasnijem razvoju karijere Comte je izradio ambiciozan plan rekonstrukcije francuskoga društva
posebno, a zatim I ljudskih društava općenito
- zauzimao se za osnivanje “religije humanosti” koja će odbaciti vjeru I dogmu I prihvatiti znanost:
sociologija bi bila u središtu te nove religije
- bio je svjestan stanja društva u kojem je živio; brinuo se zbog nejednakosti I poremećene socijalne
kohezije do kojih je dovela industrijalizacija
- dugoročno rješenje: moralni sklad, konsenzus koji bi omogućio da se društvo regulira I održi na okupu
EMILE DURKHEIM (1858- 1917)
- smatrao je da su ideje od Comtea bile nespekulativne I da nije uspio odrediti sociologiju kao znanost;
on je smatrao sociologiju novom znanošću koja će se moći iskoristiti za razobličavanje radicionalnih
filozofskih pitanja time što će ih empirijski ispitati
- tri najvažnije teme kojima se bavio: važnost socciologije kao empirijske znanosti, uspon individualnosti I
oblikovanje novog društvenog poretka te izvor I karakter moralnog autoriteta u društvu
DRUŠTVENE ČINJENICE
- za Durkheima, one su bile glavne intelektualne brige proučavanja
- umjesto da sociološke metode proučavaju pojedinca, trebale bi preispitivati društvene činjenice- razine
društvenog života koje oblikuju naše akcije kao pojedinca, poput ekonomskog stanja ili utjecaja religije
- prema Durkheimu, društvene činjenice su načini djelovanja, mišljenja ili osjećaja koji su vanjski u
odnosu prema pojedincima; one imaju neovisnu stvarnost izvan života I percepcija drugih ljudi
- drugo obilježje društvenih činjenica je njihova moć prisile nad pojedincima
DRUŠTVENA PODJELA RADA I SOLIDARNOST
- to je ono što ga je posebno zanimalo, tj. ono što društvo drži na okupu I što ga sprečava da zapadne u
stanje kaosa
- solidarnost se odražava kad su pojedinci uspješno integrirani u društvne skupine reguliranezajedničkim
vrijednostima I običajima
- u svom prvom velikom djelu Podjela rada u društvu, prikazao je analizu socijalne promjene, prema
kojoj je pojava industrijskog razdoblja značila novi oblik solidarnosti
- tako je uspio suprotstaviti dvije vrste solidarnosti – MEHANIČKU I ORGANSKU – I povezao ih s
podjelom rada te sa sve izrazitijom različitošću novonastalih profesija
- prema Durkheimu, tradicionalne culture s niskom podjelom rada karakterizira mehanička solidarnost
- mehanička solidarnost je stoga utemeljena na konsenzusu I sličnosti vjerovanja->ali sile
industrijalizacije I urbanizacije stvarale su sve jaču ppodjelu rada I slomile taj oblik solidarnosti
- tako dolazi novi poredak koji karakterizira organska solidarnost -takva društva na okupu drži
međusobna ekonomska ovisnost I priznanje važnosti tuđih priloga I ulaganja
- promjene su tako intenzivne u modernom svijetu da mogu prouzročiti poremećaje u tradicionalnom
načinu života, moralu, religioznim uvjerenjima I svakodnevnom životu, a da ne pruža jasne nove
vrijednosti
- te nesređene uvjete povezao je s ANOMIJOM – osjećajem besciljnosti ili očaja koji stvara moderni
društveni život
- jedna od najpoznatijih njegovih studija analizira samoubojstvo – čini se da je ono osobni čin, rezultat
krajnje osobne nesreće, ali je Durkheim pokazao da ono ovisi bitno o socijalnim čimbenicima, npr.anomiji
KARL MARX (1818-1883)
- njegova se ideja bitno razlikuje od Comteove I Durkheimove, ali I on je pokušao objasniti promjene
tijekom industrijske revolucije
-glavnina njegovog rada usredotočila se na ekonomske teme, ali je njegov rad bogat I sociološkim
uvidima
KAPITALIZAM I KLASNA BORBA
- zanjega su najvažnije promjene one vezane za kapitalizam
- kapitalizam je proizvodni sustav koji se bitno razlikuje od prethodnih ekonomskim sustava jer uključuje
proizvodnju dobara I usluga što se prodaju nizu različitih potrošača
- utvrdio je da u kapitalističkim poduzećima postoje dva glavna elementa:
prvi je kapital – bilo koje vlasništvo koje uključuje novac,strojeve ili čak tvornice
akumulacija kapitala vezana je za drugi element – nadničarski rad-> on se odnosi na skup radnika koji
nemaju sredstva za život nego moraju pronaći posao koji im nude vlasnici kapitala
- oni koji posjeduju kapital, tj.kapitalisti su prema Marxu vladajuća klasa, a nadničarski radnici su
radnička klasa
- prema Marxu kapitalizam je ubiti klasni sustav u kojem klasne odnose obilježava sukob
- iako vlasnici kapitala I radnici ovise jedni o drugima, ta je ovisnost neuravnotežena
-odnos među klasama je eksploatirajući, jer radnici nemaju nkakvu kontrolu nad svojim radom,a
poslodavci stvaraju profit prodajući proizvode rada radnika
MATERIJALISTIČKO SHVAĆANJE POVIJESTI
- društvene se promjene zbivaju primarno pod utjecajem ekonomije
-klasni sukobi omogućuju motivaciju za povijesni razvoj – oni su motor povijesti
- prema Marxu, društveni se sustavi zbog ekonomskih suprotnosti I kontradikcija kreću iz jednog oblika
proizvodnje u drugi, katkad postupno, a katkad uz pomoć revolucije
- vjerovao je u neizbježnost radničke revolucije koja će svrgnuti kapitalistički sustav I najaviti novo
besklasno društvo u kojem neće biti velike podjele između bogatih I siromašnih
- ekonomski sustav doći će pod zajedničko vlasništvo I time će se stvoriti društvo humanije od onog u
sadašnjosti
MAX WEBER (1864-1920)
- također je pokušao razumijeti prirodu I uzroke društvenih promjena
- na njega je utjecao Marx, ali je kritizirao glavne Marxove postavke
-odbacio je materijalističku koncepciju povijest I klasni sukob je smatrao manje važnim nego Marx
-vjerovao je da se sociologija treba usmjeriti na DRUŠTVENU AKCIJU, a ne na structure
-tvrdio je da ljudske motivacije I ideje pokreću promjene – ideje, vrijednosti I uvjerenja imaju moć da
ovedu do transformacija
- prema Weberu, pojedinci imaju sposobnost djelovati slobodno I oblikovati budućnost; kultura I njezine
vrijednosti oblikuju društvo I naše pojedinačne akcije
IDEJA IDEALNONG TIPA
- važan element njegove sociološke perspective
- to su pojmovni ili analitički modeli koji se mogu iskoristiti kako bismo razumjeli svijet
- u stvarnome svijetu idealni tipovi postoje rijetko ili gotovo ne postoje; te hipotetičke konstrukcije mogu
biti vrlo korisne jer se svaka situacija iz stvarnog svijeta može usporediti s idealnom tipskom situacijom
-koristio se idealnim tipovima birokracije I tržišta (u svojim radovima)
RACIONALIZACIJA
- razvoj znanosti, modern tehnologije I birokracije Weber je opisao kao racionalizaciju – organizaciju
društvenog I ekonomskog života na načelima djelotvornosti I tehnoloških spoznaja
- prema Weberu, industrijska revolucija I uspon kapitalizma dokazuju sveobuhvatan trend racionalizacije
- kapitalizmom ne dominira klasni sukob, kako je mislio Marx, nego razvoj znanosti I birokracije
-znanstveni karakter smatrao je jednim od najvažnijih I najkarakterističnijih obilježja Zapada

NOVIJE TEORIJSKE PERSPEKTIVE:

- funkcionalizam, konfliktna teorija I simbolički interakcionalizam – one su izravno vezane za Durkheima,
Marxa I Webera
FUNKCIONALIZAM
– smatra da je društvo složen sustav, čiji različiti dijelovi zajednički nastoje stvoriti stabilnost I solidarnost
- prema tom pristupu sociologija bi trebala istraživati međusobne odnose dijelova društva, jednih prema
drugima I prema društvu u cjelini
- funkcionalisti , uključujući Comtea I Durkheima često su rabili ANALOGIJU ORGANIZMA kako bi
usporedili djelovanje društva sa životom organizma
- tvrdili su da dijelovi društva rade zajednički, baš kao I različiti dijelovi ljudskog tijela, za dobrobit društva
u cjelini
- funkcionalizam ističe značenje moralne sloge (konsenzusa) u održavanju poretka I društvene
stabilnosti
- moralni konsenzus postoji kada većina ljudi u društvu dijeli iste vrijednosti
- funkcionalisti smatraju red I ravnotežu normalnim društvenim stanjem – takva socijalna ravnoteža
temelji se na moralnom konsenzusu među članovima društva
- funkcionalizam je dugo bio vodeća teorijska tradicija u sociologiji, ali s vremenom njegov utjecaj slabi
- najčešća kritika – tvrdnja da on neprimjereno ističe čimbenike koji stvaraju socijalnu koheziju na štetu
onih čimbenika koji proizvode podjele I sukobe
- izravni utjecaj – Comte I Durkheim
KONFLIKTNE PERSPEKTIVE
- sociolozi koji se koriste ovim teorijama također ističu značenje struktura u društvu; I oni razrađuju jasan
model kojim će objasniti djelovanje društva, ali oni ne prihvaćaju funkcionalističko isticanje konsenzusa
- oni ističu važnost podjela u društvu
- pri tome se usmjeravaju na teme kao što su moć, nejednakost I borba
- predstavnici konfliktne teorije istražuju napetosti između dominantnih I deprivilegiranih društvenih
skupina te pokušavaju razumjeti odnose kojima se ustanovljava I obnavlja nadzor(socijalni)
- dobar primjer je njemački sociolog Ralf Dahrendorf – njegovo djelo KLASA I KLASNI SUKOB U
INDUSTRIJSKOM DRUŠTVU – ističe da funkcionalisti razmatraju samo jedan dio društva – one aspekte
društvenog života u kojima vladaju sklad I sloga
- utjecaj Marxa → marksizam
PERSPEKTIVE DRUŠTVENE AKCIJE
- za razliku od funkcionalističkih I konfliktnih perspektiva, teorije društvene akcije pridaju veću pozornost
akciji I interakciji članova društva pri oblikovanju tih struktura
-pri tome se uloga sociologije vidi u shvaćanju značenja društvene akcije I interakcije
- Werbera često ističu kao najranijeg predstavnika perspektiva društvene akcije
- tako se razvio simbolički interakcionizam, ali je Weber na njega utjecao samo posredno
SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM:
- podrijetlo možemo naći u djelu filozofa G.H. MEADA
- bavi se jezikom I značenjima
- Mead je tvrdio kako jezik omogućuje da postanemo samosvjesna bića, svjesni svoje osobnosti,
sposobni sebe promatrati izvana onako kako nas vide drugi
- ključni element u tom procesu je SIMBOL – on je nešto što stoji umjesto nečega drugoga
- neverbalne geste I oblici komunikacije također su simboli
- Mead je tvrdio da se ljudi oslanjaju na zajedničke simbole I razumijevanja svojih interakcija s drugima
- simbolički interakcionizam usmjerava našu pozornost na pojedinosti međusobne interakcije I način na
koji se one rabe pri osmišljavanju onoga što nam drugi govore ili onoga što rade
- kritika – zanemaruje bitne teme poput moći, društvene strukture.. I sl.

2. KULTURA I DRUŠTVO
Ralph Linton - kultura jednog društva je način života njegovih pripadnika, zbirka ideja i navika koje oni
uče, dijele i prenose s pokoljenja na pokoljenje
C. Kluchohn - nacrt za življenje - naučena i zajednička
KULTURA
– označava način života pojedinaca u društvu ili društvenim skupinama
- način života ljudi u društvu, proizvodnja sredstava za život
- nevidljivi aspekti kulture tvore njezin sadržaj, a vidljivi aspekti kulture predstavljaju njezin sadržaj
- DRUŠTVO – sustav uzajamnih odnosa koji povezuje pojedince
- svim je društvima zajedničko da su njihovi članovi organizirani s pomoću strukturiranih društvenih
odnosa u skladu s njima jedinstvenom kulturom
- nema culture bez društva, isto kako nema I društva bez culture
ELEMENTI KULTURE
- VRIJEDNOSTI – apstraktne ideje koje daju značenje I usmjeravaju ljude u interakciji s društvom
- opće smjernice koje usmjeravaju ponašanje ljudi u društvu
- apstraktne ideje o tome što je važno, vrijedno I poželjno u društvu (npr. monogamija)
- NORME – pravila ponašanja koja izražavaju ili utjelovljuju kulturne vrijednosti
- smjernice ponašanja u konkretnim društvenim situacijama
- uključuju sankcije – formalne I neformalne
- vrijednosti I norme zajednički određuju ponašanje u pojedinoj kulturi
-one se I bitno razlikuju u pojedinim kulturama,npr. neke culture cijene individualizam, a druge vise cijene
zajedničke potrebe (npr. U Velikoj Britaniji je prepisivanje uvredljivo, a Rusima nije), postoji i razlika
unutar jedne kulture
PROMJENE KULTURNIH VRIJEDNOSTI I NORMI
- one se mijenjaju tijekom vremena
- mnoge norme za koje danas smatramo da su razumljive same po sebi, poput predbračnih spolnih veza
i nevjenčanih parova koji žive zajedno, sukobljavale su se s uobičajenim vrijednostima prije nekoliko
desetljeća
- svakodnevno ponašanje i navike utemeljene su na kulturnim normama, npr.javni smijeh (nema kod
Inuita)
KULTURNA RAZNOLIKOST
- golema je kulturna raznolikost ponašanja i običaja; razlikuje se od kulture do kulture
- MONOKULTURNA DRUŠTVA – visoki stupanj kulturne homogenosti
- to su mala društva poput lovačko-sakupljačkih zajednica, ali i neka
moderna društva, poput japanskog
- MULTIKULTURALNA DRUŠTVA – visoki stupanj kulturne raznolikosti; to su industrijalizirana društva
- SUPKULTURE – ne odnose se samo na etničke ili jezične skupine u većim društvima; one mogu biti
bilo koji dio populacije koji se svojom kulturom razlikuje od ostatka društva; mogu biti vrlo različite – goth,
hakeri, hipiji, hip hoperi, navijači nogometnih klubova i sl.
kontrakulture - skupine koje uglavnom odbijaju prevladavajuće društvene vrijednosti i norme
ETNOCENTRIZAM
- svaka kultura ima vlastiti uzorak ponašanja koji se ljudima s drukčijim podrijetlom čini stranim
- tako nastaje kulturni šok – kada ljudi urone u novu kulturu, osjećaju se dezorijentirano jer nije kao kod
njihove kulture
- etnocentrizam – praksa da se druge kulture prosuđuju na temelju usporedbe s vlastitom kulturom
- kulturni relativizam – ključna pretpostavka sociologije da kulturu treba proučavati unutar njezina
značenja i vrijednosti
- primjena kulturnog relativizma, odnosno suzdržavanja od vlastitih duboko ukorijenjenih kulturnih
vjerovanja često su povezani s neizvjesnošću i izazovima
SOCIJALIZACIJA
– proces kojim djeca i ostali članovi društva uče o načinu života u svojem društvu
- ona je glavni put transmisije kulture tijekom vremena i između generacija
- njome se povezuju različite generacije (rođenje djeteta mijenja život novih roditelja)
- primarna socijalizacija – pojavljuje se u ranom i kasnom djetinjstvu i najintenzivnije je razdoblje
kulturnog učenja->to je vrijeme kada djeca uče jezik i temelje ponašanja
- sekundarna socijalizacija- zbiva se u kasnom djetinjstvu i traje do zrelosti; oblici socijalizacije preuzeti
od obitelji, škole, vršnjaka i sl.
- agensi socijalizacije: skupine i društveni konteksti u kojima se zbivaju važni procesi
- primjer divlje djece
DRUŠTVENE ULOGE I DRUŠTVENI STATUSI
- društveni status – položaj koji pojedinac zauzima u društvu
- društvena uloga – skup normi koje su povezane s nekim položajem koji zauzima pojedinac u društvu
- unose red i stabilnost u društvo, organiziraju ljudsko ponašanje
- bitno funkcionalističko i strukturalističko shvaćanje uloga
- identitet – odnosi se na razumijevanje koje ljudi imaju o tome tko su i što im je važno
- povezan je s nacionalnom i etničkom pripadnošću, seksualnom orijentacijom, rodom i spolom
- on omogućava društvene odnose
- postoje društveni (odnosi se na obilježja koja drugi pripisuju pojedincu) i osobni identitet (dijeli nas od
okoline kao individue)
VRSTE DRUŠTAVA
1. Predmoderno društvo
- lovci I sakupljači – živjeli su od lova I ribolova, u divljini; među njima ne postoje nejednakosti, ne
pokazuju zanimanje za materijalno bogatstvo
- pastirska I poljoprivredna društva – uzgoj životinja I uzgoj biljaka, poljoprivreda; mnoga društva imala
miješanu I stočarsku poljoprivrednu ekonomiju
- neindustrijske ili tradicionalne civilizacije – temeljila su se na razvoju gradova, izrazite nejednakosti u
bogatstvu I moći, a njima su vladali kraljevi I carevi; rabila su pismo, cvjetale su znanost I umjetnost I
zato ih nazivamo civilizacijam; prve se razvile na Srednjem istoku, postojala su I carstva
2. Moderno društvo
- industrijska društva – industrijalizacija se odnosi na pojavu strojne proizvodnje, utemeljene na upotrebi
neživih izvora energije; posve su različita od prijašnjih vrsta društvenog poretka; ona su bila I prve
nacionalne države u povijesti(političke zajednice odijeljene od drugih jasnim granicama)
3. Postmoderno društvo
- kolonijalizam je odredio oblik socijalne karte svijeta kakvu danas poznajemo
- postoje industrijalizirana društva I zemlje u razvoju (nerazvijena društva)
- zemlje prvog svijeta – industrijalizirane zemlje; Europa, SAD, AUD I Azija
- zemlje drugog svijeta – komunistička društva bivšeg SSSR I Istočne Europe drugi svijet nestao
nakon Hladnog rata I dezintegracijom komunizma
-zemlje trećeg svijeta – zemlje u razvoju; kina, Indija, većina afričkih zemalja, zemlje Južne Amerike
- novoindustrijalizirane zemlje – zemlje koje su doživjele snažan ekonomski rast- Brazil, Meksiko, južna
Koreja, Singapur I Tajvan
DRUŠTVENE PROMJENE
- njih je teško objasniti jer se po nekom smislu sve mijenja, sve što je u vremenu
- uočiti značajne promjene znači pokazati koliko se promijenila osnovna struktura nekog predmeta ili
situacija tijekom određenog vremena
- promjene I konzervativnost društvene structure – religija I dalje ustraje na nečem starom 2000 godina
- tri čimbenika koji utječu na društvene promjene su:
1.fizički okoliš(gdje su ekstremni uvjeti ljudi se moraju prilagoditi klimatskim uvjetima)
2.politička organizacija (postojanje političara-poglavica,vladara utječe na društvo)
3.kulturni čimbenici (djelovanje religije, komunikacijskih sustava I vođa)
- ostali čimbenici(moderno doba): ekonomski utjecaji (širenje proizvodnje I akumulacija bogatstva),
politički utjecaji(borba među narodima za moć, bogatstvo,vojnu nadmoć) I kulturni utjecaji(običaji su
samo tradicija, ne znači da moramo živjeti u skladu s njima)

3. SVIJET U PROMJENI
- pojam GLOBALIZACIJE – procesi koji učvršćuju svjetske društvene odnose I međuovisnost
- to je društvena pojava velikih posljedica
-bitna veza između lokalnog(utječe na sve nas u svakodnvenom životu) i globalnog  ubrzale su se
tijekom zadnjih 30 ili 40 godina kao posljedica golemog napretka u komunikacijama, informcijskoj
tehnologiji I prijevozu
- globalizacija je promjena svijeta I načina na koji mi gledamo svijet; prihvaćanjem globalnog pogleda
postajemo svjesniji svojih veza s ljudima u drugim društvima odnosi se na činjenicu da sve više živimo
u jednom svijetu, tako da su pojedinci, skupine I nacije postali ovisniji jedni o drugima
- spoj političkih, društvenih, kulturnih I ekonomskih čimbenika
ČIMBENICI KOJI PRIDONOSE GLOBALIZACIJI
- sve više televizora I telefona u svijetu, kabelska tehnologija postala učinkovitija I jeftinija, širenje
komunikacijskih satelita, internet, integracija svjetske ekonomije (bestežinska ekonomija – ekonomija u
kojoj proizvodi imaju osnovu u informacijama; ekonomija znanja – novi ekonomski kontekst koji se
opisuje s pomoću različitih naziva: informacijsko doba, postindustrijsko društvo I sl.)
UZROCI GLOBALIZACIJE
1.političke promjene - slom sovjetskog socijalizma, rast međunarodnih i regionalnih mehanizama vlasti,
IGO, INGO
2. protok informacija – širenje informacijske tehnologije, ”globalni pogled”, lokalni i kulturni identiteti,
poimanje nacionalne države
3. transnacionalne korporacije – kompanije koje proizvode dobra i usluge u više zemalja, ”elektronička
ekonomija(drugi čimbenik koji potiče ekonomsku globalizaciju)- u banci se klikom miša mogu prebaciti
novci
RASPRAVA O GLOBALIZACIJI
- David Held I njegovi kolege proučili su ove rasprave I podijelili injihove sudionike na tri škole mišljenja:
SKEPTICI – slažu se da zemlje sada možda više međusobno kontaktiraju nego u prijašnjim vremenima,
ali smatraju da današnja svjetska ekonomija nije dovoljno integrirana da bi predstavljala istinski
globaliziranu ekonomiju
 usredotočuju se na procese regionalizacijeunutar svjetske ekonomije -poput pojave velikih
financijskih I trgovačkih blokova
 ne prihvaćaju stajalište pojedinih skupina, npr. Hiperglobista
HIPERGLOBALISTI – zauzimaju suprotan položaj od skeptika – tvrde da je globalizacija vrlo stvarna
pojava čije se posljedice mogu uočiti svuda
 najpoznatiji globalist Kenichi Ohmae smatra da globalizacija void svijetu bez granica
 tvrdi se da zbog golema rasta svjetske trgovinepojedinačne zemlje više ne nadziru svoje ekonomije
neki globalisti misle da je moć nacionalnih vlada ugrožena I odozgo(od EU, Svj. Trg. Org.)
TRANSFORMACIONALISTI – oslabljene stare structure; globalizaciju smatraju središnjom silom koja
potiče mnogobrojne promjene koje trenutačno oblikuju moderna društva
 tvrde da trenutačna razina globalizacije slama utvrđene granice između unutarnjeg I vanjskog,
međunarodnog I domaćeg
 smatraju globalizaciju dinamičnim procesom koji je podložan utjecaju I promjeni
DRUŠTVENE POSLJEDICE GLOBALIZACIJE
1.utjecaj globalizacije na svakodnevni život – mediji,internet,popularna kultura
2. uspon individualizma – sloboda izbora; ljudi trebaju aktivno sami sebe konstituirati I trebaju konstruirati
vlastiti identitet,, težina traicije I vrijednosti se smanjuje (npr.najstariji krojačev sin smije odabrati bilo koji
put u stvaranju svoje budućnosti, žene nisu ograničene na kuću)
3. obrasci rada - promjena posla, rad na pola radnog vremena, stvaranje karijere, promjene zanimanja
4. popularna kultura – kako je Titanic postao popularan; hibridni identiteti – sastavljeni su od elemenata
koji potječu iz suprotnih kulturnih izvora (tako crni Južnoafrikanac može I dalje biti pod snažnim
utjecajem tradicije I kulturnih shvaćanja svojih plemenskih korijena, ali istodobno može prihvatiti
kozmopolitski način življenja I ukuse-u odijevanju, hobijima I sl.)
5. Stvaranje društva rizika – ULRICH BECK, 1992.  smatra da ovi rizici pridonose stvaranju globalnog
društva rizika  proizvedeni rizik (stvoren utjecajem našeg znanja I tehnologije na prirodni svijet), a više
ne vanjski riziksuše,potresi, gladi,oluje; ekološki rizici (globalno zatopljenje), zdravstveni rizici (kemijski
pesticide za hranu, BSE-kravlje ludilo I sl.)
- zaključak : potrebno je globalno vodstvo jer pojedine vlade nisu u stanju npr.zaustaviti širenje AIDS-a,
zaustaviti globalno zatopljenje ili regulirati neuhvatljiva financijska tržišta
MILENIJSKO ZASJEDANJE SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE (WTO)  1999. U Seattleu,
prosvjedi,kazalište, marševi radionice…: prosvjednici tvrde da slobodna trgovina I ekonomska
globalizacija pridonose koncentraciji bogatstva nekolicine, a povećavaju siromaštvo većine svjetskog
stanovništva

4. ROD I SPOLNOST
R. Stoler (1968) – razlikovanje pojmova rod I spol
SPOL – biološke I anatomske razlike između muškaraca I žena
ROD – psihičke, kulturološke I društvene razlike između muškaraca I žena
OBJAŠNJENJA RODNIH RAZLIKA
1. rod i biologija: prirodne razlike
- aspekti ljudske biologije su odgovorni za urođene razlike u ponašanju žena i muškaraca
-te razlike postoje u svim društvima
-primjerice – u svim kulturama muškarci sudjeluju u lovu i ratu -to ukazuje na to da muškarci imaju
biološku sklonost prema agresivnosti, koju žene nemaju
-često se temelje na podatcima o životinjskom ponašanju, a ne antropološkim ili povijesnim dokazima
- u većini kultura žene provode znatan dio života brinući se za djecu, i zato ne mogu ići u lov ili rat
2. rodna socijalizacija
-rodne uloge nastoje se objasniti uz pomoć društvenih pokretača kakvi su obitelj i mediji
-takav pristup razlikuje biološki spol i društveni rod – dijete se rađa s prvim, a razvija drugi
-rodne razlike nisu biološki određene, one su proizvod određene kulture
-učenje rodnih uloga i usvajanje rodnih identiteta
-teorije rodne socijalizacije prihvaćaju funkcionalisti koji smatraju da dječaci i djevojčice uče spolne
uloge, te ženske i muške identitete koji ih prate
-te uloge su vođene pozitivnim i negativnim sankcijama, društveno primijenjenim silamakoje nagrađuju
ili koče ponašanje; pozitivne sankcije pomažu dječacima i djevojčicama u učenju i prilagodbi očekivanim
spolnim ulogama
- ako netko razvije rodne običaje koji ne korespondiraju s njegovim biološkim spolom -tj.ako je devijantan
– smatra se da je uzrok te pojave neadekvatna socijalizacija
-funkcionalizam – stabilizacijska funkcija rodne socijalizacije
- jednom kad je rod dodijeljen društvo očekuje da će se pojedinci ponašati kao žena, odnosno kao
muškarac (muških likova je više u knjigama, bajkama, za razliku od ženskih)
3. društvena konstrukcija roda i spola
- smatraju da i spol i rod treba promatrati kao bitno društveno oblikovane pojave
-ljudi i svojim tijelima mogu dati značenja koja mogu biti bitno različita od onoga što smatramo prirodnim
-mogu odabrati konstrukciju i rekonstrukciju svoje tijela (vježbanjem, tehnologijom, plastičnim
operacijama… )
-shvaćanje tijela i rodni identiteti se značajno oblikuju pod utjecajem kulturnog i društvenog konteksta
primjerice - društvo u kojem se muškost povezuje sa fizičkom snagom i grubosti poticat će muškarce
da kultiviraju specifičnu sliku tijela i skup ponašanja
4. shvaćanje rodne nejednakosti
- žene su postigle napredak u cijelom svijetu, ali i dalje nemaju jednak položaj s muškarcima što se tiče
moći,ugleda i bogatstva
-po tradicionalnom razmišljanju muškrac je taj koji prehranjuje obitelj, a žena ona koja čuva djecu
-transformacija rodnih razlika u rodne nejednakosti
-nejednakosti u raspodjeli moći, ugleda i bogatstva
-povezanost roda i društvene stratifikacije
-problem ravnopravnosti rodnih uloga – jedno od ključnih pitanja modernog društva
FUNKCIONALISTIČKA OBJAŠNJENJA
- pokušavaju pokazati da rodne razlike pridonose društvenoj stabilnosti i integraciji
- Georg Peter Murdock – spolna podjela rada; smatra praktičnim i pogodnim da žene obavljaju kućne
poslove i brinu se za obitelj, dok muškarci rade izvan kuće; zaključio je da ta spolna podjela rada postoji
u svim kulturama
- Talcott Parsons – biologija i “ekspresivnost” ženskih uloga; bavio se ulogom obitelji u industrijskim
društvima; osobito ga je zanimala socijalizacija djece i vjerovao je da sus tabilne obitelji ključ uspješne
socijalizacije; obitelj je najdjelotvornija kad postoji jasna spolna podjela rada
 žene u ekspresivnim ulogama-brinu se za djecu pružajući im sigurnost i potporu, a muškarci u
instrumentalnim ulogama-oni zarađuju za obitelj
-John Bowlby – veza majke i djeteta i „materinska deprivacija”; tvrdio da je majka presudna za primarnu
socijalizaciju djece; materinska deprivacija-situacija u kojoj je majka odsutna ili se dijete odvoji od majke i
ono neće biti prikladno socjalizirano
FEMINISTIČKA OBJAŠNJENJA
Liberalni feminizam - uzrok nejednakosti: kultura i shvaćanje pojedinca
-traži objašnjenje rodnih nejednakosti u društenim i kulturnim gledištima
-ne smatraju podređenost žena dijelom većeg sustava ili strukture nego se fokusiraju na zabrinutost
zbog seksizma i diskriminacije žena na poslu, u obrazovnim sustavima i medijima
-dakle,skreću pozornost na čimbenike koji pridonose nejednakostima između muškaraca i žena
-emancipacija žene kroz reforme pravnog sustava
- aktivno podupiru napredak unutar prava, poput uvođenja Zakona o jednakoj plaći i Zakona o spolnoj
diskriminaciji
- nedaće koje žene trpe-seksizam, diskriminaciju, tzv.stakleni strop,nejednake plaće
Radikalni feminizam
- mišljenje da su muškarci odgovorni za eksploataciju žena i da od nje imaju koristi
– uzrok nejednakosti: patrijarhat – sustavna dominacija muškaraca nad ženama središnja
preokupacija ove grane feminizma
-feministice se često usmjeravaju na obitelj kao na jedan od primarnih izvora potlačenosti žena u društvu
-one tvrde da muškarci eksploatiraju žene oslanjajući se na rad koje one obavljaju u kući ; također oni ih
sprečavaju da budu moćne i utjecajne u društvu
- Shulamith Firestone-rana predstavnica
-druge radikalne feministice upozoravaju na nasilje nad ženama kao na središnju karakteristiku muške
supremacije
S. Walby – strukture i vrste patrijarhata – teoretičarka koja misli da je patrijarhat od presudne važnosti za
svaku analizu rodne nejednakosti;ona identificira 6 struktura s pomoću kojih djeluje patrijarhat:
proizvodni odnosi u kućanstvu, zaposlenje, patrijarhalna država,patrijarhalni odnosi u seksualnosti,
muško nasilje, patrijarhalne kulturne institucije
 za nju, patrijarhat je sustav društvenih struktura i praksi u kojima muškarci dominiraju nad ženama
-emancipacija kroz zbacivanje patrijarhata
-kritike – „biološki redukcionizam” – kada se sve složene rodne nejednakosti pripisuju jednostavnoj razlici
između muškaraca i žena
Crni feminizam
– rasni aspekti rodnih nejednakosti – mnoge crne feministice smatraju da su feminističke škole
orijentirane na nedoumice bijelih žena, te da zanemaruju etničke podjele
-to nezadovoljstvo dovelo je do stvaranja crnog feminizma koji usmjerava na posebne probleme s kojima
su suočene crne žene
-kritika „bijelog feminizma”
-specifične situacije – obitelj kao glavna točka solidarnosti
-različite lokacije tlačenja – rasizam i klasna pripadnost
- jedna pripadnica Bell Hooks; ističe se snažan utjecaj ropstva, segregacije i pokreta za ljudska prava na
rodne nejednakosti u crnačkoj zajednici
-upozoravaju da su rane crne sufražetkinje podupirale borbu za ženska prava, ali su shvatile da se
pitanje rase ne može zanemariti
-tvrde da su crne žene višestruko ugrožene zbog boje kože, spola i klasnog položaja
RODNI POREDAK
R. W. Connell (1987) –knjiga Rod i moć(Gender and Power)tamo je iznio jedan od najpotpunijih
prikaza rodova; spojio je pojmove patrijarhata i muškosti u nadređenu teoriju rodnih odnosa
- prema Connellu, muškosti su kritični dio rodnog poretka i ne mogu se shvatiti odvojeno od njega, kao ni
odvojeno od ženskosti koje ga prate
-on iznosi tri razine društva koje su u interakciji te tako stvaraju rodni poredak određenog društva-uzorke
odnosa moći između muškosti i ženskosti koji su prošireni u društvu
-rodni poredak - organizirana dominacija (rad, moć, kathexis)Connell kaže da su oni različiti, ali
istodobno međusobno povezani dijelovi društva, djeluju zajedno i mijenjaju se međusobnim odnosom
-tri spomenuta odnosa glavna su mjesta na kojima se stvaraju i definiraju rodni odnosi
-rad se odnosi na spolnu podjelu rada i unutar kuće i na tržištu rada; moć djeluje putem društvenih
odnosa kakvi su autoritete, ideologija i nasilje u institucijama, državi, vojsci i kućnom žvotu; kathexis se
tiče dinamike u intimnim, emocionalnim i osobnim odnosima uključujući brak, spolnost i odgoj djece
-strukture patrijarhata: proizvodni odnosi u kućanstvu, zaposlenje, patrijarhalna država, muško nasilje,
patrijarhalni odnosi u seksualnosti, patrijarhalne kulturne insitucije
-javni i privatni patrijarhat
-u nekim zapadnim društvima dogodio se „pomak u patrijarhatu”
- Connell rabi pojam rodnog režima kako bi naznačio igru rodnih odnosa u manjim područjima,
npr.unutar specifične institucije
ŽENSKOST I MUŠKOST U MODERNIM DRUŠTVIMA (rodna hijerarhija)
- na vrhu hijerarhije je hegemonijska muškost koja dominira nad svim drugim tipovima muškosti i
ženskosti u društvu-->odnosi se na koncepciju hegemonije,tj.društvene dominacije određene
skupinekoja se ne provodi brutalnom silom nego s pomoću kulturne dinamike koja se proteže i u privatni
život; prema Connellu ona se povezuje s heteroseksualnošću i brakom, autoritetom,fizičkom čvrstinom i
poslom (Sylvester Stallone, Bruce Willis, Jean Claude van Damme)
- sudionička muškost – utjelovljuju je oni koji profitiraju od patrijarhalnog dobitka (muškarci imaju koristi
od dominantnog položaja hegemonijske muškosti u patrijarhalnom poretku)
- u podređenom položaju prema hegemonijskoj muškosti je niz podređenih tipova muškosti i ženskosti
- među podređenim muškostima najvažnije je homoseksualna muškost – homoseksualac se smatra
suprotnošću pravog muškarca;ne uklapa se u hegemonijsku muškost i bude često odbačen; na najnižem
je stupnju rodne hijerarhije za muškarce
- Connell tvrdi da su sve ženskosti podređene hegemonijskoj muškosti
- jedan oblik ženskosti – naglašena ženskost – važan je komplement hegemonijske muškosti; ona je
usmjerena na želje muškarca, a karakteriziraju je uslužnost, brižnost i suosjećanje (Marilyn Monroe)
- neki podređeni tipovi ženskosti odbacuju tu naglašenu ženskost
-među žene koje su razvile nepodređene identitete i životne stilove spadaju feministice, lezbijke,
usidjelice,primalje, vještice,prostitutke i tvorničke radnice; iskustva tih rezistentnih ženskosti su uvelike
skrivena od povijesti
PROMJENE U RODNOM PORETKU – KRIZNE TENDENCIJE
Kriza institucionalizacije – novo zakonodavstvo
- institucije koje su tradicionalno podupirale moć muškraca-obitelj i država-potpuno slabe
-legitimnost muškarčeve dominacije nad ženom oslabljuje zakonodavstvo koje regulira razvod braka,
nasilje u obitelji te silovanje ...
Kriza seksualnosti
- hegemonijska heteroseksualnost više nije dominantna kao nekad
-jačanje ženske i gay seksualnosti utječe na tradicionalnu hegemonijsku muškost
Kriza oblikovanja interesa
-Connell tvrdi da postoje novi temelji društvenih interesa koji su suprotni postojećem rodnom poretku
- prava udanih žena, gay pokret i porast antiseksizma među muškarcima prijete postojećem poretku
-krize koje su očite unutar postojećeg poretka mogu poslužiti da se iskorijeni rodna nejednakost
TRANSFORMACIJA MUŠKOSTI
- kriza muškosti – ekonomske i društvene transformacije, nezaposlenost, zločin, kriza smisla, medijski
portreti --> tzv. Novi muškarac – Rutherford smatra da taj novi muškarac izražava prije potiskivanu
muškost; pokazuje se senzibilan u odnosu sa ženom, djecom i treba zadovoljiti vlastite emocionalne
potrebe
KINSEYEVA STUDIJA – bio kritiziran radi svoje studije, ali ju je proveo uspješno; dokazao je kako nije
sve u tradiciji, sve više muškaraca i žena imalo predbračne spolne odnose, sve više masturbiranja,
oralnog seksa i zadovoljavanja
- homoseksualnost- orijentacija seksualnih aktivnosti prema osobama istog spola
- lezbijstvo, prostitucija-pružanje seksualnih usluga radi novčanog dobitka
- dječja prostitucija i globalna industrija seksa – dječja prostitucija je dio industrije seks-turizma u nekim
dijelovima svijeta, primjerice Tajlandu i Filipinima
5.OBITELJ I DRUŠTVENE PROMJENE
- obitelj u predindustrijskom društvu - sprječavanje sukoba i stabilizacijska uloga obitelji
Transformacija obitelji u industrijskom društvu :
- sklapanje brakova
- stope i procedure razvoda -
samohrane obitelji
- rekonstituirane obitelji
- kohabitacija i alternativni obrasci
OBITELJ – OSNOVNI POJMOVI
Obitelj - skupina ljudi izravno povezana srodničkim vezama, pri čemu odrasli pripadnici preuzimaju
odgovornost za brigu o djeci
Srodničke veze – veze uspostavljene brakom ili naslijeđenim srodničkim linijama
Brak – društveno priznata i potvrđena spolna zajednica dviju odraslih osoba
Nukleusna obitelj – dvoje odraslih koji žive u zajedničkom kućanstvu s vlastitom ili posvojenom djecom
Proširena obitelj - bračna veza proširuje odnose na šire grupe ljudi među kojima se uspostavljaju
rodbinske veze
Monogamija – zapadna društva ->nezakonito je da muškarac ili žena budu vjenčani s više od 1
supružnika u isto vrijeme
Poligamija – poliginija -> muškarac vjenčan s više od jedne žene
- poliandrija -> žena ima više od jednog muškarca
TEORIJSKI PRISTUPI OBITELJI
FUNKCIONALIZAM
- ova perspektiva vidi društvo kao skup društvenih institucija koje obavljaju specifične funkcije kako bi
omogućile kontinuitet i konsenzus
- prema ovoj perspktivi obitelj obavlja razne zadaće koje ispunjavaju osnovne potrebe društva i pomažu
održati društveni poredak
Georg Peter Murdock (1949.) : Relativno stabilna društvena grupa povezana zajedničkim porijeklom,
bračnim vezama ili usvajanjem, čiji članovi stanuju zajedno, čine ekonomsku jedinicu i brinu se za
pomladak
-univerzalne funkcije obitelji: ekonomska, seksualna, reproduktivna, socijalizacijska
T. Parsons – temeljne i nesvodive funkcije(dvije glavne funkcije):
-primarna socijalizacija - internalizacija vrijednosti
proces kojim djeca uče norme društva u kojem su rođena; budući da se to događa u najranijem
djetinjstvu, obitelj je najvažnije mjesto za razvoj ličnosti
-stabilizacija odraslih ličnosti
 odnosi se na ulogu koju obitelj obavlja pomažući emocionalno odraslim pripadnicima obitelji ; brak
odraslih muškaraca i žena je aranžman u kojem si odrasli pomažu i održavaju se zdravima
- Parsons nukleusnu obitelj smatra jedinicom koja je najbolje osposobljena rješavati zahtjeve inustrijskog
društva
-kritika Murdocka i Parsonsa – idealiziranje obitelji: u današnje doba Parsonsovo shvaćanje obitelji se
čini neprimjerenim i zastarjelim; funkc.teorije često se kritiziraju zbog toga što oprvdavaju kućnu podjelu
rada između muškaraca i žena kao nešto prirodno i neproblematično
- također, teoretičari su zanemarili ulogu koju druge institucije osim obitelji , poput vlasti, medija i škole
imaju u socijalizaciji djece
- obitelji koje se nisu uklapale u model bjelačke obitelji srednje klase koja živi u predgrađu, smatrane su
devijantnima
FEMINISTIČKI PRISTUPI
- kritički pogledi na obitelj - sukobi i izvori rodne neravnopravnosti
- feminizam je znatno utjecao na sociologiju dovodeći u pitanje sliku o obiteljikao o slobodnom I
egalitarnom carstvu
- 1965.godine javio se glas feministice Betty Friedan koja je pisala o “problem bez imena” – tj. o izolaciji I
dosadi mnogih američkih kućanica iz predgrađa koje su osjećale da im je dodijeljen beskonačan niz
zadaća u odgoju djece I održavanju kuće
- slijedila su druga mišljenja o “zarobljenoj ženi”(Gavron,1966) I razornim učincima “gušećeg”obiteljskog
poretka na interpersonalne odnose (Laing 1971)
- tijekom 70-ih I 80-ih feminističke su perspektive dominirale većinom rasprava i istraživanja o obitelji
- težile su pokazati kako neravnopravni odnosi moći u obiteljiznače da određeni pripadnici obitelji
profitiraju, tj.stječu više koristi od drugih
Glavne teme feminističkih istraživanja:
1. Kućna podjela rada i simetrična obitelj – način na koji su podijeljene zadaće među pripadnicima
kućanstva
-model muškog hranitelja je sve donedavno bio proširen u većini industrijaliziranih društava
-ispitivale su valjanost teza da postoji simetrična obitelj I zaključile da su s vremenom obitelji postale
egalitarnije u distribuciji uloga I odgovornosti; rezultati istraživanja su pokazali da žene I dalje nose
odgovornost za kućanske poslove I imaju manje slobodnog vremena od muškaraca, unatoč tome što
izvan kuće danas radi više žena nego ikad prije
2. Neravnopravni odnosi moći i nasilje u obitelji – tema koja se sve više proučava kao posljedica
neravnopravnih odnosa moći jest nasilje u obitelji
- premlaćivanje žena, slovanje u braku, incest I eksusalno zlostavljanje djece privukli su znatnu
pozornost javnosti nakon feminističkih vrdnji da se nasilje u obitelji dugo zanemarivalo u akademskim I
političkim krugovima
3. Istraživanje skrbničkih aktivnosti - emocionalni rad
- to je široko područje koje obuhvaća niz procesa, od brige za bolesnog člana obitelji do skrbi za starijeg
rođaka tijekom dugog vremena
- katkad briga znači jednostavno pridonijeti tuđem pshičkom blagostanju – razne feministice su se
zanimale za emocionalni rad u vezama
-ne samo da žene preuzimaju konkretne poslove, poput čišćenja I brige od jeci , nego one također ulažu
znatan emocionalni rad u održavanje osobnih oodnosa
NOVIJE PERSPEKTIVE U SOCIOLOGIJI OBITELJI
-društva kasne modernosti - promjene na globalnoj razini
- teorijske I empirijske studije feministica su posljednjih nekoliko desetljeća izazivale sve veće zanimanje
za obitelj, I među znanstvenicima I u općoj populaciji
- pojmovi poput druge smjene koji se odnose na dvostruku ulogu žene, kod kuće I na poslu – ušli su u
svakodnevni rječnik
- u prošlom desetljeću pojavila se važna sociološka literature o obitelji koja se nastavlja na feminističke
perspective, ali nije strogo feministički orijentirana
- od primarnog zanimanja su tranformacije u oblicima obitelji – oblikovanje I razgradnja obitelji I
kućanstava, sve veća očekivvanja u osobnim vezama i odnosima
-istražuje se porast razvoda I samostalnog roditeljstva, pojava rekonstruiranih I homoseksualnih obitelji,
popularnost kohabitacije
-Ulrich Beck i Elisabeth Beck Gernsheim (supružnici), knjiga - ”Normalni kaos ljubavi”
- u knjizi oni ispituju burnu prirodu osobnih odnosa, brakova I obiteljskih uzoraka, u svijetu koji se brzo
mijenja
-tradicije, pravila I upute koje su upravljale osobnim odnosima više ne vrijede, a pojedinci su sada
suočeni s beskonačnom serijom izbora kao dijela konstruiranja, prilagodbe zajednice koju oblikuju s
drugima
- brak sada zahtijeva puno više truda I napornog rada
- žongliranje s dvije poslovne biografije – pod time autori misle na sve više žena koje uz muškarce
postižu poslovnu karijeru ; I muškarci I žene danas žele zadovoljiti svoje profesionalne I osobne potrebe,
žena neće ostati kući da brine isključivo o djeci
- autori smatraju da je bitka spolova središnja drama našeg vremena kao što se vidi po nastanku
industrije bračnih savjetnika, obiteljskog pravosuđa, stopi razvoda brakova
- povezanost transformacije obitelji i širih uzoraka društvene promjene
- razvodi su sve češći, stopa razvoda sve veća
-romantična ljubav kao novi izvor vjere – autori tvrde da je današnja bitka spolova najjasnija moguća
indikacija gladi za ljubavlju; ljudi se vjenčaju zboog ljubavi I razvode zbog ljubavi; uključeni su u
beskonačan krug nadanja, žaljenja I ponovnih pokušaja
-postoji duboka nada u pronalaženje prave ljubavi I njeno ispunjenje
-ljubav je istodobno očajnička I umirujuća, ona je moćna sila koja se prilagođava vlastitim pravilima I
upisuje svoje poruke u očekivanja, strahove I ponašanja ljudi
BRAK I RAZVOD (U VELIKOJ BRITANIJI)
Oblici raspada braka:
-razvod - zakonski prekid braka
-rastava - fizičko razdvajanje supružnika
-prazni brak zajedničko stanovanje i formalna bračna veza, ali bez emocionalne vezanosti
-mnogo je stoljeća brak na Zapadu smatran gotovo nerazrješivim; razvodi su se odobravali u vrlo rijetkim
slučajevima, npr.ad brak nije bio konzumiran
-sad, većina zemalja je olakšala razvod braka
-tzv. protivnički sustav karakterizirao je gotovo sve industrijalizirane zemlje; da bi se dobio razvod jedan
od supružnika morao je podignuti tužbu protiv drugoga
-prvi zakoni o sporazumnomrazvodu uvedeni su u nekim zemljama sredinom 60-ih godina; od tada su taj
primjer slijedilo mnoge zemlje Zapada
- u Velikoj Britaniji stopa razvoda braka je svake godine rasla, a do 1972.se udvostručila, a od
1980.stopa razvoda se stabilizirala
-dvije petine današnjih brakova završavaju razvodom; a neki ljudi ostaju vjenčani radi drugih razloga –
da pruže dom djeci, financijski razlozi, vjeruju u svetost braka I sl.
Zašto je razvod sve češći?
1. Jednostavnija regulativa razvoda barka
2. Brak danas nema veze sa željom da se perpetuira imovina i status
3. Žene su danas ekonomski neovisnije
4. Danas razvod nije društveno stigmatiziran kao nekad
5. Brak se danas evaluira u kontekstu razine osobnog zadovoljstva koje nudi
Posljedice bračnog sloma
1. Samohrana kućanstva
- postaju sve češća u proteklih nekliko desetljeća; velika većina takvih roditelja su žene
-oni su među najsiromašnijim skupinama suvremenog društva;još uvijek se suočavaju s neodobravanjem
I ekonomskom nesigurnošću
- najbrže je rastuća kategorija samih, neudavanih majki koje su podstanarke ili imaju svoje stanove
-putevi koji vode do samohranog kućanstva: rastava, kraj kohabitacije s ovisnom djecom, smrt jednog od
roditelja, sama,nekohabitirajuća žena bez maloljetne djece rađa dijete
-putevi koji vode iz samohranog kućanstva: kohabitacija, pomirba s prijašnjim supružnikom, smrt
samohranog roditelja, djeca više nisu maloljetna
2. Ponovno sklopljeni brakovi
- ono može uključivati različite situacije
- neki parovi koji su već prije bili u braku, u svojim su ranim dvadesetim godinama I ni jedan od njih nema
djece iz prethodnog braka
-parovi koji ponovo sklapaju brak u svojim kasnim dvadesetim, tridesetim ili ranim četrdesetim godinama
obično dovode jedno ili više djece iz prvog brka da žive s njima
-oni koji ponovo sklapaju brak u kasnijoj dobi mogu imati odraslu djecu koja nikad neće živjeti u novom
domu koji će stvoriti njegov roditelj;moguće je da se u novom braku rode I nova djeca
-moguće da je svaki partner u novom braku prije bio sam , razveden ili udovac
3. Rekonstituirane obitelji
- pojam rekonstruirane obitelji odnosi se na obitelj u kojoj barem jedan od partnera ima djecu iz
prethodnog braka ili veze
- roditelji u takvim obiteljima nazivaju se poočimima I pomajkama
-mnogo koristi, ali I poteškoća:postoji biološki roditelj koji živi negdje drugdje I čiji će utjecaj na dijete
ostati snažan
-odnos pomajke I pastorka/pastorke
-teškoće stvorene ponovnim brakom poslije razvoda su nove
-neki autori govore o binukleusnim obiteljima što znači da dva kućanstva koja se oblikuju poslije razvoda
još uvijek predstavljaju jedan obiteljski sustav ako su u njh uključena djeca
4. Odsutni očevi
- tijekom Drugog svjetsko rata to su bili očevi koji su bili u ratu
-u današnje vrijeme taj pojam označava nešto drugo
-taj se pojam sada odnosi na očeve koji zbog razdvojenog života ili razvoda, neredovito kontaktiraju s
djecom ili ta veza prestaje
-Francis Fukuyama – Kraj reda – traga za korijenima velikog razdora u obiteljima I nalazi ih u sve većem
zapošljavanju žena
- David Blankenhorn – Amerika bez očeva – tvrdi da društva s visokom stopom razvoda braka nisu
suočena samo s gubitkom očeva, nego I s nestajanjem ideje očinstva
ALTERNATIVE U BRAKU
Kohabitacija
-zajednički život u spolnoj vezi bez vjenčanja
-danas sve češći oblik veza u modernim društvima
-danas je primjerenije govoriti o parovima I neparovima – sve više parova u dugotrajnim vezama odabire
živjeti nevjenčano, ali ipak žive zajedno I odgajaju djecu
-kohabitacija je sve popularnija, ali brak je I dalje stabilniji – veće su šanse da se raziđu nevjenačni
parovi od onih koji su vjenčani
-kohabitacija kao provjera veza prije braka (SAD 58%) -mladi ljudi počinju spontano živjeti zajedno, a ne
na temelju prračunskog plana
-istraživanja - generacijska sličnost u stavovima  mlađi vjenčani parovi imaju više zajedničkog s
kohabitirajućim parovima nego s vlastitim roditeljima
Samačka domaćinstva
Brakovi bez djece
Homoseksualne veze
- prihvaćanje vrijednosti iz heteroseksualnih veza
- Weeks, Heaphy I Donovan upozoravaju na tri vrste homoseksualnih veza:
-jednakost partnera - neprimjenjivost tradicionalnih uloga, specifične norme
-dogovaranje unutarnjih odnosa – parovi isog spola su suočeni s manje očekivanja o tome što bi koji od
partnera trebao činiti u zajedničkom životu
-vjernost nema institucijsku podršku – međusobno povjerenje, spremnost da se riješe problem I
zajednička odgovornost za emocionalni rad čini se da su osnovne karakteristike hmoseksualne veze
-njihova prava postaju dio pravnog sustava
RASPRAVA O OBITELJSKIM VRIJEDNOSTIMA
-konzervativne reakcije - raspad obitelji
-protivnici - obitelj se mijenja- raznolikost obiteljskih oblika (među etničkim manjim skupinamapostoji
znatna raznolikost obiteljskih oblika- u VB obitelji južnoazijskog I afrokaripskog podrijetla razlikuju se od
dominatnih obiteljskih tipova)
-društvene promjene su ireverzibilne
-brak i obitelj nisu izgubili vrijednost – ali u braku postoji I nasilje, seksualno zlostavljanje, incest , a
najčešći počinitelji su muškarci
10. KLASA, STRATIFIKACIJA, NEJEDNAKOST
DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA
-stratifikacija - strukturna nejednakost između različitih društvenih grupa
- sociolozi govore o njoj kako bi opisali nejednakosti među pojedincima I skupinama u ljudskom društvu
-nejednake mogućnosti korištenja i pristupa društvenim resursima
- društva se mogu zamisliti kao da se sastoje od slojeva hijerarhije, s najpovlaštenijima na vrhu I s
najmanje povlaštenima pri dnu
-najvažniji društveni resursi: moć, bogatstvo I ugled (prestiž)
-društvena podjela rada
VRSTE STRATIFIKACIJSKIH SUSTAVA
- povijesno su postojala četiri osnovna sustava stratifikacije u ljudskim društvima:
- ropstvo – ekstremni oblik nejednakosti u kojem pojedinci doslovno posjeduju druge, kao vlasništvo
- kao formalna institucija ropstvo je postupno iskorijenjeno I danas je potpuno gotovo nestalo
- kaste – one se povezuju ponajprije s kulturama indijskog supkontinenta I hinduističkim vjerovanjem u
ponovno rođenje
-vjeruje se da će pojedinci koji ne poštuju rituale I dužnosti vlastite kaste sljedeći put biti rođeni
u nekom podređenijem položaju
- kastinski sustav strukturira veze koje su dopuštene između pripadnika različitih slojeva
- staleži – bili su dio mnogih tradicionalnih civilizacija, uključujući europski feudalizam
- feudalni staleži su se sastojali od slojeva s različitim obvezama I pravima jednih prema
drugima
- u Europi, najviši staleži su bili aristokracija I plemstvo, svećenstvo je bio poseban stalež, a
građani su tvorili tzv. treći stalež
- klase - velike grupe ljudi koji dijele zajedničke ekonomske resurse
- vlasništvo nad bogatstvom i zanimanje temelj je klasnih razlika
→ specifičnosti klasnih sustava:
-nisu ustanovljene pravnim i vjerskim odredbama – pripadnost se ne temelji na naslijeđenom
položaju koji bi bio određen pravno ili običajem
-granice među klasama nisu jasno određene
-klasa je barem djelomice stečena, nije dana rođenjem
-klase ovise o ekonomskim razlikama
-djeluju preko impersonalnih veza velikih razmjera
DRUŠTVENA POKRETLJIVOST
- to je količina kretanja među različitim socio-ekonomskim položajima
-Vertikalna pokretljivost
– znači pomicanje prema gore ili prema dolje na socioekonomskoj ljestvici
- za one koji stječu vlasništvo, dohodak ili položaj kaže se da su uzlazno pokretljivi, dok se za one koji se
kreću u suprotnom smjeru kaže da su silazno pokretljivi
Horizontalna pokretljivost – lateralna
- odnosi se na zemljopisno kretanje među dijelovima grada, gradovima ili regijama
Postoje dva načina proučavanja društvene pokreljivosti:
- unutargeneracijska pokretljivost – kada proučavamo karijere pojedinaca – koliko su se popeli ili spustili
na društvenoj ljestvici tijekom radnog života
- međugeneracijska pokretljivost – kada analiziramo koliko se djeca bave zanimanjem svojih roditelja ili
djedova; to je pokretljivost tijekom generacija
KLASIČNI PRISTUPI
K. Marx - Dihotomni model stratifikacije
- klasu čini grupa ljudi koja ima sličan odnos prema sredstvima za proizvodnju – to su sredstva s
pomoću kojih zarađuju za život; prije razvoja moderne industrije sredstva za proizvodnju su ponajprije
bila zemlja I alat za obradu uroda I uzgoj životinja
- u modernim industrijskim društvima važniji su postali uredi, tvornice, strojevi I bogatstvo ili kapital
potrban za njihovu kupnju
- dvije glavne klase su oni koji posjeduju nova sredstva za proizvodnju – industrijalci ili kapitalisti – I oni
koji zarađuju za život prodajući svoju radnu snagu kapitalistima – radnička klasa ili proleterijat
- eksploatacija – odnos između klasa je izrabljivački
- u feudalnim društvima eksploatacija često dobiva oblik izravnog transfera proizvoda od seljaka do
aristokracije
 - kmetovi su bili prisiljeni davati dio svoje proizvodnje aristokratskim gospodarima
- u modernim društvima, izvor eksploatacije je manje očit, radnici proizvode više nego je
poslodavcima usitinu potrebno kako bi platili cijenu najamne radne snage
- taj višak vrijednosti stvara profit koji kapitalist može iskoristiti za sebe
- Marx je bio zaprepašten nejednakostima koje stvara kapitalistički sustav
- pauperizacija radničke klase – proces kojim radnička klasa sve više osiromašuje u odnosu prema
kapitalističkoj klasi
- čak ako radnici postaju bogatiji u apsolutnom smislu, jaz koji ih razdvajaod kapitalističke klase se se
više produbljuje
- ove nejednakosti koje je Marx uočio nisu bile strogo ekonomske
M. Weber - višedimenzionalna teorija stratifikacije
- pristup stratifikaciji je gradio na Marxovoj analizi koju je još modificirao I razradio
- društvena stratifikacija nije jednostavno stvar klase nego je oblikuju još dva čimbenika: status I stranka
- tri spomenuta elementa stratifikacije koji se preklapaju proizvode mnogo položaja u društvu, a ne kruti
bipolarni model koji je ponudio Marx
1. Klase – tržišna situacija → Weber je mislio da tržišni položaj pojedinca snažno utječe na njegove
životne prilike
- direktorska is tručna mjesta plaćena su bolje I imaju bolje uvjete rada, nego poslovi koje obavljaju plavi
ovratnici; kvalifikacije koje oni imaju poput diploma, akademskih stupnjeva I vještina daju im bolji položaj
na tržištu nego onima koji nemaju takve kvalifikacije
2. Statusne skupine – količina ugleda → status se u Weberovoj teoriji odnosi na razlike između
društvenih skupina u društvenoj časti ili ugledu koji im pripisuju drugi; prema Weberu status se počeo
izražavati životnim stilom(markeri I statusni simboli-poput mjesta stanovanja, odjeće, načina govora I
zanimanja – oblikuju pojedinčev društveni položaj)
- Weber je tvrdio da status često varira neovisno o klasnim podjelama; pojam osiromašeno plemstvo
jedan je primjer
3. Stranke – politička moć → stranka definira skupinu pojedinaca koji rade zajedno zato što imaju slično
podrijetlo, ciljeve I interese
- društvo često djeluje zajednički na organiziran način prema specifičnom cilju, koji je u interesu članova
stranke
- stranke se mogu pozivati na preokupacije koje presijecaju klasne različitosti;primjerice mogu se temeljiti
na vjerskoj sklonosti ili nacionalističkim idejama
- Weberovi radovi o stratifikaciji su važni jer pokazuju da I druge razine stratifikacije, osim klase, snažno
utječu na život ljudi
- on je skrenuo pozornost na složenu međuigru klase, statusa is tranke kao na odvojene aspekte
društvene stratifikacije
NOVIJE TEORIJE STRATIFIKACIJE
Eric O. Wright - kombiniranje Marxove i Weberove teorije
Tri dimenzije kontrole nad gospodarskim resursima:
1. Kontrola nad investicijama
2. Kontrola nad fizičkim sredstvima proizvodnje
3. Kontrola nad radnom snagom
Srednja klasa – proturječni klasni položaj → pripadnici radničke klase nemaju kontrolu ni nad jednom
dimenzijom, ali između te dvije klase postoje skupine čiji je položaj dvosmisleniji-to su menadžeri I bijeli
ovratnici; ti ljudi su u proturječnom klasnom položaju jer su u stanju utjecati na neke razine proizvodnje,
ali nemaju kontrolu nad drugima
- odnos prema vlasti i stručnost → znatan dio stanovništva spada u kategoriju onih koji
su prisiljeni prodati svoj rad jer ne nadziru sredstva za proizvodnju; no I unutar te populacije postoji velika
raznovrsnost, od tradicionalne radničke klase do bijelih ovratnika; klase unutar te velike populacije
Wright razlikuje na temelju dva čimbenika: odnos prema vlasti I stručnost
- Wright tvrdi da mnogi radnici iz srednje klase, poput menadžera I nadzornika, imaju odnos prema vlasti
koji je privilegiraniji od onoga radničke klase
- kapitalisti pozivaju pojedince da im pomažu kontrolirati radnike-primjerice tako da prate njihov rad ili da
nadziru kadrove I njihov razvoj
- drugi čimbenik koji pomaže razlikovati populciju unutar srednje klase su vještine I stručno znanje
-zaposlenici iz srednje klase koji posjeduju vještine koje su tražene na tržištu rada u stanju su iskazivati
poseban oblik moći u kapitalističkom sustavu
MJERENJE KLASE
- kad se neka apstraktna koncepcija poput klase transformira u mjerljivu varijablu u istraživanju kažemo
da je koncepcija operacionalizirana- to znači da je definirana jasno I dovoljno konkretno da bi mogla biti
testirana u empirijskom istraživanju
John Goldthorpe: klasa I zanimanje
- on je stvorio shemu koja se može rabiti u empirijskim istraživanjima društvene pokretljivosti
- Goldthorpeova klasna shema nije zamišljena kao hijerarhija nego kao prikaz relacijske naravi
suvremene klasne strukture
-on odbija da je na njegovu shemu utjecala bilo koja teorijska opcija, ali sociolozi upozoravaju na očit
Weberov utjecaj
- to je zato što je Goldthorpeova izvorna shema identificirala klasni položaj na temelju dvaju glavnih
čimbenika: tržišne ir adne situacije
- tržišna situacija odnosi se na primanja, sigurnost posla I mogućnosti napredovanja;ona ističe
materijalna primanja I općenite životne mogućnosti
- radna situacija nasuprot tome se usredotočuje na kontrolu, moć I autoritet unutar zanimanja
u novijim istraživanjima on je isticao zaposlenički status, a ne već spomenuti pojam radne situacije
-on time skreće pozornost na različite vrste ugovora o radu
KLASNA PODJELA DRUŠTVA NA ZAPADU
- viša klasa – sastoji se od veoma rijetkih pojedinaca koji imaju moć I bogatstvo I u stanju su prenijeti
svoje privilegije na svoju djecu
- srednja klasa – pokriva širok raspon ljudi koji rade u mnogim različitim profesijama, od državne
administracije do nastavnika u školama I zdravstvenih radnika
- radnička klasa – ljudi koji rade u proizvodnji kao plavi ovratnici-Marx mislio da će sve više rasti; u biti,
radnička se klasa sve više smanjuje
- “umreženi radnici” - kompjutori, financije, softver, telekomunikacije → infotehno sektor
- zapošljavanje žena znatno utječe na dohodak kućanstva; ima mnogih poslovnih žena I muškaraca koji
su kućanice I brinu o djeci, uloga žene više nije samo briga o kući I djeci