Mile Pavli Informacijski sustavi

Izdava kolska knjiga, d.d. Zagreb, Masarykova 28

Za izdavaa Ante uul, pro .

Urednica !elena "on#ari

Recenzenti dr. s$. Zdravko %rakar, redoviti pro esor dr. s$. &eli'ir (ria, redoviti pro esor

Ilustracije Martina A)enbrener

Grafiko-likovno oblikovanje Ana Zeli

Naslovnicu izradila (njeana *rgi

+bjavljivanje ovog sveu#ili)nog udbenika odobrilo je Povjerenstvo ,a i,dava#ku djelatnost (veu#ili)ta u -ije$i rje)enje' klasa ./20/12/10/3224, urudbeni broj 235/0450/40/106 od 3. srpnja 2//1. 7iskanje ovog sveu#ili)nog udbenika potpo'oglo je Ministarstvo ,nanosti, obra,ovanja i )porta -epublike 8rvatske rje)enje' klasa 9/20/52/80/32//.35, urudbeni broj 46603203/0///2 od 25. svibnja 2/3/. : %+"(%A %;!<*A, d. d., Zagreb, 2/33. ;ijedan dio ove knjige ne s'ije se u'noavati, otokopirati ni na bilo koji na#in reprodu$irati be, nakladnikova pis'enog dopu)tenja.

Pro . dr. s$. Mile Pavli

INFORM !I"#$I #U#% &I

Z GR'() *+,,-

OCU DANIELU

SADRAJ
Predgovor .......................................................................................................................9 1. Osnove informacijskih sustava ..........................................................................................14 1.1. Openito o informacijskim sustavima ..........................................................15 1.1.1. to je sustav .................................................................................17 1.1.2. Definicije osnovnih pojmova raunalstva .....................................20 1.1.3. Informacija ...................................................................................22 1.1.4. to je informacijski sustav ............................................................28 1.2. Poloaj informacijskog sustava u poslovnoj organizaciji .............................29 1.3. Klasifikacija informacijskih sustava .............................................................39 1.4. Primjeri informacijskih sustava ....................................................................42 1.4.1. Raunovodstveni informacijski sustav .........................................44 1.4.2. Integrirani raunovodstveni informacijski sustav ..........................45 1.4.3. Sustav plaa ................................................................................46 1.4.4. Osnovna sredstva ........................................................................48 1.5. Informacijski podsustavi .............................................................................50 1.5.1. Praenje dizanja vode ..................................................................51 1.5.2. Planiranje poslovanja vodovoda ..................................................51 1.5.3. Praenje rada ...............................................................................51 1.6. Klasifikacija informacijskih sustava ............................................................51 1.7. Korisnici informacijskih sustava.................................................................56 1.8. Organizacijski aspekti .................................................................................57 1.9. Upravljanje razvojem IS-a ...........................................................................60 1.10. Alati za projektiranje informacijskih sustava, organizaciju baze podataka i izgradnju softverskog proizvoda .......................................................................62 1.11. Vrste inenjerstva ......................................................................................67 1.12. E-poslovanje .............................................................................................68 1.13. Kvaliteta ....................................................................................................69 1.14. Problemi s informacijskim sustavima ........................................................76 1.15. Budunost informacijskih sustava ...........................................................82 2. Sustavni pristup ...........................................................................................................85 2.1. Definicija sustavnog pristupa ......................................................................85 2.2. Osnovni model sustava ...............................................................................86 2.3. Definicije sustava ......................................................................................88 2.4. Graa sustava .........................................................................................89 2.5. Ciljevi sustava ...........................................................................................90 2.6. Klasifikacije sustava ..................................................................................92 2.7. Kontrola sustava .......................................................................................95 2.8. Znaajke sustavnog pristupa ......................................................................97 2.9. Upravljanje sustavom ................................................................................102 2.10. Odluivanje u organizacijskim sustavima ................................................107 3. Modeli i faze razvoja ..............................................................................................114 3.1. Rastavljanje procesa razvoja u faze .........................................................114 3.2. Faze razvoja informacijskih sustava .........................................................116 3.3. Modeli razvoja ......................................................................................120 3.3.1. Kaskadni model ..........................................................................120 3.3.2. Pseudostrukturni model .............................................................121 3.3.3. Strukturni model .........................................................................121 3.3.4. V-model ......................................................................................122 3.3.5. Prototipski model ........................................................................122 3.3.6. Evolucijski model ........................................................................124 3.3.7. Spiralni model ............................................................................125

3.3.8. Model integracije komponenti ....................................................126 3.4. Razvoj informacijskih sustava s tradicionalnim ivotnim ciklusom (SDLC)127 3.4.1. Prethodno istraivanje ................................................................128 3.4.2. Analiza sustava ..........................................................................128 3.4.3. Oblikovanje sustava ................................................................129 3.4.4. Razvoj, implementacija i odravanje sustava ..........................129 3.4.5. Dobra obiljeja SDLC-a ..............................................................130 3.4.6. Mane SDLC-a ............................................................................130 4. Analiza i oblikovanje informacijskog sustava ...............................................................133 4.1. Osnovni pojmovi o analizi sustava .........................................................133 4.2. Analitiar ...................................................................................................136 4.3. Korisnici ....................................................................................................137 4.4. Timski rad ................................................................................................138 4.5. Procesi i funkcije .......................................................................................140 4.6. Analiza procesa sustava ...........................................................................143 4.7. Naini provedbe analize sustava ..............................................................147 4.7.1. Tehnika intervjuiranja .................................................................148 4.7.2. Kreativni sastanci .......................................................................150 4.7.3. Analiza postojeega informacijskog sustava ..............................150 4.7.4. Upitnik (ili anketa) .......................................................................151 4.8. Dijagram toka podataka .........................................................................151 4.8.1. Koncepti dijagrama toka podataka .............................................153 4.8.2. Primjer dijagrama toka podataka ...............................................154 4.9. Oblikovanje .............................................................................................161 4.10. Metoda entiteta i veza .............................................................................163 4.10.1. Koncepti strukture metode EV .................................................164 4.11. Primjer modela podataka ........................................................................166 4.12. Relacijska metoda ...................................................................................171 4.12.1. Primjer relacijske baze podataka ............................................173 5. Oblikovanje arhitekture softvera ............................................................................178 5.1. Uvod u dizajn arhitekture softvera ...........................................................179 5.2. Strukturna karta ......................................................................................181 5.3. Metoda APP ..........................................................................................186 5.3.1. Koncepti strukture APP metode .................................................186 5.3.2. Pravila projektiranja dijagrama arhitekture programskoga proizvoda .........................................................................................189 5.3.3. Kontrola kvalitete DPP-a ...........................................................191 5.3.4. Primjer arhitekture programskoga proizvoda ............................191 5.3.5. Opis programskih modula ..........................................................193 5.4. Flowchart dijagram toka programa .....................................................193 5.5. Pseudokd .............................................................................................200 6. Proizvodnja softvera ..............................................................................................203 6.1. Uvod u proizvodnju softvera .....................................................................203 6.2. Softversko inenjerstvo .........................................................................205 6.2.1. Definicija softverskog inenjerstva..............................................205 6.2.2. Organizacije vezane uz softversko inenjerstvo ........................206 6.2.3. Etika u softverskom inenjerstvu ................................................207 6.3. Aktivnosti faze proizvodnje softvera ........................................................208 6.4. Planiranje proizvodnje softvera ...................................................................210 6.5. Programske okoline .................................................................................213 6.6. Oblikovanje baze podataka .....................................................................214 6.7. Programiranje ............................................................................................214 6.7.1. Struktura programskoga proizvoda ............................................216 6.7.2. Preporuke i standardi za programiranje .....................................222 6.8. Testiranje .................................................................................................223

6.8.1. Openito o testiranju .................................................................223 6.8.2. Elementi testiranja ......................................................................227 6.8.3. Principi testiranja.........................................................................228 6.8.4. Testiranje u testnoj okolini ..........................................................229 6.8.5. Testiranje i ispravljanje u radnoj okolini ....................................229 6.8.6. Testiranje koje vri korisnik ........................................................230 7. Uvoenje, primjena i odravanje ...........................................................................232 7.1. Uvoenje informacijskog sustava .........................................................232 7.1.1. Priprema uvoenja .....................................................................233 7.1.2. Osposobljavanje korisnika .........................................................234 7.1.3. Zavrna konverzija podataka ....................................................236 7.1.4. Zavrno testiranje......................................................................237 7.1.5. Poetak primjene nove aplikacije ...............................................237 7.1.6. Uspostava novog sustava ..........................................................238 7.2. Primjena i odravanje informacijskih sustava ...........................................240 7.2.1. Prilagodba novoga aplikacijskog sustava i pomo korisnicima...240 7.2.2. Izvjee o procjeni uspjeha projekta ..........................................241 7.2.3. Raspodjela odgovornosti korisnika i programera .......................241 7.2.4. Koritenje aplikacijskim sustavom .............................................241 7.2.5. Korisnikovo postavljanje zahtjeva za izmjene ............................242 8. ERP sustav .............................................................................................................243 8.1. Uvod u ERP ............................................................................................243 8.2. to je ERP ...............................................................................................245 8.3. Zato ERP ...............................................................................................246 8.4. Komponente ERP-a ................................................................................248 8.5. Faze ivotnog ciklusa ERP-a....................................................................253 8.5.1. Priprema prodaje ...........................................................................253 8.5.2. Priprema organizacije ................................................................254 8.5.3. Izbor ERP softvera .....................................................................254 8.5.4. Proces reinenjerstva .................................................................254 8.5.5. Plan implementacije ERP-a .......................................................255 8.5.6. Provedba implementacije ..........................................................255 8.5.7. Izvjetavanje iz BP-a .................................................................256 8.6. ERP proizvodi ........................................................................................256 9. Specijalizirana metodologija za razvoj IS-a ............................................................260 9.1. Znaenje osnovnih termina .....................................................................260 9.2. Metode ..................................................................................................265 9.2.1. Vrste metoda ..............................................................................267 9.2.2. Vrste metodologija ....................................................................269 9.2.3. Zadatci specijalizirane metodologije .........................................271 9.3. CASE alati programska podrka za specijalizirane metodologije ......................................................................................................271 9.4. Povijest razvoja metoda i metodologije .......................................................274 9.5. Problemi metodologija ..............................................................................278 9.5.1. Mijenjanje korisnikih zahtjeva ..................................................280 9.5.2. Postupni razvoj informacijskog sustava .....................................281 9.6. Objektno orijentirana specijalizirana metodologija ....................................281 9.7. Dostupne specijalizirane metodologije .....................................................283 9.7.1. SSADM metodologija .................................................................283 9.7.2. Specijalizirana metodologija MIRIS ............................................286 9.7.3. Metodologija IDEA ....................................................................289 9.7.4. Metodologija ORACLE*CASE ......................................................290 9.7.5. Metodologija IDEF (Integrated Computer Aided Manufacturing DEFinition) ..........................................................................................291 10. Literatura .............................................................................................................293

PREDGOVOR

Zato itati ovu knjigu? Postoje mnogobrojne zablude o tome to je informacijski sustav u poslovnoj organizaciji, u kakvu je on odnosu s informacijskom tehnologijom i poslovnim procesima, kako nastaje i kako se upotrebljava, tko ga gradi i odrava, to raditi prije i kako ga nastaviti rabiti. To bismo htjeli razjasniti ovom knjigom i upozoriti na pogrjeke u praksi. Evo jedne od velikih zabluda menadmenta, koja uzrokuje probleme u poslovanju za koje optuuju sektor informatike. Tvrtka uvede u poslovanje novu poslovnu funkciju i popratni organizacijski dio (npr. maloprodaju, vrijednosne papire, proizvodnju jogurta) i uoi potrebu za novim softverom koji bi pratio potrebe obradbe informacija vezanih uz nove procese. Interna sluba informatike nema resursa i nema vremena za dogradnju sustava s novom funkcionalnou, pa raspie meunarodno javno nadmetanje. Jave se desetci ponuaa koji lijepo prezentiraju svoja rjeenja. Koga odabrati a da projekt bude uspjean? Odabire se najpovoljniji ponua prema unaprijed definiranim kriterijima. Tako poslovna organizacija dobiva najbolje i najkvalitetnije rjeenje, tako rei odmah gotovo i praktiki najjeftinije, te se sve ini izvrsnim. Tijekom faze implementacije uvodi se novi softver u procese organizacije i pojavljuju se problemi spajanja postojeeg softvera i baze podataka s novom aplikacijom. Kako bi projekt uspjeno zavrio, naprave se poveznice meu aplikacijama i nova aplikacija krene u ivot. Sve funkcionira i svi su zadovoljni. Postoji samo jedan problem: nita od toga zapravo ne valja. Napravljen je strateki promaaj koji e se moi ispraviti samo bolnom operacijom . Zato ne valja? Usporedimo to s bolesnikom: potrebna su mu npr. plua, a to rjeavamo tako da ga spojimo na najbolji respirator, koji radi prikopan u elektrinu mreu. Sve radi, samo je sustavu sruena integralnost, postoji organ koji nije integralno povezan s organizmom. Integralnost je paradigma (svetinja) koja se ne smije ruiti i jedna je od vanih znaajki svakoga sustava. To, naelno, znai da se ne moe kupiti aplikacija za jednu funkciju i misliti kako je rijeen problem ako se ona uspije povezati s postojeim informacijskim sustavom. Potrebno je postojei informacijski sustav proiriti novom funkcijom. Dakle plua trebaju biti sastavni dio organizma. Kako to postii? Osim paradigme integralnosti postoje i drugi vani kriteriji (npr. kvaliteta projekta u novom sustavu, nadzor pri izgradnji i uvoenju, sadraj ugovora i dr.) koji se zanemaruju te nevani elementi kojima se pridaje velika vanost (npr. kojim je softverskim alatom

programiran sustav, to, primjerice, u graditeljstvu odgovara pitanju kojim je bagerom kopan kanal). Pitanje je kako kod vas razvijaju i odravaju informacijski sustav: kao jedinstveni sustav ili kao skup odvojenih aplikacijskih sustava s posebnim bazama podataka? Ako informatiari (vai ili honorarno angairani, unajmljeni) ne rade uspjeno i ne generiraju pravodoban, uspjean, integralan informacijski sustav, treba im nametnuti smjer i nain razvoja ili im zahvaliti na trudu i nai drugi tim i drugog vou. Oprez, jer i drugi bi tim mogao biti neuspjean! Va je informacijski sustav prevaan za vas da bi se upravljanje njegovim razvojem i funkcioniranjem prepustilo sluaju ili samo sektoru informatike. Svrha je ove knjige prikazati to je informacijski sustav, dati sustavni pregled metoda iz podruja informacijskih sustava, objasniti analizu i oblikovanje informacijskih sustava, prikazati alate i informacijsku tehnologiju za njegovu izgradnju, pogrjeke i put prema cilju. Ova je knjiga proistekla iz elje i s nadom da e spoznaje biti korisne svima koji imaju doticaj s informacijskim sustavom, koji od njega neto oekuju, koji ga ele unaprijediti kako bi u budunosti osigurao njihovu poziciju na tritu ili imaju problema s vlastitim informacijskim sustavom i to ele rijeiti. Menaderima trebaju provjereni postupci koji sigurno vode do dobroga informacijskog sustava. Poeljno je ocijeniti stanje vlastita informacijskog sustava i potrebu za njegovo projektiranje i izgradnju, potrebno je definirati strateki pravac upravljanja daljnjim razvojem. Menaderi mogu bolje utjecati na informatiare ako znaju odgovore vezane uz uporabu npr. alata ili metoda. Informatiari imaju niz zabluda zbog kojih njihov informacijski sustav godinama zaostaje za potrebama poslovnog sustava, to negativno utjee na poslovanje. Autor se vie puta uvjerio u radost menadmenta i informatiara koji su tajnu upravljanja, projektiranja i izgradnje usvojili i primijenili nakon viegodinjega lutanja. Problem je s informacijskim sustavima u tome to se oni ne daju kupiti, nego u njihovoj izgradnji treba aktivno sudjelovati. U knjizi su prikazana razliita vana podruja na polju informacijskih sustava te ona ini svojevrsnu enciklopediju. Daje se pregled osnovnih pojmova vezanih za razvoj

informacijskog sustava, pregled faza razvoja informacijskog sustava i odgovarajuih metoda primjenjivih u pojedinoj fazi. Neka su pitanja u ovoj knjizi potpuno zanemarena, kao primjerice hardver, mree i openito informacijska tehnologija na kojoj poiva informacijski sustav, iako su dio informacijskog sustava. Razloga za to ima vie. Informacijska je tehnologija proizvod koji se moe kupiti po standardnoj kvaliteti od niza izvrsnih dobavljaa i time na jednostavan nain osigurati uspjeh projekta. Ono to uzrokuje probleme kod informacijskih sustava, a ne moe se kupiti ili se pri njegovoj kupnji moe lako pogrijeiti, predmet je ove knjige. To nije hardver.

Komu je knjiga namijenjena? Knjiga je namijenjena menaderima, projektantima informacijskih sustava, analitiarima, organizatorima, programerima, voditeljima informatikih centara, studentima i svima onima koji u poslovnoj organizaciji sudjeluju u razvoju informacijskih sustava te informatiarima s iskustvom koji se dodatno koluju na seminarima o projektiranju informacijskih sustava i projektiranju baze podataka. Ova opa znanja potrebna su svima koji upotrebljavaju i stvaraju informacije o poslovanju, koji odluuju i upravljaju kako poslovanjem tako i informacijskim sustavom. Knjiga je rezultat dvadesetogodinjeg iskustva s informacijskim sustavima, u projektiranju i gradnji u teoriji i u primjeni, pa su u knjizi iznesena iskustva i miljenja, uz definicije i opise pojmova.

Koje teme knjiga obrauje i na koja e se pitanja odgovoriti? to je to informacijski sustav, a to baza podataka? Zato menaderi ne moraju nita znati o bazama podataka i programiranju? Kako nastaje informacijski sustav? Od ega se on sastoji? Kako se upotrebljava? Kada ne valja?

Kako ga popraviti? Kada je zastario? Kako se razvija? Tko ga stvara? Koliko traje razvoj? Zato kasni njegova izgradnja? Zato s njime imamo problema? Koje su najvee pogrjeke ugraene u informacijski sustav? to je integralnost informacijskog sustava? Kako menadment upravlja sustavom? Kako se donose odluke? Koliko je vaan ili nevaan hardver za informacijski sustav? Kakav je utjecaj IT-a na informacijski sustav? to je aplikacijski softver? Kako se upotrebljava baza podataka? to je odravanje informacijskog sustava? Zato je sa stajalita informacijskog sustava softver vaniji od hardvera? to je projekt informacijskog sustava? Jesu li projekt softvera i projekt informacijskog sustava jedno te isto? ... i mnoga druga pitanja. Upravljanje razvojem informacijskih sustava velikih organizacijskih sustava vrlo je sloen zadatak. Taj se cilj teko moe dostii bez sustavnog pristupa i projektiranja informacijskog sustava. Stoga se sustavnom pristupu posveuje cijelo jedno poglavlje. Faze razvoja: analiza, oblikovanje (projektiranje) i proizvodnja programskog proizvoda te uvoenje i odravanje opisani su u zasebnim poglavljima. Te su faze vane jer pokazuju put kako doi do informacijskog sustava. Informacijski se sustav ne moe kupiti. Kupiti se moe programski proizvod, ali on nije informacijski sustav. On je tek orue za rad. Zato je potrebno aktivno se ukljuiti u stvaranje informacijskoga sustava.

Knjiga obiluje nizom definicija kao to su: aplikacije, vizija, misija, funkcija, generiki softver, CASE, ERP, HR, CIO, SE, ER itd., te se u njoj objanjava vie stotina pojmova. Osim prijevoda na hrvatski, daje se i izvorni termin na engleskom jeziku. Autor je pokuao premostiti terminoloki jaz izmeu znanstvene i strune zajednice.

Prilozi knjizi Na web-adresi: http://www.inf.uniri.hr/ vezano uz kolegij Informacijski sustavi nalazi se primjer aplikacije za izradbu putnih naloga, izraen kao diplomski rad na Sveuilitu u Rijeci, na Odjelu za informatiku. Osim programa, u prilogu se nalazi i odgovarajua dokumentacija za putne naloge: prezentacija obrane diplomskog rada i sam diplomski rad. On moe posluiti kao uzor studentima za njihove radove. Na istoj se web-adresi nalazi i primjer projektne dokumentacije koju su izradili analitiari i studenti. Na taj nain itatelj moe vidjeti primjenu navedenih metoda i potpuni oblik informacijskog sustava dokumentiran kroz faze analize i oblikovanja.

Zahvala Zahvaljujem mnogobrojnim prijateljima i suradnicima s kojima sam radio na nizu projekata u okviru kojih smo uili i iskuavali metode. Zahvaljujem Patriziji Poi, Davoru Mezuliu, Joku Ostojiu, eljku Dobroviu, Alenu Jakupoviu, Krunoslavu Leneru, Igoru Zamliu, Jaroslavu Kuderi, Damiru imunoviu, Zlatku Mandariu, Sanji andrli, Danielu Pavliu i Perinu Krneti na savjetima i pomoi u promiljanjima o temama, mogunosti, primjerima i praktinim problemima informacijskih sustava. Zahvaljujem programerima u tvrtki RIS na suradnji u izradbi mnogobrojnih primjera softvera i informacijskih sustava. Zahvaljujem mnogobrojnim suradnicima s HRT-a, iz Croatia osiguranja, Croatia banke, Konta i drugim poslovnim organizacijama na suradnji, na njihovoj elji za unaprjeenjem informacijskog sustava i njihovoj vjeri u nae napore. Posebno zahvaljujem Neveni Jurevi i Martini Aenbrener za golem trud u izradbi knjige, prikupljanju i obradbi izvorne grae, potpori i vjeri u uspjeh.

Zahvaljujem studentima Sveuilita u Rijeci, Odjela za informatiku, mojim magistrantima informacijskih i doktorandima, na polaznicima njihovim jednogodinje sugestijama, kole za projektiranje diplomskim,

sustava

mnogim

pitanjima,

seminarskim, magistarskim, doktorskim radovima, koji su pridonijeli nastanku ove knjige. Zahvaljujem takoer Nikoleti Punek na pomoi u irenju ideje informatikog inenjerstva u praksi. Rijeka, sijeanj 2011. prof. dr. sc. Mile Pavli

1. OSNOVE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Strunjaci pri mojem odjelu imaju potpuno znanje o detaljima izuma (telefon) i na temelju toga smatramo da su mogunosti upotrebe telefona ograniene. glavni inenjer, britanski Post Office, 1877. Jednog dana svaki e grad u Americi imati telefon. gradonaelnik maloga amerikoga grada, oko 1880.

Informacijski sustav je skup povezanih dijelova (softver, hardver, ljudi, procedure, informacije te komunikacijske mree) kojima je cilj pribaviti i prenijeti informacije i podatke za funkcioniranje, planiranje, odluivanje i/ili upravljanje poslovnom organizacijom. Informacijski sustav je ureeni skup elemenata, odnosno komponenata koje u interakciji obavljaju funkcije prikupljanja, obradbe, pohranjivanja i diseminacije (izdavanja na koritenje) informacija (Bosilj Vuki, 2009.). Informacijski sustav sastavni je dio svakoga poslovnog sustava, a razvoj informacijskog sustava kontinuiran je i zahtjevan posao. U dananjemu svijetu poslovne organizacije, ma koliko bile velike i bogate, ne mogu bez informacijskog sustava zasnovanog na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji. Informacija je kljuan resurs za uspjeno odvijanje poslovnih procesa. Uspjeh poslovne organizacije ovisi o informacijama, inovacijama, znanju i konkurentnosti. Ljudi su danas neprestano u doticaju s informacijskim sustavima i na radnim mjestima i u svakodnevnom ivotu (u bankama kad podiu gotovinu ili uzimaju kredite), u trgovini, na parkiralitu, na autocesti, na internetu, pri svakom telefonskom razgovoru i u mnogim drugim situacijama. S vremenom se naa povezanost s informacijskim sustavima poveava. Poslovanje organizacijskih sustava obiluje problemima i trai poboljanja poslovnih procesa kako bi sustav preivio. Promjene poslovnih procesa izravno utjeu na promjenu informacijskog sustava. Poslovni procesi tee boljoj izvedbi, stvaranju profita i konkurentnosti, to sve uzrokuje promjene. Razvojem mogunosti informacijske tehnologije poslovanje dobiva mogunosti za nova, nesluena poboljanja.

Svrha je ove knjige prikazati mjesto informacijskog sustava u poslovanju te u analizi poslovanja, oblikovanju, izgradnji i uvoenju potrebnoga informacijskog sustava, a sve to radi poboljanja konkurentnosti i inovativnosti poslovne organizacije. Rast i promjena znaajke su poslovnih sustava dananjice. Organizacije, ljudi, institucije i drugi subjekti gospodarskih odnosa moraju uspostaviti aktivan odnos prema promjenama. Neovisno o emocionalnim stajalitima ljudi, promjene se dogaaju i za njih nikada nismo dovoljno spremni. Primjenom spoznaja iz metodologije na polju informacijskih sustava razvoj informacijskog sustava moemo planirati, pratiti i uspjeno ga privesti kraju. Nema savrenih informacijskih sustava. Razliiti pristupi imaju prednosti i nedostatke. Koliko god analiza i dizajn bili uspjeni, pojavit e se i pogrjeke, a gdje god rade ljudi, tamo moramo u obzir uzeti rizik od ljudske pogrjeke. Edukacija svih korisnika u sustavu s novim nainom funkcioniranja mnogo prije negoli novi informacijski sustav pone funkcionirati moe ukloniti strah od nepoznatog, nesigurnost i sve one imbenike koji su odgovorni za odbijanje promjena. Informacijski sustav niti je svemogu niti je sam sebi svrhom. Ako su poslovni procesi neuinkoviti i ne daju zadovoljavajue rezultate, i najbolje nainjen informacijski sustav tek e ubrzati i dokumentirati postojei poslovni proces mijenjajui ga samo utoliko da mu zamijeni tehnologiju rada. To esto nije dovoljno pa poslovni sustavi propadaju iako imaju najmodernije informacijske sustave. Informacijski je sustav ujedno i ljudski sustav, odnosno sustav koji ukljuuje ljude i njihova obiljeja. Kako se mijenjaju drutvene potrebe, i to tako da ljudske potrebe za informacijama rastu, potrebno je stalno iriti i informacijske sustave. Dananje je drutvo informacijsko, informacija je proizvod i roba za trite, glavnina financijskih tokova odvija se kroz informacijske sustave, nabava i prodaja robe na svjetskom tritu nezamislive su bez informacijskih sustava, proizvodnja, zdravstvo, dravna uprava, vojska, civilne organizacije, Crkva i svi sustavi imaju vlastite informacijske sustave bez kojih je obavljanje njihovih procesa i djelatnosti nezamislivo.

1.1.

OPENITO O INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA

Prije negoli detaljno izloim to je to informacijski sustav, mislim da je dobro rei zato je potreban informacijski sustav. Za uobiajeno odvijanje funkcija sustava i da bi se moglo upravljati procesima sustava, treba prikupiti i obradbiti velik broj informacija o stanju poslovnog sustava, to premauje ovjekove mogunosti. Stoga se ljudi slue pomonim sredstvima meu kojima sredinju ulogu ima raunalo kao mjesto za uvanje podataka i kao alat za obradbu i prezentaciju informacija. Sredinji dio informacijskog sustava su same informacije zajedno s tehnologijom pomou koje se izvode procesi nad informacijama. Procesi nad informacijama mogu biti: primanje, upisivanje, uvanje, obraivanje, distribuiranje, prouavanje, kontrola, poboljavanje te druge mogue a potrebne operacija nad informacijama. Najvanija tehnologija obradbe podataka jest informacijska tehnologija (raunalo i pratea oprema, skraeno: IT), ali za informacijske sustave vani su i drugi elementi koji mogu izvoditi procese nad podatcima i informacijama ili na njih utjecati, npr. ljudi, sustavi kvalitete (ISO 9001), sustavi sigurnosti (ISO/IEC 27001), norme i dravna regulativa, organizacija, komunikacijska tehnologija. Bez informacijskog sustava ivot je suvremenog ovjeka nezamisliv. Bilo kakav zapis na papiru, kamenu, magnetskom ili drugom mediju dio je informacijskog sustava. Svaki ugovor, raun, vlasniki list, film u memoriji videoureaja, e-knjiga, pjesma u plejeru, papirnata arhiva, baza podataka na raunalu i ljudsko pamenje dio su nekoga informacijskog sustava, sadravaju neke informacije i/ili procese za manipulaciju informacijama. Informacijski sustavi su svagdje. Svaki ovjek ima u svojem umu vlastiti informacijski sustav. Svaka tvrtka, organizacija, udruga, institucija ima informacijski sustav. Poslovne organizacije ne mogu bez informacijskog sustava kako to ni ovjek ne moe bez ivanog sustava. Svaka organizacija, tijekom svojega operativnog rada, upotrebljava i stvara mnogobrojne informacije. Menadment uspostavlja sustav primanja informacija o funkcioniranju organizacije i na osnovi tih informacija kreira upravljake informacije i upravlja funkcioniranjem poslovnog sustava. Upravljanje organizacijom ni odluivanje nisu mogui bez informacija. Na primjer:

kako znati je li prodava zaradio plau ako ne znamo koliko je prodao robe i uz koju proviziju iz dana u dan kako mobilizirati vojnike po gradovima u sluaju rata ako nema popisa stanovnitva kako znati je li kvaliteta izlaznoga proizvoda u funkciji kvalitete ugraenog materijala kako znati kolika je produktivnost stroja, alata, osobe ili programa ako se ne evidentira svaki dogaaj kako znati koje proizvode treba imati na zalihama i koliko kako znati donosi li proizvod ili tvornica dobit kako znati to uiniti sa sustavom ako nemamo informacije o stanju i kretanju u odnosu na ciljeve organizacije.

Upravljanje bez informacijskog sustava nije mogue. Isto je tako i s izvoenjem svih poslovnih procesa organizacije. Bez informacija ne moe se pokrenuti ni jedan proces. Primjerice, nije mogue donijeti graevinsku dozvolu bez: lokacijske dozvole o usklaenosti s prostornim planom, bez zahtjeva za graevinsku dozvolu, bez plaanja komunalnih naknada lokalnoj zajednici, bez plaanja naknade dravnoj administraciji i dr. Slino je sa svim poslovnim procesima. Stoga, im sustav pone funkcionirati, minimalni je informacijski sustav uspostavljen, npr. zasnovan na papirima i runoj obradbi informacija. Drugo je pitanje je li uspostavljen i sustav upravljanja poslovnim sustavom. On je po svojoj sloenosti iznad postojee organizacije i njegov informacijski sustav obino u poetku ne postoji. Upravljaju menaderi prema intuiciji, ale se, organiziraju i pokuavaju stvoriti njima potreban informacijski sustav kako bi mogli upravljati organizacijskim sustavom i ostvariti svoje ciljeve.

Dananji zahtjevni informacijski sustavi nastali su kao evolucija sljedeih vrsta sustava: elektronika obradba podataka (engl. Electronic Data Processing, skraeno: EOP) transakcijski informacijski sustav (engl. Online Transaction Processing, skraeno: OLPT)

upravljaki informacijski sustav (engl. Management Information System, skraeno: MIS) sustav za potporu odluivanju (engl. Decision Support System, skraeno: DSS) sustav za automatizaciju ureda (engl. Office Automation System, skraeno: OAS) sustav baziran na znanju (engl. Knowledge Based System, skraeno: KBS).

Pojedinani navedeni pristupi razvoju informacijskog sustava zanemaruju kljuno pitanje integracije te ne mogu biti dobro rjeenje za poslovnu organizaciju. Integracija tih vrsta informacijskih sustava u cjeline kao to je ERP (engl. Enterprise Resource Planning) pokuavaju pomoi procesima u organizaciji koristei se ICT-om1 i razliitim alatima, jer ni najbolji alati ugraeni u DSS ne e dati potreban rezultat ako nisu povezani s poslovnim procesima.

1.1.1. to je sustav
Ve smo neto rekli o tome to je to sustav. Za detaljniji prikaz to je to informacijski sustav koristit emo se raznim pogledima i modelima. U ovom e poglavlju biti prikazani svi osnovni elementi vezani uz informacijske sustave. Pojam informacijski sustav (skraeno: IS) sastoji se od dvaju pojmova i potrebno je definirati dva termina: sustav i informacija. Sustav (engl. System) skup je dijelova (elemenata), veza izmeu dijelova te obiljeja dijelova svrsishodno organiziranih za neki proces (funkciju). Sustav je ukupnost naela ili stvari usklaenih i povezanih u cjelinu. Sustavi su, primjerice, organizacije kao NATO, IBM, Coca Cola, Raiffeisen banka, Rimokatolika crkva, Sveuilite Sorbona, udruga za zatitu ivotinja, portski klub; ili organizmi ili dijelovi organizma kao krvnoilni sustav ili neto to za nas ima smisla promatrati kao cjelinu. Drugo je poglavlje posveeno sustavima i njihovim zakonitostima. Za nas e biti vano promatranje organizacijskih sustava, odnosno poslovnih organizacija, ijim se informacijskim sustavima bavi ova knjiga.

1 Informacijsko-komunikacijska tehnologija, engl. Information and Communication(s) Technology, skraeno ICT ili u Aziji naziv Infocomm. ICT odnosno IT u daljnjem je tekstu detaljno definiran.

Organizacija je svjesno udruivanje ljudi radi postizanja nekog cilja uz najmanji mogui napor. Organizacija rada svjesna je ovjekova djelatnost kojom se usklauju svi inioci proizvodnje (rad, sredstva za rad i predmeti rada) radi postizanja optimalnih rezultata rada (Sikavica, 1999). Organizacija (engl. Organization) drutveni je fenomen i drutvena tvorevina, postoji u vremenu i nosi znaajke toga vremena u tom razdoblju. U ljudskom drutvu postoje mnogobrojne formalne i neformalne organizacije. Poslovna organizacija (poslovni sustav, poduzee, ustanova, tvrtka) jest organizacija koja se bavi jednom ili s vie poslovnih djelatnosti kao svojom misijom. Svaka poslovna organizacija ima informacijski sustav. Poslovna djelatnost jest sve ono to poslovna organizacija ini kako bi ostvarila prihode, bilo izravno (kao to je izradba proizvoda za prodaju) bilo posredno (kao to je pruanje usluga npr. konzultant koji savjetuje poslovne organizacije kako da poboljaju svoj proizvod) (CEO, 2005). Postoje razliite klasifikacije ljudskih djelatnosti. Statistiki ured Europske zajednice (EUROSTAT) djelatnosti je ralanio (v. tabl. 1.1.) u deset podruja na pet razina hijerarhije (Eurostat, 2007).

Tablica 1.1. Dio EUROSTAT-ove klasifikacije poslovnih djelatnosti

A. POLJOPRIVREDA, UMARSTVO I RIBARSTVO 01 Biljna proizvodnja i uzgoj ivotinja, lov i srodne usluge 01.1 Uzgoj sezonskog bilja 01.11 Uzgoj itarica (osim rie), mahunastog bilja i uljane repice 01.12 Uzgoj rie 01.13 Uzgoj povra i dinja, korjenastog povra 01.14 Uzgoj eerne trske 01.15 Uzgoj duhana 01.16 Uzgoj vlaknastog bilja 01.19 Uzgoj drugog sezonskog bilja 01.2 Uzgoj viegodinjeg bilja ... 02 umarstvo ... 03 Ribarstvo ... B. RUDARSTVO I KAMENOLOM

... C. PROIZVODNJA ...

Organizacija je koherentan sustav povezanih dijelova (ciljeva, tehnike, strukture, ljudi i informacija) radi ispunjenja ciljeva sustava. To je sustav sastavljen od razliitih podsustava, oblik drutvenoga grupiranja radi ispunjenja odreenog cilja. Za poslovne organizacije vrijede zakoni uoeni u teoriji sustava. Stvarni (realni2) sustav jest cjelokupnost dinamikih elemenata i odnosa meu elementima. Sustav takoer moe biti ukupnost apstraktnih naela ili koncepata usklaenih i povezanih tako da ine cjelinu. Svaki se sustav nalazi u irem sustavu iji je dio i s kojim je u vezi. Dio cjelokupne cjeline koji nije obuhvaen sustavom naziva se okolinom sustava. Okolina je skup okolnih sustava. Vezu sustava i okoline predoujemo ulazima kad okolina predaje sustavu materiju, energiju ili informacije, a izlazima kad to sustav predaje okolini. Na polju informacijskih sustava zanimaju nas samo informacije koje ulaze u sustav i koje iz njega izlaze u okolinu. Materijalni i energetski tokovi nas ne zanimaju, osim informacija o njima. Informacijski sustav skladinog poslovanja dio je sustava komercijalnog poslovanja u kojem nas ne zanimaju sami fiziki tokovi materijala na skladitu, nego informacije o fizikim tokovima materijala. Informacijski sustav scenografije produkcije televizijskog programa ne proizvodi scenu i scenske efekte, ali informacijski posjeduje relevantne informacije ivotnog ciklusa izgradnje scene.

Slika 1.1 Osnovni model sustava

Onaj koji postoji fiziki u stvarnosti, odnosno neto to postoji i to je predmet naeg zanimanja. Ne mora svaki sustav biti realan.

1.1.2. Definicije osnovnih pojmova raunalstva

Informatika (termin se izvodi iz francuske sintagme information automatiqe, na engleski ga moemo prevesti kao informatics, a u njemakome jeziku termin Informatik sinonim je pak za computer science) znanost je koja se bavi obradbom, uporabom i primjenom podataka; prouava strukturu i svojstva obavijesti, teoriju, metodologiju, zakonitosti, povijest i organizaciju informacijske djelatnosti (Ki, 1993). Informatika je znanost o informacijama, njihovu oblikovanju, prenoenju, registriranju, obradbi i uporabu, koja se razvila s primjenom tehnikih sredstava za obradbu podataka, a posebno elektronikih raunala (ehanovi, 2002). Sinonim za informatiku jest raunalstvo ili ponegdje raunarstvo (eri, 2004). Teorija informacija (engl. Information Theory) znanost je koja se bavi prouavanjem prijenosa informacija; istrauje zakonitosti pri prijenosu informacija bilo koje vrste, tj. bez obzira na to prenose li se one telekomunikacijskim vodom ili ivanim sustavom; prouava kodiranje, preradu, prijenos, primanje, dekodiranje, obradbu informacija, sadraj informacija, kapacitet priopajnoga kanala, buku, izoblienost informacija u priopajnom kanalu te ostale imbenike koji utjeu na prijenos informacija (Ki, 1993.). Raunalo (kompjutor, kompjuter, engl. Computer) elektroniki je ureaj namijenjen obradbi podataka (Ki, 2002.). Raunalo prihvaa naredbe i podatke, izvodi nad podatcima zadane naredbe i prikazuje rjeenja u odgovarajuem obliku. Raunalni sustav (engl. Computer System) jest sustav koji se sastoji od hardvera (sklopovlja), softvera (programske opreme) i ljudi koji se koriste raunalima i softverom. Hardver (engl. Hardware) ine fiziki elektroniki dijelovi raunala; skupni naziv za sve materijalne dijelove raunala i prateih ureaja (kuite, ipovi, elektroniki sklopovi, kabeli, meusklopovi, tipkovnica, monitor i sl.) (Ki, 1993). Raunalna znanost (engl. Computer Science) bavi se planiranjem, oblikovanjem, izgradnjom, provjeravanjem, meupovezivanjem i umreavanjem elektronikih raunalnih sustava, pri emu je vrsto povezana s primijenjenom matematikom, elektronikom i drugim srodnim znanostima. Raunalna znanost (raunarska) bavi se prouavanjem prikaza i strukturiranja informacija, algoritamskim procesima za obradbu informacija, raunalnim sklopovljem

(hardverom) i programskom opremom (softverom). Rabi se i iri pojam raunalstvo, kojim se oznauje raunalska znanost i tehnika te nain njihove primjene (eri, 2004.). Mreno raunalstvo (engl. Grid Computing) jest raunalstvo koje se zasniva na nizu usluga koje krajnjim korisnicima i aplikacijama omoguuju da dijele informacije i izvore u heterogenim raunalnim okruenjima, a korisnik mreu raunala doivljava kao virtualno superraunalo. Tradicionalno su aplikacije bile instalirane svaka na svojemu odvojenom sustavu, te su zatim ekale da ih netko pozove. U Grid Computing okoliu IT komponente poput aplikacija, kapaciteta za pohranu podataka i procesora dinamiki se dodjeljuju i zatim oslobaaju, da bi mogle posluiti za ispunjenje drugih zahtjeva. Informacijska tehnologija (engl. Information Technology, skraeno IT ili ICT) jest bilo koji oblik tehnologije (oprema ili tehnika) kojom se ljudi koriste za upravljanje i obradbu informacija. U suvremeno doba obuhvaa raunalsku tehnologiju (hardver i softver) i telekomunikacijsku tehnologiju (mree za prijenos podataka, slike i zvuka). Informacijska tehnologija ini spregu mikroelektronike, raunala, telekomunikacije i softvera, koji omoguuju unos, obradbu i distribuciju informacija (eri, 2004.). Softver (engl. Software) je raunalni program i pripadajua dokumentacija (Sommerville, 2007.). Sinonim za softver jest programski proizvod, programska oprema, programski sustav, programska podrka, programska potpora radu raunala. Softver je opi pojam za sve programske proizvode, a ini dio raunalnog sustava koji nema fizikalnih dimenzija. Softver se moe podijeliti u korisniki (namijenjen krajnjim korisnicima) i sustavni (namijenjen informatiarima za upravljanje raunalnim sustavom). Program je skup naredaba koje se izvode odreenim poznatim redoslijedom s odreenim ciljem. Naredbe programa piu se prema pravilima odabranoga programskog jezika. Aplikacijski program (engl. Application Program, esto se skraeno kae aplikacija)3 korisniki je raunalni program odreene namjene, kao to je npr. program za knjigovodstvo, program za obraun plaa, program za obradbu teksta.

Jo se naziva i poslovnim softverom (prema engl. Business software).

1.1.3. Informacija
Osim pojma sustav, drugi je vaan pojam informacija. Za informaciju su vezani pojmovi podatak, signal, kanal, znanje. Prema klasinoj predodbi, svemir se sastoji od materije i energije. Organizirani sustavi ne mogu postojati bez informacija. Organiziranost i uspjeno preivljavanje sustava poivaju na kontinuiranom izvlaenju niza informacija iz okoline i samog sustava o razliitim elementima, zatim na gradnji modela o okolini i samome sebi te na djelovanju i skupljanju informacija o djelovanju i uincima okoline radi prilagodbe u okolini. Iako su nositelji informacija materija i energija, sama semantika informacija posebna je dimenzija stvarnosti. Definirajmo najprije pojam podatka. Podatak (engl. Data) je bilo koji predmet miljenja koji moe prenijeti informaciju; formalizirani znakovni prikaz injenica, pojmova i naredaba pogodan za priopavanje, interpretiranje te analognu i digitalnu obradbu (Ki, 2002). Podatak je diskretna vrijednost neke fizike veliine, npr. 67 je broj koji se sastoji od dvaju znakova. Podatak je skup znakova. Znajui vrijednost broja 67, a ne znajui kojoj vrsti stvari u sustavu pripada i to znai, kaemo da imamo neki podatak. Podatci su nositelji informacija. Oni se mogu zapisivati na razliite medije.

Podatci mogu biti razliitih vrsta: alfanumeriki (slova, brojevi, specijalni znakovi, knjige, prie) grafiki (umjetnika slika, nacrt, fotografija, ljudsko sjeanje na oblik) zvukovni (ljudski i ivotinjski glasovi, pjesme, umovi, buka, zvukovni zapisi) film (slike i zvukovi koje ovjek moe percipirati kao odvijanje dogaaja).

Informacija je protumaeni podatak. Ako kaemo (ili pomislimo, ili ako znamo ili je na papiru zapisana injenica) visina stola je 67 cm, onda imamo informaciju. Ta zapisana injenica jest informacija za svaku osobu koja e je znati protumaiti iz svojega konteksta znanja o stvarnosti. Za osobu koja ne zna proitati reenicu na tom jeziku ta je injenica podatak. Dakle, ovisno o kontekstu, informacija za nekoga moe biti podatak i obratno.

Kada osoba koja dri metar i mjeri visinu stola u trenutku mjerenja na metru oita 67 cm, ima informaciju. Zapisan podatak kao 67 cm ili 0,67 m na papiru, predouje dva razliita podatka. U stvarnosti visina je stola jedinstvena, bez obzira na to kakvim je podatcima prikazujemo. Ista se informacija takoer moe iskazati na razliite naine, raznim jedinicama mjere i raznim jezicima. Primatelju informacije vaan je semantiki sadraj koji on izvlai iz informacije, a ne forma u kojoj je informacija pohranjena. Prema tome, isti element iz sustava moe biti opisan razliitim podatkovnim i razliitim informacijskim oblicima. Primjerice, podatak 1104986 s nekog osobnog dokumenta i podatak 11. travnja 1986. s vozake dozvole nose istu informaciju, i to datum roenja iste osobe. I sama se informacija moe zapisati u vie razliitih oblika. Informacija i podatak s nekog su aspekta opisa elemenata sustava ista stvar. Razliku ini samo nae razumijevanje, odnosno nerazumijevanje znaenja. Za onoga tko zapisuje informaciju logino je da napravi to krai zapis koji je nuan i dovoljan da bi poslije sam on ili netko drugi mogao imati informaciju o elementu sustava.

Stoga je svaki podatak u informacijskom sustavu zapravo informacija, svaki model podataka zapravo je model informacija zapisan na to je mogue krai nain. Za promatraa koji ne moe iz podatka izvui informaciju, i koji to nikada ne e moi, podatak je tek mrlja tinte na papiru, odnosno informacija je izgubljena. Dakle za odluku je li neki skup znakova podatak, informacija ili tek mrlja na papiru presudna je percepcija promatraa. Informacijski sustavi i alati za njihovo oblikovanje i prezentaciju tee tomu da u najkraemu moguem obliku zapiu podatke u bazu podataka kako bi njima lake i bre manipulirali, ali da svakom relevantnom i neupuenom korisniku pri pogledu na bilo koji dio informacijskoga sustava uvijek bude podastrta jasna informacija. Ljudi podatke lake zapisuju na medije razliitih vrsta, a do informacije iz njih doi e procesom tumaenja znaenja zapisanog, uglavnom pomou posebnih programa za prezentaciju podataka (npr. filma, slike, zvuka, teksta, nacrta). Informacija je najmanja kapljica znanja izvuena iz podatka koja se moe uklopiti u znanje o promatranom sustavu. Prema tome, podatak i informacija dva su pogleda na istu stvar, odnosno mogui su razliiti naini prikaza svojstva u stvarnosti i mislima. Informacija napisana u obliku podataka

kodirani je zapis iz kojega se moe izvui poetna informacija. Podatak prestaje biti podatak ako se iz njega ne moe izvui kodirana informacija. Informacije dolaze iz odabranih podataka, tumaenja i predoivanja u obliku koji za konkretnog primatelja u konkretnom kontekstu ima znaenje i korisnost. Podatak postaje informacija kada je relevantan i razumljiv nekoj skupini ili pojedincu.

Dajemo nekoliko definicija informacija (engl. Information)4. Informacija je obavijest o injenicama, izvjetaj o emu (Ani, 2002.). Informacija je neto to ukida ili smanjuje neodreenost.5 Informacija je takav podatak koji u tijeku privredne aktivnosti donosi nova znanja koja nam na osnovi postojeih znanja i iskustava govore o promjeni nekoga stanja unutar poduzea ili u okruenju. To je podatak koji je prethodno provjeren i analiziran, te kao takav ini prikladnu osnovu za donoenje odluka o utjecaju na daljnji tijek privredne aktivnosti (Papp, 1979.). Informacija je svaka vrsta znanja koja se moe uporabiti za upravljanje (Lazarevi, 1982)6.

Informacije mogu biti oznaene razliitim atributima kao: novinska, znanstvena, upravljaka, arlatanska, ekspertna, dobronamjerna, lana, hitna i sl. Prema tome, informacije se odlikuju velikom raznovrsnou. Nije svaka informacija dobra. Odlike dobre informacije je su: dostupnost, potpunost, pravodobnost, razumljivost, odnosno uklapanje u sustav znanja primatelja informacije.

Informacija ima sljedee znaajke: TONOST POUZDANOST

U hrvatskome jeziku naziva se jo i obavijeu. Postoji velik broj definicija pojma informacije s razliitih aspekata kao: obavijest, neizvjesnost, komunikacija, semantika, dogaaj, struktura, znanstvena injenica, svojstvo materije. Definiciju je iznio autor kibernetike Norbert Winer.

5 6

Takva je definicija sa stajalita menadmenta sustava, a za njih informacija ima smisla samo ako se rabi za odluivanje i upravljanje sustavom.

POTPUNOST FLEKSIBILNOST RELEVANTNOST JEDNOSTAVNOST PRAVODOBNOST PROVJERLJIVOST DOSTUPNOST SIGURNOST KOLIINA.

Informacijsko preoptereenje jest situacija u kojoj je primatelj obasipan golemom koliinom nepotrebnih informacija. Informacija je kapacitet poveanja znanja. Ona ne mora poveati koliinu znanja primaocu ako on ne razumije sustav zapisa informacija. Dolazimo do pitanja to je to znanje. Na to pitanje treba vie puta odgovoriti s razliitih aspekata. Pogledajmo na slici prikaz znanja iz vremena od 4 000 godina pr. Krista. Na mezopotamijskoj ploi iz Ura Sumerani su prikazali sebe i narode u okruenju. U prvom je redu vidljivo kako su oni bogat narod, dobro obueni i opskrbljeni konjima i borbenim kolima s velikim vladarom u sredini kojemu su se dolazili pokloniti i darivati ga mnogi narodi. Neposlune, slabo obuene i slabo naoruane su kaznili, s njima se borili i porazili ih. Na kraju su ih njihova borna kola pregazila.

Slika 1.2 Sumeranska ploa iz vremena od 4 000 godine pr. Krista

Znanje je skup informacija koji je ljudski razumljiv i koristan za bilo koje ljudsko djelovanje. Znanje najprije nastaje u ljudskom mozgu. U mozgu je znanje organizirano u neuralne mree. Neuralna je mrea skup povezanih neurona koji predouju pojedini pojam npr. crveno ili jabuka. Neuralne su mree meusobno povezane u natpojmove, kao npr. crvena jabuka. Uvoenjem standardnoga ljudskog jezika omoguena je komunikacija izmeu ljudi tako da jedan pojam iz objektivne stvarnosti ini istu skupinu neuralnih mrea u mozgovima raznih ljudi. Tako npr. kad uitelj kae ueniku: Napii crvena jabuka, u uenikovu mozgu upale neuralne mree za zvuk kako bi prepoznao zvuk koji je uo i povezao ga s pojmom koji zna, pojavi mu se slika oblika i boje jabuke te mu bude jasno o emu je rije, a s time su u vezi i neuralna mrea zapisa slova i mnogobrojne mree upravljanja rukom pri pisanju. Znanost se intenzivno bavi prouavanjem rada ljudskog mozga i postie u tome mnoge zanimljive rezultate. Znanost je organizirana ljudska djelatnost stjecanja znanja. Znanje moe biti eksplicitno zapisano u obliku softvera, knjige, dokumenta, filma i bilo kojega medija ili pak moe biti skriveno u umu ljudi. Znanje se uglavnom stvara kao inovacija u umu ljudi i zapisuje se, odnosno prenosi za daljnju uporabu. Znanje je skup informacija s operacijama koje se provode/mogu provesti nad njima. Podatci su sirove injenice. Informacije su kapljice znanja koje su sastavljene od injenica s kontekstom i odnosima.

Znanje ine informacije s naputcima za djelovanje. Mudrost je razumijevanje o tome koje se znanje upotrebljava s kojom namjenom (Sria, 1994.). Na slici 1.2. prikazan je put od podataka do mudrosti preko informacija i znanja te je istaknuta povezanost informacija i znanja procesom sinteze. Znanje je: informacija koja je testirana, potvrena i kodirana. Znanje se sastoji od istina, uvjerenja, miljenja i ideja, procjena i oekivanja, poslovnih modela i metodologija (Heinrichs, 2003.). teorijsko ili praktino poznavanje predmeta, jezika i sl. (Ani, 2002.).

Ugradnja znanja u proizvode i usluge odlike su dananje ekonomije. Ugradnjom znanja raste cijena proizvoda. Znanje je proizvod koji sam po sebi ima vrijednost. Budui da je znanje skup kodiranih informacija, ono se moe dijeliti a da se pritom ne gubi. Tim mu se procesom moe smanjiti vrijednost zbog konkurentnosti na tritu. Sa stajalita menadmenta, informacija je svaka vrsta i koliina znanja, dobivena ili primljena poruka, koju menader moe upotrijebiti za poboljanje procesa odluivanja. Znanje je agregacija informacija, odnosno sloena tvorevina iz koje se moe dobiti niz izlaznih informacija. Pojam znanja i pojam informacije vrsto su povezani. Znanje je predmet mnogobrojnih istraivanja i odlika je vremena u kojem ivimo7. Znanost je ljudska djelatnost koja ima za cilj proizvoditi znanje. Znanstvenici su ljudi koji nalaze znanje kreui se u smjeru dvostruke krune linije, na nain kako je to prikazano na slici 1.2. Stvarnost se dijeli u dvije klase, a to su objektivna stvarnost (priroda, ovjekovo tijelo, ukljuujui i mozak u kojemu poiva ljudski um) koja jedina objektivno postoji za sve i misaona stvarnost (ljudski um i ljudska svijest) koju ima i oblikuje svaki pojedinac. Informacije iz objektivne stvarnosti kroz osjetila ulaze u um i tamo se gradi slika objektivne stvarnosti. Ta je slika vlastiti informacijski sustav svakog pojedinca i ne postoje dva pojedinca koji imaju istu sliku objektivne stvarnosti. Dio ljudskog uma svake osobe koristi se metodama zakljuivanja, analizira informacije iz osjetila i pokuava objasniti doivljeno (vieno, uveno, namirisano, mjereno, ). Na primjer, kada u mraku ujemo neki zvuk, pokuat emo odrediti odakle dolazi zvuk, koliko je udaljen izvor, pribliava li se i, najvanije, to ga prizvodi. A to moe biti hod ili glasanje ivotinje (je, maka, pas) ili drugi ovjek glasom ili radom ili prirodna
Termin gospodarstvo znanja (engl. Knowledge Economy) definirao je Peter Drucker 1969. u knjizi The age of Discontinuity. Poslije je uveden termin informacijsko drutvo, ekonomija znanja i termin drutvo znanja.
7

pojava (kia, vjetar, pad meteora). ovjek e u umu pretpostaviti to je izvor zvuka i pokuati osmisliti kako saznati istinu. Moe osmisliti vie eksperimenata koji e mu pomoi dobiti nove informacije. Primjerice, moe se pribliiti izvoru i primiti vie boljih informacija, baciti kamen u smjeru zvuka i oekivati reakciju, glasno viknuti, pozvati nepoznatog u mraku da se javi, upaliti ibicu i osvijetliti izvor zvuka. Prema tome, svaki je ovjek znanstvenik kada pokuava objasniti bilo to iz objaktivne ili misaone stvarnosti. Zakljuci koje izvede mogu biti i krivi. Moe, na primjer, zakljuiti da je uo razgovor duhova umrlih ljudi ili da se mraku nalazi medvjed ili Marsovci. U to moe i vrsto vjerovati i svima o tome posvjedoiti. Na znanstveno zakljuivanje pojedinca znatjno utjeu svi aspekti njegove misaone stvarnosti kao: ideologija, politiko opredjeljenje, estetski kriteriji, emocionalna inteligencija i druge odlike njegova karaktera. Posebno je vano obrazovanje svakog pojedinca jer se tijekom procesa uenja usvajaju injenice o objektivnoj stvarnosti (i prije osnovne kole dijete naui niz injenica) koje mu pomau objasniti dogaaje i doivljaje. Memoriraju se objanjenja, teorije, zakoni, injenice i openito svako naueno znanje i iskustvo kao doivljeno znanje. Sve to ljudskom umu stoji na raspolaganju da u trenutku kada primi neku novu informaciju iz okoline pokua ti onformaciju objasniti i ugraditi u postojee znanje. Ako te ne uspije, znanstvenik u misaonoj stvarnosti postavlja hipotezu to bi to moglo biti. Istinitost hipoteze provjerava se u objektivnoj stvarnosti tako da se u mislima zamisli eksperiment i koraci djelovanja koji e donijeti neke nove informacije potrebne da se postavljena hipoteza potvrdi ili odbaci. Ideja ljudskoga spoznajnog procesa koja donosi nova znanja prikazana je na slici 1.2.

Slika 1.3. Poloaj znanosti kao veze miljenja i stvarnosti

Na slici 1.3. vidljivo je da informaciju netko alje u fizikom obliku. Proces koji materijalizira slanje i primanje informacija naziva se signalom. Kanal veze je materijalna okolina (sustav) u kojem se ostvaruje prijenos signala. Signal je materijalna predodba informacije u obliku prikladnom za prijenos, uvanje, obradbu ili prikazivanje (Ki, 2002.). Znanje se moe razloiti u informacije i poslati kanalom veze kao signal primatelju. Internet i web izvrsni su mediji za distribuciju i pohranu znanja. Primatelj ili poiljatelj ne moraju nuno biti ljudi, to moe biti i softver8. Model prijenosa informacije prikazan je na slici 1.3.

Inteligentni softverski agenti pretrauju web resurse i komuniciraju s drugim agentima u potrazi za informacijama koje trebaju korisniku.

Slika 1.4. Tok informacije od poiljatelja prema primatelju

Za pojam informacije postoji fiziki aspekt koji se opisuje pojmovima signal i kanal, a istodobno i semantiki aspekt koji se opisuje pojmovima podatak i protumaeni podatak. Podatak se spoznaje, njegova semantika izvlai se kroz sustav znanja o vrijednostima promatranih veliina stanja realnog sustava. Metode, poslije opisane u poglavlju 9. Metodologija, omoguuju izgradnju modela koji ine sustav znanja za interpretaciju podataka. Tako modeli podataka omoguuju tumaenje znaenja podataka u bazi podataka.

1.1.4. to je informacijski sustav

Dajmo neke definicije informacijskog sustava. Informacijski sustav je skup organiziranih i povezanih informacija koje tvore sustav9 i dio su toga istog sustava.10 Informacijski sustav je skup povezanih dijelova (softver, hardver, ljudi, procedure, informacije, te komunikacijske mree) kojima je cilj pribaviti i prenijeti informacije i podatke za funkcioniranje, planiranje, odluivanje i/ili upravljanje poslovnom organizacijom.
9

Informacije prikazuju promjenu stanja u sustavu tijekom vremena.

10

Znai da se dio procesa sustava odigrava samo u informacijskom sustavu i on ini original bez kojega sustav ne bi funkcionirao, npr. proces obraun neto-plaa.

Informacijski sustav zasnovan na raunalu ine ljudi (obrazovani za rad s raunalima) te programska i raunalna oprema (softver i hardver) koja je napravljena, oblikovana i dovedena u operativno stanje pa se pomou nje informacije skupljaju (engl. data acquisition), zapisuju (engl. recording), obrauju (engl. processing), spremaju i pronalaze (engl. information storage and retrieval) te prikazuju u odgovarajuem obliku (Ki, 1993.). Informacijski sustav jest sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje i isporuuje informacije vane za organizaciju, tako da budu dostupne i upotrebljive svakomu komu su potrebne. Informacijski sustav moe se, ali ne mora, koristiti informacijskom tehnologijom (eri, 2004.). Informacijski je sustav apstraktan pogled na sustav u kojem nas zanimaju informacije i njihova transformacija. Informacijski sustavi trebaju osiguravati relevantne informacije korisnicima radi donoenja odluka. Informacije koje sustav prima iz okoline mijenjaju stanje sustava i stanje informacijskog sustava. Informacije koje sustav alje okolini nastaju iz ulaza i osiguravaju smisao postojanja sustava. Jedna vrsta izlaza iz sustava jest skup informacija koje se prikazuju na izvjetajima. Ulazne i izlazne informacije neophodne su za funkcioniranje organizacije. Metodologija o projektiranju i gradnji informacijskih sustava znanost je o razvoju informacijskih sustava. Metodologija za isti posao i istu fazu razvoja informacijskog sustava nudi vie razliitih metoda.

1.2.

POLOAJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI

Informacijski sustav jest sustav koji ine ljudi, programska i raunalna oprema koja je napravljena, oblikovana i dovedena u operativno stanje te slui skupljanju, zapisivanju, spremanju i pronalaenju te prikazivanju informacija u odgovarajuem obliku (Ki, 2002.).

Informacijski sustav je skup dizajniranih informacijskih objekata koji predouju koncepte modela organizacijskog sustava, i to njihovu prolost i sadanjost, implementiranih na resurse koji su ili nosioci informacija ili izvode procese nad podatcima, a informacijski objekti razmjenom informacija komuniciraju (povezani su) meusobno i s okolinom.

Iz definicije je vidljivo da je pojam informacijskog sustava sloen, odnosno da ga nije mogue jasno i detaljno izrei jednom definicijom, nego je potrebno postupno izloiti koncepte: model organizacijskog sustava, dizajniranje informacijskog sustava,

implementiranje objekata, resursi koji tvore informacijski sustav, informacijski tokovi i druge teme koje su vane, a nisu dio navedene definicije. Informacijski sustav dio je svakog sustava u kojem nas zanimaju informacije i njihova transformacija. Informacijski sustav sa stajalita osnovnih komponenti strukture, pogodno je prikazati grafiki (vidi sliku 1.4.).

ul az iu

su st av

Slika 1.5. Dijelovi informacijskog sustava i njihova povezanost s okolinom

Informacijski sustav, sa stajalita funkcije u organizacijskom sustavu, ima zadatak permanentno opskrbljivati potrebnim podatcima poslovne procese i sve razine upravljanja tim procesima te odluivanja u tim procesima. Temeljne funkcije informacijskog sustava jesu: prikupljanje i upis podataka u bazu podataka obradba (procesiranje) podataka prikaz i ispostavljanje (diseminacija) podataka iz baze podataka

uvanje (dokumentiranje, trajno pohranjivanje) podataka.

Funkcija prikupljanja i upisa podataka u bazu podataka ostvaruje se programima za prihvat podataka, pri emu se podatci s ulaznih i izlaznih dokumenata upisuju u bazu podataka. Funkcija obradbe podataka ostvaruje se programima za automatizaciju procesa sustava (ili ljudskim radom), i to tako da se uzimaju podatci iz baze podataka i novi podatci iz sustava te se generiraju podatci za bazu i sam sustav. Funkcija prikaza i ispostavljanja podataka iz baze podataka ostvaruje se mnogobrojnim programima za izradbu izvjea. Funkcija uvanja podataka omoguuje dostupnost i sigurnost povijesnih podataka za budue potrebe sustava (bilo u obliku papirnate bilo digitalne dokumentacije). Organizacijski sustav ili poslovna organizacija koja se bavi nekom poslovnom djelatnou za ispunjenje svojega cilja izvodi vie poslovnih funkcija. Razlikujemo funkcije IS-a od funkcija poslovne organizacije. Funkcije poslovne organizacije (organizacijskog sustava) proizvodnog tipa prikazane su u tablici 1.2.
Tablica 1.2. Funkcija proizvodne organizacije

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

planiranje (tehniko, ekonomsko) marketing komercijala (nabava, prodaja, skladitenje) proizvodnja tehnika kontrola financije raunovodstvo (evidencije ulaznih i izlaznih rauna, glavna knjiga, saldakonti, izvodi irorauna, kontrola) kadrovi analize

10. pomone funkcije: sigurnost, putni nalozi i sl. 11. upravljake funkcije (menadment, uprava, vlasnici)

Funkcije se sastoje od poslovnih procesa. Pojam procesa definiran je u daljnjim poglavljima ove knjige.

Poslovne funkcije moemo usporediti s organima ljudskoga tijela. Svaki organ ima neku zasebnu funkciju. Sve funkcije zajedno ine organizacijski sustav i omoguuju ostvarenje misije. Poslovni je proces aktivna komponenta sustava koja prihvaa ulazak iz drugih procesa i transformira ga u izlazak za druge procese. Poslovna tehnologija jest naziv za skup poslovnih procesa zajedno sa znanjem o njihovu meusobnom povezivanju i o njihovoj logici rada. Ralanjivanje organizacije na funkcije i procese dogovorno je i nije jedinstvenu u svih autora.

Funkcija Nabave sastoji se od sljedeih osnovnih poslovnih procesa: slanje upita dobavljau analiza ponuda od dobavljaa ugovaranje s dobavljaima odravanje popisa robe naruivanje robe od dobavljaa provjera rauna dobavljaa.

Funkcija Prodaje sastoji se od ovih osnovnih poslovnih procesa: evidentiranje kupca i upit kupca raspored upita kupca izradba ponude kupcu obradba narudbe kupca izradba otpremnica listanje i potvrda otpremnica zahtijevanje transporta izradba primke ispravka upis prodajne cijene izraun za predujam i listanje predrauna godinje okvirno ugovaranje

ispis rauna odvajanje i distribucija fakturiranje u veleprodaji praenje putnika veleprodaje.

Funkcija Skladitenja sastoji se od sljedeih osnovnih poslovnih procesa: zaprimanje robe na redovito skladite povrat robe dobavljau otpremanje robe evidentno otpremanje (hitna otprema) evidencija duga servis planiranje transporta (ukrcaj i iskrcaj) povrat robe od kupca zaprimanje robe na carinsko skladite zaprimanje robe na carinsku konsignaciju prebacivanje robe s carinske konsignacije na redovito skladite.

Sve funkcije i njihovi poslovni procesi trebaju odgovarajui dio informacijskog sustava. Funkcioniranje organizacijskog sustava, odnosno izvoenje njegovih funkcija prolazi kroz mnogobrojne procese.11 Procesi prihvaaju ulaze i obrauju ih u izlaze, koje prosljeuju sljedeim procesima sve dok zadnji proces ne generira izlaze iz sustava u okolinu i ne ostvari se cilj postojanja organizacijskog sustava. Informacijski sustav dio je organizacijskog sustava (v. sl. 1.5.), koji podatcima povezuje cijeli sustav. Informacijski sustav gradi se za potrebe organizacijskog sustava. Struktura

organizacijskog sustava osnova je za modeliranje strukture informacijskog sustava. Kreiran informacijski sustav slika je organizacijskog sustava, a na apstraktnoj razini postoji model
Funkcija je opi naziv skupa procesa, npr. kadrovska funkcija obuhvaa procese: objava natjeaja, testiranje kandidata, zapoljavanje, raskid radnog odnosa i sl.
11

organizacijskog sustava koji je slian modelu informacijskog sustava. Organizacijski sustav postoji u realnosti, neovisno o naoj spoznaji o njemu. Stvarni sustavi predmet su naeg zanimanja i za njih razvijamo informacijske sustave: na osnovi njihove strukture gradi se model strukture informacijskog sustava. Svaki se sustav sastoji od izvrnog i upravljakog podsustava. U izvrnom se dijelu izvode poslovni procesi, a upravljaki dio upravlja izvoenjem procesa. Upravljanjem u sustavu bavi se posebna znanstvena disciplina kibernetika, to je detaljnije opisano u u potpoglavlju Upravljanje sustavom 2. poglavlja pod naslovom Sustavni pristup (v. sl. 2.5.).

Slika 1.6. Informacijski sustav kao integralni dio organizacijskog sustava

U iremu smislu dijelovi informacijskog sustava jesu: dokumenti s podatcima, ljudi koji se koriste dokumentima i kreiraju ih, ureaji za manipuliranje dokumentima, raunalna tehnologija za uvanje podataka i manipuliranje njima, baza podataka, ljudi koji upisuju podatke u bazu podataka i komunikacijska tehnologija. Postoje elementi sustava koji nisu dio informacijskog sustava. Na primjer, poslovni proces pregovaranje s kupcima pripada organizacijskom sustavu, a njegov rezultat papirnati dokument ugovor s nizom dogovorenih klauzula i upisom relevantnih podataka o pregovaranju u bazu podataka postaje dio informacijskog sustava. Skup elemenata koji iz okoline djeluju na sustav zove se ulaz u sustav (v. sl. 1.4.). Ulazi u sustav su informacije koje sustav prima iz okoline. To mogu biti: nacrti, rauni, dostavnice, telefonske poruke, bankovni izvadci, izvjea, usmene poruke, novine i dr. Podatci s ulaza u sustav prepisuju se u bazu podataka pomou program za prihvat podataka. Programi za prihvat ulaznih podataka vaan su dio informacijskog sustava, jednako kao i programi za izvjetavanje. Prvi prihvaaju podatke i smjetaju ih u bazu podataka za budue potrebe kada e iz njih programi za izvjetavanje kreirati potrebne skupove podataka. Baza podataka je mjesto gdje se uvaju podatci. Ona moe biti razliitih vrsta i oblika, na raznim tehnologijama. Najvanija znaajka baze, tj. ono to je ini bazom podataka, jest to da ona sadrava podatke o prolosti i sadanjosti organizacijskog sustava. Prihvatom i upisom podataka u bazu podataka informacijski je sustav ostvario svoju prvu temeljnu funkciju. Temeljna je funkcija organizacijskog sustava koritenje ulazima u sustav da bi na osnovi njih poslovni procesi sustava kreirali nove informacije, koje mogu ii kao ulazi u druge procese ili initi izlaze iz sustava. Ako se neki od procesa poslovnog sustava moe potpuno ili djelomice automatizirati i ugraditi u informacijski sustav, onda informacijski sustav svojim radom obavlja temeljne funkcije organizacijskog sustava. Druga temeljna funkcija informacijskog sustava jest izvoenje poslovnih procesa organizacijskog sustava. to je vie poslovnih procesa organizacijskog sustav automatizirano i ne izvode ih ljudi, nego IT (informacijska tehnologija) uz pomo i kontrolu ljudi, to je organizacijski sustav efikasniji i ekonominiji. Cilj je to vie poslovnih procesa automatizirati (npr. uvesti bankomate umjesto alterskih radnika za podizanje novca, uvesti aplikaciju za obradbu plaa ili zavrni raun tvrtke koja e omoguiti kreaciju vie varijanti plaanja poreza, uvesti robote za automatsko rezanje limova u tvornici na osnovi nacrta projektnog ureda i sl.) Procese izvode raunala i ureaji razliitih vrsta, ali i ljudi. Cilj je smanjenje ljudskog sudjelovanja te je za to uveden i poseban termin automatizacija poslovnih procesa.

Automatizacija poslovnih procesa (engl. Business Process Automation, skraeno: BPA) proces je u organizaciji koji se primjenjuje kako bi se smanjili trokovi poslovanja. On se sastoji od: integracije aplikacija, smanjenja ljudskog rada gdje god je to mogue i upotrebe softverskih aplikacija gdje god je to mogue. Nove informacije nastale radom procesa, runog koji izvode ljudi ili automatskog koji izvodi program, upisuju se u bazu podataka kao ulazni podatci u informacijski sustav. U informacijski sustav upisuju se podatci i to s ulaza u sustav, izlaza iz poslovnih procesa i izlaza iz sustava. Izlaze iz sustava stvaraju poslovni procesi ili programi za kreaciju izvjetaja iz baze podataka, koje procesi organizacijskog sustava alju kao izlaze iz sustava u okolinu. Ulazi u sustav mijenjaju stanje sustava. Stanje sustava je skup informacija o prolosti i sadanjosti sustava. Do informacija o stanju sustava dolazi se procesom mjerenja (ili promatranja) stanja organizacijskog sustava. Tako npr. u sustavu skladinog poslovanja uvijek postoji neko stanje artikla na policama skladita. Koliko je koje robe moemo ustanoviti fizikim brojenjem robe u skladitu. Rezultat toga mjerenja (brojenja) jest informacija o stanju sustava. Informacijski sustav u bazi podataka sadrava podatke o prolim stanjima i o sadanjem stanju u sustavu. Stoga, kada nam je potrebno stanje nekog artikla u skladitu, ne emo ii u organizacijski sustav i brojiti artikle, nego u informacijski sustav i programima za izvjetavanje nai podatak o koliini traenog artikala u skladitu. Svaki informacijski sustav upisuje ulazne podatke u bazu podataka iz koje generira izvjea. Runi (manualni) informacijski sustavi (svi sustavi prije otkria raunala), imaju bazu podataka u papirnatim arhivama, a ulazni dokumenti i izlazni dokumenti dio su te baze podataka. Otkriem raunala i na osnovi IT-a danas je omoguena izgradnja automatiziranoga informacijskog sustava tako da se automatiziraju funkcije informacijskog i organizacijskog sustava.

Nema automatiziranoga informacijskog sustava bez programa koji prihvaaju podatke o stanju sustava i upisuju ih u bazu podataka te programa koji itaju podatke iz baze podataka i kreiraju izvjea. Ako organizacija nema raunalno podran informacijski sustav, onda je njezina baza podataka zapravo skup kartona (obrasci, formulari i sl.), a njezini su programi ljudi koji upisuju podatke u kartone i iz kartoteke kreiraju izvjea.

Izvjeivanje je proces transformacije podataka iz baze podataka u podatke potrebne korisnicima. Podatci se prikazuju na izvjeima u analitikom ili sintetikom obliku, u veem ili manjem obujmu. Izvjee moe biti na razliitim medijima, papirnatima od buene trake do A0, mikrofilmovima, magnetskim medijima svih vrsta, optikim diskovima, e-mail i drugim porukama, elektromagnetskim signalima emitiranima razliitim komunikacijskim kanalima u ureaje primateljima i dr. Nekad je to bio uglavnom papir, a danas je to najee zaslon raunala.

Stanje organizacijskog sustava mijenja se zbog djelovanja niza procesa u sustavu. Tako dolazimo do pitanja vezanih uz spoznaju o tome to sve i kako organizacijski sustav radi. Polazna toka za izgradnju automatiziranoga informacijskog sustava i automatizaciju poslovnih procesa jest znanje o funkcioniranju poslovnih procesa organizacijskog sustava. Tijekom razvoja metodologije oblikovanja i izgradnje informacijskih sustava stvoreno je vie stotina razliitih metoda koje su zasnovane na razliitim hipotezama oblikovanja informacijskog sustava. Metoda je: a) nain rada, procedura, proces; propisana, ureena, konana procedura ili nain uenja, istraivanja itd. (Neufeldt, 1991.), b) misaoni ili logiki postupak kojim se otkrivaju i sustavno obrauju znanstveni podatci i injenice (Ki, 2002).

Do danas je u praksi preivjelo i primjenjuje se nekoliko desetaka metoda. Na polju otkrivanja i zapisa znanja o funkcioniranju organizacijskih sustava radi kreiranja informacijskog sustava afirmirala se jedna skupina slinih metoda koje moemo nazvati metodama za modeliranje procesa i iji je osnovni cilj model procesa. Procese iz organizacijskog sustava prikazujemo modelom procesa u nacrtima koji su nam potrebni za izgradnju informacijskoga sustava. Proces je serija akcija, izmjena ili funkcija koje uzrokuju rezultat. Model procesa odnosi se na apstrakciju skupa aktivnosti kao to je npr. proces naruivanja; model procesa najee se izrauje uporabom skupa alata koji su ugraeni u neki od standardnih programa za modeliranje poslovnih procesa (Sadagopan, 2003).

Model procesa je strukturirani skup procesa koji mijenja stanje sustava i procesa pomou kojih se formiraju izlazi iz sustava. Realiziran na raunalu, dio modela procesa postaje skup programa za auriranje. Procesi za generiranje informacija iz stvarnog sustava opisuju se modelom procesa za generiranje izlaza, a programi za izvjeivanje fizika su realizacija toga modela.

Drugi vaan pogled na organizacijski sustav polazi od podataka i predouje se modelom podataka.

Model podataka je (Ki, 2002): a) formalno odreena struktura prikazivanja podataka, b) programski alat za grafiko oblikovanje baze podataka kojim se, neovisno o sklopovlju, drugim programima ili performansama sustava prikazuju svojstva podataka i njihova meusobna povezanost. Stanje u entitetima stvarnog sustava u informacijskom sustavu predoujemo podatcima o tim entitetima gradei model podataka. Baza podataka fizika je realizacija modela podataka. Model podataka i model procesa dva su potpuno razliita nacrta koji prikazuju istodobno strukturu organizacijskog i informacijskog sustava s dvaju razliitih aspekata slino kao to primjerice krvna slika i rentgenska slika prikazuju stanje zdravlja osobe i su slike realnog objekta, no istodobno ine i dijelove informacijskog sustava.

Metode za spoznavanje i crtanje modela procesa i modela podataka opisane su u poglavlju 5. Dizajn arhitekture softvera. Na osnovi modela procesa i modela podataka, tonije, na osnovi projektne dokumentacije iji su navedeni modeli sastavni i najvaniji dio, informatiari mogu pristupiti procesu izgradnje automatiziranoga informacijskog sustava. Dakle, ako elimo automatizirati organizacijski sustav uvoenjem novoga informacijskog sustava, tada najprije treba napraviti projekt informacijskog sustava (npr. krvnu, rentgensku i dr. sliku u zdravstvu; bokocrt, tlocrt u graevinarstvu) koji e sadravati potrebne modele

(nacrte) za operaciju izmjene postojeega informacijskog i organizacijskog sustava u novo stanje. Projekt informacijskog sustava u biti je skup nacrta, slian projektima u graevini, brodogradnji i u drugim strukama. Da bi informatiari mogli napraviti projekt, potrebni su teorijsko znanje i praktino iskustvo o metodama za dizajn modela procesa i podataka. Taj posao nazivamo projektiranjem informacijskog sustava. Na osnovi projekta informacijskog sustava pristupa se izgradnji dijelova informacijskog sustava prikazanih na slici 1.4., a to znai da e se najprije organizirati baza podataka, a potom izgraditi program za tri osnovne funkcije informacijskog sustava. Baza podataka (engl. Data Base) neredundantni je skup podataka o stanju sustava strukturiran na nain opisan u shemi baze podataka. Baza je podataka skup podataka o svim pojavljivanjima entiteta, svih veza i svih njihovih atributa opisanih u shemi baze podataka. Za izgradnju baze podataka postoje mnogobrojni alati za upravljanje bazom podataka. Uglavnom se danas na podruju aplikacija za poslovne sustave uporabljuju relacijske baze podataka. Baza podataka je skup povezanih podataka. Baza podataka je resurs i imovina poslovne organizacije. Informacije u bazi podataka i informacije zapisane na mnogim razliitim medijima ine informacijsku imovinu (engl. Information Asset). Alati za upravljanje bazom podataka omoguuju pristup podatcima i manipulaciju podatcima, ali i kreaciju programa za ouvanje integriteta baze podataka, tako da ni jedan drugi program ili korisnik ne moe u bazi podataka napraviti operaciju koja je zabranjena (npr. brisanje podataka, upis pogrjenih podataka ili upis bez povezivanja s drugim podatcima i sl.). Programeri razvijaju aplikacijski softver (skraeno: aplikaciju) koji operira nad podatcima. Aplikacija12 je (Ki, 2002) 1. krai naziv za namjenski program; program posebne namjene, 2. podruje ili vrsta problema na koje se primjenjuju tehnike obradbe podataka.

12

Pod pojmom aplikacija u ovoj knjizi se razumijeva pojam softverska aplikacija.

Sinonimni su termini za aplikaciju: aplikativni program, namjenski program, program s posebnom namjenom, aplikativni softver, aplikacijska programska oprema, namjenska programska oprema, poslovna aplikacija. Aplikacijski programi mogu biti generiki (npr. Excel) ili po narudbi (program po mjeri kupca, engl. turn key, npr. specijalizirane plae). Svaka se aplikacija sastoji od programa za unos, brisanje, izmjenu, obradbu i izvjetavanje i baze podataka. Operacije se mogu izvoditi nad jednim podatkom ili nad skupinom podataka. Aplikativni programeri razvijaju softver pomou mnogobrojnih razliitih programskih alata. Tijekom razvoja koriste se i projektnom dokumentacijom. Mogue je da uoe pogrjeku u projektu ili mogunost za poboljanje te se zato i modeli iz projekta auriraju. Gotova aplikacija znai da je kreiran skup povezanih programa koji pokriva potrebe jedne poslovne funkcije i baza podataka napunjena poetnim stanjima podataka. Aplikaciju testira programer. Testirana se aplikacija daje najprije na testiranje odabranim korisnicima. Kada korisnici prihvate aplikaciju i misle da je ona zadovoljavajua, prelazi se na poduku i aplikacije se uvode u organizacijski sustav. Uvoenje gotove aplikacije esto je mnogo tee nego se to oekuje. Pri uvoenju se pojavljuju svi problemi koji su bili skriveni jer ih testiranje nije uspjelo otkriti. Uklanjanje tih nedostataka uvjet je za uvoenje. Uz objektivne, postoje i subjektivne tekoe uvoenja, a najvanija je otpor promjenama koji pruaju krajnji korisnici.

Uvedeni se softver svakodnevno upotrebljava i tijekom vremena pojavljuje se potreba njegova odravanja. Ukupni proces koji poinje od korisnikog zahtjeva, nastavlja se analizom potreba, oblikovanjem baze i softverskoga proizvoda, proizvodnjom softvera, organizacijom baze podataka te zavrava uvoenjem i odravanjem nazivamo razvojem informacijskih sustava. Detaljnije se o tim aktivnostima govori u poglavljima od treeg do osmog.

LITERATURA
1. Ani, V., Ronevi, D.B., Cikota, LJ., Goldstein, I., Joji, LJ., Matasovi, R., Pranjkovi, I. (2002): Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber, Zagreb 2. 3. Ani, V. Goldstein, I. (1999): Rjenik stranih rijei, Novi Liber, Zagreb. Argyris, C. (1982): Reasoning, learning, and action: Individual and organizational, San Francisco, Jossey Bass 4. Ashworth, C., Slater, L., (1993), An introduction to SSADM Version 4, McGraw-Hill, London 5. Barker, R., (1989), CASE*Method Entity Relationship Modelling ORACLE, AddisonWesley P.C., Wokingham, England. 6. Barker, R., Longman, C., (1992), CASE*Method Function and Proces Modelling ORACLE, Addison-Wesley P.C., Wokingham, England. 7. 8. Barrier, T. (2003): System Analysis, Encyclopedia of Information Systems, Vol.4 Bass, P., Slater, L. (2004): The Positive Legacy of SSADM, International Systems Developement Forum, Covent Garden, London 9. Beizer, B.(1990): Software Testing Techinques; Boston, Inetrnational Thompson Computer Press 10. 11. Beizer, B.(1995): Black Box Testing, New York, Yohn Wiley & Sons, Inc. Bosilj Vuki, V. (2004): Upravljanje poslovnim procesima, Sinergija-nakladnitvo d.o.o., Zagreb 12. 13. Budgen, D (2003): Software Design, 2nd Edition, Pearson Education. Brodie, M.L., Mylopoulos, J., Schmidt, J.W. (1984) On Conceptual Modelling, Springer-Verlag, NY, 1984. 14. Carey, J. (1988): Understending resistance to system change: An empirical study. In Human factors in management information systems. J.M.Carey, Ed., pp. 195 206. Norwood, NJ:Ablex 15. CEO, (2005): Center for Economic Options, 20. lipnja 2005., <www.centerforeconomicoptions.org/ documents/ WhydoIneedabusinesslicense _000.doc >, 16. veljae 2007.

16.

Chaing, T.C., Bargeron, R.F. (1980): A Database Menagement System With an E-R Conceptual Model, vidi (Chen, 1980)

17.

Chapin, N. (1970): Flowcharting With the ANSI Standard: A Tutorial, Computing Survys, June, Vol.2, pp 119 146

18. 19.

Checkland, P. (1981): Systems thinking, systems practice, New York: Wiley Checkland, P. (1985): From Optimizing to Learning: A Developement of Systems Thinking for the 1990s, Journal of the Operational Research Society, 36, pp. 757 767

20.

Chen I.J. (2001): Planning for ERP systems: analysis and future trend, Bussines Process Management Journal, 7, pp.374 386

21.

Chen, P.P. (1976): The Entity-Relationship Model-Towards a Unified View of Data, ACM TODS, Vol.1, No.1

22.

Chen, P.P. (1980): Entity-Relationship Approach to System Analysis and Design, NorthHolland, Amsterdam

23.

Cippico, V. (1996): Faza izvedbe informacijskog sustava, HIZ, Savjetovanje CASE 8, Opatija

24. 25.

Coad, P., Yourdon, E. (1991): Object-Oriented Analysis, Yourdon Press, New Jersey Codd, E.F. (1970): Extending the Database Relational Model to Capture More Meaning, ACM Transactions on Database sytems,Vol.4

26. 27. 28. 29.

igir, R. (2000): Projekt poslovanje osnovnim sredstvima, HRT, Zagreb eri, V, Varga, M. (2004): Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb eri, V., Varga, M., Birolla, H. (1998): Poslovno raunalstvo, Znak, Zagreb Daniels, A., Yates, D.A. (1971): Basic Ttraining in System Analysis (2nd Edition), Pitman, London

30.

Davenport, T.H. (1998): Putting the enterprise into enterprise system, Harvard Business Review, pp. 121 131

31.

Davis, G.B.(2003): Systems Approach, Academic Press. Encyclopedia of information systems, Vol.4, pp. 351 360.

32. 33. 34.

De Marco, T. (1979): Structured Analysis and System Specification, Prentice-Hall Dijkstra, E.W.: GOTO statement considered harmful, Comm. ACM., 11 (3), 147 148 Esculier, C., Glorieux, A.M. (1980): The Sirious-Delta Distributed DBMS, vidi (Chen, 1980)

35.

Eurostat, (2007): Eurostat, <http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/ index.cfm?TargetUrl=DSP_PUB_WELC>, 2. svibnja 2007.

36.

Fertalj, K., Mornar, V. i dr. (2006): Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj, 5. svibnja 2006., <http://www.zpr.fer.hr/ projekti/erp/ Dokumenti/ERP-HR.pdf>, 28. sijenja 2007.

37.

Ford, R.M. (1985): A Data Manager Using Entity-Relationship, PC Tech Journal for IBM Computer Users, Vol.3, No.10

38.

Gane, C, Sarson, T. (1977): Structured System Analysis: Tools and Techniques, IST, Inc., New York

39. 40. 41.

Goldberg, E. (1986): Excelererator aids Straids adoption, Computer World Hawryszkiewycz, I.T. (1988): System Analysis and Design, Prentice Hall Heinrichs, J.H., Hudspeth, L.J., Lim, J.S. (2003): Knowledge Management, Encyclopedia of Information Systems, Academic Press.

42. 43.

Hetzel, W.(1984): The complete guide to software testing, New York: Wiley IEEE (1986): ANSI/IEEE Standard 1008 1987, IEEE Standard for Software unt Testing

44.

IEEE (1990): ANSI/IEEE Standard 610.12 1990, IEEE Standard Glossary of Software Engineering Terminology

45.

IT Service Management, Glossary of Terms, Definitions and Acronyms, 24. studenoga 2006., http://www.best-management-practice.com/gempdf/ITIL Glossary.pdf

46.

Inmon., W. H., (1986): Information Systems Architecture a System Developers Primer, Prentice-Hall, NJ, 1986, ISBN 0-13-464694-0

47.

Iossiphidis, J. (1980): A Translator to Convert the DDL of ERM to the DDL of System 2000, vidi (Chen, 1980)

48. 49.

Jackson, M.A. (1983): System Developement. Prentice Hall, Englewood Cliffs Jayaratna, N. (1994): Understanding and Evaluating Methodologies, McGraw-Hill, London

50.

Junet, M. (1987): Design and Implementation of an Extend Entity-Relatinship Data Base Menagement System, vidi (Spaccapietra,1987)

51.

Kellner, M.I., Madachy, R.J.,Raffo, D.M. (1999): Sofware processes simulation modelling: Why? What? How?, J.Syst.Software, 46, 91 105

52.

Ki, M, Buljan, J., Vukovi, S., Ani, O. (1993): Englesko-hrvatski informatiki rjenik s raunalnim nazivljem, kolska Knjiga, Zagreb

53.

Ki, M. (2002): Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski INFORMATIKI RJENIK, Naklada Ljevak, Zagreb

54.

Kovai, A., Vintar, M., (1994): Nartovanje in gradnja informacijskih sistemov, DZS, Ljubljana, 1994., ISBN 86-341-1179-2

55. 56.

Lee, B. (1979): Introducing System Analysis and Design, Ncc Pubns. Vol. 2, Mancester Lazarevi, B. (1982): Uvod u informacione sisteme, Fakultet organizacionih nauka, Beograd

57.

Longworth, G., Nicholls, D., (1989): SSADM MANUEL Techniques and documentation, National Computing Centre, England

58.

Lusk, E.L., Overbeek, R.A. (1980)c A DML for Entity-Relationship Models, vidi (Chen, 1980)

59.

Maddison, R. N., (ed), 1983, Information System Methodologies, Wiley, Heyden, Chichester

60. 61.

Mari, G. (2006): Upravljanje poslovnim procesima, kolska knjiga, Zagreb Markowitz, V, M., Raz, Y. (1983): A Modified Rational Algebra and its Use in an Entity-relationship Enviroment, vidi (Davis, 1983)

62.

Markowitz, V, M., Raz, Y. (1983a): ERROL: An Entity-Relationship Role Oriented Query Language, vidi (Davis, 1983)

63.

Martin, J. & McClure, C. (1985). Diagramming Techniques for Analysts and Programmers. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall, Inc.

64. 65.

Martin, J. (1985): Banka podataka za krajnjeg korisnika, Informatika i drutvo, Zagreb Melkanoff, M.A., Zaniolo, C. (1980): Decomposizion of Relations and Synthesis of Entity Relationship Diagrams, vidi (Chen, 1980)

66.

Mumford, E. (1983): Designing Human Systems for New Technology The ETHICS Method, Manchester, UK: Manchester Business School. (Ovu knjigu moe se pronai online na adresi http://www.enid.u-net.com/C1book1.htm)

67. 68.

Munz, R. (1980): Design of WELLSystem, vidi (Chen, 1980) Murthy, S. A. (2003): Accounting, Encyclopedia of Information Systems, Vol 1., Academic Press

69.

Nakata, S., Yamazaki, G. (1983): A System Based on the E-R Model and its Application to Database-Oriented Tool Generator, vidi (Davis, 1983)

70.

Navathe, S.B., Cheng, A. (1983): A Methodology for Database Schema Mapping from Extended Entity-Relationship Models into the Hierarchical Model, Vidi (Davis, 1983)

71.

Neufeldt, V.,Guralnik, D.B. (1991): Webster's New World Dictionary, Prentice Hall, New York

72. 73. 74.

Pande, P, Holpp, L. (2006): to je est sigma?, Mate, Zagreb Panian, , (2005): Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb Papp, L., (1979): A konyvviteli informacions rendszer elmeleti kerdesei, Tankonyvkiado, Budapest

75.

Pavli, M., (1997): Informacijski sustav Komunalnog trgovakog drutva vodovod rnovnica d.o.o. plan razvoja, KTDV, Novi Vinodolski, travanj 1997.

76.

Pavli, M., (1987): Metodika projektiranja informacijskih sustava, IV savjetovanje o informatikoj djelatnosti u ZO Rijeka, Opatija, 25 26.05.1987.

77.

Pavli, M., (1990): Sistem analiza i modeliranje podataka, Nauna knjiga, Beograd, 1990.

78.

Pavli, M., Sria, V., (1991): Modeliranje dijagrama toka podataka, Savjetovanje CASE III, Opatija, III 1991.

79.

Pavli, M., Sria, V., (1992): Strategije modeliranja podataka, Savjetovanje CASE IV, Opatija, VI 1992.

80.

Pavli, M., (1992): Apstrakcija metodologije modeliranja na podruju projektiranja informacijskih sustava doktorski rad, FOI, Varadin, 1992.

81.

Pavli, M., (1994): Glavni projekt, V meunarodni simpozij Informacijske i komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju, Varadin, 1994.

82.

Pavli, M., (1995): Tehnologija projektiranja informacijskih sustava MIRIS, CASE, Opatija

83.

Pavli, M., (1996): Razvoj informacijskih sustava projektiranje, praktina iskustva, metodologija, Znak, Zagreb.

84.

Pavli, M., (1998): Dokumentiranje projekta informacijskog sustava prema metodici MIRIS, CASE, Rijeka.

85.

Pavli, M., Ivai, M., Zamli, I. (1999): Methodology MIRIS, Proceedings of the eight Electrotechnical and Computer Science Conference ERK'99, 23.09. 25.09. 1999., Slovenian Section IEEE, Portoro, Slovenija, str. 309 312.

86. 87.

Peters, L. (1988): Advanced Structured Analysis and Design, Prentice Hall, New Jersey Pflegger, S.L. (1991): Software engineering: the Production of Quality Software, 2nd Edition, Macmillan

88.

Poi, P. (2001): Analiza uporabljivosti metodika projektiranja informacijskih sustava, magistarski rad, Varadin: Fakultet organizacije i informatike Varadin godina

89.

Potts, R.,Lamarsh, J. (2005): Upravljanje promjenom do uspjeha, kolska knjiga, Zagreb

90.

Ris, (1998): Glavni projekt JISEM jedinstveni informacijski sustav Elektromaterijala, Rijeka

91.

Sadagopan, S. (2003): Enterprise Resource Planning, Encyclopedia of Informtion Systems, Vol.2

92.

Sakai, H. (1980): A Unified Approach to the Logical design of a Hierarcihal Data Model, vidi (Chen, 1980)

93.

Sakai, H. (1983): Entity-Relationship Approach to Logical Database Design, vidi (Davis, 1983)

94. 95. 96. 97.

Senge, P.M. (1990): The fifth discipline, New York: Doubleday/Currency Senge, P.M. (2003): Peta disciplina, Mozaik knjiga, Zagreb Sikavica, P., Novak, M. (1999): Poslovna organizacija, III. izdanje, Informator, Zagreb Simon. J.C., (2001): Introduction to Information Systems, John Wiley & Sons, NY, 2001., ISBN 0-471-39390-8

98. 99.

Sommerville, I. (2007): Software Engineering, Eigth Edition, Addison-Wesley, Harlow Sria, V., Treven, S., Pavli, M. (1994): Menader i informacijski sustavi, Poslovna knjiga, Zagreb

100. Sria, V. (1997): Kako postati pun ideja Menaderi i kreativnost, M.E.P. Consult, Zagreb 101. Stevens, W.P., Myers, G.J., Constantine.L.L. (1974): Structured design, IBM Systems J., 13, 115 139

102. Strahonja, V., Varga, M., Pavli, M., (1992), Projektiranje informacijskih sustava metodoloki prirunik, ZID i INAINFO, Zagreb 103. STSC, (1999): A Gentle Introduction To Software Engineering, United States Air Force, Utah 104. ehanovi, J., Hutinski, ., ugaj, M.(2002): Informatika za ekonomiste, Pula 105. Tardieu, H., Heckenroth, H., Pascot, D., Nanci, D. (1980): A Method, A Formalism andTools for Database Design (Three Years of Experimental Practice), vidi (Chen, 1980) 106. Trist, E., Bamforth, K. (1951): Some social and psychology consenquences of the long wall method of coal getting, Human relations, Vol. 4, 3 38 107. Tsichritzis, D.C., Lochovsky, F.H. (1982): Data Models, Prentice-Hall 108. Tudor, G., Sria, V., (1996): Menader i pobjedniki tim arolija timskog rada, MEP Consult & CROMAN, Zagreb 109. Turban, E., McLean, E., Wetherbe, J. (2001): Information Technology for Menagement: Making Conections for Straregic Advantage, John Wiley & Sons 110. Ursprung, P., Zemnder,C.A. (1983): HIQUEL: An Interactive Query Language to Define and Use Hierarchies, vidi (Davis, 1983) 111. Varga. M., (1996), Faze razvoja informacijskog sustava, Infotrend, Zagreb, 1996., vol. 43, br. 2. str. 54 57. 112. Von Bertalanffy, L. (1968): General systems theory: Foundations, Developementand Applications, New York:Braziller 113. Von Neumann, J. (1945): First Draft of a Report on the EDVAC, Moore School of Electrical Engineering, University of Pennsylvania. 114. Vuica, D. (1996): Analiza rizika u procesu proizvodnje softvera, Case 8, Zbornik radova, CASE, Opatija 115. West, M., (2005): Tajne uspjenog upravljanja timom, kolska knjiga, Zagreb 116. Wiener, N. (1948): Cybernetics, or control and communication in the animal and the machine, Cambridge, Massachusetts: The Technology Press; New York: John Wiley & Sons 117. Wilson, J. Corlett, E.N. (2003): Evaluation of human work (3rd Edition), London, Taylor and Francis

118. Yourdon, E. & Constantine, L. L. (1979), Structured Design: Fundamentals of a Discipline of Computer Program and Systems Design, facsimile edn, Prentice Hall. 119. Yourdon, E., (1989): Modern Structured Analysis, Prentice Hall, London. 120. Zhang, Z.Q., Mendeloz, A.O. (1983): Agraphical Query Language for EntityRelationship Databases, vidi (Davis, 1983)

Grafiko-likovna urednica Ana Zeli Lektor Tomislav Salopek Korektor Josip Jeli Grafika priprema Grafiko-likovna redakcija kolske knjige Tisak Grafiki zavod Hrvatske, d. o. o., Zagreb Tiskanje dovreno u lipnju 2011. ISBN 978-953-0-30882-4 CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 768820.