Metoda ankete

Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istrauju i

prikupljaju podaci, informacije, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja.

Anketa je metoda za dobivanje informacija o miljenju i stavovima ljudi, koja se
najee koristi u javnom ivotu, ali koja u osnovi ima naunu intenciju da se dobiju
saznanja o stavovima ire populacije.

Anketa je poseban oblik neeksperimentalnog istraivanja koje kao osnovni izvor
podataka koristi osobni iskaz o miljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponaanju,
pribavljen odgovarajuim nizom standardiziranih pitanja.

Anketa je metod koji koristi anketni upitnik za prikupljanje podataka koji trebaju
nadalje biti analizirani uz koritenje razliitih analitikih metoda.

''Anketa predstavlja najraireniju metodu prikupljanja podataka, a od sredine 19.
stoljea pa do dananjih dana prola je dug razvojni put, tokom kojeg je njezina
vrijednost bila osporavana. Razlog tome je pojava velikog broja raznih pseudoanketa
koje kompromitiraju naunu vrijednost te metode.''
Prvo naelo ankete sastoji se u stavu da se njom mogu dobiti miljenja o malom
broju pitanja, koja interesuju vee skupine ljudi, ili cijele populacije nekog drutva. To
znai da je anketa koncentrisana na povrnije i kratkoronije stavove opeg karaktera i
trenutane ocjene i miljenja o nekom pitanju, koje je u fokusu neke odreene
populacije u momentu ispitivanja i nekog aktuelnog stanja.
Ponekad je vrlo teko ili nemogue opaati ponaanje ljudi ili saznati njihovo
neposredno doivljavanje u nekim situacijama, npr. u trenutku koji je prethodio
saobraajnoj nesrei. U takvim primjerima moemo se posluiti anketnim ispitivanjem.
Njime se koristimo i onda kada elimo saznati miljenja ljudi o raznim politikim i
socijalnim pitanjima. Anketa trai, prije svega, precizno odreenje populacije koja se
ispituje, zatim jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna pitanja, i to mali broj
tih pitanja. Pitanja se mogu postaviti pismeno, pomou otisnutog upitnika, ili usmeno,
putem intervjua. Anketa trai da se ispitivanje provede u jednom kratkom vremenskom
periodu, jer je flukcija miljenja neto to tee i anketa moe biti antidatirana, ako je
njeno provoenje sporo.
Ova je metoda pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same
informacije prikupljene tom metodom. U nekim sluajevima pouzdanost informacija
moe biti potpuna, ali mogunosti ove metode su najee ograniene. Vrijednost
ankete je ograniena, jer spoznaje koje nam ona moe dati zavise od iskrenosti
ispitanika i od njihove sposobnosti da odgovore na postavljena pitanja. Ti odgovori su
obino nepotpuni, netani, jednostrani i subjektivni, a u veini sluajeva anketirani
uope ne odgovaraju na anketne upitnike. Meutim, uz primjeren problem istraivanja,
dobro konstruisan i provjeren upitnik, reprezentativan uzorak ispitanika i uz konkretno
prikupljanje i prikladnu analizu podataka, anketom se moe doi do korisnih podataka o
ljudskom doivljaju i ponaanju.
Anketa se oprema ifriranim i izraunljivim oznakama odreenih tipova odgovora
i tako omoguava istraivaima da brzo i sigurno izraunaju brojnu relaciju, odnosno
matematiki izraz rezultata ankete. U planiranju i provoenju ankete osobito je vano
da se odgovrarajuim matematikim metodama, zapravo postupcima statistikog
rauna, obrade dobijeni podaci, kao to je vano i da se u planiranju uzorka, koji e biti
ispitan, vodi rauna o cjelini populacije koja se istrauje preko tog uzorka i da se uzorak
statistiki odnosi to vjernije prema toj ukupnoj masi. Ako ispitujemo miljenje cijele
populacije jedne zemlje, ili jednog grada, tada nam uzorak kojeg ispitujemo putem
ankete, mora istraiti sve odnose strukture tog stanovnitva i to po svim bitnim
parametrima koji utjeu na stanje miljenja i stavove populacije. Osnovni parametri su
polni, starosni, profesionalni i interesni, te edukacioni parametri, tj. oni koji odreuju
mjesto svake od tih grupa u strukturi stanovnitva u cjelini. Ako se anketa vodi
telefonski, tada se mora voditi strogo rauna o strukturi vlasnika telefona i u tom smislu
korigovati rezultate, jer nikada struktura vlasnika telefona ne izraava i ne preslikava
strukturu stanovnitva u cjelini. Ove metode su mone, ali samo ako su primijenjene
precizno i u skladu sa svim pravilima koja vrijede za svaku od njih. Ako to nije sluaj,
tada one mogu veoma dalekoseno kompromitirati rezultate istraivanja i dovesti do
ozbiljnih zabluda o onome to istraujemo.