SREDNJA TEHNIKA KOLA GRAFIKIH TEHNOLOGIJA, DIZAJNA I MULTIMEDIJE

SEMINARSKI RAD

MULTIMEDIJA

PREDMET: INFORMATIKA

MENTOR: KEMAL DUPOVAC UENIK: AMAR DUGONJA

ILIDA, APRIL 2013

1
 SADRAJ
POETNA ------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1

SADRAJ --------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 2

UVOD ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 3

OSNOVNI POJMOVI MULTIMEDIJE (ZVUK) -------------------------------------------------------------------- 4

OSNOVNI POJMOVI MULTIMEDIJE (VIDEO) ------------------------------------------------------------------- 5

OSNOVNI POJMOVI MULTIMEDIJE (ANIMACIJA) ------------------------------------------------------------ 6

HARDVERSKA PODRKA -------------------------------------------------------------------------------------------- 7

SOFTVERSKA PODRKA ----------------------------------------------------------------------------------------- 8 / 9

HIPERTEKST ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 10 / 13

MULTIMEDIJALNI UREAJ (iPOD TOUCH) -------------------------------------------------------------- 13 / 16

LITERATURA
WIKIPEDIA http://bs.wikipedia.org

DUGONJA BLOG http://dugonja.com

iMOB http://imob.hr

GSMARENA http://gsmarena.com

DODIG BLOG http://dodig.info

PLUS http://plus.hr

MAHIR DINI http://mahir-dzinic.com

UVOD
2
Definicija multimedije

Rije multimedija se sastoji od dva dijela. Prvi dio, multi znai raznoliko (engl. variety). Druga
dio, media, u latinskom jeziku oznaava mnoinu pojma medij. Na taj nain moe se doi do
slijedee definicije multimedije:

Multimedija je nain komuniciranja u kojemu se koristi vie naina prikaza podataka. Ti naini
prikaza podataka ukljuuju zvuk, sliku, video, animaciju.

Uz multimediju je vezana i vea interakcija s korisnikom.

Podjela multimedije

Multimediju moemo podjeliti na nekoliko dijelova ovisno o tome kakav oblik podaci
poprimaju. Kod pisanja programske dokumentacije cilj je to bolje prenijeti informacije itatelju.
isti tekst moe prenijeti svaku informaciju, ali je pitanja koliko uinkovito. Koritenje zvuka,
slika, animacija i video zapisa ubrzava i olakava prijenos informacija.

OSNOVNI POJMOVI
3
Zvuni zapis

Zvuni zapis moe biti izuzetno uinkovit nain prijenosa podataka. Na primjer, kada se radi o
dokumentaciji vezanoj uz hemijski eksperimenat, zvuni zapis ima prednost pred video zapisom.
U sluaju audio zapisa ljudski glas objanjava svaki korak u hemijskom eksperimentu dajui
neophodne upute, savijete i upozorenja. Video zapis istog pokusa zauzeo bi vie podataka na
disku, ali bi u biti dao manje podataka nekome tko treba ponoviti eksperimenat.

Zvuni signal se lako snima, prenosi i pohranjuje. Zvune zapise mogue je i dobro kompresovati.

Kod snimanja audio zapisa u procesu izrade multimedijalne dokumentacije, treba obratiti
panju na kvalitetu snimke.

Potrebno je pobrinuti se da se dobro obavi sam proces snimanja zvunog zapisa. U kasnijoj
obradi nemogue je posve izbaciti niskofrekvencijske zvukove iz pozadine, poput uma
ventilatora. Svako sputanje frekvencije uzorkovanja i svaka kompresija samo e pogorati
nedostatke orginalne snimke.

Video zapis

Ako jedna slika vrijedi kao hiljadu rijei, tada video snimka vrijedi puno vie. Kod izrade
dokumentacije mnogih procesa korisno je ubaciti video zapis. Korisniku dokumentacije biti e

4
vrlo korisno doslovce vidjeti ono to je opisano. Neki dugi i komplicirani tekstualni opisi mogu
postati mnogo jasniji kada su popraeni video zapisom.

Video zapisi uvijek zauzimaju veliki prostor. Kako tehnologija napreduju to postaje sve manji
problem, ali u sluaju velike koliine video zapisa ili ako im se pristupa preko raunalnih mrea
treba voditi rauna o tome. Jedna sekunda nekompresiranog video zapisa prema NTSC
(National Television Standard Comitee) standardu za televizijski i video zapis, zauzima 27 MB
prostora na disku.

Niz slika (slide show)

U izradi programske dokumentacije mogu se spojiti slike i audio zapis. Niz slika koje opisuju
postupak ili proizvod koji se dokumentira moe biti popraen zvunim zapisom. Na taj nain
informacije korisniku dokumentacije se istovremeno prenose preko niza slika koje opisuju
postupak ili proizvod i preko zvunog zapisa koji komentira, opisuje i pojanjava slike.

Animacija

5
Animacija nastaje kada se niz slika prikae dovoljno brzo da se ini kao neprekinuti tijek. Ako se
slike prikazuju brzinom veom ili jednakom od 24 slike u sekundi ljudsko oko ne moe razaznati
pojedine slike, nego sve vidi kao neprekidnu cijelinu.

Popularni formati su Macromedia Flash i animirani GIF. Animacije u GIF formatu se sastoje od
vie slika pohranjenih u istu datoteku. Prednost ovog formata je njegova popularanost, a
nedostci su nemogunost kontrole i nepostojanje kompresije izmeu slika. Kod animiranog GIF-
a animacija se neprekidno ponavlja. Ne postoji nain da se zaustavi. To u nekim situacijama
moe biti problem kada se eli omoguiti korisniku dokumentacije da pokrene animaciju kada
on to eli.

HARDVERSKA PODRKA
6
Hardver za multimedijalni raunarski sistem treba da zadovolji odreene minimalne
karakteristike za koritenje multimedije (mogunosti reprodukcije slike, zvuka, videa i animacije)
odnosno, kako prezentacije multimedijalnih sadraja tako i u pogledu kreiranja multimedijalnih
aplikacija.

Multimedia PC Marketing Concil (MPC) je 1990 god. propisao minimalne zahtjeve koji se iziskuju
od jedne raunarske platforme da budu multimedija MPC. Tako je nastao standard MPC 1 Level
1. Ubrzo, poslije naglog rasta i napretka raunarske tehnologije (1993 god.) propisan je i drugi
standard multimedija MPC 2 Level 2.

SOFTVERSKA PODRKA
7
Raunarski softver ili softver je u biti raunarski program napisan tako da je njegov sadraj
lagano promjeniti (mogue i pomou nekog programa). Softverov glavni zadatak je da upravlja
hardverom, izvrava izraunavanja, te da obezbijedi komunikaciju sa ostalim, isto tako,
softverom, tanije reeno - programom.

Softver ne moe raditi bez hardvera, kao to hardver ne moe raditi bez softvera. Na hardveru
(kao to je hard disk) se nalazi softver (kao to je operativni sistem), softver upravlja hardverom.
Obino, softver sa hard diska se uitava na RAM memoriju odakle se prosljeuje procesoru koji
izvrava naredbe koje sadri neki program (softver). Najnii nivo softvera je mainski kod
(binarni kod), najjednostavniji oblik programa koji je obino teko promjeniti. Softver se zato
ee pie u programskim jezicima vieg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li nule i
jedinice. Za prevoenje programskih naredbi se koristi kompajler koji ponovo prevodi taj kod u,
najnii, mainski kod koji raunar razumije (nule i jedinice).

Raunarski softver se dijeli na tri glavne grane: sistemski softver, izvrni softver, programski
softver.

8
Sistemski softver pokree raunar. To moe biti operativni sistem, drajver, server, razni alati i
ostalo. Operativni sistem dobija pravo da upravlja cjelokupnim raunarom, podacima, procesima
itd. Najpoznatiji operativni sistemi su Microsoft Windows, Linux i Mac OS X.

Izvrni softver (aplikativni, namjenski softver) omoguava korisniku da izvrava odreene

zadatke. To moe biti poslovni softver, edukacijski softver, baza podataka, office paketi i ostalo.

Programski softver je obino alat koji pomae nekom programeru da izvri neki zadatak koristei
neki programski jezik. To moe biti ureiva teksta, kompajler, interpreter, linker, debugger i tako
dalje. U raunarskoj grafici se koristi termin grafiki softver, koji je specijaliziran za rad sa
grafikom.

HIPERTEKST I HIPERMEDIA
Hipertekst je intertekstualni dokument/sustav s povezanim tehnolokim jedinicama, to klasina
knjiga ne moe pruiti. On je najvei oblik tehnolokog razvoja prezentiranja svih grafikih tvorbi
na daljine. Prije svega to je elektronika slika teksta ugraena u raunalo i moe se jedino unutar
njega ostvarivati,mijenjati i itati.

Vrste

Postoje 2 vrste hiperteksta:

9
Statini - hipertekst koji je predodreen i unaprijed zadan te se ne mijenja tijekom rada.

Dinamiki - hipertekst koji se kontinuirano mijenja u interakciji s korisnikom.

Primjena

Najpoznatija primjena hiperteksta je globalni informacijski internetski servis World Wide Web
(skraeno WWW ili Web). Za objavljivanje hipertekstualnog sadraja koristi se HTML (HyperText
Markup Lanugage), a protokol koji se koristi zove se HTTP (HyperText Transfer Protocol).

HTML Jezik

HTML, skraenica od HyperText Markup Language, je standarizovani jezik za oznaavanje koji se

koristi pri strukturiranju tekstova i multimedijalnih objekata u web stranicama i elektronskoj
poti. Kao modifikovanu i pojednostavljenu verziju SGML jezika, HTML standarizuje i odrava
World Wide Web Consortium (W3C).

Iako se HTML znakovi (tags) esto nazivaju kodom, tehniki HTML nije kod jer raunarski kod su
instrukcije koje od raunara trae da izvri odreenu operaciju. Svrha HTML znakova je da se se
struktura dokumenta "oznai" tako da bi korisnikov agent (user agent), tj. Internet pretraiva
mogao da prepozna strukturu dokumenta i ispravno je prikae u prozoru Internet pretraivaa
kojeg korisnik koristi.

10
Za dodatno modifikovanje web stranica, do sada su izali neki dodaci:

CSS ili Cascading Style Sheets za izgled i poloaj prezentacije

Skriptni jezici (Javascript, VBScript) za omoguavanje dinaminosti i interaktivnosti na
web prezentacijama,
DOM ili Document Object Model, koji oznaava vezu izmeu skripte i elementa na
stranici

Gore navedeni dodaci, u paketu sa HTML jezikom, ponekad se nazivaju DHTML ili Dinamini
HTML.

Pored HTML-a, na Internetu danas postoje jezici koji se koriste da korisnikovom pretraivau
dostave HTML koji e zavisiti od toga ta je korisnik traio. Kod se u tom sluaju izvrava na
serverima i HTML koji je rezultat procesa biva dostavljen korisniku. Neki od ovih jezika su: ASP
(Active Server Pages) i PHP (Hypertext Preprocessor).

11
Kako izgleda jednostavan HTML kod?

<html>

<head>

<title>Amar Dugonja</title>

</head>

<body background=#000>

<h1> VA TEXT </h1>

</body>

</html>

Svaki tag koji otvorite, obavezno ga morate zatvoriti sa / znakom, inae stranica nee raditi kako
treba.

Kako izgleda napredan HTML kod (dio)?

12
A kada pokrenete ovaj kod u vaem browseru, stranica e vam izgledati ovako

iPOD Touch RECENZIJA

iPod Touch pete generacije ovoga puta dolazi u 6 razliitih boja: uta, roza, bijela, plava, crna i
specijalizirani model PRODUCT(RED), logino u crvenoj boji, od kojeg dio novaca od kupljenog

13
ureaja ide u borbu protiv AIDS-a. Graen je iskljuivo od stakla i aluminija te je debel svega 6.1
mm.

Kamera:

Stranja kamera na novom iPodu ima 5MP i snima Full HD videozapise odnosno u rezoluciji
1920X1080, 30 sliica u sekundi. Prednja kamera ima 1.2MP i u mogunosti je snimanja HD
videa, odnosno 1280X720. Ostale sitnice koje ima kamera na iPodu su: prepoznavanje lica,
autofokus, dodirni za fokus, video stabilizaciju, LED svjetlo i leu sa pet stakalca.

Konektor:

Za razliku od prijanjih generacija, Apple je od ove godine izbacio sa trita 30 pin connector i
poeo ugraivat nove Lightning connectore, manji je i ima svega 8 pinova.

Unutranja graa:
14
iPod Touch u sebi ima ugraen Appleov dvojezgreni A5 procesor sa 800 MHz, 500 MB radne
memorije (RAM), liti-ionsku bateriju s kojom prema Appleu moete koristiti za otprilike 40 sati
sluanja muzike. Ima ugraen Bluetooth 4.0, 802.11a/b/g/n Wi-Fi i Nike+ podrku, GPS,
akcelerometar i iroskop.

Audio:

U sebi ima ugraen jedan mikrofon i jedan vrlo slab zvunik, iako je taj zvunik predvien za
igranje igrica i sl., inae je namijenjeno da uz iPod koristite slualice. S njim u kutiji dolaze nove
EarPods slualice.

Multimedijalni aspekti

15
Muzika moete pretraivati po nazivu pjesme, izvoau ili albumu. iPod ima opciju Genius
Mixes koji slui za live mijeanje muzike po slinosti i anru. Takoer postoji i opcija za
prepoznavanje muzike.

Video i dalje je ostala poetna verzija Video aplikacije koja se koristila na prethodnim iPod
ureajima. Video zapisi se mogu gledati u HD tehnologiji. Podcast aplikacija radi na slian nain,
ali vam je potreban iTunes.

Radio kao na svakom iPod ureaju, radio je ostao klasian. Slualice moraju biti prikopane, jer
je u njima ugraena mala antena koja prima signal.

Slike Aplikacija za pregledavanje slika je poboljana. Postoji i dodatak sa kojim moemo

ureivati slike (contrast, efekti, otrina)

16