Univerzitet Demal Bijedi Mostar

Fakultet Humanistikih nauka

SEMINARSKI RAD
BAZA PODATAKA

Student
profesor
Amina Torlo
prof.dr. Emina Junuz

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

Sadraj
UVOD...................................................................................................................... 3
1. ULOGA BAZE PODATAKA..................................................................................... 4
2. OSNOVNI POJMOVI BAZE PODATAKA...................................................................5
3. PRIMJENA BAZE PODATAKA................................................................................. 6
4. ARHITEKTURA BAZE PODATAKA..........................................................................7
5. JEZICI ZA RAD SA BAZOM PODATAKA.................................................................9
5.1. Jezik za opis podataka.................................................................................. 9
5.2. Jezik za manipulisanje podacima..................................................................9
5.3. Jezik za postavljanje upita............................................................................ 9
5.4. SQL jezik relacione baze podataka............................................................9
6.

MODELI PODATAKA......................................................................................... 10
6.1.

OSNOVNI POJMOVI................................................................................... 10

6.1.1.

Entitet................................................................................................ 10

6.1.2.

Klasa.................................................................................................. 10

6.1.3.

Obiljeje i podatak............................................................................. 10

6.1.4.

Klju................................................................................................... 10

7.

ZAKLJUAK..................................................................................................... 12

8.

LITERATURA I OSTALI KORITENI IZVORI........................................................13

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

UVOD
Baza podatak je skup ustrojenih, logiki povezanih zapisa ili datoteka. Zapisi s
podacima su u nekoj meusobnoj vezi. To je organizirani skup podataka pohranjenih u
raunaru koji se moe automatski pretraivati.
Baza podatak je jedan od elemenata u strukturi informacionog sistema. Baza podataka
je od posebne vanosti za funkcioniranje informacionog sistema.
Sve poslovne aktivnosti zahtijevaju odreene podatke, bilo da se radi o prodaji,
nabavi, proizvodnji, obraunu ili o planiranju poslovanja. Jedan od zadataka informacionog
sistema je prikupljanje tih podataka, nakon ega slijedi njihova obrada i prezentacija
informacija odgovarajuim organima, slubama ili pojedincima u organizaciji ili izvan nje. U
informacionom sistemu novoprimljeni podaci e najprije biti kategorizirani, a zatim i svrstani
uz neke srodne, ve ranije prikupljene podatke. Ova struktura podataka naziva se model
podataka. Model podataka je apstraktna prezentacija podataka iz koje se vidi kako su podaci
sreeni i kakvi su njihovi meusobni odnosi. Modeli se javljaju u obliku grafikog prikaza,
matematike formule ili tablice. Svrha modela podataka je prikazati njihova svojstva, bez
suvinih detalja.
Model podatak se javlja u dva oblika kao fiziki i kao logiki model. U
informacijskom sistemu podaci su odloeni na nekom fizikom nosiocu, a za pretraivanje e
sluiti neka fizika sredstva. Korisnici ne moraju dolaziti u doticaj s fizikim oblicima
prikupljanja, obrade ili uvanja, odnosno memoriranja podataka. Oni izvode operacije na
logikom modelu i mogu na tom modelu izvriti odreene izmjene. uvanje podataka,
njihovo pretraivanje i obrada predstavljaju bit informacionog sistema.
Cilj uvoenja baze podataka je ubrzavanje raunarskih aplikacija, smanjenje trokova
njihova odravanja i opskrbljivanje krajnjih korisnika podacima potrebnim da bi svoj posao
obavili efikasno.
Za koritenje baze podataka neophodno je postojanje tri nivoa korisnika, a na svakom
od njih razvijeni su odgovarajui jezici i upute za obradu:

krajnji korisnik je analitiar koji je osposobljen za sluenje jezicima za pretraivanje

baze podataka;
korisnik koji programira obino se zove kreator baze podataka, a fiziki je oblikuje na
taj nain to izrauje aplikacije za njezino koritenje;
administrator baze podataka usko sarauje s krajnjim korisnikom i koristi potrebne
instrukcije i jezike za pretraivanje i rukovanje baze podataka. On sudjeluje u
kreiranju baze podataka, osposobljavanju njezine strukture i u svim promjenama koje
se s tim u vezi javljaju.

Sistem upravljanja podacima omoguava da baza podataka funkcionira u operativnom

smislu, da se mijenja, usavrava i kontrolira.

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

1. ULOGA BAZE PODATAKA

Pomou uloge baze podataka korisnicima dodjeljujemo dozvole na nivou baze

podataka. One se prikazuju u posebnom voru baze podataka na koju se odnose. Ove uloge
olakavaju postupak dodjeljivanja dozvola za bazu podataka.
1.

Osigurati jedinstvo svakog zapisa svaka tabela treba imati jedinstveni primarni
klju ime sprjeavamo stvaranje dvostrukih zapisa;
1

2. Da je svako polje jedinstveno da se ne bi ponavljali podaci u tabeli;

3. Da su polja funkcionalno zavisna svako polje bi trebalo predstavljati podatak koji
se odnosi na zapis, ako ne onda je suvino ili pripada nekoj drugoj tabeli;
4. Osigurati nezavisnost svakog polja promjena bilo kojeg polja u zapisu ne utjee
na niti jedno drugo u istom zapisi;
5. Da polja ne sadre izraunate ili izvedene podatke npr. u jedno polje unosite
cijenu proizvoda, a u drugom vam je sadrana stopa PDV- a, stvarnu cijenu uvijek
moete izraunati iz cijene i stope PDV-a
6. Da podaci budu u najmanjim logikim jedinicama npr. upisujete odvojeno ime i
prezime klijenta kako bi mogli izvriti njihovo sortiranje po abecedi.

1 Goran Markovi: Access 33 koraka do vlastite baze podataka, Vidi-To d.o.o.

Zagreb,2001.
4

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

2. OSNOVNI POJMOVI BAZE PODATAKA

DBMS Database Managament System, odnosno SUBP Sistem za Upravljanje
Bazom Podataka
Pristup i koritenje podataka iz baze podataka omogueno je programima koji se
nazivaju sistemi za upravljanje bazom podataka (DBMS Date Base Management
Systems).
Baza podataka je danas iskljuivo zasnovana na raunarskoj tehnologiji. Baza
podataka je jedan od onih optih pojmova u informatici koji se ili ne definie ili definie
razliito, od sluaja do sluaja.
Baza podataka se definie kao skup centralizovanih podataka tako da se obrada
podataka i njihovo pretraivanje moe uspjeno primijeniti.
DBMS osigurava softverske alate potrebne za kreiranje, primjenu, pristupanje i
auriranje sadraja baze podataka. On, takoer upravlja svim ulazno izlaznim operacijama,a
na veim sistemima vodi rauna o kontroli pristupa, odnosno zatiti i integritetu podataka te
rjeavanju problema nastali uslijed istovremenog pristupa istim podacima.
Osnovna namjena baze podatak je da omogui svim korisnicima jednostavan i
efikasan pristup podacima, to je veoma sloen zadatak, koji esto zahtjeva veoma
kompleksan softverski sistem.
S obzirom da je baza podataka usko povezana sa informacionim sistemom, odnosno da
ini njegov sastavni dio, trebamo prvo da pojasnimo taj pojam, koji ukljuuje pojam sistem.
Sistem ine izabrani skupovi objekata i izabrani skupovi odnosa izmeu tih objekata.
Informacioni sistem je skup podataka o nekom sistemu i skup postupaka za njihovo
odravanje i koritenje.
Prvi sistemi za upravljanje bazom podataka bili su hijerarhijskog tipa (sistem IMS).
Mreni model se pojavio neto kasnije u odnosu na hijerarhijski, dok je relacioni model neto
noviji u odnosu na njih.
Rad sa bazom podataka se ne sastoji samo od definisanja strukture baze i pisanja upita
za izvjetavanje i auriranje, ve postoje poslovi koji se moraju obavljati po potrebi:

dodjeljivanje prava pristupa pojedinim korisnicima baze;

moraju se vriti potrebne radnje: arhiviranje baze na traku, rezervne diskove, CD-ove i
aktiviranje dnevnika uspjeno zavrenih transakcija;

moraju se povremeno ispitivati performanse baze, podeavanje fizikih parametara.

5

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

3. PRIMJENA BAZE PODATAKA

Baza podataka je skup meusobno povezanih i ovisnih podataka koji su spremljeni u
vanjsku memoriju, gdje postoji mogunost istovremenog koritenja podataka od strane vie
korisnika.
Sistem za upravljanje bazama podataka (database managment sistem - DBMS) ini
skup aplikacija koje omoguavaju korisnicima da definiraju, kreiraju i odravanju bazu
podataka i osiguravaju kontrolirani pristup podacima baze podataka.
Sistem za upravljanje bazama podataka omoguava kontrolirani pristup bazi podataka
putem:
Sistema sigurnosti - tako da neovlateni korisnici ne mogu pristupiti bazi podataka;

Sistema integriteta - koji odrava integritet i konzistenciju podataka;

Kontrolore konkurencije - koji omoguava da vie korisnika ili procesa istovremeno

pristupa bazi podataka;

Menadera sigurnosnih kopija i recovery-a - koji ponovo uspostavlja bazu podataka

nakon hardverske ili softverske greke;

Rjenika podataka ili kataloga - kojem korisnici mogu pristupiti, a koji sadri opis
podataka pohranjenih u bazi podataka.

Primjena baze podatak je raznovrsna i sveobuhvatna:

banke evidentiranje klijenata, transakcija, automatizacija platnog prometa;

bolnice evidentiranje pacijenata, izvrenih pregleda, statistike;

kole evidencija uenika, ocjena, izostanaka, evidencija profesora, predmeta,

nastave;

biblioteke evidencija knjiga, itatelja i izdavanja knjiga, statistiki pregledi;

firme evidencija uposlenih, radnog vremena, ulaznih i izlaznih faktura,

materijala;

Prednosti koritenja i primjena baze podatak je viestruka:

vii stepen organiziranosti podataka;

poveana sigurnost podataka;

brzina obrade i pretrage podataka;

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

kontrola pristupa podacima;

4. ARHITEKTURA BAZE PODATAKA

Fiziki nivo odnosi se na fiziki prikaz i raspored podataka na jedinicama vanjske
memorije. To je aspekt koji vide samo sistemski programeri. Sam fiziki nivo moe se dalje
podijeliti na vie pod nivoa apstrakcije, od sasvim konkretnih staza i cilindara na disku, do
ve donekle apstraktnih pojmova datoteke i zapisa kakve susreemo u klasinim programskim
jezicima. Raspored pohranjivanja opisuje kako se elementi logike definicije baze
preslikavaju na fizike ureaje.
Globalni logiki nivo odnosi se na logiku strukturu cijele baze. To je aspekt kojeg
vidi projektant baze odnosno njen administrator. Zapis logike definicije naziva se shema.
Shema je tekst ili dijagram koji definie logiku strukturu baze, i u skladu je sa zadanim
modelom. Dakle imenuju se i definiu svi tipovi podataka i veze meu tim tipovima, u skladu
s pravilima koritenog modela. Takoer, shema uvodi i ogranienja kojim se uva integritet
podataka.
Lokalni logiki nivo odnosi se na logiku predstavu o dijelu baze kojeg koristi
pojedina aplikacija. To je aspekt kojeg vidi korisnik ili aplikacioni programer. Zapis jedne
lokalne logike definicije zove se pogled (engl. view) ili pod-shema. To je tekst ili dijagram
kojim se imenuju i definiu svi lokalni tipovi podataka i veze meu tim tipovima, opet u
skladu s pravilima koritenog modela. Takoer, pogled zadaje preslikavanje kojim se iz
globalnih podataka i veza izvode lokalni.

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

Sl.1. Arhitektura baze podataka

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

5. JEZICI ZA RAD SA BAZOM PODATAKA

Komunikacija korisnika odnosno aplikacionog programa i DBMS-a odvija se pomou
posebnih jezika. Ti jezici tradicionalno se dijele na sljedee kategorije.

5.1. Jezik za opis podataka

(Data Description Language - DDL). Ovim jezikom definiemo podatke i veze meu
podacima, i to na logikom nivou. Naredbe DDL obino podsjeaju na naredbe za definisanje
sloenih tipova podataka u jezicima poput COBOL, PL/I, C, Pascal.

5.2. Jezik za manipulisanje podacima

(Data Manipulation Language DML). Slui programeru za uspostavljanje veze
izmeu aplikacionog programa i baze.

5.3. Jezik za postavljanje upita

(Query Language - QL). Slui neposrednom korisniku za interaktivno pretraivanje
baze.
To
je
jezik
koji
podsjea
na
govorni
(engleski)
jezik.
Ovakva podjela na tri jezika danas je ve prilino zastarjela. Naime, kod relacionih baza
postoji tendencija da se sva tri jezika objedine u jedan. Primjer takvog integrisanog jezika za
relacione baze je SQL: on slui za definisanje podataka, manipulisanje i pretraivanje.
Integrisani jezik se moe koristiti interaktivno ili se on moe pojavljivati uklopljen u
aplikacione programe.U dananje vrijeme, aplikacije se najee razvijaju u standardnim
objektno orijentisanim programskim jezicima (Java, C++, ...). Za interakcije s bazom koriste
se unaprijed pripremljene klase objekata koja je dovoljno produktivna zbog koritenja gotovih
klasa, a rezultirajui program se lako dotjeruje, uklapa u vee sisteme ili prenosi s jedne baze
na drugu.

5.4. SQL jezik relacione baze podataka

Sa uvoenjem relacioni baza podataka u sve iru primjenu narasla je i potreba za
standardizacijom u toj oblasti. Prvi standard, koji je nastao 1986 godine bio je rezultat
kompromisa koji je ve godinama vladao na tritu.
Standardni jezik relacionih baza podataka poznatiji pod skraenicom SQL. Naziv
potie od naziva na engleskom jeziku Structured Querry Language to u prevodu glasi
Strukturirani upitni jezik.
U sutini, program na bilo kom programskom jeziku ine podaci i manipulacija nad
tim podacima. U SQL- jeziku osnovni objekti manipulacija su relacije, a rezultat toga su isto
relacije. Umjesto pojma relacija koristi se pojam tabele. SQL jezik podrava tri osnovne
funkcije, a to su:

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

definicija baze podataka;

manipulacija bazom podataka;
kontrola pristupu podataka.

6. MODELI PODATAKA
Model podataka je matematika apstrakcija,koja se koristi za projektovanje modela
realnog sistema. Model podataka treba da omogui izgradnju odgovarajueg informacionog
sistema i njegove baze podataka. Takoer, treba da obezbjedi informacije o statikim
osobinama, ugraenim ogranienjima i dinamikim osobinama.

6.1. OSNOVNI POJMOVI

6.1.1.Entitet

Entitet je jedinica posmatranja. Zadatak informacionog sistema predstavlja

prikupljanje, memorisanje, obradu, prijenos i prezentiranje podataka o entitetima raznih klasa
nekog realnog sistema.
6.1.2.Klasa

Klasa je skup slinih entiteta. Kriterijum slinosti igra znaajnu ulogu u definisanju
klase entiteta. Na primjer, u zavisnosti od usvojenog kriterijuma slinosti,dva entiteta se mogu
nalaziti u istoj ili u dvije razliite klase. Isto tako, isti entitet moe pripadati razliitim
klasama.
6.1.3.Obiljeje i podatak

Svi entiteti jedne klase posjeduju odreene zajednike osobine. Te osobine nazivaju se
atributima ili obiljejima. Obiljeja se oznaavaju punim ili skraenim nazivom.
Svakom od obiljeja odgovara jedan skup svih moguih vrijednosti koje to obiljeje u
konkretnim sluajevima moe imati. Taj skup vrijednosti se naziva domen obiljeja.
Domen moe predstavljati skup orginala funkcije , ali i skup slika.
Konkretizacija obiljeja predstavlja podatak o odreenom entitetu i samo konkretizacija
obiljeja moe predstavljati podatak.
Obiljeja mogu biti:
-elementarna (boja automobila)
-sloena (adresa(ulica, broj, mjesto).

10

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

6.1.4.Klju

Definicija pojma entiteta kao jedinice posmatranja ukazuje na potrebu da se entiteti

posmatrane klase mogu razlikovati. To zahtjeva da i modeli dva entiteta budu razliiti.
Jedan tip entiteta moe imati vie kljueva. Nazivaju se ekvivalentnim. Jedan od
ekvivalentnih kljueva se bira za primarni. Sekundarni klju tipa entiteta predstavlja bilo
koji neprazan podskup obiljeja koji ne predstavlja primarni klju.

11

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

7. ZAKLJUAK
Tema seminarskog rada Baza podataka je vrlo aktuelna i govori o bazi podataka
kao jednom od vrlo vanih elemenata u strukturi informacionog sistema.
Poslovne aktivnosti, bez obzira da li se radi o preduzeu, obrazovnoj instituciji ili
drugim oblicima poslovnog organizovanja, zahtijevaju odreene podatke. Kada je u pitanju
proizvodno preduzee, to se moe odnositi na podatke o prodaji, nabavi, proizvodnji,
zaposlenicima i sl. Ako se radi o obrazovnoj instituciji, baza podataka treba da sadri broj
uenika, prolaznost, nastavne programe i planove, podatke o angaovanim nastavnicima i
drugo. Ti podaci mogu biti pohranjeni u obliku kurikuluma, tabela, grafikih prikaza.
Baza podataka, u svakom sluaju, omoguava korisnicima brzo pretraivanje,
printanje, izmjene bez velikih administratiranja, dodatnih trokova i vremena. Bitno je
naglasiti da je bit informacionog sistema uvanje podataka.
Baze podataka u svakom trenutku omoguavaju korisnicima, posebno menadmentu,
pristup informacijama i na osnovu toga donoenje najsvrsishodnijih odluka.
Sadrajno, ovaj rad je obuhvatio samo jedan dio teorijske edukacije od uloge baze
podataka, osnovnih pojmova, primjene, arhitekture, modela podataka i dr.
Treba istai da dostignuti nivo u informatikoj nauci nije statina aktivnost. Ona se stalno
nadograuje kroz inovativnost, kreativnost i uenje, ima dinamiki karakter. To je ljepota i dar
savremenom ovjeku.

12

Seminarski rad iz predmeta Informatika; Baza podataka

8. LITERATURA I OSTALI KORITENI IZVORI

1. Dragica Radosav, Uvod u baze podataka, prirunik, Zrenjanin Mostar, 2004.
2. Informatika za drugi razred gimnazije, septembar 2008. godine
3. Vladimir Blagojevi, Relacione baze podataka, ICNT, Beograd, 2006
4. Gordana Pavlovi Laeti, Uvod u relacione baze podataka,
5. http://www.znanje.org/abc/tutorials/accessMMX/01/Baze_podataka.htm
6. Silbershatz, A.; Korth, F. H.; Sudarshan, S.: Database System Concepts; McGrawHill
7. Edin Osmanbegovi, Mehmed Latifagi, Baze podataka: Microsoft / Tuzla: Offset, 2006.
8. Goran Markovi: Access 33 koraka do vlastite baze podataka, Zagreb,2001.

13