Sociologija svakodnevnog ivota

SOCIOLOGIJA SVAKODNEVNOG IVOTA (11.10.06)

-sociologija je znanost o drutvu i ljudima koji u tom drutvu ive, koji meusobno
komuniciraju, djeluju i koji tom djelovanju stvaraju smisao
ZADAE SOCIOLOGIJE
- opisati znaajke drutva
- pronalaziti uzroke socijalnog napretka i socijalnog nazadovanja
- analizirati djelovanja lanova drutva
- ta djelovanja individuuma i grupa staviti u odnos sa drutvenim strukturama
ZADAA SOCIOLOKIH TEORIJA
-razraditi to openitiji iskaz o stanju i razvoju ljudskih drutava kroz povijest
-a to znai: razviti i stvoriti pojmovni instrumentarij
-socioloke teorije su usmjerene prema temeljnim odrednicama ljudskog postojanja i
djelovanja
-vezana je za odreeno vremensko razdoblje kao i za nacionalni kontekst i teorije kojima e
moi tumaiti moderno drutvo
-stoga se i govori o razliitim amerikim, engleskim, njemakim, francuskim sociolokim
teorijama itd.
-razvoj i problemi suvremenih drutava trae uvijek nove pojmove, instrumente i teorije
kojima e tumaiti moderno drutvo
-stajalita i spoznaje koje su zastupali npr. sociolozi u 19. st. ine se neprimjerenim za
rjeavanje suvremenih problema
-usprkos tomu, ne moemo ih zanemariti, moramo ih i danas itati
AKTUALNOST KAO IZAZOV ZA SOCIOLOKU TEORIJU
-Marx pisao svoj Kapital pod dojmom stalne industrijalizacije engleskih ekonomskih i
privrednih sustava i pauperizacije engleskog radnitva(1850.-1860.)
-poetkom 21. st. zapadna drutva doivjela mnoge tehnike, politike, ekonomske, kulturne,
religijske revolucije i promjene
-i ne samo zapadno drutvo
-svjetsko drutvo i drutva svijeta sve se vie diferenciraju, pa tako postaju svakodnevno sve
slinija jedna drugima
VRSTE SOCIOLOKIH TEORIJA
-ove godine radimo:
1. mikroteorija (sociologija svakodnevnog ivota)
2. teorije koje pokuavaju prevladati dualizam makro- i mikro-teorije u jednu
integrativnu disciplinu (perspektivu)
PREDMET SOCIOLOKIH TEORIJA
- drutvene tvorbe ili procesi
- struktura i /ili promjena dravnih organizacija i institucija
MIKROTEORIJE
-usmjerene na individuume: meusobne interakcije, socijalne strukture nisu u sreditu
pozornosti
-u ovim teorijama se istrauje kako ljudi pod odreenim uvjetima djeluju na tipski i
predvidljiv nain

Sociologija svakodnevnog ivota

- njihovi motivi i oekivanja
- ili kako se njihova djelovanja meusobno odnose
POMIRDBENI PRAVCI U SOCIOLOGIJI
-u sreditu razmatranja je odnos izmeu pojedinaca i drutva
-ovo je mnogim sociolozima izazov:
1. razlike meu spolovima
2. omoguuje im govoriti o spolu i rodu
3. odnos spolova u danom , konkretnom drutvu
MIKROTEORIJE ISTRAUJU
1. kako ljudi pod odreenim uvjetima djeluju i komuniciraju na tipski (predvidljiv)
nain
2. koji su u tom djelovanju i komunikaciji njihovi motivi i oekivanja te
3. kako njihova djelovanja utjeu jedna na druga
POZORNOST
1. drutveni i povijesni uvjeti nastanka mikroteorija
2. Mead
3. simboliko uenje i interakcija
- socijalno konstruiranje Ja i to je posebno vano naglasiti intersubjektivnosti
- bavljenje igrom uloga, osobnom kreativnou ali i drutvom u kojem se sve to dogaa
AUTORI:
1. Herbert Blumer shvaanje simbolikog interakcionizma
2. Erving Goffman drutvo kao dramaturgija
- moje, Ja
- uloga pojedinca na pozornici
- svakodnevni rituali
3. Alfred Schuetz svakodnevni svijet
-fenomenoloka sociologija:
1. Edmund Husserl i njegova metoda
2. Max Weber razumijevajua sociologija

SOCIOLOGIJA SVAKODNEVNOG IVOTA (18.10.06)

-filozofija i znanost u odnosu na svakodnevlje tradicionalno suprotstavljeni pojmovi. Zato?
-obje se konstruiraju neovisno o svakodnevnom ivotu
-i drutvene znanosti (i sociologija) donedavno znanost izvan svakodnevnice
-zato je svakodnevni ivot bio iskljuen iz promatranja u drutvenim znanostima?
-pojam sociologija svakodnevnog ivota - spaja nespojivo
-posljednje desetljee razdoblje interesa za svakodnevlje, za svakodnevni ivot, za
neupitnost svih ivotnih procesa
-sociologija svakodnevlja svaka sociologija koja objanjava uobiajeno odvijanje
drutvenog ivota
-moment svakodnevnog ulazi u sociologiju kroz dva temeljna pogleda:
1. u izgradnji drutva i njegova ivljenja sudjeluju:
svakodnevna praksa,

Sociologija svakodnevnog ivota

ponaanje
interakcija i
praktino razmiljanje ljudi
-u istraivanju svakodnevnog ivota primjenjuju se metode koje se koriste u sociologiji i
openito
1. promiljanje procedura pomou kojih se odvijaju gore navedeni procesi
pitanje kontekstualnosti
odrediti kontekst drutvenog ivljenja u svakodnevnom ivotu
-u klasinoj podjeli postoji podjela na:
- apstraktno i konkretno
-prvo, sociologija svakodnevnog ivota pripada u grupu konkretnog zbivanja
-drugo, pojedinani akter kao nezaobilazna injenica socioloke teorije
-socioloka analiza usmjerava se na pojedinca, a ne na grupe, organizacije, institucije
-jedino pojedinac moe imati svakodnevni ivot (Juan)
-tree, temeljne kategorije su prostor i vrijeme
- sve se odigrava u tom okviru
-etvrto, nezaobilazne kategorije su:
- ponavljanje i
- ritualizacija
-ovim inima nastaje najvei dio svakodnevnog ivota
-sociologija svakodnevnog ivota polazi sa stajalita :
- ovjekov ivot nije unaprijed odreena koloteina nego je
- ovjekov ivot mjesto susreta i sueljavanja
- mjesto sudara i suoenja onog oekivanog i predvidivog s onim neoekivanim i
nepredvidivim
-peto, veliko znaenje ima analiza koju sami akteri pridaju svom i tuem djelovanju
-ta se znaenja sinonimno nazivaju;: laika, zdravorazumska, svakodnevna ili sudionika
znaenja
-danas: sociologija svakodnevnog ivota ima jako veliko znaenje i puno pobornika
-pojam svakodnevnog ivota dobiva druga znaenja ako se susretnemo sa stvarnou:
- drutveni ivot se odvija u obinosti
- drutvene su se znanosti do sada bavile neobinostima
-sociolozi su do sada istraivali:
- krupne drutvene promjene
- znaajne linosti
- devijantne prakse
- egzotine identitete
- marginalne grupe
-ali ne i obini svakodnevni ivot
-svakodnevno je bilo ostalo izvan dosega sociolokih istraivanja
-moralo je stoga doi do promjene perspektive
-da bismo se mogli baviti sociologijom svakodnevnog ivota moramo:
- ono obino vidjeti kao udesno
- rutinsko kao dvojbeno
- neupitno kao dvojbeno

Sociologija svakodnevnog ivota

-to znai: moramo se prebaciti iz prirodnog stava, koji podupire na osjeaj svakodnevnog
realizma, u socioloki stav, koji pronie u dubinske strukture i procese (Weigert)
-svakodnevni ivot podruje gdje se dogaa ono najvanije
-svakodnevni ivot je mjesto
- gdje ljudi ive
- gdje se vide tragovi povijesti i sjeanja
- gdje se gradi budunost
- gdje se umire
-svakodnevni ivot kao takav vrijedi za sve ljude svejedno na njihov materijalni i socijalni
poloaj
-postupci pojedinaca i njihove odluke mogu imati dalekosene posljedice, vei za veu
skupinu ljudi
-sve su odluke pojedinci donijeli u svakodnevnom ivotu
-ni jednu odluku ni jedan pojedinac nije donio niti prije roenja niti nakon smrti
-zato 1960-ih nastaje interes za svakodnevno?
-prvo, nastale promjene u drutvenom okruju posebno nakon II svjetskog rata (svakodnevni
ivot je morao postati problematian da bi bio problematiziran Agnes Heller)
-drugo, masovni mediji su postali izvori problematinosti svakodnevlja
-mediji predouju svakodnevni ivot drugih ljudi, iz drugih sredina i kultura
-tree, upoznavanje drugih tjera nas na usporeivanje s njima
-time naa svakodnevnica postaje temom istraivanja
-novo drutvo se razliito naziva
- postmoderno
- radikalno moderno
- postindustrijsko
- informatiko
- rizino
-razlike meu drutvima nisu temeljem proizvodnje ve simbolikom proizvodnjom
informacija, kodova, simbola, znaenja i slika
-etvrto, novi drutveni pokreti svojom novom paradigmom politike dovode u pitanje
sva klasine politike i njezine mehanizme
-ti pokreti (npr. feministiki pokret, pokret zelenih)
- veliaju sferu nepolitinog, vrijednost nepolitine sfere privatnosti
- naglaavaju pitanje kvalitete ivota
- osporavaju muki princip u politici i ivotu,
- artikuliraju otklon od heroizma, neponovljivosti, povijesti
- naglaavaju domenu svakodnevnog, intimnog, emocionalnog, osobnog, ivotnog
-peto, izraziti stupanj fluidnosti i neizvjesnosti modernih drutava
-tradicionalna su se drutva zasnivala na:
- zajednikim normama i vrijednostima
- vrijednosnom konsenzusu
- i na temelju toga stvarale svoj prepoznatljivi nain ivota
-moderna drutva slobodno i neprekidno stvaraju svoj stil ivota
-temeljem toga stvaraju se nekonvencionalne, fluidne i nelokalizirane drutvene grupe
-esto, masovna dostupnost potronih dobara omoguuje izgradnju vlastitoga ja, a time i
vlastitog identiteta, to postaje opa pojava i nije vie povlastica elite

Sociologija svakodnevnog ivota

-u anonimnosti urbanog ivota, proetog masovnim medijima, raste znaenje vizualnog u
drutvu spektakla (Debor)
- nastaje dokoliarska klasa (Veblen)
-socioloko stajalite nema vie vrstih pretpostavki u strukturi jednog drutva
-ono stoga uvijek iznova mora propitivati to se stvarno, to znai sada, dogaa meu
lanovima drutva
-nova sociologija
- prati promjene u drutvenoj stvarnosti
- odraava izmijenjeni teorijski ambijent
- pokuava razumjeti ljudsko ponaanje onako kako se ono odvija kroz vrijeme i prema
znaenju koje ono ima za aktere
-potkopavanjem ranije podrazumijevanih osnova, sociologija iri prostor za temu
svakodnevnog
-uvijek se oslanjamo na neke pozadinske pretpostavke koje potjeu iz naeg svakodnevnog
ivota
-time dolazi do refleksivne sociologije iji je cilj i zadae prikazati svakodnevni ivot jedne
grupe i time spasiti svakodnevni ivot od zaboravljenost
-sociolozi komentatori drutvenog iskustva jer nemaju specijalizirani predmet kojim se
bave (Baumann)
-oni se bave dvostrukom hermeneutikom jer svoj predmet istraivanje dijele sa drugim
istraivaima
-sociolozi ne mogu izgraniiti polje svog vlastitog djelovanja, jer nema nita ime se oni bave,
a da se drugi istraivai ne bave
-nova sociologija je usmjerena na:
- kritiku i propitivanje dosadanjih istraivanja
- relativiziranje postojeih tumaenja stvarnosti
-nova sociologija treba iz monoloke prerasti u dijaloku sociologiju, dakle u novu
diskurzivnu formaciju
-nova sociologija treba se odrati na ivotu duhom lojalnosti i solidarnosti s drugim biima,
suoeni sa realnosti svoje kontingencije i uasima slobode
-svakodnevni ivot ne postoji kao samostalni entitet ili kao stvar koju moemo opipati
-pojam slui kao etiketa za opipljivu stvarnost
-u samom pojmu postoji procjep:
- praksa i teorija
- sudioniko i izvanjsko
- prvo i tree lice
- ukljueno i distancirano
-od sociologa se zahtjeva da se razmiljanjem izdvoje iz poznatih rutina naih svakodnevnih
ivota kako bi ih pogledali drugim oima
-tema svakodnevnog ivota javljala se u:
- razmiljanju o drutvu (antika srednji vijek novi vijek)
- u razliitim drutvenim znanostima i
- u sociologiji
-pojam svakodnevnog ivota ima svoju povijest u sociologiji
-surovu svakodnevnicu poinje analizirati Marx

Sociologija svakodnevnog ivota

-Weber se nije izravno zanimao za svakodnevni ivot ali je ostavio trag na njegovom
odreivanju razumijevajua sociologija
-Simmel prvi mikrosociolog
FORMALNO I SUPSTANTIVNO SHVAANJE SVAKODNEVNICE
-formalno shvaanje svakodnevnice
- prema formalnom shvaanju: svakodnevni ivot nije odreeni skup aktivnosti, nego
osobni, vlastiti oblik njihova izvravanja
to se odnosu na forme svijesti i znanja
-supstantivno shvaanje svakodnevnice
- pojam svakodnevnog vee se za odreenu domenu drutvenog ivota
- svakodnevnom ivotu se pripisuje predmetnost
- ivot dobija precizno mjesto
-razlikujemo:
- govor o svakodnevnom ivotu
- govor iz svakodnevnog ivota
-postoji sklonost romantizaciji pojma svakodnevni ivot (toka 7 kod Eliasa)
-sociologija svakodnevnog ivota preklapa se sa:
1. mikrosociologijom
2. voluntaristikim shvaanjem drutvenog djelovanja
3. interpretativnom sociologijom