Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

Uvod u dizajn i multimediju

Dizajn

U svakodnevnom ivotu dizajn je prisutan svuda oko nas, a da esto nismo ni svjesni. Danas ova rije koristi se za mnoga polja i njezino znaenje obino oznaava finalizirani plan rada ili krajnji ishod provoenje nekog plana. U obinoj primjeni rije dizajn obuhvaa sve industrijske predmete masovne proizvodnje i maloserijske proizvode, namjetaj, odjeu, grafiki izgled stranica magazina, izgled korisnikog zaslona na raunalu. Dobar dizajn ini jedinstvo funkcionalnosti, ekonominosti i svrhovitosti u odreenim ivotnim uvjetima. Rije Dizajn dolazi od engleske rijei Design, a znai crte ili skica, neka ideja izraena crteom. Dizajn je primijenjena umjetnost i ova rije je prvo bila koritena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz proces skica i maketa. U svakodnevnom ivotu dizajn je prisutan svuda oko nas, a da esto nismo ni svjesni. U obinoj primjeni rije dizajn obuhvaa sve industrijske predmete masovne proizvodnje i maloserijske proizvode, namjetaj, odjeu, grafiki izgled stranica magazina, izgled korisnikog zaslona na raunalu. U naelu se i likovne umjetnosti i dizajn kao primijenjeno-umjetnika disciplina bave organizacijom vizualnih elemenata (linija, boja, oblik, i sl.) na dvodimenzionalnoj plohi (grafiki dizajn, web dizajn) ili u trodimenzionalnom prostoru (arhitektonski dizajn, grafiki dizajn, industrijski dizajn). Dizajn je estetsko oblikovanje predmeta za masovnu potronju i industrijsku proizvodnju za razliku od umjetnosti koja je po prirodi unikatna. Osnovne karakteristike dizajna su industrijska proizvodnja, serijska proizvodnja i estetinost. U postindustrijskom drutvu dizajn se uglavnom pojavljuje u sve sloenijem komunikacijskom procesu drutva kao na primjer grafiki dizajn novina, plakata, knjiga ili web dizajna, te kao industrijski dizajn u trinoj razmjeni izmeu proizvoaa i kupca. U tom smislu, znaenje dizajna u suvremenoj kulturi odreuje se njegovom funkcionalnou, komunikativnou, dostupnou i precizno odreenim mjestom u protoku informacija, roba i usluga. Za vrijeme posljednjih nekoliko desetljea nastali su novi pogledi na dizajn koji se esto nazivaju 1 humanistikima, a orijentirani su prema korisniku tzv. empatijski dizajn. Unutar tih pogleda, arite je na potrebama, vrijednostima i eljama korisnika. Patric Jordan, sa Carnegie-Mellon kole dizajna, istie da klju za dizajniranjem inovativnih proizvoda i usluga, lei u sposobnosti dizajnera da se 'stave u kou drugih' i dobiju uvid u ivot korisnika za koje je njihov proizvod namijenjen. Nova, humanistika dizajn perspektiva traje zadnjih 20-tak godina i ide ukorak sa tranzicijom iz industrijskog drutva prema drutvu 'globalnog znanja'. Taj pristup karakteriziran je sa: Strukturiranim i sistematskim pristupom: od ovjeku-orijentirane perspektive, koncept dizajna definiran je rjeavanjem problema. Problemi se sistematski istrauju i analiziraju, koristei holistiki pristup prema dizajnu. Interdisciplinarnosti i zasnovani na timskom radu: sve vie dizajneri rade u suradnji sa mnogim drugim profesionalcima, ukljuujui sociologe, inenjere, ekonomiste, psihologe, antropologe i druge. Stoga je ovjeku-orijentirani dizajn dio interdisciplinarnog i timskog procesa.

Kognitivni aspekt empatije ukljuuje razumijevanje, poznavanje stanja svijesti i uvjeta druge osobe ili svijesti o tome kako neto to se dogaa drugoj osobi moe djelovati na nju. Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

Naglaskom na inovaciju: u klasinoj dizajn tradiciji, pretpostavka je da se dizajner bavi inovacijom i naknadno je 'pridoda' za dizajn proizvoda. ovjeku-orijentirani dizajn povezuje i integrira inovaciju sa dizajnom.

Prema Larry Keeley-u (Doblin Inc.) sposobni dizajneri mogu: osmisliti i kreirati predmete zamisliti dobru upotrebu za nove materijale i proizvodne procese imati empatijski odnos prema ljudima zamisliti iskustvo upotrebe osjetiti i znati cijeniti ono to je novo (imati viziju) pojednostaviti i pojasniti informaciju

Sa ljudskim potrebama kao primarnim zahtjevima, tvrtke su prihvatile metode drutvenih znanosti. Studija Dorothy Leonard i Jeffrey Rayporta, objavljena u Harvard Business Review-u, kao najuinkovitiju metodu za inovacijom i ispunjenjem korisnikovih potreba predlae empatijske opservacije i etnografsko istraivanje. Na svjetskom tritu se ovjeku-orijentirani pristup pokazao kao kljuni pristup za inovaciju i komercijalni uspjeh. Nokia i Apple su dva poznata primjera. Nokia je uspjela osvojiti trite svojim mobilnim aparatima ispred Motorole, zbog pristupa u kojemu se koristilo iscrpno istraivanje korisnikog ponaanja, koje je dovelo do poimanja da 'mobiteli nisu samo tehniki aparati, ve predstavljaju dio korisnikovog identiteta i imida. U Apple, takoer, (uspjean proizvoa kompjutera i ureaja poput iPod-a) smatraju dizajn sreditem korporativne strategije. Unato jakoj konkurenciji u svijetu PC-ja, Apple je preivio zahvaljujui karakteristici proizvoda zvanoj 'user-friendly' i neprekidnoj inovaciji. Steve Jobs, suosniva i direktor, objasnio je svoju filozofiju: 'U rjenicima veine ljudi dizajn znai dekoracija. No, za mene, nita nije povrh znaenja dizajna. Dizajn je fundamentalna 'dua' ovjekove kreacije'. Dizajn i mediji Dananje je drutvo komunikacijski i tehnologijski izrazito povezano, te zbog tog jaa i globalno povezivanje kroz medije i informacijske mree. Komunikacija se danas uglavnom ostvaruje putem vizualnih medija. O obliku i sadraju stvari, mogli bismo rei, odluujemo upravo na temelju toga kako one izgledaju, uvijek kreemo od vizualnih oblika i tek tada ih razumijevamo. Doivljaj vidljive stvarnosti esto je sekundaran i na najneposredniji pristup drugima dolazi kroz televiziju, film, video, fotografiju i oglase. Informacija je temelj suvremenog drutva. Komuniciranje se moe odvijati na razliite naine-govorom, znakovima i kodificiranom nainom ponaanja, moe biti izravno ili posredstvom medija. Medijski krajolik je itav sustav komunikacija kojima smo okrueni. ivimo u prostoru i vremenu oblikovanom na nain da je u potpunosti podreeno medijima, okrueni smo brojnim reklamama(koje svojim pomno osmiljenim izgledom i sloganima, pozivaju svoga kupca, tj.- gledaoca), to je itav sustav interaktivnog komuniciranja. Do 1980-tih mediji su se uglavnom oslanjali na tisak i analogne modele emitiranja kao to su radio ili televizija. Posljednjih 25 godina dolazi do transformacije medija u medije koji se temelje na digitalnim raunalima. Primjeri novih medija su: internet umjetnost, raunalne igre i virtualni svjetovi, multimedijalni CD-ROMovi, web, blog, email, interaktivna televizija, mobilni ureaji. Virtualne zajednice se uspostavljaju na internetu koje nadilaze geografske granice nadilazei drutvena ogranienja. Pomou medija odreene stvari doivljavamo kao dobre ili loe, danas mediji konstruiraju nau stvarnost i nain na koji mi mislimo i percipiramo svijet oko sebe. Dananji mediji oslanjaju se na digitalne tehnologije koje omoguuju konvergenciju neko odvojenih medija.

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

MULTIMEDIJA
Konvergencija medija multimedija Moderna digitalna tehnologija omoguava razliitim sektorima, npr. telekomunikacijama, podacima, radiju i televiziji, da se spoje. Ova se pojava, openito poznata kao konvergencija, odvija na globalnoj razini te drastino mijenja nain na koji i ljudi i ureaji komuniciraju. Sa stanovita medija pojam konvergencije moemo promatrati kao povezivanje razliitih vrsta medija multimedija. Multimedija je nain prezentacije sadraja spajanjem razliitih medija u jednu zajedniku smislenu cjelinu,a s ciljem prenoenja informacije ili poruke. Pod multimedijom se najee podrazumijeva spajanje teksta, zvuka i videa. Dananji razvoj online tehnologija prua neograniene mogunosti multimediji i nainu na koji se spajaju razliiti mediji. Za podruje interneta karakteristino je koritenja teksta, zvuka, slike, interaktivnih elemenata i animacije. Tako sklopljeni sadraji daju bogate prezentacijske mogunosti, koritenjem naprednih tehnolokih rjeenja. Multimedijalni sadraji danas se najee predstavljaju putem raunalnih ureaja ili ureaja koji su posebno namijenjeni za multimediju. Definicija multimedije Multimedija je zajedniki naziv za medije koji kombiniraju vie tipova pojedinanih medija, da bi se stvorila jedna cjelina. U obinom govoru multimedija najee znai interaktivni raunarski projekt u kome se koristi film, tekst i zvuk, kao to su npr. interaktivne enciklopedije, obrazovni diskovi ili DVD-i. Rije multimedija se sastoji od dva dijela. Prvi dio, multi znai raznoliko. Drugi dio, media na latinskom jeziku oznaava mnoinu pojma medij. Na taj nain moe se doi do slijedeih definicija multimedije: multimedija predstavlja integraciju razliitih medijskih elemenata koji su u osnovi samostalni sadraji multimedija je informacija predstavljena ili spremljena u kombinaciji teksta, grafike, zvuka, animacije i videa objedinjenih putem raunala aplikacije i dokumenti poboljani dodavanjem zvuka, animacije ili videa; u najirem smislu programska podrka koja korisnicima omoguuje pristup ovim medijima Digitalna multimedija - podruje povezano s raunalno kontroliranom obradom podataka koji se mogu prikazati digitalno!

Multimedija je raunarski kontrolirana integracija: teksta, grafike, crtea, fotografije, videa, animacije i zvuka, u kojoj se svaka vrsta informacije moe prikazati, pohraniti, prenositi i obraditi digitalno.

Povijest multimedije Novine su vjerojatno prvi komunikacijski masovni medij koji je objedinio tekst, grafiku i sliku. Godine 1895, Gugliemo Marconi poslao je prvi beini radio prijenos iz Pontecchia u Italiji. Iste godine predstavljen je prvi film brae Lumiere u kojem je reproduciranje pokreta bilo dovoljno, bez karakterizacije likova ili ostvarivanje poruke, to danas povezujemo sa filmom. 1945. Vannevar Bush je u svom eseju As We May Think predvidio uporabu interaktivne multimedije prvi uvodei koncept hiperteksta kojeg nije mogao realizirati zbog nedostupnosti odgovarajue tehnologije. Bush opisuje stroj Memex (Memory Extender) pomou kojeg korisnik ima mogunost spremanja podataka te stvaranja i kasnijeg koritenja hipertekstualnih veza meu njima po principu asocijativnog indeksiranja.

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

Rije hipertekst uveo je ezdesetih godina Ted Nelson, te predvidio drutvo u kojem e hiperetkstualni dokumenti biti uobiajeni kao to su knjige ili asopisi (Carvin, 1995). Ubrzo se, osim s tekstom, povezivanje inilo i s drugim medijima kao to su grafika, zvuk, animacija, video, pa je nastao pojam hipermedija. Meutim, ova je ideja zaivjela tek dvadesetak godina kasnije zahvaljujui razvoju raunalne tehnologije (Barker, 1990).

Proizvodnja i distribucija tradicionalnih medija (knjiga, film, glazba, TV)

Pojava Interneta i njegovo sve uestalije koritenje, dovelo je do sve manjeg koritenja tradicionalnih masovnih medija. Web je postao prilika za pojavu novih izdavaa koji svoj sadraj objavljuju iskljuivo on-line, donekle konkurirajui tradicionalnim medijima. Istovremeno, i tradicionalni mediji, poput dnevnih novina, radija i televizije, prihvatili su Web kao novi kanal distribucije sadraja. Tako primjerice, pojavljuju se elektronike knjige. Potrebno je spomenuti da se njihovom pojavom, na tritu tiskanih knjiga nije gotovo nita promijenilo. Ovdje se postavlja pitanje, hoe li elektronike knjige zamijeniti tiskane?. Prema trenutnim pokazateljima, moemo vidjeti da se to nee dogoditi u blioj budunosti. Primjena internetskog marketinga u svijetu je u porastu, a razina njegove primjene razlikuje se od grane do grane. World Wide Web kao najpopularnija usluga Interneta esto se naziva novim medijem. Osim knjiga, tu su i filmovi te glazba. Pojavom Interneta, vri se sve vie uitavanja, pregledavanja pa tako i downloadanja navedenih materijala s weba, ime se uvelike smanjuje prodaja u klasinim formatima te je poveano nelegalno koritenje glazbe. U pitanje se dovode autorska prava koja se ovim putem u velikoj mjeri kre, to za sobom povlai i odreene posljedice.

Sve vie smanjuje se potranja za tiskanim materijalima (asopisima, novinama, magazinima), dok streaming odreene radio ili TV postaje poveava sluanost/gledanost odreenog sadraja koji postaja emitira. Kao primjer mogue je navesti NewYork Times, koji je u poetku imao samo tisak. Pojavom Interneta, vjesti se se objavljivale i na webu, no na poslijetku je web u potpunosti zamijenio tisak i sada je Times dostupan samo online.

Izrada i distribucija web stranice

Kada govorimo o web dizajnu kljuna rije koja se zadnjih godina pojavljuje je usability. Dakle, prilikom dizajniranja web stranice nije dovoljno voditi rauna o njenom vizualnom dojmu ve i o njenoj upotrebljivosti. Pod time se podrazumijeva da je stranica pregledna, jasna, dobro organizirana, vidljiva u razliitim internet preglednicima. Dvije najpoznatije osobe koje se bave ovom tematikom su Jakob Nielsen (http://www.useit.com) i Vincent Flanders (http://www.webpagesthatsuck.com). Gledajui prosjenu web stranicu, njena osnovna svrha je pruanje informacije o proizvodu/usluzi/tvrtci. Ako posjetitelj ne moe doi do eljene informacije ne samo da takva stranica ostavlja lo dojam ve dolazi i do gubitka npr. novca (ukoliko je namjena stranice privui potencijalne kupce/korisnike). Ne postoji nekakav jednostavan recept kako napraviti dobru stranicu, no postoji mnotvo sitnih (i ne tako sitnih) detalja na koje valja obratiti panju. Iskustva uspjenih dizajnera web stranica mogu mnogo pomoi u izbjegavanju tipinih pogreaka u dizajnu web mjesta: grafiki dizajn web mjesta ne smije biti sam sebi cilj, ve sredstvo za realizaciju ciljeva web mjesta;

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

korisnici web mjesta ne smiju biti zanemareni (njihova oekivanja, potrebe i navike ponaanja na webu); web mjesto (poetna stranica) treba to prije privui pozornost korisnika koji joj je pristupio; poetna stranica trebala bi biti jasna, jednostavna, usmjerena ciljevima, saeta i brza za uitavanje; web mjesto ne smije biti toliko sloeno da odbija manje vjete i neiskusne korisnike.

Razvoj multimedije
U poetku razvoja bilo je vrlo malo zahtjeva od korisnika za multimedijskim sustavima (technology pushed). za brzi razvoj multimedije kljuni su bili: novi, brzi procesori i algoritmi koji ih iskoritavaju razvoj tehnologije i pad cijena medija za pohranu razvoj operativnih sustava (GUI) razvoj raunalnih mrea (posebno Internet tehnologija)

Danas je tempo razvoja multimedije podreen brojnim zahtjevima korisnika (market pulled).

Multimedijski elementi Informacije se bolje pamte ako su primljene preko vie osjetila. Informacije primljene osjetilom vida bolje se pamte od informacija primljenih osjetilom sluha (vie od treine modane kore se bavi obradom vizualnih informacija). Slike i filmovi ugraeni u prezentaciju omoguuju da korisnici zapamte izloene informacije neusporedivo bolje nego kada se informacija interpretira samo u tekstualnom obliku. Multimedijalni digitalni materijali zasnivaju se na primjeni osnovnih multimedijskih elemenata: Grafika vana za vizualni dojam multimedijske aplikacije bitmape (paint ili rasterska grafika) ili vektorske (drawn grafika) bitmape - foto-realistine slike i za kompleksne crtee koji zahtijevaju fine detalje vektorska grafika - za grafike oblike koji se mogu matematiki izraziti koordinatama, duljinom i kutevima (crte, pravokutnici, poligoni, krunice,...) Tekst tekst bitan za interakciju i navigaciju kroz aplikaciju: izbornici, gumbi, kljune rijei fontovi, stilovi, veliine, boje Zvuk digitalizirane audio datoteke - zvuni valovi unaaju se u raunalo u analognom obliku i putem zvune kartice se pretvaraju u digitalni oblik kod audio zapisa ljudski glas daje smjernice za izvravanje nekog postupka Animacija udrueni dinamini povezani skup grafikih elemenata/slika i nosi sva obiljeja grafikih prikaza promjena poloaja objekata u pravilu vezana je za izmjenu slike kao vremenski slijed razliitih slikovnih sadraja, omoguava dinamiko predstavljanje injenica i dogaaja Video video - kao film sainjen od niza kadrova neznatno razliitih slika koje kao i kod animacije brzo prikazane u nizu stvaraju dojam pokreta najvei zahtjevi za dodatnim hardverom za ubrzavanje (videokartice, kartice za video kompresiju) i memorijom za pohranu

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

Prostorna i vremenska povezanost sadraja (medija)

1. predavanje

Ulazi i izlazi informacija u raunalo trebaju biti prilagoeni ljudskom nainu prihvaanja informacija. Nuni su razliiti pretvarai koji e informacije mijenjati u skladu s ljudskim potrebama. Potrebno je zato poznavati nain na koji ljudi percipiraju stvarnost, kako prihvaaju i odaju informacije, koji su najprikladniji naini pretvaranja informacija, koje su prihvatljive kvalitete komponenti, a koje pojedinih vrsta informacija. Razumijevanje i zapamivanje sadraja je bolje ako je srodni tekst i slika prostorno to blie jedan drugomu, te ih treba prikazivati simultano i sinkronizirano. Prostorna i vremenska povezanost sadraja su dva srodna imbenika oblikovanja multimedijskih sadraja. Prostorna povezanosti naglaava zdruivanje teksta i odgovarajuih slika prostorno to blie, dok pravilo vremenske usklaenosti istie njihovo vremensko zbliavanje. Relevantni tekst koji objanjava pojedine dijelove ilustracije po mogunosti treba smjestiti unutar ili tik do statikih slika, a nikako ih ne treba razdvajati. Ako se kombinira tekst i pokretne slike (animacija), bolje je uz pokretne slike (animaciju, video i sl.) istovremeno koristiti simultanu naraciju nego tekst. Vidni mediji: tekstovi, e-mail (proirenje vida u prostoru i vremenu), slikarstvo, fotografija, fax (vremensko proirenje vida), video-konferencije (proirenje vida kroz prostor) Sluni i govorni: telefon, radio, mobitel (proirenje sluha kroz prostor), magnetofon, telefonska sekretarica (proirenje sluha kroz vrijeme) Dodirni: haptiko suelje (prostorno), kip (vremensko i prostorno)

Osnovna naela multimedijskog oblikovanja sadraja

Za razliku od tehnolokog pristupa oblikovanja multimedijskog sadraja gdje je u fokusu naglasak na tehnolokoj funkcionalnosti uspjenog prijenosa multimedijske poruke, Mayer kao polaznu toku uzima primatelja sadraja. Ovaj pristup ima u fokusu primatelja kao polaznu toku kada se promilja oblikovanje multimedijske poruke. Kod ovog pristupa cilj je pomoi primatelju da to bolje shvati i zapamti informaciju. Za ovaj pristup Mayer definira naela kako oblikovati multimedijski sadraj, a onda kako ga prilagoditi i koristiti multimedijsku tehnologiju kako bi se pomoglo ljudskoj spoznaji. Uz naelo multimedije prema kojem primatelj bolje pamti i razumije sadraj koji je prezentiran tekstom i slikom, a ne samo tekstom Mayer definira sljedea osnovna naela multimedijskog uenja: prostorna i vremenska povezanost sadraja modalitet zalihost (redundantnost) segmentacija koherencija utjecaj individualnih razlika

Prostorna i vremenska povezanost sadraja: Razumijevanje i pamenje sadraja je bolje ako su srodni tekst i slika prostorno to blie jedan drugomu, te ih treba prikazivati simultano i sinkronizirano. Modalitet: Bolje usvajanje sadraja postie se iz grafike i naracije (govorenog teksta) nego grafike i pisanog teksta. Redundantnost (zalihost): Bolje multimedijsko usvajanje postie se ako se iste informacije ne prezentiraju u vie formata. Segmentacija: Sloeniji multimedijski sadraj bolje se usvaja ako je razdijeljen na manje dijelove, nego kada je dan kao jedinstvena kontinuirana jedinica.

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

Koherencija: Bolje usvajanje postie se ako su dodatni sadraji zanimljivi ali isto tako nebitni sadraji iskljueni,a ne ukljueni. Utjecaj individualnih razlika: Dobar multimedijski dizajna ima vei efekt na primatelja s malo prethodnog znanja u odnosu na one s vie znanja, te na one koji imaju bolje vizualne sposobnosti u odnosu na one kojima su te sposobnosti slabije.

Organizacija digitalnih materijala hipertekst, hipermedija i interaktivnost

Osnovni problemi koji se javljaju pri organizaciji digitalnih materijala su: organizacija i meusobno povezivanje informacija snalaenje (navigacija) u velikom broju informacija, stvaranje odgovarajuih putokaza kroz prikazano znanje vraanje na poetno (prethodno stanje...).

Pri izradi multimedijskih materijala taj problem se najee rjeava pomou hiperteksta i hipermedije. Time se postie izraavanje nelinearne strukture ideja, to je svojstveno ljudskom umu.

Hipertekst
Hipertekst se definira kao tekst koji nema ogranienja linearnosti . Analogno tome moemo ga odrediti kao tekst koji u sebi sadri veze na druge tekstove , odnosno druge dijelove istog teksta. Takvi dijelovi teksta nazivaju se vorovima (nodes) koji se definiraju kao jedinice obavijesti. Mogu biti unutarnji ili vanjski (unutar istog teksta ili u nekom vanjskom tekstu). Skup vorova ini bazu podataka, a vorovi i njihove veze zajedno ine mrenu strukturu. Hipertekst je, kao to je sluaj s mnogim raunarskim tehnologijama, bio teorijski odreen znatno prije no to li su stvoreni tehnoloki uvjeti njegovoga ostvarenja. Jo 1945. godine Vannevar Bush (Bush, 1945.) zamislio je ureaj za unapreenje ovjekovih intelektualnih sposobnosti MEMEX: "Consider a future device for individual use, which is a sort of mechanized private file and library. A MEMEX is a device in which an individual stores all his books, records, and communications, and which is mechanized so that it may be consulted with exceeding speed and flexibility. It is an enlarged intimate supplement to his memory." Izraz hipertekst stvorio je dvadeset godina kasnije Ted Nelson (Nelson, 1965.) te ga definirao kao: ... a body of written or pictorial material interconnected in a complex way that it could not be conveniently represented on paper. Premda danas postoje brojne definicije hiperteksta, koje naglaavaju njegove razliite aspekte, mogue je, unato nepostojanju konsenzusa oko jedinstvene definicije, odrediti njegove bitne znaajke. Te znaajke mogue je podijeliti u tri skupine: s obzirom na nelinearnost, na ustroj te na izvedbene uvjete. Nelinearnost i nesekvencijalnost hiperteksta: Iako su nelinearnost i nesekencijalnost povezani, nelinearnost naglaava njegovu mrenu strukturu (ideje multilinearnosti, vorova, veza i mrea zamjenjuju ideje centra, margina, hijearhije i linearnosti) kao matricu informacija (Moulthrop) dok nesekvencijalnost (Balasubramanian) naglaava nepostojanje unaprijed utvrenoga reda itanja dokumenta. Zbog nadilaenja linearnosti, koje se u konvencionalnim dokumentima naznauje fusnotama, neki slikovito definiraju hipertekst kao uopenu fusnotu (De Bra).
2

Linearnost u multimediji definira se za objekte koji zahtijevaju tono odreeni slijed izvoenja da bi se postigla smislena cjelina (knjiga, film).

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

linearnost i nelinearnost hiperteksta Ustroj hiperteksta: hipertekst se sastoji od vorova (engl. nodes) odnosno blokova ili tekstova meusobno vezanih poveznicama. vor obino sadri jednu ideju odnosno pojam, a moe sadravati i podatak o vrsti informacije (engl. type) koju sadri, na primjer zakonski lanak (Rao & Turoff, 1990). Izvedbeni odnosno tehnoloki uvjeti: za hipertekst je nuna tehnoloka podpora raunar, raunarski sustav sposoban za brz i razgranat prijenos tekstualnih elemanata, u svrhu pomaganja miljenja i komunikacije; mehanizam koji omoguava strojno podrano povezivanje komadiaka teksta (Conklin, 1987); uporaba raunara za prevladavanje linearne, ograniene i fiksirane kvalitete tradicionalnoga teksta) naime, hipertekst je baza podataka (baza podataka u kojoj korisnik moe pomou unakrsnih uputnica (cross-references) skakati na druge dijelove baze ),on se ne moe ispisati kao konvencionalna publikacija (ne moe biti tiskan kao konvencionalna (papirnata) publikacija)

Hipermedija
Hipermedija predstavlja spoj hiperteksta i multimedije. Hipermedija je uobiajena forma strukturiranja informacija koje mogu sadravati tekst, sliku, zvuk, animaciju i sl. To se obino naziva multimedijskim dokumentom ili multimedijskom porukom. Hipermedija/hipertekst je mreno strukturirani tekst koji se sastoji od vorova (koji mogu biti bilo to paragraf, stranica, slika, muzika sekvenca, itd.) i veza izmeu njih koje omoguuju korisniku da izabere razliite smjerove kretanja kroz takav dinamiki dokument.

Tipini predstavnici hipermedijalnih servisa su elektronske biblioteke, enciklopedije, rjenici, multimedijalni magazini, dokumenti, alati za uenje i Web.

Interaktivnost
Najvea i najznaajnija razlika izmeu klasinog i digitalnog medija je u interaktivnosti izmeu korisnika i digitalnih sadraja u rasponu od jednostavne razine poput interaktivnih upitnika do sofisticiranih interaktivnih simulacija. U izradi multimedijskih sadraja preporua se ugraditi to je mogue vie interaktivnih sadraja. Interaktivnost je oblik dijaloga izmeu korisnika i aplikacije, tako da korisnik u potrazi za informacijom prelazi s predmeta na drugi povezani predmet. Interaktivnost Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

omoguuje korisniku biranje, odluivanje, ali i povratno utjecanje na program u stvarnom vremenu zahvaljujui postojanju vie navigacijskih putanja u hipermedijskom programu (navigacija je nain kretanja korisnika kroz hipermedijsku aplikaciju). Vrsta navigacije odreena je koritenim modelom pri izgradnji aplikacije (linearna, hijerarhijska, kruna, slobodna navigacija podruje web dizajna). Za lake snalaenje u navigaciji unutar aplikacije dodaju se pomoni alati kao to su mape, dugmad s tekstom ili simbolima, ikone itd.

Multimedijski sustavi
Multimedijski sustav je sustav sposoban za obradu multimedijskih podataka i aplikacija. Osnovna funkcija multimedijskih sustava su prerada, skladitenje, proizvodnja, manipulacija i izlaganje multimedijskih informacija. Multimedijski sustav je raunalo koje objedinjuje primjenu telekomunikacije, slike, zvuka i video sekvenci. Veina raunalnih sustava za razvoj (autori) i za pregledavanje (korisnici) multimedijskih aplikacija zasnivaju se na Windows ili Macintosh platformi (odabir ovisi o osobnoj sklonosti, financijskim mogunostima, vrsti sadraja koji e se koristiti u aplikaciji) Sastavni dijelovi ili komponente multimedijskog sustava su: hardver (temeljna konfiguracija i pratea tehnologija) softver (multimedijske aplikacije i alati)

Karakteristike multimedijskih sustava

Multimedija Sustav ima etiri osnovne karakteristike: Multimedijski sustavi moraju biti raunalno kontrolirani. Multimedijalni sistemi su integrirani. Predstavljene informacije moraju biti prikazane digitalno. Suelje za prikaz medija je interaktivno.

Poeljna svojstva multimedijskog sustava

Velika procesorska mo istovremena obrada i isporuka velike koliine podataka i stvarnom vremenu Multimedijski podran sustav datoteka dostava medija u stvarnom vremenu (video / audio streaming) Formati datoteka koji podravaju multimediju podaci za prikazi (formati) datoteka trebali bi biti jednostavni za rukovanje s mogunou kompresije / dekompresije u realnom vremenu. Uinkovita i visoka U / I podrka pristup datotekama podsustava treba biti uinkovit i brz, te omoguiti snimanje i reprodukciju podataka u realnom vremenu. Posebna operativnog sustava pristup datotekama sustava s izravnim transferima na disk Skladitenje i memorija velik skladini prostor jedinica vanjskih ureaja za pohranu podataka (HDD) i radne memorije Mrena podrka sustav zajednike podrke za klijent-server sustave i distribuirane sustave.

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

Softverski alati prilagoeni korisniku za brzo i jednostavno rukovanje medijima, dizajniranju i razvoju aplikacija i distribuciji medija.

Hardver (temeljna konfiguracija i pratea tehnologija) multimedijskog sustava

Osnovne komponente hardvera multimedijskog sustava ine:

1. Osobno raunalo Centralna jedinica - mikroprocesor (CPU, Central Processing Unit) obavlja sve raunske operacije i upravlja ostalim komponentama raunala, poput grafikih kartica, pristupa memoriji, tvrdih diskova i mrene komunikacije. veinu trita mikroprocesora za osobna raunala pokrivaju dvije tvrtke: Intel i AMD memorija i ureaji za pohranu RAM, ROM, hard disk disketa, zip, magneto-optiki ureaji DVD (Digital Versatile Disc) CD-ROM itai i snimai ulazni ureaji tipkovnica, mi, grafike ploe (tablets), mikrofon izlazni ureaji monitori, zvunici, komunikacijski ureaji komunikacijski ureaji modem, ISDN adapter, ADSL modem

2. Komunikacijske mree Ethernet, Token Ring, FDDI, ATM, intranet, Internet 3. Ureaji za prikupljanje Fotoaparati, video kamere, skeneri, 3-D ureaji, taktilni senzori, VR ureaji, HDD rekorderi, diktafoni 4. Ureaji za prezentaciju (prikaz) TV, LCD, audio i video sustavi (videokonferencije), ploteri, pisai, smartboard

Multimedijske aplikacije - primjena i vrste

Multimedijske aplikacije dijelimo na samostalne multimedijske i mrene multimedijske aplikacije. Interaktivan CD jedan je od oblika samostalne multimedijske aplikacije i prvenstveno je namijenjen lokalnoj uporabi na osobnom raunalu. Mrena multimedija ukljuuje razliite vrste uporabe multimedije, pri emu se koristi mrena infrastruktura za pristup multimedijskim materijalima pohranjenim negdje na Internetu. Ova grupa ukljuuje VoD (Video na zahtjev) ili MoD (Multimedija na zahtjev) spremita ili aplikacije, video- konferencije i reproduciranje uivo. Multimedijske aplikacije prikladne su za sva podruja koja koriste razliite digitalne medije za prikaz i pristup elektronikim informacijama.

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

10

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

Primjeri primjene multimedijskih aplikacija:

1. predavanje

U poslovanju poslovne multimedijske aplikacije: marketing, prezentacije, reklame, simulacije, katalozi... obuka djelatnika videokonferencije on-line prodaja Dravna uprava vojska je potaknula razvoj laserskih diskova i CD-ROM-ova za elektroniku dokumentaciju U komunikacija uvode se nove generacije telefonskih i kablovskih sustava Na javnim mjestima hoteli, autobusne i eljeznike postaje, trgovaki centri, muzeji (kiosci - samostojea raunala nude prolaznicima informacije i pomo) Kuna uporaba PC raunala, Internet samostalni ureaji za zabavne i edukativne sadraje koji mogu biti prikljueni i na televizor (Playstation, Nintendo, Xbox i sl.) U obrazovanju obrazovne ustanove najprikladnije mjesto za uporabu multimedije nain uporabe multimedije u obrazovanju: ukljuivanje studenata u izradu multimedijske aplikacije obrazovanje na daljinu U Europi postoji i referentna organizacija za multimedijalnu industriju, a to je European Multimedia Associations Convention (EMMAC).

Vrste multimedijskih aplikacija World Wide Web Hipermedijskih courseware Video konferencija Video na zahtjev Interaktivna TV Groupware Home Shopping Igre Virtualna stvarnost Digitalni video editing i proizvodne sustave Multimedijske baze podataka Drutvene mree

Dizajniranje korisnikog suelja

Vaan faktor u stvaranju transparentne tehnologije jest dizajniranje suelja izmeu korisnika i raunala. Aplikacijski program ili bilo koja Web stranica morala bi biti dobro strukturirana i intuitivna kako bi je se moglo lako koristiti i njome lako upravljati. Korisniko suelje je nain interakcije ovjeka s raunalom kroz manipulaciju grafikim elementima i dodacima uz pomo tekstualnih poruka i obavijesti.

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

11

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

Dizajn suelja je vrlo vjeta profesija koja je bazirana na kombinaciji znanstvenog istraivanja o tome kako ljudi ue, zatim razumijevanje o tome kako operativni softver djeluje i dobar je trening u grafikom dizajnu. Korisniko suelje bi trebalo reagirati na komande korisnika dovoljno brzo da omogui praenje promjena koje se deavaju radom korisnika. Vrijeme kanjenja se sastoji od: vremena potrebnog da se korisniki unos primi, obradi, da se izraunaju potrebne promjene na ekranu vremena potrebnog da se promjene prenesu do korisnikog sustava prozora i da se obnovi slika na ekranu.

Po ergonomskim studijama, to vrijeme bi trebalo biti manje od 0.1 sekunde. Prikaza multimedijskog korisnikih suelja programa Front page:

Usporedba suelja Internet explorera i Mozille Firefox

Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

12

Digitalni dizajn i multimedijalni sustavi

1. predavanje

Kontrola sadraja na web-u (oblici cenzure)

Privatnost u on-line komunikaciji ponajvie je ugroena zbog prirode Interneta kao komunikacijskog medija, ali i zbog ponaanja samih korisnika interneta. Protivnici interneta na prvo mjesto stavljaju stranice koje promiu netoleranciju, pornografiju, krenje autorskih prava, nekritiko preuzimanje i plagiranje, nepismenost tekstova itd. U tomu smislu valja razumjeti i one glasove koji predlau da bi na internetu valjalo uvesti neki oblik cenzure. Drugi, pak, mogunost preuzimanja datoteka ubrajaju u dobre i korisne strane interneta, poboljanje mogunosti istraivakog rada, razvijanje kreativnosti, samostalnosti i samopouzdanja te suraivanje radom u skupinama. Ova skupina misli kako se internet po svojoj biti ne moe povezati s cenzurom i kako ovjek, pravom na izbor, zapravo uvjetuje i odgovara za vlastitu slobodu. Za zatitu osobne privatnosti potrebno je informirati se o raunalnoj i internetskoj tehnologiji i razliitim nainima da privatnost pojedinca bude ugroena te primijeniti odgovarajue naine zatite privatnosti. Zatita osobne privatnosti mogua je na sljedeim podrujima: koritenje zaporke/lozinke za pristup informacijskim resursima, uporaba elektronike pote, posjeivanje web stranica, sudjelovanje u online diskusijama i priaonicama, nenamjerno uitavanje pijunskog i oglasnog softvera, odravanje operacijskog sustava i komunikacijskog softvera na osobnom raunalu te kontrola pristupa raunalu pomou vatrozida (firewall). Velik problem kontrole sadraja predstavlja rad u kolama gdje bi se trebalo zabraniti pristup na stranice neprimjerenih sadraja. U praksi postoje primjeri gdje se od roditelja zahtjeva da potpiu izjavu kojom e potvrditi kako znaju da njihova djeca mogu pristupiti neprikladnom sadraju dok se koriste Internetom opremom, te da prihvaaju taj rizik. Ako roditelji odbiju potpisati, njihovoj djeci ne treba dopustiti pristup raunalima.

U ovakvim sluajevima dobro je koristiti se sustavima ocjenjivanja, kao to je dobro poznati PICS (Platform for Internet Content Selection) sustav, kako bi se odluilo to je pristupano. Upozoriti korisnike da e se njihova uporaba Interneta provjeravati i traiti od njih pristanak za to (kao to zahtijeva zakon o zatiti podataka).
Princip rada ovog sustava je jednostavan: svakoj se stranici ovisno o sadraju pridruuje odreena oznaka (etiketa). na taj nain lako se dolazi do eljenih sadraja pomou software-a vri se provjera je li odreena stranica oznaena kao nepoeljna (prema korisnikovom kriteriju), te ako je ne moe joj se pristupiti ogranienja pristupa mogu se definirati s obzirom na pojedine korisnike raunala (profesor i studenti, roditelji i djeca).

Suelje za odreivanje ogranienja pojedinim korisnicima raunala Prof. dr. sc. Goran Martinovi Mr. sc. Slavko Petrinak

13