Professional Documents
Culture Documents
Ovo poglavlje predstavlja osnove modeliranja poslovnih procesa tako što ispituje
apstrakciju koncepta i predstavlja osnovna područja dejstva modeliranja poslovnih
procesa, odnosno modelirajućih funkcija, procesa, odataka, organizacije i ishoda.
Korisničke interaktivne aktivnosi idu korak dalje: to su aktivnosti koje izvršavaju obučeni
radnici, koristeći informacione sustave. Kod ove vrste aktivnosti nije uključena fizička
snaga. Primjer korisničike interaktivne aktivnosti je unošenje podataka vezanih pri
ostvarivanju prava polise osiguranja u pozivnom centru,unošenje novog klijenta Banke
ili neke druge službe u bazu podataka koja sadrži sve klijente Banke, uz pomoć
aplikacije za unos klijenta. Da bi ljudi koristili informacione sustave za izvršavanje ovih
aktivnosti, potrebna je aplikacija sa odgovarajućik korisničkim sučeljem koja će
omogućiti efektivan rad. Ove aplikacije trebaju biti povezane za pozadinom aplikacionog
sustava koji pohranjuje unešene podatke i omogućava da isti budu dostupni za narednu
upotrebu. Pozadina aplikacionog sustava bi u ovom slučaju bila baza podataka, sa svim
potrebnim šemama, u kojim se čuvaju unešeni podaci.
Neke aktivnosti koje se provode tokom nekog poslovnog procesa su manuelne prirode
ali preko korisničkih interaktivnih aktivnosti donose promjene u menagementu poslovnih
procesa. Recimo, isporuka pošiljke može biti posmatrana i praćena informacionim
sustavom. Jasno, stvarnu isporuku pošiljke označava primatelj svojim potpisom.
Stvarna isporuka je bitna informacija u logistici poslovnih procesa koju treba da
1
predstavlja informativni sustav. Postoji nekoliko vrsta dogaĎaja koji se dešavaju tokom
logističkog procesa. Ovi dogaĎaji su često dostupni korisiku kao prateća informacija.
Dok su aktivnosti manuelne prirode, informacioni sustav – prateći sustav – prima
informacije o odreĎenom stanju procesa.
Kao primjer gore navedenog pasusa i slike 3.1 , možemo navesti zasjedanje Kreditnog
odbora i donošenje odluke vezano za odobrenje kredita.Kreditni službenik prima zahtjev
za kredit i interaktivnom akcijom kroz aplikaciju sustava unosi Zahtjev u Bazu podataka.
Potom se svi Zahtjevi daju na uvid Kreditnom Odboru Banke. Odbor donosi odluku o
odobrenju ili odbijanju zahtjeva za kredit (manuelna akcija), koja se proslijeĎuje nazad
kreditnim službenicima koji dalje odobravaju ili poništavaju kredit, ponovno
interaktivnom akcijom na aplikativnom sustavu. Unošenjem informacije o odobrenju ili
odbijanju Zahtjeva u bazu podataka, istovremeno se kroz sustav (Sustavska aktivnost)
proslijeĎuju informacije Uredu Šalterskog poslovanja koja, ukoliko je Kredit odobren,
vrši isplatu kredita.
Slika 3.1.
2
OdreĎeni dijelovi poslovnog procesa mogu se objasniti(desiti,odvijati) tehnologijom
radnog toka(toka rada- Workflow). Management sustava toka rada može osigurati da
se aktivnosti poslovnog procesa izvršavaju prema odreĎenom redoslijedu i da
informacioni sustav bude pozvan da realizira poslovnu funkcionalnost. Ova veza izmeĎu
poslovnog procesa i toka rada je predstavljena povezanošću pojedinih klasa.
Napominjemo da tok rada nije pod klasa poslovnog procesa, iako tok rada realizira dio
poslovnog procesa.
Čak i pri korištenju horizontalne abstrakcije, odvojene poddomene trebaju biti istražene.
Ovaj abstrakcioni mehanizam zove se verticalni i o njemu se diskutuje u Odjeljku 3.2.2.
3
3.2.1. Horizontalna abstrakcija
Nivo instance reflektira konkretne entitete koji su uključeni u poslovni proces. Izvršene
akcije, konkretne vrijednosti podataka, izvori i osobe su predstavljeni na nivou instance.
4
Modeli se prenose u metamodele koji su povezani sa notacijama (zabilješkama) koje su
obično grafičke prirode. Metamodel Petrijeve mreže definira Petrijevu mrežu koja se
sastoji od položaja i tranzicija koji čine direktni bipartitivni graf. Tradicionalna notacija
Petrijeve mreže povezuje grafičke simbole sa elementima metamodela. Položaji su
predstavljeni krugovima, tranzicije pravokutnicima,a struktura grafa direktnim rubovima.
Zato je važno napraviti razliku izmeĎu koncepata rezultta modeliranja i grafičke notacije
koja se koristi da bi se predstavili ovi koncepti. Cio set koncepata i veza izmeĎu
koncepata, zove se metamodel. Metamodel postaje koristan ako postoji notacija za taj
metamodel koja dozvoljava predstavljanje modela na prikladan način koji dozvoljava
komunikaciju izmeĎu članova u modeliranoj situaciji stvarnog svijeta.
Različiti nivoi abstrakcije i njihove veze su prikazane na slici 3.2.. Notacija vezana za
metamodel dozvoljava predstavljanje koncepata tog odreĎenog metamodela. Svaki
model objašnjen je metamodelom i izražen je u notaciji koja se veže za taj metamodel.
5
Modeliranje funkcija, podataka, organizacije i modeliranje podrućja operativnih
informacionih tehnologija su nužni da bi se obazbijedila kompletna slika poslovnog
procesa. Dok su ovi procesi najvažniji, dodatne poddomene mogu biti definirane ukoliko
je potrebno.
Specifikacija ovih funkcija može biti neformalna, korištenjem Engleskog teksta ili
formalna, korištenjem sintaksičkih ili semantičkih specifikacija funkcije. Dok je
neformalna deskripcija najčešće primjenjena kod prostih poslovnih procesa, kod
softverskih slojeva, kada dolazi do implementacije odreĎene funkcije korištenjem
informacionih sistema, je neophodna preciznija deskripcija.
6
3.3. Od poslovne funkcije do poslovnog procesa
7
Funkcionalna dekompozicija vrijednosnog lanca tvrtke E je precizirana jednim
odreĎenim obrascem o funkcijama marketinga i prodaje visokorangiranih uloga biznisa.
Pored mnogih drugih funkcija, marketing i prodaja (Marketing and Sales) uključuju i
poslovnu funkciju, Order Management, koji sadrži funkcije koje se odnose na
menagement pristiglih zahtjeva. Menagement o narudžbama se dalje dijeli na dobijanje
ishoda biznisa(GetOrder), te provjeravanja i ovjeravanje zahtjeva (CheckOrder). Kao
što je prikazano na figuri 3.4., različiti su simboli (oznake) za funkcije biznisa i funkcije
najboljih granula, pa su tako ove prve predstavljene pravougaonicima, dok su druge
predstavljene pravougaonicima sa zaobljenim uglovima. Tradicionalno, funkcionalne
dekompozicije (razlaganja) korištene su da se opišu tvrtke bazirana na funkcijama koje
obavljaju. Koncentriranje na funkcije, poduzetništva i ignoriranje njihovih uzajamnih
djelovanja pravilno prezentiraju kako tvrtke rade. Prema tome, funkcionalna
dekompozicija se koristi kao prvi korak u predstavljanju tvrtki baziranih na poslovnim
procesima.
Dakle, funkcionalna dekompozicija daje jednu sliku hijerarhijske strukture neke tvrtke,
posmatrajući tu tvrtku kao kariku u vrijednosnom lancu, odnosno lancu vrijednosti
cijena, od potrošača(Supplier Value Chains) do dobavljača(Channel Value Chains).
Bitnu funkciju u tom lancu predstavljaju odjeli Marketinga i Prodaje(Marketing i Sales),
koji i održavaju taj lanac i sponu izmeĎu potrošača, kao onog koji zahtjeva i inicira
nabavu, i dobavljača, koji putem tvrtke odgovara zahtjevima potrošača. Ove funkcije
unutar odjela Prodaje i Marketinga obavlja pododjel Management-a naručivanja (Order
Management), koji naručuje robu i provjerava narudžbe odreĎenim metodama, koje bi
bile u ovom slučaju elementi najnižeg stepena hijerarhijske strukture, ali kako sami ne
pripadaju hijerarhijskoj strukturi, nego su alat kojim se koriste nivoi hijerarhije u obavljnu
svojih funkcija, onda su u funkcionalnoj dekompoziciji označene na drugačiji
način(pravougaonik sa zaobljenim kutovima) od samih elemenata hijerarhijske
strukture. Ti alati zapravo predstavljaju dijelove poslovnog procesa, dok su raniji
elementi strukture imali uloge poslovne funkcije.
9
OdreĎena poslovna funkcija više granularnosti (CheckOrder) sastoji se od finih-
granularnih radnji, koje su povezane izvršnim granicama. MeĎutim, kontrola narudžbi
poslovne funkcije ( i poslovnog procesa koji je realizira) je povezana sa drugim
funkcijama i njihovim, dotičnim poslovnim procesima.
Primjer prikazivanja ove situacie je prikazan na slici 3.6, gdje je dio vrijednosnog lanca
prikazao, djelimično, poslovne funkcije Recieve Requests (zahtjev za prijem), Request
Analysis (zahtjev za ispitivanje) i Quota Management (udio managementa). Budući da
su jasni zahtjevi izmeĎu ovih poslovnih funkcija, prikazan je odnos izvršeja zahtjeva.
Nakon završetka dijela poslovnog procea koji se odnosi na prijem zahtjeva, uslovljen je
krajnji dogaĎaj. Ovaj krajnji dogaĎaj je signal za početak narednog poslovnog procesa,
koji se odnosi na zahtjev za analizom(Request Analysis). Konačno, norma je spremna i
poslovni proces je upotpunjen. Ova diskusija pokazuje da poslovni procesi na nižem
nivou mogu biti prisutni, isto kao i oni na višem nivou. Veze izmeĎu poslovnih procesa
su predstavljene spojnim karikama, bolje objašnjene u dijelu 4.7.
Cjelokupna organizacija ovih nivoa je prikazana na slici 3.8. Na lijevoj strani ove slike je
UML strukturni dijagram koji prkazuje konceptualni model u cjelini. Da ponovimo, svaka
tvrtka je predstavljena vrijednosnim nizom, koji se sastoji od grubih vlakana (coarse-
grained) poslovnih funkcija koje su razložene u manje granule poslovnih funkcija,
realizirajući funkcionalno razlaganje. Aktivnosti su funkcije najljepših granularnosti; one
su materijal za izgradnju operacija poslovnih procesa.
10
Slika 3.7. Povezani poslovni proces, detaljan prikaz
Kada proces počne, poslovne funkcije koje isti sadrži moraju biti izvršene. Stoga, svaka
aktivnost u poslovnom procesu zahtijeva izvršenje. Izvršenje aktivnosti može biti
bazirano na funkcionalnosti koja slijedi iz informativnih sustava, kao što su registriranje
novog korisnika ili rezerviranje leta. U svakom slučaju, proces izvršenja može biti
obezbijeĎen zahvaljujući znanju i vještini radnika bez korištenja informativnih sustava.
11
3.4. Model aktivnosti i instanca aktivnosti
Slika 3.8. Nivoi menagamenta poslovnog procesa. Od vrijednosti sistema do implementacije aktivnosti
12
Model aktivnosti opisuje set sličnih funkcija instanci, analogno procesu opisivanja
modeliranja više instanci koje imaju istu strukturu. Dok je proces modeliranja izražen
tipičnom oznakom na dijagramu ( to će biti detaljno objašnjeno u narednom poglavlju),
model aktivnosti mogu biti označene različitim formama, na primjer, direktnim tekstom ili
nekim formalnim obilježjima programskih komponenti koje ih koriste.
Instanca aktivnosti predstavlja stvarni rad koji se izvodi tokom poslovnog procesa,
stvarnu jedinicu rada. Da bi ova diskusija bila jasnija, instance procesa predstavlja
procesuiranje osiguranja u potraživanju Clare Smith na štetu koja iznosi $ 2000
američkih dolara, utvĎeno 11. Novembra 2006. Neka Unos Potraživanja(EnterClaim) (
Clara Smith, 2000, 11-11-2006) predstavlja aktivnosti instanci odgovornih za unošenje
potraživanja u program sustava kompanije za osiguranja. Kada kompanija primi tvrdnju,
proces instanci počinje. Unutar ovog procesa, aktivnost instanci EnterClaim (Clara
Smith, 2000, 11-11-2006.) počinje. Kada je potraživanje zabilježeno, aktivnost instanci
se završava. Drugi primjer je unošenje zatjeva za kredit u sustav banke. Instancama
aktivnosti se zahtjev za kredit unosi u sustav banke i tim unošenjem počinje proces
instanci. Dodatno, unutar toga, ponovo počinje instanca aktivnosti unutar koje se donosi
odluka o odobravanju ili odbijanju zahtjeva. Kada je ta odluka donešena, instanca
13
aktivnosti se završava, ali instanca procesa se nastavlja sve do samog zatvaranja
kredita.
Svaka instanca aktivnosti tokom svog trajanja je u različitim stanjima. Ova stanja i
dotični stanja prelaska mogu biti predstavljena dijagramom stanja prelaza. Ovakav
jednostavni dijagram je prikazan na slici 3.10. Stanje koje poprima jedna instanca
aktivnosti tokom svog životnog vijeka je opisano kako slijedi: kada je kreiran, unosi se
init (inicijalno-početno stanje). Po odobrenom(enabled) stanju prelaza, instanca
aktivnosti može stupiti u spremno stanje(Ready state).
Ako odreĎena aktivnost instanci nije potrebna, onda se ova aktivnost može biti
izostavljena(skipped), što se predstavlja skip (izostavljenim) prelazom i to od još uvijek
nezapočetog(not started) do preskočenog(skipped) stanja. Od spremnog stanja(ready
state), aktivnost instanci može koristiti početnu tranziciju i stupiti u stanje
izvršavanja(running state). Kada instanca aktivnosti završi svoj rad, konačno
stanje(terminate state) prelaza se transformiše u završno stanje(terminated state). Kada
je instanca aktivnosti u terminated(završnom) ili skipped (preskočenom) obliku, onda je
zatvorena.
14
Dok dijagram prelaza stanja na slici 3.10 predstavlja stanja većine instanci aktivnosti u
poslovnom procesu, u stvarnom svijetu, ove aktivnosti više iznose kompleksnije,
složenije karakteristike. Svi prelazi stanja koji su mogući na jednostavnom dijagramu su
takoĎer prisutni u dijagramu kompleksnih prelaza stanja. Aktivnost instanci je
pokrenuta, i stupa u spremni oblik prije stupanja u izvršavanje. Konačno, aktivnost
instanci je završena. U svakom slučaju, niža stanja prelaza nisu prikazana. Jednostavni
dijagram ne obezbjeĎuje različita stanja za uspješno(successful) ili
neuspješno(unsuccessful) okončanje rada I to je osnovna razlika izmeĎu jednostavnih I
složenih dijagrama stanja prelaza.
Kada aktivnost instanci počne, ona stupa u spremno stanje. Ukoliko tokom izvršenja
procesa odreĎene aktivnosti nisu dostupne za izvršenje, iste mogu biti
onesposobljene(disabled). Ovakve aktivnosti, odnosno one koje su
inicijalizirane(initialized), onesposobljene(disabled) ili odobrene(enabled) nalaze se u
još uvijek nezapočetom stanju(not started state). Onda kada je aktivnost instanci
spremna, može već započeti stupanjem u izvršni oblik(running state). Izvršne aktivnosti
mogu biti trenutno obustavljene(suspended), te kasnije obnovljene. Aktivnost instanci
pak može završiti uspješno(successful) ili neuspješno(failure). Završene aktivnosti
prema tome, mogu biti nedovršene(undone), ali se mogu koristiti dopune ili tehnike
tranzicijskih obnavljanja.
Definicija 3.2 Neka je AM set modela aktivnosti i AI set aktivnosti instanci. Instanca
aktivnosti je jednaka i = (Ei, < i ) i pripada AI bazirana na aktivnostima modela gdje I
pripada AM i definirana je kao potpuno ureĎeni set zahtjeva Ei tako da svaka:
15
Bitno je zapamtiti da se aktivnost instanci može preskočiti ako je u inicijalnom ili
spremnom stanju. Kao rezultat, odobreni dogaĎaj može, ali ne mora biti dio seta
dogaĎaja preskočene aktivnosti instance.
Uobičajen raspored dogaĎaja naznačen ovom definicijom može biti grafički predstavljen
dijagramima dogaĎanja. U ovakvim dijagramima, vrijeme se kreće s lijeva na desno, a
dogaĎaji su prikazani tačkama. Uzročne veze izmeĎu dogaĎaja su prikazane
usmjerenim strelicama.
Zbog prirode dijagrama dogaĎanja, oni formiraju usmjerene neperiodične grafove, gdje
su tačke grananja dogaĎaji, a rubovi se odražavaju uzročnim naredbama izmeĎu
dogaĎaja. Jedan takav dijagram je prikazan na slici 3.12.
Slika 3.12. Dijagram dogaĎanja (a) izvršene aktivnosti instance i (b) izostale aktivnosti instance
16
U dijagramu prikazanom u prvom dijelu (a), prikazana je instanca aktivnost koja je
pravilno izvršena, dok je u drugom dijelu slike (b) prikazana preskočena instanca
aktivnosti. Da bi se predstavila veza izmeĎu dijagrama stanja prelaza i dijagrama
dogaĎanja, svako stanje prelaza u dijagramu stanja prelaza je povezano sa dogaĎajem
u odgovarajućem dijagramu dogaĎaja.
Aktivnost instanci počinje sa prelazom stanja u inicijalno stanje. Ovo stanje prelaza je
predstavljeno inicijalnim dogaĎajem u dijagramu dogaĎaja. Omogućeno(enable) stanje
prelaza, dovodi instancu aktivnosti u spremno stanje; ovo prelazno stanje je
predstavljeno omogućenim(enable) dogaĎajem. Instanca aktivnosti u spremnom stanju
može biti započeta, predstavljena sa početak(begin) stanjem prelaza. Konačno, završno
stanje prelaza završava instancu aktivnosti.
DogaĎaji su tačke u vremenu, ali oni ne traju u vremenu. Vremenski interval u kojem je
instanca aktivnosti u jednom stanju, ograničen je sa dva dogaĎaja, dogaĎajem koji
predstavlja stanje prelaza kojim se stupa u stanje i dogaĎajem koji predstavlja stanje
prelaza kojim se napušta stanje. Na primjer, vremenski interval gdje je aktivnost instanci
u izvršnom stanju je ograničen početnim i završnim dogaĎajem.
Kao primjer možemo navesti punjenje ljekovitog bazena smjesom vode i ljekovitih tvari.
Vanjski dogaĎaj inicira pokretanje dijagrama stanja i pri tome se provjerava da li je
bazen spreman(ready) za punjenje, odnosno da li je prazan ili je bazen već napunjen,
pri čemu bi se automatski prešlo u skipped stanje, čime bi se aktivnost završila. Ukoliko
je bazen prazan, prelazi se u spremno(ready) stanje u kome bi se mogla desiti
otežavajuća okolnost da recimo nedostaje odreĎene tvari, npr. hlora koji se dodaje u
smjesu i u tom slučaju, prelazi se u onemogućeno(disabled) stanje. Kada se spremnik
dopuni odgovarajućom supstancom, prelaz ponova vraća stanje u spremno(ready).
Kada su stvoreni svi preduslovi, prelazi se u stanje izvršenja(running). Otžavajuća
okolnost koja bi se mogla desiti u stanju izvršenja je da tijekom punjenja nestane jedne
od supstanci koje čine smjesu, pri čemu bi stanje prešlo u suspendovano(suspended),a
nakon dopunjavanja spremnika, ponovo bi se aktiviralo stanje izvršenja. Nakon toga
postoje tri moguća stanja: bazen napunjen(succeeded), desila se neka pogreška tipa
kvara neke od pumpi što je uzrokovalo pad cijelog procesa punjenja(failed) ili je
aktivnost prekinuta(cancelled) ljudskim faktorom ili nekim uslovom, recimo da se bazen
puni samo do pola dubine.
17
pravljenje smjese → provjeravanje svih količina smjese→ provjeravanje stanja bazena i
ovisno od ishoda ovog dogaĎaja naredni dogaĎaj bi →odloženo stanje ili ako je bazen
prazan →punjenje bazena do odreĎenog uslova.
Poslovni procesi se sastoje od više povezanih aktivnosti, radnji koje koordiniraju pri
izvršenju i doprinose realizaciji funkcije biznisa u tehničkom i organizacionom okruženju.
Poslovni procesi su predstavljeni modelima istih. Budući da je ovaj dio posvećen
izvršavanju naredbi različitih aktivnosti, bez olbzira na tehničko i organizaciono
okruženje poslovnih procesa, koristi se model funkcije procesa.
Slika 3.13 pokazuje položaj Meta Object Facility (posljednji objekt) za proces podoblasti.
U M0 sloju su instance procesa koje reflektuju stvarne pojave poslovnih procesa.
Svaka instanca procesa je zapravo instanca modela procesa u sloju M1. Modeli
procesa su opisani metamodelima(završnim modelima) procesa, gradeći krajnji M2
odjeljak.
18
U cilju da se izraze modeli proces, neophodno je da postoji sistem bilježenja koji daje
pisane informacije o sveobuhvatnim elementima krajnjih modela. Na primjer, ukoliko
metamodel procesa ima koncepciju nazvanu radni model, onda mora postojati odreĎeni
pisani dokaz kako bi se mogle izraziti stvarni modeli aktivnosti.
Model procesa: Model procesa predstavlja plavi otisak za više slučajeva iste ili
slične strukture. Procesi imaju hijerarhiju na dva nivoa, tako da se svaki sastoji
od više modela aktivnosti. Ubacivanje jednog procesa u drugi nije predstavljeno,
jer bi tada došlo do kompleksnijih oblika, a to nije potrebno. Svaki ovakav model
procesa se sastoji od čvorova i usmjerenih krajeva.
Kraj, rub: Usmjereni krajevi, završeci se koriste da prikažu odnose izmeĎu
čvorova u modelu procesa.
Čvorovi: Čvor u modelu procesa može predstavljati model aktivnosti, dogaĎaj ili
model ulaza / izlaza
Kontrolni slijed u modelu procesa je predstavljen modelima ulaza/izlaza. Kao što je bio
slučaj sa aktivnostima i dogaĎajima, ovi modeli su predstavljeni u modelima procesa sa
sopstvenima modelima. Ovo tačno predstavljanje dozvoljava nam da ove (ulaz/izlaz)
instance smatramo instancama procesa.
Različiti slučajevi datih ulaza mogu imati različite osobine. Na primjer, modela izlaza
može odabrati granu 1, dok u sljedećem ponavljanju može koristiti granu broj 2. Ova
situacija se može predstaviti bolje ako postoji složeni model izlaza za dati model u
kontekstu datog procesa. U datom primjeru, prvi ulaz instanci bio odabrao granu 1, a
drugi granu 2.
20
dijagramom, definirajući proces metamodela.
Slika 3.15.Notacija procesa koja se koristi za predstavljanje koncepta meta modela procesa
21
Slika 3.15 prikazuje model procesa baziran na uvedenim modelima složenijih procesa.
Bilješke korištene da se prikaže ovaj proces je uzet iz Business Process Modeling
Notation (Bilješki o modeliranju poslovnih procesa):
Na primjer, naredba je primljena, a ona sada treba biti provjerena. Kada se to desi,
naredba treba da se analizira i to je predstavljeno u modelu AnalyzeOrder (analiziranje
naredbe) i vrhu koji povezuje čvorište N1 sa ovim modelom. Nakon što je naredba
analizirana, izlazni čvor odlučuje da li je zahtjevana jednostavna ili složena provjera.
Kada je odabrana provjerena aktivnost upotpunjena, izlazni model N6 je aktiviran i
proces završava krajnjim modelom dogaĎaja N7.
Prije instanci procesa, nivo je adresiran, a uveden je i formalni dio procesa i prikazan je
na slici 3.14.
22
(b) Sekvenca toka, pojednostavljena notacija
Slika 3.16 u prvom dijelu (a) prikazuje model procesa sa tačno odreĎenim prikazom
sekvence ulaza/izlaza. Više konstrukcija kontroliranja redoslijeda uključuje serijsko
izvršenje, dakle sekvenca pripada C. Model procesa je definiran po P=(N, E, tip), tako
da
E = { (N1, A), (A, G), (G, B), (B, N2) } – set usmjerenih rubova
Kada god postoji direktna kontrola redoslijeda vrhova koji povezuju dva modela
aktivnosti u modelu procesa, izlazni čvor G sa type (g) = sekvenca predstavlja sekvencu
toka koji može biti izostavljen, kao što je prikazano u drugom dijelu ( b ) iste slike. Ova
odredba pojednostavljuje model procesa predstavljajući ga bez uvodnih nejasnoća.
23
odnose modela aktivnosti u modelu procesa.
Na primjer, ako model procesa definira izvršavanje naredbi ograničenja izmeĎu modela
aktivnosti A i B, onda za svaki odreĎenu instancu procesa, aktivnost koja pripada
modelu A mora završiti prije nego počne instanca aktivnosti za B.
Svaka instanca procesa je povezana sa tačno jednim modelom procesa i svaki taj
model procesa je povezan sa proizvoljnim brojem instanci procesa. Svaki instance
procesa je sastavljen od proizvoljnog broja aktivnosti instanci. Svaka instanca aktivnosti
je povezana sa tačno jednim modelom aktivnosti. Isto vrijedi i za dogaĎaje i ulaze.
24
Slika 3.17. Model procesnih modela i procesnih instanci
25
tokom kojeg je odabrana jednostavna provjera aktivnosti.
Kada proces počne, proizvedene su instance aktivnosti za sva tri modela. U dijagramu
dogaĎaja, oznake za početni(init), odobreni(enable), završni(terminate) i
izostavljeni(skipped) dogaĎaj mogu biti izostavljene ukoliko je instanca aktvinosti kojoj
ovi dogaĎaji pripadaju jasna.
Primjetite da dijagram na slici 3.18 ne predstavlja početni ili završni dogaĎaj u procesu
nego samo dogaĎaje povezane sa ulaznim/izlaznim instancama. Kompletna slika
dogaĎaja koji se pojavljuju je prikazana na figuri 3.19.
26
Slika 3.19. Dijagram dogaĎaja jednostavne procesne instance, sa inicijalnim i finalnim dogaĎajima i
ishodom dogaĎaja
Definicija 3.4 Neka je PI set instanci procesa. Instanca procesa je bazirana na modelu
procesa i djelimično odreĎenim dogaĎajim Ei tako da:
- se Ei sastoji od dogaĎaja za cijelu instancu aktivnosti (j pripada AI) za koji model (j)
pripada N
Zapamtite da različiti tipovi čvorova kreiraju različite tipove dogaĎaja. Čvorovi koji
predstavljaju modela aktivnosti i oni koji predstavljaju modele izlaza mogu kreirati
dogaĎaje za započinjanje, odobravanje, početak, kraj i preskočen odreĎenih instanci,
dok se čvorovi koji predstavljaju dogaĎaje mogu samo pojaviti. To znači da se dogaĎaj
u modelu procesa može dešavati tokom akta instanci procesa baziranog na modelu.
DogaĎaj se može pojavljivati više puta, ako je na primjer dio karike u modelu procesa.
Cijelo ovo poglavlje je zapravo temelj na kome su izgraĎena pravila koja se danas
koriste u programskim sustavima, naročito u području programiranja. Cijela logika
programskih jezika bazira se zapravo na navedenim konceptima, gdje se pokušava
pronaći najjednostavniji način dolaženja do željenog cilja,tj.rješenja, pisanjem upita
kojima se manipuliše samo odreĎenim/željenim setom podataka i time eliminiraju se
skupovi podataka za koje se vjeruje da ne sadrže rješenje, korištenjem različitih petlji (if,
if-then,if-then-else) kojima se manipuliše ograničenjima nad podacima i na osnovu
ograničenja dobijaju rješenja itd.
27
3.6 Međudejstvo procesa
28
MeĎudejstvo instanci procesa može biti predstavljeno adekvatno dijagramima dogaĎaja.
Priroda meĎudejstva procesa je predstavljena uvoĎenjem horizontalne linije za svakog
učesnika, na kojoj se dogaĎaji učesnika pojavljuju u datom obliku. Učesnici
komuniciraju slanjem i primanjem poruka. U dijagramu dogaĎaja, meĎudejstvo
jednosmjerne poruke je predstavljeno dogaĎajem slanja, koji odgovara primljenom, i
strelice povezuju ta dva dogaĎaja. Učesnici mogu komunicirati samo slanjeim i
primanjem poruka.
U cilju da se ove komponente ilustriraju, slika 3.22 pokazuje dijagram dogaĎaja jednog
odreĎenog procesa meĎudejstva baziranog na interakciji procsa modela na slici 3.21.
29
Order), omogućava se instanca aktivnosti za slanje ponude(Send Invoice).Nakon
prijema ponude, kupac vrši uplatu prema ponudi(Payment),a nakon što prodavac primi
poruku da je uplata izvršena, salje proizvod(Send Products).
30
Slika 3.23. Novoi MOF-a modeliranja podataka
Klasificirani su kao tipovi entiteta ukoliko imaju iste ili slične osobine. Recimo, narudžbe
su klasificirane odreĎenim tipom entiteta Orders (Narusžbe) .Budući da svaka narudžba
ima odreĎeni broj, datum, količinu i iznos, svi entiteti narudžbi mogu biti predstavljene
ovim tipom entiteta. Osobine entiteta su predstavljene karakteristikama odreĎenih
tipova.
Entiteti svrstani u odreĎene tipove trebaju imati sličnu, ali ne idnetičnu strukturu, jer neki
atribut može biti neobavezan. Ako odreĎena aplikacija dopušta, na primjer, da narudžba
ima ili nema neki popust, onda atribut iznos opcioni. Ovo znači da su dvije naredbe
stvrstane u isti tip i onda ako jedna ima neko obilježje a druga ne.
Tipovi entiteta u entitetima veze složenih modela trebaju biti predstavljeni odreĎenim
sistemima bilježenja, odnosno datim simbolima. Dok postoji više načina za
obilježavanje entiteta veza, tipovi entiteta su obilježeni pravougaonicima, i to imaju
oznaku - ime tipa entiteta . Slika 3.24 pokazuje entitet Narudžbe(Orders) u centru
dijagrama. Drugi tipovi u jednostavnoj aplikacijama, područjima su potrošači(customers)
ili proizvodi(products). Atributi su predstavljeni kao elipsoidi pridruženi tipovima entiteta.
31
Entiteti su jedni sa drugima povezani pomoću veza. Na primjer, potrošač "Miller"
zahtjeva narudžbu broj 42. Ovi tipovi linija izmeĎu entiteta se nazivaju
vezama(relationships). Baš kao što je previše potrošača i narudžbi entiteta, tako je i
previše odnosa potrošač-narudžba. Da bi se mogle predstaviti ove veze, tipovi veza
zahtijevaju da ih se razvrsta. U dijagramima eniteta veza, vezni tipovi su predstavljeni
rombovima, povezanim vrhovima za odreĎene tipove.
Slika 3.24. Dijagram entiteta i veza koji uključuje kupce, narudžbe i proizvode
32
slučajeva, ali tačno odreĎeni model podataka generalno je na adresiranje ujedinjenja
podataka.
Transfer, prenos podataka izmeĎu aktivnosti je poznat kao tok podataka. Pod
pretpostavkom da grafičke konstrukcije predstavljaju tok podataka izmeĎu aktivnosti,
perspektiva podataka može biti viĎena i korištena da ovjeri i poboljša poslovni proces.
Ovi aspekti su bolje opisani u dijelu 4.6, koji uvodi proces jezika baziranih na grafovima.
Dijagram entiteta i veza je osnova za kreiranje baza podataka, koje danas imaju široku
primjenu u svim oblastima života .Gotovo je nezamisliva bilo koja tvrtka koja nema svoju
bazu podataka. ER dijagram definiše entitete, koji su zapravo objekti iz stvarnog života,
koji su okarakterisani istim atributima, preko kojih su povezane grupe podataka koji
imaju istu strukturu,ali nisu potpuno isti, i veze koje predstavljaju način povezanosti tih
entiteta. Za atribute se često vežu ograničenja koja unaprijed odreĎuju vrijednost ili
skup vrijednosti koje taj atribut može poprimiti. Svaki entitet treba da ima kao
ograničenje Primarni ključ, koji predstavlja kombinaciju atributa koja čini taj
zapis/podatak jedinstvenim. Atributi koji ulaze u Primarni ključ ne smiju imati nultu
33
vrijednost, niti njihova kombinacija smije biti ista za bilo koja dva zapisa u tabeli. Postoji
i ograničeje-Strani ključ preko kojeg se tabela povezuje sa drugom tabelom u kojoj ona
predstavlja primarni ključ.
MeĎudejstvo obazaca podataka opisuje kako objekti mogu prolaziti izmeĎu aktivnosti i
procesa. Objekti podataka mogu komunicirati izmeĎu aktivnosti istog procesa, aktivnosti
podporocesa i aktivnosti različitih procesa. Podaci takoĎer mogu komunicirati izmeĎu
poslovnih procesa i sistema managementa.
34
3.8 Uređenje modeliranja
Osnovni pojam nakon organizacije modeliranja jeste resurs / izvor, entitet koji može
ivesti rad za tvrtku. Osnovni koncept obuhvata ljudske i druge izvore, kao sto su
kamioni, skladišta i druga oprema koja je potrebna kompaniji a ispuni uslove.
Osobe su dijelom organizacije, tipične poslovne organizacije. Oni rade kako bi ispunili
poslovne ciljeve tvrtke. Svaka osoba ima neku poziciju i dužnosti i privilegije te osobe
dolaze sa pozicijom. Ovo dopušta popunjavanje pozicija u skladu sa cjelokupnim
planom organizacije. U skladu s tim, kompanija može izaći na kraj s promjenama u
osoblju. Organizacione zajednice su stalne grupe ljudi osnovane na njihovim
pozicijama. Timovi i njihovi projekti su posebne organizacije bez stalne prirode. Oni
počivaju na objektu prikazanom na slici 3.26.
35
Slika 3.27 pokazuje organizacionu kartu fiktivne tvrtke. S ciljem da se slika ne pretrpa,
sadrži samo pozicije na najvišim nivoima, glavni izvršni nivo i nivo odjela. Ovaj
posljednji je organizaciona zajednica sa više članova na pozicijama.
36
Slika 3.27. Jednostavna orkanizaciona mapa
Svaki radni dio je povezan sa tačno jednom instancom aktivnosti. Selekcija procesa
učesnika je subjekt za raspodjelu resursa i mehanizama, o kojima će se govoriti ispod.
Kada radnik završi instancu aktivnosti, management je informiran tako da instanca
procesa može biti nastavljena bez problema.
Direktna alokacija
U direktnoj alokaciji, jedna osoba dobija odobrenje za sve aktivnosti instanci odreĎenog
modela aktivnosti. Ovaj obrazac je jako koristan u slučaju kada postoji jedna odreĎena
osoba koja je prikladna za izvoĎenje ovakvih radnji, kao recimo direktor tvrtke, koji će
na kraju odlučiti o velikim ulaganjima odreĎenih sredstava.
37
ćemo sada govoriti, jednostavno usmjeravanjem uloge sa jednim članom, u našem
slučaju: vlasnikom kompanije. Ako ova će imovina organizacije ostati kao takva duži
period vremena, uvoĎenje odvojene uloge (vlasnik) nije potrebno, tako da se direktna
alokacija može koristiti. Granice direktne alokacije će biti spomenute u kontekstu
alokacije koja se temelji na funkciji.
Dva su načina realiziranja ove alokacije. Prvi je da kada instanca aktivnosti stupi u
gspreni oblik radni dio uspostavi komunikaciju s članovima grupe. Kada jedan član
grupe odabere radni dio, dijelovi koji su bili u kontaktu s drugim članovima grupe su
izbrisani. Drugi način je da je jedna osoba izabrana da izvede instancu aktivnosti, tako
da je kreiran smao jedan radni dio.
OdgoĎena alokacija
38
alokacija koje se temelje na ulogama. U svakom slučaju, odgoĎena alokacija je izvršena
kao eksplicitan korak u poslovnom procesu, i nije pod utjecajem informacije o ulogama.
Odobrenje
Razdvajanje dužnosti
Rukovanje stanjem
Ideja ove alokacije je da odabir osobe koja radi na aktivnosti inastanci zavisi od toga šta
je osoba ranije radila, dakle na podacima o aktivnostima koje je izvršavala. Ovo uključje
i druge poslovne procese. Cilj je da se odaberu osobe u skladu sa njihovim ličnim
iskustvima. Ove informacije trebaju biti predstavljene managementu tako da on odlučuje
39
o ovom odabiru. Ovaj obrazac je koristan za realiziranje strategije "lice u lice", gdje za
svakog potrošača postoji jedna osoba odgovorna za sve vidove komunikacije.
Organizaciona alokacija
Ukoliko se koristi ova alokacija, nijedna uloga osim pozicije u okviru koje su korištene
alokacije za izvoĎenje aktivnosti. Npr., da bi se odobrili troškovi, menadžer
organizacione zajednice to mora odobriti. Zavisno od jezika koji se koristi da se izrazi
ovo odobrenje, pravila složenih alokcaija se moraju realizirati, od kojih svi u
organizacionoj strukturi kompanije od ove alokacije imaju korist.
Aktivnosti mogu biti razlikovane zavisno od nivoa podrške sistema. Ishodi sistema
radnih dijelova i ljudskih meĎudejstva su uvedene kao karakterizacija različitih aktova
poslovnih procesa.
Tokom akta ljudskih interakcija, iskusni radnici izvode aktivnosti instanci. Kada radnik
počne sa radom na odreĎenoj aktivnosti, odogvarajuća aplikacija u programu je
započela i ulazni podaci su odreĎeni u modelu procesa i kao takvi preneseni na
program aplikacije. Kada radnik završi sa radom, izlani podaci se nalaze u izlaznim
jedinicama. Ove vrijednosti parametara mogu biti sačuvane u programu aplikacija.
TakoĎer, mogu biti preneseni sistemom managementa poslovnih procesa na sljedeću
aktivnost. Primjer je aplikacija u sustavu nekog supermarketa, gdje se na osnovu koda
proizvoda, kao ulaznog podatka, na ekranu ispisuje cijena tog proizvoda, dakle izlazni
podatak.Nakon što se unesu svi proizvodi koje kupac ima u košarici, aktivnost se kroz
proces prenosi na novu aktivnost, a to je izračun i prikaz ukupnog iznosa računa
kupca(izlazni podatak), na osnovu cijene svakog pojedinog artikla(ulazni podatak). Dalje
se i ova aktivnos prenosi na naovu aktivnost, a to je printanje računa kao poslednjeg
izlaznog podatka, odnosno poslednje aktivnosti u poslovnom procesu.
40
perspektive - spremljeni na iznos u konfiguracijskoj fazi za vrijeme trajanja poslovnog
procesa. Heterogena priroda informativnih sistema dovodi do toga da većina definicija
nije dosljedna. Zbog toga operacioni sistemi poslovnih procesa su predstavljeni
servisom, poboljšavajući informiranost.
Ovo doprinosi modeliranju aktivnosti instanci (i procesu instanci) zbog toga što
aktivnosti instanci mogu biti realizirane izvršenjem programskog koda. TakoĎer
doprinosi organizacionim elementima u kojima ljudi rade na nivoima instanci. Oni su,
odgovorni za izvršavanje aktivnosti instanci.
41
Interfejs definicioni jezici (Interface definition languages) se koriste za odreĎivanje
koristi procedura i funkcija, razvijenih softverskim sistemom. TakoĎer su bitni za
spajanje programskih sistema koji su razvijeni nezavisno jedni od drugih. Kreiranje
servisnih omota koji hermetički zatvaraju postojeće informacije bitne za poslovne
funkcije se naziva servisno odobrenje. Dok je tu okruženje u kojem je jedan servis
realiziran od strane jednog informacionog sistema, tipičan je slučaj gdje je poslovni
proces realiziran uzajamnim djelovanjem višestrukih sistema aplikacija, praveći sistem
odobravanja kompleksnim i skupocjenim.
Slika 3.30. Omogućvanje servisa (Service enabling) zatvara granicu izmeĎu aktivnosti poslovnog procesa
i tehničke infrastrukture
42
Izračunavanje servisa je takoĎer olakšavajuća okolnost za odreĎen aktivnosti poslovnih
procesa. Ova situacija je predstavljena u konceptualnom modelu gdje postoje veze
izmeĎu aktivnosti i servisa. To znači da data aktivnost može biti realizirana složenim
servisima. Situacija je opisana i na slici 3.31 gdje je aplikacija ujedinjenja tvrtke
prikazana. Dva sistema pokazuju svoju funkcionalnost kroz tvrtku. Za svaki postoji
priključak koji krije različitost datih sistema od onih na višim nivoima. Na primjeru
prikazanom na slici3.31, komponenta programa narudžba_324 ne traži aplikaciju tvrtke.
Takav je slučaj kad sistem izlaže meĎuveze i prikladne dobro dokumentirane, kao što
su Web servisi meĎuveza.
43
Kao primjer možemo navesti obavljanje odreĎenih zadataka/aktivnosti na Internetu,
gdje korisnik koristi web aplikcaiju koja opet pristupa različitim servisima da bi realizirala
korisnički zahtjev.
Kada se govori o fleksibilnosti, različiti aspketi moraju biti uzeti u obzir. Prije svega,
prilagodljivost je predstavljena poslovnim procesima, jer su prilagoĎavanja jasna,
grafičko predstavljane poslovnih procesa je veoma dobro rješenje.
U tipičnim okruženjima toka rada, kao što su sistem toka rad i sistem toka rada ljudskim
interakcijama, informacioni sistemi su jako neophodni za aktivnosti toka rada. U
dinamičnim programskim predjelima, gdje je funkcionalnost osigurana kroz
standardizirane veze, sposobnost da se promijeni spajanje odreĎenih softvera za radne
aktivnosti je jos jedna prednost prilagodljivosti.
44
poslovnog procesa koje su odmah prevedene na stvarne instance poslovnog procesa.
Jednostavni proces je pokazan na slici 3.32 gdje je uveden koncept ilustriranja. Ovaj
proces prolazi kroz sekvencu aktivnosti, gdje početni dogaĎaj uzrokuje prvu aktivnost
Pohrani Narudžbu(Store Order), zatim se provjerava stanje zaliha(Check Inventory),
potom šalje ponuda(SendInvoice),nakon toga slijedi prijem sredstava(Recieve funds), a
tek nakon što su sredstva primljena, priprema se isporuka(Prepare Shipment), te
isporučuje roba(Ship Goods), te arhivira narudžba. Ovakav proces može znatno usporiti
poslovni proces jer se čeka prijem sredstava i tek onda se počinje pripremati isporuka,
za razliku od procesa prikazanog na slici 3.33., gdje se istodobno šalje ponuda i sprema
isporuka, pa čak i isporučuje roba prije uplate sredstava od strane naručioca, što
doprinosi kvalitetu poslovnih procesa.
Diskusija o problemu poslovnih instanci može biti istražena bez procesa. Ako aktivnosti
mogu biti trenutno izvršene, njihova naredba je nebitna. Npr., priprema za fakturu može
početi prije nego što je dostava donesena. Nova i poboljšana verzija poslovnog procesa
je prikazana na slici 3.33. Iako su na ovom primjeru nedostaci poslovnih procesa očiti,
poboljšanje procesa pokazuje kako proces uvoĎenjem konkurencije pokazuje kako tačni
model procesa može brže odgovoriti na promjene.
45
Slika 3.33. Primjer modela poslovnog procesa, dokazana verzija sa konkurencijom
Nove instance procesa će sada slijediti nove, poboljšane modele poslovnog procesa.
Fleksibilnost koja rezultira od eksplicitnog modeliranja poslovnih procesa je izvorna za
aplikacije managementa. U dijelu 7.2 će se govoriti o mijenjanju strukture gotovih radnih
instanci i čak većem stepenu prilagodljivosti.
Organizaciono modeliranje
46
Slika 3.34. Jednostavan model poslovnog procesa sa infrmacijom uloge
Posmatrajmo poslovni proces sa setom aktivnosti koje trebaju biti izvršene sekventno.
Primjer takvog biznis procesa u bankarskom okruženju je prikazan na shemi 3.34. Te
aktivnosti uključuju zadavanje upita za kredit(Enter Credit Request), skupljanje
informacija o finansijskoj situaciji klijenta(Analyze Client), predlaganje odluke na upit za
kredit(Propose Decision) i na karaju provjeravanje i prenošenje odluke(Finalize
Decision). Podskup ovih aktivnosti je označen u istoj ulozi. U primjeru,
računovoĎa(Clerk) je odgovoran za prva tri koraka/aktivnosti, dok je njegov
nadreĎeni(Manager) odgovoran za konačnu odluku i njeno prenošenje do klijenta. Ova
situacija može biti predstavljean u modelu poslovnog procesa dodjeljivanjem uloge
RačunovoĎa i uloge Šef sa odreĎenim aktivnostima.
Za svaki instance procesa po analizi uloga, sistem nudi ove aktivnosti radnicima koji se
mogu nositi sa datom ulogom. Dok je ova analiza tačna sa formalne, obične tačke
gledišta, ova situacija je neželjena u većini slučajeva jer svaki zaposlenik mora
razumjeti kontekst slučaja, zbog čega ovaj proces traje duže i često dovodi do
pogrešnih odluka. Da bi se utrvrdila adekvatna podrška kroz analizu uloga, model
poslovnog procesa treba da sadrži informacije tako da svako ko rukovodi osnovnom
aktivnošću može rukovoditi i ostalim.
Slika 3.35. Jednostavna instanca poslovnog procesa sa stručnim osobljem povezanim sa aktivnostima
47
Slika 3.36. Jednostavna instanca poslovnog procesa sa jednim stručnim radnikom povezanim sa
računovodstvenim aktivnostima
Ova uloga analize je jako dobra ukoliko je isti radnik dostupan tokom cijelog procesa
instanci, ili barem tokom procesa kojim upravlja. Ali ima slučajeva kada osoba počne
raditi na procesu, uvoĎenjem prve aktivnosti, ali je onda odsutna. U ovom slučaju
odluka mora biti donesena: ili će se proces obustaviti dok se osoba ne vrati ili će se taj
zadatak prnijeti na drugog uposlenika. U tom slučaju, drugi zaposlenik mora razumjeti
cijeli kontekst slučaja prije nego što počne sa izvršavanjem aktivnosti.
Ako postoji uloga Shipper(dostavljač), specificirana zbog potreba dostavljanja robe, ona
može biti dodijeljena kao prednost nekoj tvrtci. Dodatna fleksibilnost je postignuta jer
učesnici u koreografiji oragniziranja nisu teško povezani, već predstavljeni na nivou
modela. U situacijama gdje su roba, pošiljaoc i primaoc odreĎeni samo za vrijeme
izvršenja procesa, dinamička selekcija Dostavljača je korisna.
48
Slika 3.37. Poslovni partneri odabrani za vrijeme dogaĎanja, uz pomoć posrednika
49
Standardizirani softverski interfejs
Slika 3.38. Poslovni proces koristi funkcionalnost ERP sistema za realizaciju aktivnosti procesa, dok sam
poslovni proces ostaje nepromijenjen
Kao što vidimo na slici za obavljanje pojedinih aktivnosti u ovom slučaju se koristi
softverski interfejs. Porvjeru zaliha(Check Inventory) obavlja softverski interfejs i time
štedimo ljudske resurse, ali i vrijeme jer se nekoliko aktivnosti, poput pripreme ponude i
pripreme isporuke ili prijem novca i slanje robe, mogu obavljati istovremeno, što
doprinosi kvalitetu poslovnog procesa.
50
promijenjena bez da se mijenja cijeli proces.
Ova diskusija opisuje idealna podešavanja u kojim realiziranja aktivnosti mogu biti lahko
izmijenjenja. MeĎutim, odreĎene osobine sistema prave definicije koje brišu sva
moguća meĎudejstva.
51
Slika 3.39 pokazuje model arhitekture managementa visoko rangiranih poslovni proces
koji se sastoji od komponenti i veza. Uloge komonenti modela argitekture ovog procesa
su:
52
Slika 3.40. Model procesa i dogaĎaji instance procesa
53
Bibliografske bilješke
54