TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU SPECIJALISTIKI STUDIJ INFORMATIKE

Mario Novosel,Kristijan Ramadani, Matej Kozi

INTEGRACIJA APLIKACIJA

Mentor: dr. sc. Darko Galinec , prof. vis. k.

Zagreb, svibanj, 2013.

Sadraj:

1. Uvod
Povijest razvoja informacijskih sustava bila je voena informatizacijom funkcija poslovnih sustava, te poslovnim kombinacijama - spajanjem poslovnih subjekata u jednu cjelinu. Moderno poslovanje zahtjeva povezanost poslovnih procesa i prihvaanje njihove dinamike, a time i integraciju aplikacija poslovnog sustava (engl. enterprise application integration - EAI). Da bi se povezale dvije poslovne funkcije ili dva poslovna sustava, potrebno je povezati njihove poslovne procese. Poduzee koje posluje u realnom vremenu (engl. real-time enterprise - RTE) nadzire, prepoznaje i ralanjuje glavne uzroke i oevidne dogaaje, kritine za njegov uspjeh neposredno po njihovu nastanku. U svrhu navedenog potrebno je pronai naine i sredstva, koji e omoguiti konzistentan i pouzdan EAI. Integracija aplikacija poslovnog sustava odreena je poslovnim procesima i zahtjevima poslovanja. Mora se temeljiti na repozitoriju i modelima poslovnih procesa, te informacijskom tijeku. Odluke u svezi s tehnologijom moraju biti u funkciji EAI-a. Aplikacijska integracija je definicija raunalstva u poslovanju za planove, metode, i alate koji ciljaju na modernizaciju, konsolidaciju, i koordinaciju aplikacija u poslovanju. Uobiajeno poslovanje ima postojee aplikacije i baze podataka i eli ih nastaviti koristiti kada dodaje ili prelazi na novi set aplkacija koje koriste Internet, e-trgovinu ili neke nove tehnologije. Aplikacijska integracija moe ukljuivati novi pogled na poslovanje i njegove aplikacije, npr. kako se postojee aplikacije uklapaju u taj novi dizajn i zatim osmiljava naine za djelotvorno koritenje onoga to postoji dok se dodaju nove aplikacije i podaci. 1Integracija informacijskih sustava i njihovih aplikacija moe se izvoditi na vie naina, poevi od najjednostavnijih kao to su tekstovne datoteke (engl. text files) i elektronikapota), pa sve do tehnologijski, ustrojstveno i financijski najzahtjevnijih naina (putem uvidau shemu baze podataka, pretraivanja i dohvata podataka bez auriranja), izradu suelja zarjeenja integracije koja se izvodi iz toke u toku - programskih aplikacijskih suelja (engl.Application Programming Interface API).

http://searchsoa.techtarget.com/definition/EAI

2. Zato treba integrirati aplikacije

Aplikacijska integracija je nastala zbog potrebe automatizacije prijenosa i razmjene podataka i zmeu razliitih aplikacija i razliitih raunalskih sustava. Razlikuje se od automatizacije radnih dijagrama, koja je usredotoena na prijenos i razmjenu podataka meu ljudima.U svim veim informacijskim sustavima, gdje su u upotrebi integralni programski moduli, integracija je uvjet za uvoenje novih programskih aplikacija. Upravljanje dobavljaima, odnos sa strankama, poslovna informiranost i sline aplikacije postaju od kljunog znaaja u dananjem konkurentnom i dinaminom poslovnom svijetu gdje elimo biti to bolje organizirani i konkurentni.

Prednosti integracije aplikacija: Integracija aplikacija je sredstvo koje osigurava neometano poslovanje u cijeloj tvrtki. Integrirane aplikacije koriste zajedniku infrastrukturu kako bi se osigurala maksimalna uinkovitost. Brzo odgovora na poslovne dogaaje, smanjuje zaliha, skrauje vrijeme potrebno za uvoenje novih procesa i smanjuje trokova kroz ponovnu uporabu postojeih procesa i aplikacija, i drugih izvora informacija. Poboljanje suradnje s partnerima i klijentima s jednim uvidom u informacije. Jednostavno dodavanje novih programskih paketa i sustava bez utjecaja na postojee poslovne procese. Poboljani alati koji koriste Eclipse okvir, to znai da je vrijeme za provedbu ideje za potporu poslovnih procesa znaajno smanjeno, jer ne zahtijeva programere za Javu. Vie aplikacijskih procesa moe biti automatizirano, to znai da se IT i ostala poslovna snaga moe baviti strategijskim aktivnostima umjesto rutinskih zadataka odravanja. Podaci mogu biti aurirani u realnom vremenu kroz cijeli sustav, poveavajui brzinu poslovnih procesa i smanjujui greke. Meusobno povezane aplikacije mogu biti obnovljene tijekom integracijske faze da budu skalabilne i stabilne, tako da ne stvaraju uska grla kada dolazi do potrebe nagle ekspanzije radnog optereenja.

3. Modeli integracije
3.1. Model toka-toka
Model povezivanje toka-toka predstavlja tradicionalni nain integracije aplikacija prema kojem se svaka aplikacija pojedinano povezuje sa svim aplikacijama s kojima mora razmjenjivati podatke. Ovaj model se najee koristi kada poiljalac mora poslati poruku jednom primatelju. Kao primjer , organizacija treba aurirati bazu podataka ljudkih resursa sa informacija iz ERP sustava. U ovom modelu odredite je red osigurna od integracijskog, gdje poiljalac moe smjestiti svoju poruku(data poruka je smjetena u individualnom redu). Redosljed po modelu koji se izvodi iz toke u toku je sljedei: 1. Poiljalac stavlja poruku u red. 2. Integracijski posrednik prosljeuje poruku odgovarajuem primatelju. (prije prosljeivanja poruke posrednik moe uraditidodatne procese kao to je

transformiranje poruke.) 3. Primatelj prima poruku i obrauje je po potrebi. Dok je ovaj model prikladan za jednostavnu integraciju, teko je savladiv za vee integracijske potrebe zbog pravila povezivanja N*(N-1). Kao primjer moe se pretpostaviti da 4 razliita sustava trebaju biti integrirana. To znai da moe doi do ukupne brojke od 12 konekcija (dvosmjerna konekcija se rauna kao dvije konekcije). To se rijetko dogaa u praksi, ali se ilustrira kako brzo ovaj model moe postati teko savladiv i za ovako malo sustava.2

http://www.informit.com/articles/article.aspx?p=28713&seqNum=2

Slika 1: Integracija aplikacija po modelu toka-toka

Prednosti:
Integracijska strategija temeljena na integraciji koja se izvodi iz toke u toku, izvodljiva je i prihvatljiva u sljedeim sluajevima: Broj aplikacijskih sustava koji se integrira je vrlo mali. Frekvencija promjena pojedinih sustava, kao to su primjerice nadogradnja (engl. upgrade) i popravci (engl. patches) je vrlo niska. Uestalost uvoenja novih aplikacijskih sustava je vrlo niska. Nadogradnje su malo vjerojatne. Slijed odvijanja poslovnih procesa koji se prikazuje radnih dijagramom je statian.

Nedostatak integracije koja se izvodi iz toke u toku oituje se u mnotvu funkcionalnosti, redundantno izvedenih na vie mjesta (nain pristupa jednom sustavu ima mnogo zajednikih svojstava, koja ne zavise od toga iz kojeg drugog sustava mu se pristupa). Takoer, takav pristup ne omoguuje sredinju orkestraciju sustava niti jedinstveni pregled svih aktivnosti.

3.2. Integracija primjenom posrednika

Da bi se pojednostavnila komunikacija izmeu aplikacija razvio se model u kojem se primjenjuje centralni posrednik. U ovom modelu primjenjuje se komponenta centraliziranog posrednika koji prosljeuje poruke izmeu aplikacija. Centralni posrednik prihvaa poruke od aplikacije poiljatelja i prosljeuje ih aplikacijama primateljima. Osim usmjeravanja poruka centralni posrednik obavlja i nune transformacije kako formata tako i sadraja poruka.3

Slika 2: Integracija aplikacija primjenom posrednika

Prednosti:
Strategija temeljena na integraciji putem vorita za povezivanje informacijskih sustava, predstavlja dobar odabir u sljedeim sluajevima: Broj transakcija je mali. Uestalost promjena pojedinih aplikacijskih sustava putem nadogradnje i popravaka je vrlo mala. Zapreke koje ometaju centralizaciju temeljem poslovne politike poslovnog sustava su malobrojne. Sustavi nisu kritini za izvravanje misije poslovnog sustava (engl. mission critical). Slijed odvijanja poslovnih procesa, koji se prikazuje radnih dijagramom, je dinamian.
3

http://dotnet.sys-con.com/node/121831

Unato svojim neospornim prednostima, ovaj model nije popularan kao to je nekad bio. Ovdje je glavni problem to postoji jedan centralni posrednik ili sredite koje predstavlja jedinstvenu toku neuspjeha ili kvara u cjelokupnoj arhitekturi. Ako to sredite zakae niti jedna poruka nemoe biti poslana ili primljena. Naalost, s toliko mnogo podataka koji ekaju na obradu u (hub-u) sreditu, ono takoer iznuuje i i visoke trokove. Procesi unutar sredita esto zahtijevaju znaajnu procesorsku snagu i puno prostora na disku. Kako se broj i sloenost procesa poveava, performanse mogu patiti i sreditima se onda esto postaje teko upravljati, odravati i proirivati.4

3.3. Integracija primjenom podatkovne sabirnice

U ovome modelu aplikacije poruke alju i primaju s podatkovne sabirnice pri emu se mogu koristiti asinkroni (eng. publish/subscribe) ili sinkroni princip komunikacije. Podaci koje neka aplikacija poalje na podatkovnu sabirnicu transformiraju se u podatkovni model kojeg razumiju sve aplikacije. Nakon transformacije podaci se prosljeuju svim zainteresiranim aplikacijama koje ih onda iz zajednikog modela ponovno transformiraju u svoj aplikacijski specifini format. Osnova modela podatkovne sabirnice je ta da se transformacije i usmjeravanja obavljaju raspodijeljeno na adapterima za povezivanje na sabirnicu odnosno samoj podatkovnoj sabirnici.5 Iako ovaj model jo uvijek koristi sredinji dio za usmjeravanje poruka od sustava do sustava ova arhitektura nastoji smanjiti teret funkcionalnosti s jedne komponente distribuirajui integracijske zadatke ostalim dijelovima mree.

Prednosti:
Kao kljune prednosti sabirnice usluga poslovnog sustava istiu se: Bra i jeftinija prilagodba postojeih sustava. Vea fleksibilnost: lake uvoenje izmjena kako se mijenjaju zahtjevi. Zasnovanost na globalnim standardima.

http://russellobrien.hubpages.com/hub/Integration-Architecture-Explained# http://www.koncar-ket.hr/documents/Integracija+aplikacija+za+operatora+distribucijskog+sustava.pdf

Skalabilnost: lako proirenje od poetne primjene na samo jednoj lokaciji na primjenu u itavom poslovnom sustavu - raspodijeljena sabirnica (engl. distributed bus). Ako organizacija zna da e u budunosti trebati povezati dodatne aplikacije ili sustave na svoju arhitekturu, ESB im dozvoljava da integriraju njihove sustave odmah, umjesto toga da se brinu hoe li novi sustav raditi ili nee sa postojeom infrastrukturom.kada je nova aplikacija spremna, sve to trebaju uraditi je da radi sa ostatkom infrastrukture je da je spoje sa sabirnicom.

Vie konfiguriranja, manje kodiranja.

Slika3: Integracija primjenom podatkovne sabirnice

4. Zakljuak
Uinkovita primjena integracije ovisi o dobrom razumijevanje vae okoline. Nakon to se definiraju poslovne potrebe organizacije i uvidi kako aplikacije rjeavaju poslovne probleme, mogu se odrediti karakteristike i sposobnosti koja je potrebna okruenju integracije aplikacija.. Takoer se moraju razumjeti glavni izazovi koji su svojstveni uinkovitoj integraciji aplikacija i probati razviti strategije za rjeavanje tih izazova.

5. Literatura
1. http://searchsoa.techtarget.com/definition/EAI 2. http://www.informit.com/articles/article.aspx?p=28713&seqNum=2 3. http://dotnet.sys-con.com/node/121831 4. http://russellobrien.hubpages.com/hub/Integration-Architecture-Explained# 5. http://www.koncarket.hr/documents/Integracija+aplikacija+za+operatora+distribucijskog+sustava.pdf