UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE

GRAFIČKO INŽENJERSTVO I DIZAJN

SISTEMSKO INŽENJERSTVO I ŽIVOTNI

CIKLUS SISTEMA
SEMINARSKI RAD IZ SISTEMATSKOG INŽENJERSTVA
 SADRŽAJ

Sažetak ....................................................................................................................................... 3
Abstract ...................................................................................................................................... 3
1.UVOD ..................................................................................................................................... 4
2.SISTEMSKO INŽENJERSTVO............................................................................................. 4
2.1.Virtualizacija poslužitelja ................................................................................................. 5
2.2. Nadzor i upravljanje poslužiteljima ................................................................................. 5
2.3. Nadogradnja i migracija poslužitelja ............................................................................... 5
3.SISTEMSKI INŽENJER......................................................................................................... 5
3.1.Radni uvjeti....................................................................................................................... 7
3.2.Poželjne osobine ............................................................................................................... 7
3.3.Osposobljavanje i zapošljavanje .......................................................................................... 7
4.ŽIVOTNI CIKLUS SISTEMA ............................................................................................... 8
5.ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA SISTEMA ............................................................................ 9
5.1.Povijest i detalji ................................................................................................................ 9
5.2.Životni ciklus .................................................................................................................... 9
5.3.Dizajn.............................................................................................................................. 10
5.3.Snage i slabosti ............................................................................................................... 11
6.ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 12
7.LITERATURA ...................................................................................................................... 13

2
Sažetak

Inženjering je primjena znanosti na potrebe čovječanstva. To se postiže znanjem,

matematikom i iskustvom, a primjenjuje se kroz oblikovanje uporabnih objekata ili procesa.
Smatra se da je inženjerstvo projektiranje rješenja praktičnih problema.

Ključne riječi: sistemsko inženjerstvo, životni ciklus sistema,

Abstract

Engineering is the application of science to the needs of humanity. This is achieved through
knowledge, mathematics and experience, and is applied through the design of usable objects
or processes. Engineering is thought to be the design of solutions to practical problems.

Key words: systems engineering, system life cycle,

3
1.UVOD

Zadaća je inženjera da istraži približna rješenja problema istraživanjem. Općenito govoreći,

znanstvenici grade kako bi naučili, a inženjeri uče da bih znali graditi. Ovaj rad opisuje
sistematsko inženjerstvo i životni ciklus sistema.

2.SISTEMSKO INŽENJERSTVO

Sistemski inženjerstvo (Systems Engineeering) je interdisciplinarna oblast inženjerstva

usredotočena na razvijanje i vođenje složenih projekata kao sistema. Sistemski inženjerstvo
je istovremeno pristup i disciplina za projektovanje, kreiranje i rad složenih sistema. On
predstavlja složeniji sistem metoda, alata i analiza od samog sistema koji se kreira i izvodi.
Osnovni cilj sistemskog inženjerstvoa je da definiše karakteristike svakog sistema i
podsistema i veze između njih.

Ako u tvrtki imate više računala, prirodno je da ih želite povezati s mrežom i na taj način
osigurati bržu razmjenu dokumenata, razmjenu elektroničke pošte, dijeljenje resursa (pisači,
pristup internetu itd.). Korištenje poslužitelja olakšava vam posao, jer se svi vaši dokumenti i
podaci nalaze na jednom mjestu, sigurnosna kopija je lakša, možete upravljati cijelom
mrežom s jednog mjesta, vaši su podaci sigurniji. I ne samo da djeluje u vašoj zgradi već
može okupiti sve vaše polovnice u zemlji i inozemstvu.

Male računalne mreže relativno je lako dizajnirati i održavati. Ali već kada broj računala
premaši broj pet, mogu se pojaviti problemi poput zagušenja i sporog rada, kvarova, gubitka
podataka itd. Svakoj ozbiljnoj tvrtki potreban je snažan operativni sustav koji neće dopustiti
da se kvar u jednom od procesa koji se odvija paralelno odrazi na ostale, sustav koji
istovremeno pruža veliku sigurnost podataka od neovlaštenog pristupa, kao i lako povezivanje
s ostatkom mreže.

4
2.1.Virtualizacija poslužitelja

Virtualizacija poslužitelja uključuje proces migracije fizičkih poslužitelja na virtualizirane

poslužitelje. Na taj način poslužitelj koji je prije pokretao posao pokretanja aplikacija postaje
domaćin virtualizacije, a aplikacije koje su se dosad pokretale na nekoliko fizičkih
poslužitelja u većini slučajeva mogu se konsolidirati na manjem broju poslužitelja u
virtualiziranom okruženju, povećavajući na taj način njihove performanse.

2.2. Nadzor i upravljanje poslužiteljima

Kako većina tvrtki nema informatičko osoblje specijalizirano za upravljanje poslužiteljem,

IPC nudi uslugu nadzora i upravljanja poslužiteljskom infrastrukturom. Nadzor se vrši na
daljinu, korištenjem profesionalnih 24/7 nadzornih alata koji se mogu predvidjeti prije pojave
problema i uklanjanja poremećaja u infrastrukturi.

2.3. Nadogradnja i migracija poslužitelja

Kako se nove verzije operativnih sustava pojavljuju svake 2-3 godine, nije neuobičajeno
pronaći poslužitelje s operativnim sustavima koji su stari i nekoliko generacija u proizvodnji.
Nekoliko je razloga zašto se nešto ne preporučuje, prije svega sigurnost, nespojivost s novijim
verzijama aplikacija i nedostatak moderne funkcionalnosti.

3.SISTEMSKI INŽENJER

Teško je zamisliti banku, ured ili industrijski pogon bez računala danas. No da bi računala
ispravno funkcionirala, potrebno ih je održavati. S višekorisničkim sustavima postoje i
administrativni zadaci: prijava i odjava korisnika, usklađivanje njihovih prava korištenja i
udovoljavanje njihovim potrebama. Sustavi koji su povezani s mrežom također zahtijevaju
osiguranje privatnosti podataka i sprečavanje neovlaštenog pristupa. O svemu tome vode
brigu posebno školovani stručnjaci – sistemski inženjeri. Sistemski inženjer svakodnevno
provjerava tehničku ispravnost računalnog sustava, otklanja manje kvarove i zastoje u radu
sustava, obavlja administrativne poslove s korisnicima, savjetuje korisnike i objašnjava
tehničke mogućnosti sustava. Katkada piše i jednostavnije programe, kako bi olakšao svoj
posao, posao korisnika ili zaobišao neki nedostatak postojeće programske podrške.

5
 Sistemski inženjeri moraju biti dobri poznavatelji tehničkih osobina sustava koji održavaju,
ali i osobina korisnika njihovih potreba, razine informatičkih znanja, programskih paketa
kojima se služe. Posebnu pažnju posvećuje korisnicima koje treba upoznati s novostima u
upotrebi sustava. U tu svrhu sistemski inženjeri organiziraju tečajeve i sami sudjeluju u
poučavanju korisnika. No, uza sve to, sistemski inženjeri moraju svakodnevno odgovarati na
pitanja koja im korisnici upućuju. Najčešće su to pitanja vezana uz poteškoće u radu i traže
hitan odgovor ili otklanjanje kvara. Upravo korisnici često određuju kako će izgledati radni
dan sistemskog inženjera. Osim s korisnicima, sistemski inženjeri kontaktiraju s
proizvođačima softvera i hardvera, kako bi dobili sve potrebne informacije o funkcioniranju
sustava i pronašli načine kako da izbjegnu pogreške.

Posljednjih desetljeća struktura računalnih sustava znatno se promijenila. Nekoć su

prevladavali centralizirani sustavi s moćnim računalima smještenim u posebnim prostorijama,
a korisnici su im pristupali preko terminala koji nisu zahtijevali posebno održavanje. Danas je
računalna moć krenula prema korisnicima: prevladavaju osobna računala i radne stanice
međusobno spojene u mrežu. Time se posao sistemskih inženjera znatno otežao. Dok su
nekada vodili brigu o jednom računalu ili o nekoliko računala, danas u mnogim poduzećima
broj računala prelazi ukupan broj zaposlenih. Stoga se javila i težnja da se dio nadgledanja i
administriranja računala prebaci krajnjim korisnicima ili samim računalima. Korisničko
sučelje raznih programa danas je znatno prilagođenije našem načinu razmišljanja i spontanom
reagiranju, a mnogi proizvođači softvera ističu kako njihovi programski paketi ne traže
dodatnu administraciju, već sve obavljaju automatski. Zbog svega toga postalo je moguće da
pojedini sistemski inženjer održava i nekoliko stotina računala. Umjesto velikih “super
računala”, danas prevladavaju računala podjednake moći, spojena u informacijske mreže.
Takve mreže omogućuju razmjenu podataka, poruka, zvuka i slika, a često se prostiru daleko
preko granica poduzeća (npr. svjetska informacijska mreža Internet). S novim mogućnostima
javljaju se i novi zadaci za sistemskog inženjera. Zaštita podataka, privatnosti, autorizirani
pristup, registriranje štetnih aktivnosti korisnika, kao i neželjenih provala u informacijske
sustave, važni su poslovi sistemskog inženjera.

6
3.1.Radni uvjeti

Sistemski inženjeri veći dio radnog vremena provode u ugodnoj okolini svojih ureda.
Obično imaju propisano 40-satno tjedno radno vrijeme, ali povremeno rade i izvan radnog
vremena, kako bi otklonili zastoje, instalirali nove programske pakete ili priključili novu
opremu. U stalnom su dodiru s korisnicima ili proizvođačima programske podrške i druge
računalne opreme. Moderna računalna i mrežna tehnologija omogućila je sistemskim
inženjerima da svoje poslove mogu obavljati i na udaljenim lokacijama (npr. kod kuće, na
putu), što pridonosi udobnosti i fleksibilnosti rada, ali briše granicu između slobodnog i
radnog vremena te prostora. Zato što mnogo vremena provode ispred monitora tipkajući po
tipkovnici računala, njihov je posao posebno naporan za oči, kralježnicu i ručne zglobove.

3.2.Poželjne osobine

Kao i ostali inženjeri, sistemski inženjeri trebaju posjedovati sposobnost logičkog

rezoniranja i smisao za rješavanje tehničkih problema. Sistemski inženjer mora biti okrenut
prema svojim korisnicima: strpljivost u komunikaciji s njima, poznavanje i prihvaćanje
njihovih potreba te sposobnost jednostavna objašnjavanja pojmova i postupaka važne su
osobine sistemskog inženjera. Dobar sistemski inženjer mora imati smisla za samostalno i
odgovorno održavanje računala. Uz odgovarajući oprez on mora imati smisla i za istraživanje
mogućnosti novih tehnologija. Sklonost učenju novih sadržaja i spremnost za stalno
usavršavanje osobito su važne odlike sistemskih inženjera.

3.3.Osposobljavanje i zapošljavanje

Katkada je za posao sistemskog inženjera dovoljna srednja škola informatičkog smjera. No

najvećem broju sistemskih inženjera trebat će završen fakultet ili viša škola. Zbog potrebe za
održavanjem računala često se i stručnjaci drugih struka (inženjeri elektrotehnike ili drugih
tehničkih disciplina) bave ovim poslom, što mnogima preraste i u životni poziv. Osim
formalnog školovanja u srednjim i visokim školama, za osposobljavanje sistemskih inženjera
potrebni su i specijalizirani tečajevi. Na njima se sistemski inženjeri upoznaju i s konkretnim
računalnim okruženjima i programima s kojima trebaju raditi.

7
 Danas su sistemski inženjeri velika potražnja, a očekuje se da će njihove potrebe u
budućnosti još više rasti. Iako se struktura njihovog poslovanja mijenja i mnoge poslove
preuzimaju sami korisnici i posebni računalni programi, nove informacijske tehnologije
donose i nove izazove. Poslovi inženjera sustava danas su sve više povezani s područjem
informacijskih mreža, zaštitom podataka i održavanjem sigurnosti sustava.

4.ŽIVOTNI CIKLUS SISTEMA

Životni ciklus sistema u inženjerstvu sistema je prikaz sistema ili predloženog sistema koji
adresira sve faze svog postojanja, uključujući koncepciju, dizajn i razvoj sistema, proizvodnja
i/ili izgradnja, distribucija, rad, održavanje i podrška, povlačenje, postupno ukidanje i
zbrinjavanje.

Faza idejnog dizajna je faza u kojoj se ispituje identificirana potreba, definiraju se zahtjevi
za potencijalna rješenja, procjenjuju se potencijalna rješenja i razvija specifikacija sustava.
Specifikacija sistema predstavlja tehničke zahtjeve koji će pružiti opće smjernice za dizajn
sustava. Budući da ovaj dokument određuje sav budući razvoj, faza se ne može dovršiti sve
dok pregled konceptualnog dizajna ne utvrdi da specifikacija sustava pravilno rješava
motivacijsku potrebu.

• Ključni koraci unutar faze idejnog dizajna uključuju:

Tokom ove faze životnog ciklusa sistema, podsistemi koji izvode željene sistemske
funkcije dizajniraju se i specificiraju u skladu sa specifikacijom sistema. Definisana su sučelja
između podsistema, kao i ukupni zahtjevi za testiranjem i evaluacijom. Po završetku ove faze
izrađuje se razvojna specifikacija koja je dovoljna za izvođenje detaljnog dizajna i razvoja.

• Ključni koraci u preliminarnoj fazi dizajna uključuju:

Ova faza uključuje razvoj detaljnih dizajna koji inicijalne radove na dizajnu dovršavaju sa
oblikom specifikacija. Ovaj rad uključuje specifikaciju sučelja između sistema i predviđenog
okruženja.

8
5.ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA SISTEMA

U inženjerstvu sustava, informacijskim sustavima i programskom inženjerstvu, životni

ciklus razvoja SDLC-a, koji se naziva i životni ciklus razvoja aplikacija, proces je planiranja,
stvaranja, testiranja i primjene informacijskog sustava. Koncept životnog ciklusa razvoja
sustava odnosi se na čitav niz konfiguracija hardvera i softvera, jer se sustav može sastojati
samo od hardvera, samo softvera ili kombinacije oba. U ovom je ciklusu obično šest faza:
analiza potreba, dizajn, razvoj i testiranje, primjena, dokumentacija i procjena.

5.1.Povijest i detalji

Životni ciklus proizvoda opisuje postupak izgradnje informativnih sustava na vrlo

smišljen, strukturiran i metodičan način, ponavljajući svaku fazu života proizvoda. Životni
ciklus razvoja sistema, prema Elliott & Strachan & Radford 2004, "nastao je 1960-ih godina,
radi razvoja funkcionalnih poslovnih sistema velikih razmera u doba velikih poslovnih
konglomerata. Aktivnosti informacionih sistema vrtele su se oko teške obrade podataka i
smanjenja broja rutina." .

Nekoliko okvira za razvoj sistema dijelom se temelji na SDLC-u, kao što su analiza
strukturiranih sistema i metoda dizajna SSADM proizvedena za vladinu kancelariju vladine
trgovine u 1980-ima. Od tada, prema Elliottu 2004, „tradicionalni pristupi životnom ciklusu
razvoju sistema sve se više zamjenjuju alternativnim pristupima i okvirima koji su pokušali
prevladati neke urođene nedostatke tradicionalnog SDLC“.

5.2.Životni ciklus

Faze SDLC služe kao programski vodič za projektne aktivnosti i pružaju fleksibilan, ali
dosljedan način provođenja projekata do dubine koja odgovara obimu projekta. Svi ciljevi
faze SDLC opisani su u ovom odjeljku sa ključnim rezultatima, opisom preporučenih
zadataka i sažetkom povezanih ciljeva kontrole za učinkovito upravljanje. Za voditelja
projekata je od presudne važnosti da uspostavi i nadgleda ciljeve kontrole tokom svake faze
SDLC-a za vrijeme izvršavanja projekata. Ciljevi kontrole pomažu u pružanju jasne izjave o
željenom rezultatu ili svrsi i treba ih koristiti u cjelokupnom SDLC procesu.

9
 Slika 1. Proces razvoja softvera

5.3.Dizajn

U dizajnu sustava detaljno su opisane funkcije dizajna i operacije, uključujući izgled

zaslona, poslovna pravila, dijagrame procesa i drugu dokumentaciju. Rezultat ove faze će
novi sustav opisati kao skup modula ili podsustava.

Faza dizajna kao svoj početni unos uzima zahtjeve identificirane u odobrenom dokumentu
o zahtjevima. Za svaki će zahtjev biti proizveden skup jednog ili više elemenata dizajna kao
rezultat razgovora, radionica i / ili napora prototipa.

Elementi dizajna detaljno opisuju željene značajke sustava, a oni obično uključuju
dijagrame funkcionalne hijerarhije, dijagrame izgleda zaslona, tablice poslovnih pravila,
dijagrame poslovnih procesa, pseudo-kod i potpuni dijagram odnosa entiteta s potpunim
rječnikom podataka. Ovi elementi dizajna namijenjeni su da detaljno opišu sustav, tako da
kvalificirani programeri i inženjeri mogu razviti i isporučiti sustav s minimalnim dodatnim
ulaznim dizajnom.

10
5.3.Snage i slabosti

Malo je ljudi u modernom računarskom svijetu koristilo strogi model vodopada za svoj
SDLC jer su mnoge moderne metodologije zamijenile ovo mišljenje. Neki će tvrditi da se
SDLC više ne odnosi na modele poput Agile računarstva, ali to je još uvijek pojam koji se
široko koristi u tehnološkim krugovima. Praksa SDLC ima prednosti u tradicionalnim
modelima razvoja sistema koji se više oslanjaju na strukturirano okruženje. Nedostaci u
korištenju SDLC metodologije su kada postoji potreba za iterativnim razvojem ili t.j. web
razvojem ili e-trgovinom, gdje dionici trebaju redovito pregledavati softver koji je osmišljen.

Uporedba snaga i slabosti SDLC-a:

Alternativa SDLC-u je brzi razvoj aplikacija, koji kombinira izradu prototipa, zajednički
razvoj aplikacija i implementaciju CASE alata. Prednosti RAD-a su brzina, smanjeni troškovi
razvoja i aktivno uključivanje korisnika u razvojni proces.

11
6.ZAKLJUČAK

U ovom seminarskom radu sam pisala o sistemskom inženjerstvu, o sistemskim

inženjerima kako izgleda njihov posao, te životni ciklus sistema i životni ciklus razvoja
sistema. Sistemsko inženjerstvo interdisciplinarno je područje inženjerstva usmjereno na
razvoj i upravljanje složenim projektima kao sustavom. Danas su sistemski inženjeri sustava
velika potražnja, a očekuje se da će njihove potrebe u budućnosti još više rasti. Životni ciklus
razvoja sistema sastoji se od niza jasno definiranih i različitih faza rada koje koristi inženjeri
sistema i programeri sistema da planiraju, dizajniraju, izgrade, testiraju i isporuče
informacione sisteme. Kao i sve što se proizvodi na montažnoj liniji, SDLC ima za cilj
proizvoditi visokokvalitetne sisteme koji udovoljavaju ili premašuju očekivanja kupaca,
zasnovana na zahtjevima kupca, isporučujući sisteme koji se kreću kroz svaku jasno
definiranu fazu, unutar zakazanih vremenskih okvira i procjena troškova.

12
7.LITERATURA

Sistemsko inženjerstvo:

http://www.ipc.hr/hr/proizvodi-i-usluge/sistemsko-i-mrezno-inzenjerstvo/sistemsko-
inzenjerstvo [Prisupljeno 09.01.2020.]

Životni ciklus razvoja sistema

https://www.bs.w3ki.com/sdlc/ [Prisupljeno 09.01.2020.]

Sistemski inženjeri:

http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node0204.htm [Prisupljeno 09.01.2020.]

13