You are on page 1of 6

Gimnazija Dobrinja Godina: 2013/14

Tema: KOMUNIKACIJSKI DIZAJN


Predmet: Umjetnost dizajna

Ismar Durakovi Profesorica: Anita Smiljani Sarajevo, februar 2014.

Pojam grafiki dizajn razvio se u mnoine oblika koje obiljeavamo pojmovima kao to su grafike komunikacije, vizualne komunikacije, vizualni dizajn i komunikacijski dizajn.

Komunikacijski dizajn je mjeovita disciplina izmeu dizajna i informacijskog razvoja koja se bavi time kako printani i elektronski mediji komuniciraju s ljudima. Komunikacijski dizajn se ne bavi samo stvaranjem poruke, ved i stvaranjem novih medijskih kanala kako bi se osiguralo da poruka stigne do ciljane publike.

Komunikacijski dizajn nastoji privudi, inspirisati, stvoriti elju i motivirati ljude da reagiraju na poruke.

Pojam komunikacijski dizajn esto se koristi kao zamjena za vizualne komunikacije.

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje drutvene, humanistike i tehnike znanosti s kreativnoumjetnikom sastavnicom, a bududi da nezaobilazno sudjeluje u proizvodnji, kako predmeta tako i znaenja, ima izniman utjecaj na masovnu kulturu.

Dizajnerski proizvodi su ogledi ivotnih stilova. Dizajnom se komunicira identitet i karakter, djelatnost i profil. Digitalna revolucija je virtualizirala ivot, pa se zbog toga pojavio dizajnerski pokret otpora konformistikoj logici.

Komunikacijski dizajn podrazumijeva dijalog izmeu poruke, klijenta, dizajnera i publike.

Dizajneri koji svoje napore u najvedoj mjeri posveduju oglaavanju, marketingu i razvoju trinih marki implicitno podupiru mentalni okoli koji je toliko zasiden komercijalnim porukama da mijenja nain na koji ljudi govore, misle, osjedaju, reagiraju i meusobno komuniciraju. U izvjesnoj mjeri, oni pomau stvaranju ograniavajudeg i neizmjerno tetnog oblika javnog diskursa.

Teoretiar Max Bruinsma grafikog dizajnera naziva informacijskim agentom ija je zadada kondenzirati informacije u kulturni sadraj.

Bruinsma u asopisu Eye pie: Grafiki dizajneri vie ne slau stranice, oni su postali agenti informacija. Trebamo prestati misliti o dizajnu kao konstrukciji grafike, proizvoda, usluge, sustava i okoline, te razmiljati o njemu kao o sredstvu koje potie ljude da djeluju, da ostvare svoje elje i zadovolje svoje potrebe. Moramo sluiti ljudskim potrebama i eljama: objekti dizajna trebaju nam biti samo sredstva.

You might also like