Uf Skripta - Informatika

SVEUILITE U ZAGREBU
UITELJSKI FAKULTET
KATEDRA ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI
prof. dr. sc. Ljubica Baki-Tomi

doc. dr. sc. Mario Dumani
ODABRANA POGLAVLJA IZ
METODIKE NASTAVE INFORMATIKE
sveuilina skripta
Drugo dopunjeno izdanje

ISBN 978-953-7210-65-6
Zagreb, travanj 2012.
Metodika nastave Informatike
IZVADAK IZ RECENZIJA
"Skripta s naslovom "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" autora doc. dr. sc.
Ljubice Baki-Tomi i doc. dr. sc. Maria Dumania, je sveuilina skripta koja broji 194 stranice
teksta pisanog u digitalnom obliku, sadri 8 poglavlja i brojna potpoglavlja, te preko 60 slika ili
shema, dijagrama ili tabela i 4 vea priloga. Broj referenci citirane i koritene literature je 197.
Podruje znanosti koje autori predstavljaju u sveuilinoj skripti ODABRANA POGLAVLJA IZ
METODIKE NASTAVE INFORMATIKE, ima posebnu vanost, jer pokriva danas posebno ubrzano
razvijani dio informatike, informatike znanosti i prakse, te informatike tehnologije, kojom trebaju
ovladati mnogobrojni studenti svih znanstvenih i strunih usmjerenja.
Skripta je znalaki kombinirana sa udbenicima informatike za studente drutvenih i tehnikih
znanosti, te usklaena sa vaeim edukacijskim programima dodiplomskih i poslijediplomskih studija
informatike i informacijske znanosti i tehnologije kao i predavanjima autora na uilitima u
Hrvatskoj, a posebno na Uiteljskom fakultetu, Sveuilita u Zagrebu.
Sva nazivlja i jedinice usklaene su sa tehnikim normama Uiteljskih fakulteta u Hrvatskoj.
Skripta je prvenstveno namijenjena studentima Uiteljskih fakulteta u Hrvatskoj, a mogu je
koristiti i studenti ostalih srodnih fakulteta."
Recenzent: red. prof. dr. info. sc. Slavko imundi
"Sveuilina skripta "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" rezultat je

viegodinjeg rada autorskog dvojca doc. dr. sc. Ljubice Baki-Tomi i doc. dr. sc. Maria Dumania,
sa Uiteljskog fakulteta u Zagrebu. Osnovni kriteriji za odabir tema koje su u skripti obraene bile su
potrebe studenata, buduih uitelja razredne nastave s modulom informatika, ali i znanstveni i
tehniki dosezi informacijsko-komunikacijskih alata, obrazovnog software-a kao i ostalih obrazovnih
inovacija iz svijeta. Sve je to znalaki metodiki obraeno u skripti kako bi budui uitelji mogli
suvereno vladati novom informacijskom tehnologijom, oblicima, znanjima i vjetinama, te na
primjeren nain to pribliiti djeci, njihovim buduim uenicima."
Recenzent: prof. dr. sc. Vladimir imovi
Uiteljski Fakultet Zagreb

1
Sadraj
1.
2.
3.
4.
Uvod ......................................................................................................................................................... 5
1.1.
Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje ............................................................... 7
1.2.
ICT tehnologija u Hrvatskoj ............................................................................................................ 9
1.3.
Primjena ICT tehnologije u nastavi .............................................................................................. 10
1.4.
Kompetencije uitelja .................................................................................................................... 11
Utjecaj uporabe raunala u odgoju i obrazovanju djece u osnovnoj koli ...................................... 15

2.1.
Utjecaj raunala na osnovne sposobnosti ..................................................................................... 15
2.2.
Evolucija osnovnih sposobnosti .................................................................................................... 18
2.3.
Pedagoki pristupi ......................................................................................................................... 18
2.4.
Istraivanja o uporabi raunala u Hrvatskoj ................................................................................ 19
2.5.
Obrazovanje uitelja za uporabu raunala u nastavi.................................................................... 20
2.6.
Obrazovanje uenika za uporabu raunala u nastavi ................................................................... 21
2.7.
Opremljenost uionica i potrebni uvjeti za primjenu raunala u nastavi ..................................... 22
Uporaba raunala u nastavi ................................................................................................................. 26

3.1.
Uporaba raunala u radu s darovitom djecom ............................................................................. 27
3.2.
Uporaba raunala u radu s djecom sa posebnim potrebama........................................................ 28
3.3.
Zanimljivosti u svijetu raunala buenje kreativnosti u radu s djecom ..................................... 30
3.3.1.
3D grafika ................................................................................................................................. 30
3.3.2.
Robotika ................................................................................................................................... 35
Uenje i Internet ................................................................................................................................... 39

4.1.
Internet .......................................................................................................................................... 39
4.2.
World Wide Web............................................................................................................................ 41
4.3.
Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu ..................................................................... 42
4.4.
Sigurna uporaba Interneta (kod kue i u koli) ............................................................................. 44
4.5.
Uenje i pouavanje na daljinu ..................................................................................................... 53
4.5.1.
to je to uenje i pouavanje na daljinu?.................................................................................. 53
4.5.2.
Definicija uenja i pouavanja na daljinu ................................................................................. 55
4.5.3.
Uenje i pouavanje na daljinu - povijesni razvoj .................................................................... 57

2
4.6.
Posebnosti cjeloivotnog uenja i pouavanja na daljinu ............................................................ 65
4.6.1.
Uenje i pouavanje na daljinu ................................................................................................. 65
4.6.2.
Uenje i pouavanje na daljinu u okviru akademske zajednice ................................................ 66
4.6.3.
Alati za e-learning .................................................................................................................... 68
4.6.4.
Standardi na podruju e-leraning-a .......................................................................................... 73
4.6.5.
Tehnologije za realizaciju e-learning-a .................................................................................... 77
4.6.6.
Portali za samouenje ............................................................................................................... 84
4.6.7.
Online provjeravanje znanja ..................................................................................................... 92
4.6.8.
E-learning klasifikacija ............................................................................................................. 99
4.6.9.
Virtualna uionica .................................................................................................................. 103
5.
Primjena raunala u budunosti ....................................................................................................... 113
6.
CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning) ....................................................................... 114
7.
8.
6.1.
Uvod ............................................................................................................................................ 114
6.2.
Povijesni razvoj ........................................................................................................................... 114
6.3.
Vrste CALL programa ................................................................................................................. 116
Programski paket "Before You Know It" ......................................................................................... 117

7.1.
O programu ................................................................................................................................. 117
7.2.
Mogunosti programa ................................................................................................................. 118
7.3.
Upute za uenje ........................................................................................................................... 125
7.4.
Prednosti i nedostaci programa "Before You Know It" .............................................................. 126
Programiranje ..................................................................................................................................... 126

8.1.
Evaluacija programskih jezika .................................................................................................... 126
8.2.
Proceduralni programski jezici ................................................................................................... 127
8.3.
Objektno-orijentirani programski jezici ...................................................................................... 128
8.4.
Objektno-orijentirano programiranje ......................................................................................... 130
8.4.1.
Osnovne karakteristike objektno-orijentiranog modela .......................................................... 131
8.4.2.
Objekti u objektno-orijentiranom programiranju ................................................................... 132
8.5.
Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog programiranja........................................... 133
8.6.
Operacijski sustav Windows ........................................................................................................ 134
8.7.
Informatika i programski jezici u obrazovanju ........................................................................... 135
8.7.1.
Igra i uenje od prvog razreda ................................................................................................ 136
8.7.2.
Program Scratch ..................................................................................................................... 136
8.7.3.
Objektno-orijentirano programiranje kroz oi djeteta ............................................................ 138

3
8.8.
Programski jezik PC LOGO ........................................................................................................ 141
8.8.1.
Razvoj programa .................................................................................................................... 141
8.8.2.
Verzije LOGO jezika .............................................................................................................. 142
8.8.3.
LOGO u osnovnokolskom programu .................................................................................... 142
8.8.4.
Suelje LOGO jezika .............................................................................................................. 143
8.8.5.
Programiranje ......................................................................................................................... 144
Literatura ..................................................................................................................................................... 146

Prilog A Popis web stranica za uitelje, uenike i djecu ....................................................................... 153
Prilog B Primjeri koritenja aplikacije Power Point u nastavi i poslovima uitelja ........................... 159
Prilog C Primjena raunala u nastavi matematike (redovna nastava) ................................................ 171
Prilog D Programski jezik LOGO........................................................................................................... 174

4
1. Uvod
ivimo
doba
sveope
informacijske-komunikacijske
revolucije
koju
karakterizira sve vea internacionalizacija, globalizacija i integracija. Obrazovanje

pojedinca,
moralnom,
etikom,
informacijskom
duhovnom
aspektu,
dananjem drutvu predstavlja veliki izazov. Nagle promjene tehnolokog

razvoja koje kontinuirano zahtijevaju prilagodbu drutva nameu svoja pravila
svim
sustavima,
pa
tako
odgojno-obrazovnim
sustavima.
Uenje
je
permanentni proces koji ovjeka prati cijeli ivot, a primjena suvremenih

pomagala u obrazovanju djece i odraslih veoma je vana aktivnost kojoj bi
trebala biti posveena posebna panja na nivou drutva u cjelini. Suvremena
pomagala, imaju svoju dobru i lou stranu. Kao i u mnogim ivotnim stvarima, i
u ovom aspektu potrebno je pronai umjerenost. Tehnologija sama po sebi
predstavlja dodatni alat koji nam omoguuje efikasnije provoenje aktivnosti, no,
ovisno o tome kako se ona koristi i u kojoj mjeri, moi e pomoi socijalnom i
duhovnom razvoju djeteta. Biti strunjak na nekom podruju znai poznavati sve
pogreke i nedostatke tog podruja. Iskustvo rada sa sobom nosi mudrost i ako
uitelji i profesori danas ele primjenom novih tehnologija prenijeti znanje svojim
uenicima i studentima tada oni sami moraju postati poznavatelji tih tehnologija.
Bez obzira u kojoj okolini i s kojom vrstom tehnologije uenici usvajaju znanja,
bilo da je to virtualna uionica (sustavi uenja i pouavanja na daljinu) ili
klasina uionica (kolska ploa i kreda), ploa ili web aplikacije, na prvom
mjestu potrebna je zdrava atmosfera i komunikacija na relaciji uitelj-uenik.
Kvaliteta uitelja, koji poznaje sebe u odnosu na uenika, koji kontinuirano radi
na vlastitom usavravanju s pedagokog aspekta je kljuan i najvaniji faktor
cijelog odgojno-obrazovnog procesa. Sve ostalo, to e i biti navedeno u ovom
radu, su samo nijanse u procesu uenja. Dakle, kvaliteta nastave se moe podii
primjenom nekih od tehnologija, gdje treba znati koja vrsta pomagala, na koji
nain i u kojem podruju. To naznauje da potpuno ukidanje nekog sustava
(klasino provoenje nastave) i uvoenje novog (sustavi uenja i pouavanja na
daljinu, e-learning uenje) ne pridonosi razvoju. Samo prihvaanjem dobrih
aspekata starijih sustava i njihovim integriranjem s novim sustavima stvara
jednu kvalitetnu i sigurnu bazu znanja za daljnju nadogradnju u budunosti.
U ovom radu prezentirat e se neke od osnovnih metoda ICT tehnologija
5
(informacijsko-komunikacijske tehnologije, eng. Information and communication

technologies) koje se koriste u dananjim odgojno-obrazovnim sustavima i to na
slijedei nain:
objanjenjem osnovnih pojmova ICT tehnologije (sustava),
davanjem praktinih primjera koritenja odreene ICT tehnologije (vidjeti

poglavlje Prilog).
Polako svi uviamo da se pod pritiskom kontinuiranog razvoja ICT tehnologije i

pristupanosti raunala danas stvara potreba za veom prisutnou ICT
tehnologije u primarnom obrazovanju. Danas veliki broj domainstava posjeduje
raunalo s mogunosti pristupa Internetu to omoguava ueniku otkrivanje ICT
tehnologije. esto smo u prilici uti od uitelja i uiteljica kako njihovi uenici
znaju puno o raunalima, to su "nauili sami" otkrivajui svijet ICT-a ili uz
pomo roditelja. Pitanja koja se nameu su: "Gdje je tu uitelj?", "Koje su
njegove kompetencije?" i "Koja je njegova uloga?".
Nagli porast znanja utjee na drutvo znaajnom snagom i zahtjeva potrebe
za promjenama unutar tradicionalne kole, gdje sustav odgoja i obrazovanja
mora odgovarati na te potrebe.
Kada je rije o informacijskoj tehnologiji koja se mijenja velikom brzinom,
onda se sustav nalazi pred tekim zadatkom u pripremi uenika za tako
dinaminu okolinu kojoj je konani cilj cjeloivotno uenje i ulazak u "drutvo
znanja". Svrha je osnovnog kolstva, njegov temeljni smisao, omoguiti ueniku
stjecanje znanja, vjetina, umijea, stavova i navika potrebnih za ivot, rad i
daljnje kolovanje. To se tvrdi i u dokumentu Informacijska i komunikacijska
tehnologija iz Strategije razvitka Republike Hrvatske; Hrvatska u 21. stoljeu;
"Obrazovni
sustav
MORA
OSPOSOBITI
za
ivot
drutvu
znanja
(informacijskom drutvu) mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim

kolama te one koji e tek ui u sustav redovitog kolovanja. Nadalje, obrazovni
se sustav mora suoiti s injenicom da uenike mora pripremiti za cjeloivotno
uenje koje se namee kao nuan preduvjet uspjenog djelovanja u buduem
drutvu znanja."
Na Uiteljskom fakultetu u Zagrebu nastoji se unutar razredne nastave

6
paralelno omoguiti i uenje informatikog opismenjivanja i primjena ICT-a u

nastavi
drugih
predmeta.
Time
se
postie
korelacija
izmeu
iskljuivo
informatike pismenosti i mogunosti koritenja ICT tehnologije u svakodnevnom

nastavnom procesu.
Danas je suvino dokazivati poeljnost i potrebu primjene informacijske
tehnologije u obrazovanju. Preostaje jedino osmisliti naine, metode i programe
rada. Pritom se misli ponajprije na raunalnu tehnologiju. Kako bi ostvarili ove
pretpostavke neophodno je obrazovati budue uitelje ne samo kao informacijski
pismene ljude ve ih osposobiti i za koritenje ICT tehnologije u svakodnevnom
nastavnom procesu. Zadatak nije niti jednostavan niti lak posebice ako znamo da
danas ne postoji metodika ICT tehnologije u primarnom obrazovanju, odnosno
osnovni temelj koji je neophodan za obrazovanje buduih uitelja. Ta spoznaja
ima svojih nedostataka i prednosti. Nedostaci se ogledaju u kontinuiranoj
opasnosti
traganja
izmeu
postojeih
metodika
srodnih
predmeta
poput
matematike, prirode i drutva traei mjesto metodike informatike. Prednosti su

jednostavne
i ogledaju
se
slobodi otkrivanja
novih
spoznaja,
slobodi
prihvaanja novih zakonitosti unutar metodike informatike koje su specifine za

ICT tehnologiju. Metodika informatike ima za zadatak istraivati specifinosti i
zakonitosti unutar informacijskih znanosti i istraivati mogunosti ICT tehnologije
u uenju i pouavanju ostalih predmeta primarnog obrazovanja. Ovaj zadatak je
iskljuivo usmjeren na mogunosti i potrebu korelacije metodike informatike i
metodike drugih predmeta u primarnom obrazovanju. Uzmimo za primjer
potrebu prikaza uenicima flore i faune jadranskog mora gdje ICT tehnologija uz
pomo simulacija, fotografija, digitalnih materijala omoguuje uenicima da
"virtualno zarone" ispod povrine mora i istrae, upoznaju floru i faunu
podmorja. Potrebno je naglasiti da tu postoje i mogunosti nepotrebnog
koritenja ICT tehnologije poput uenja o prirodnom okoliu uz pomo ICT
tehnologije umjesto zornog prikaza okolia oko kole ili mjesta u kojemu ivimo.
1.1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje

Informacijsko-komunikacijska
tehnologija
definira
se
kao
kombinacija
informatike tehnologije s drugim tehnologijama, posebice komunikacijskom

tehnologijom.

7
Informacijsko-komunikacijske
tehnologije
(eng.
ICT
Information
and
communication technologies) danas se pojavljuju u svim glavnim funkcijama

drutva
poduzetnitva:
administraciji,
marketingu.
istraivanju,
ICT
razvoju,
ukljuuju
irok
projektiranju,
spektar
proizvodnji,
sklopovske
(eng.
hardware) i programske (eng. software) podrke i telekomunikacijskih sustava

koji se slue raunalnim sistemima i slue ljudima koji komuniciraju putem njih.
Svojim mogunostima prikupljanja, pohranjivanja, prenoenja i obrade svih vrsta
informacija ICT je unaprijedila sve grane gospodarstva i javnih djelatnosti. ICT
ini podlogu za kreativnu i djelotvornu uporabu znanja. Znanje i inteligentno
koritenje informacija postaju kljuni faktori novog gospodarstva te se umjesto
naziva informacijsko drutvo sve vie upotrebljava i naziv drutvo znanja.
Vaan dio informacijskog drutva, ali i drutva znanja, jest koritenje ICT u
obrazovanju gdje se uenici susreu s nainom rada novih tehnologija i preko
njih s radom drutva u cjelini. Kada se govori o ICT u obrazovanju, tada se
koristi akronim ITLET (eng. Information Technology for Learning, Education and
Training) koji predstavlja kljuan element u svim oblicima i modelima uenja na
daljinu.
Prema UNESCO-u pojam informacijsko-komunikacijske tehnologije, koja se
primjenjuje u odgoju i obrazovanju, izrastao je iz prijanjeg pojma informacijske
tehnologije (eng. Information Technologies) i novih tehnologija, te predstavlja
ogromno podruje brzih promjena i brzog rasta. U tom smislu, ICT doprinosi i
isticanju
novih
pojmova
poput
informacijsko-komunikacijske
pismenosti
digitalne pismenosti.
Primjena informacijske tehnologije u edukaciji na globalnoj razini moe se
podijeliti u sljedee kategorije:
individualno uenje i pouavanje,
vjebanje i ponavljanje pri stjecanju znanja i vjetina,
pomo u pretraivanju informacija i pristup bazama podataka,
komunikacija sa strunjakom na odabranom podruju,
obrada teksta i proraunskih tablica,
simulacija modela rada sloenih fizikalnih sustava u svrhu razumijevanja

8
djelovanja sustava,
grupno uenje i pouavanje,
komunikacija elektronikom potom (uenik, uitelj, roditelj),
programska podrka za prezentaciju rezultata rada u grupnom radu,
video prezentacije,
programska
podrka
za
video
konferencije
udaljenim
grupama
suradnikom radu,
komunikacija meu udaljenim lokacijama,
pedagoka dokumentacija,
evidencije - praenje uenika,
evidencije na razini razreda,
evidencije na razini kole,
administrativni poslovi,
podrka rada tajnitva, raunovodstva, kolske kuhinje i sl.
1.2. ICT tehnologija u Hrvatskoj

Studije o koritenju ICT-a u obrazovanju pokazuju relativno dobre rezultate.
Od rujna 2005. u Hrvatskoj je implementiran niz CARnetovih online servisa za
kole (e-mail, LMS, online sustav za testiranje znanja i drugi). Do jeseni 2006.
godine gotovo su sve obrazovne institucije u zemlji implementirale irokopojasnu
vezu. Meutim, to se tie informatike opreme u kolama situacija nije
zadovoljavajua broj raunala na 100 uenika u Hrvatskoj jo uvijek zaostaje
za europskim standardom.
ICT postavljaju nove zahtjeve pred odgojno-obrazovne sustave. Raunala i
dodatna oprema zajedno s prateom programskom podrkom postali su
dragocjeni i nezaobilazni alati u svim sferama drutvenog ivota. Da bi ovo bilo
istina neophodan je angaman cjelokupne drutvene zajednice. Ovaj problem
nastoji se rijeiti irim nizom akcija kako bi Hrvatska zaista krenula prema
drutvu znanja. Temeljem Programa e-Hrvatska, koji je pokrenula Vlada RH,
uspostavljen je okvir za provedbu i praenje programa na razini aktivnosti,

9
projekata i provedbenih mjera kako bi se osigurala kvalitetna i uinkovita

transformacija hrvatskog drutva u drutvo znanja. Dio tog Projekta se odnosi i
na
podruje
e-obrazovanja
koje
je
nadlenosti
Ministarstva
znanosti,
obrazovanja i porta. Tako projekti u podruju informatizacije obrazovanja

ukljuuju nekoliko aspekata meu kojima su aplikativna podrka poslovnim
procesima u obrazovnim ustanovama, primjena informacijske i komunikacijske
tehnologije u nastavi, te uvoenje informatike kao obaveznog nastavnog
predmeta u osnovne i srednje kole. U skladu s Programom Vlade RH za
mandatno razdoblje 2003.-2007. Program e-Hrvatska 2007. godine trebao je
omoguiti informatizaciju hrvatskog kolstva u sklopu ukupne modernizacije
naobrazbe, te razviti sustav obrazovnih programa putem Interneta za iroku
uporabu i kontinuirano obrazovanje.
1.3. Primjena ICT tehnologije u nastavi

Tijekom
posljednjeg
desetljea
strunjaci
istiu
goleme
potencijale
obrazovanja zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. U

nastavku su navedene neke od prednosti primjene raunala u nastavi:
raznolikost,
zanimljivost,
suvremenost,
motiviranost,
komunikativnost,
preglednost,
vraanje i ponavljanje do potpunog razumijevanja,
bolje pamenje sadraja.
Raunalo se smatra uinkovitim nastavnim pomagalom kako bi uitelj prenio

informaciju
koja
je
usmjerena
nekom
specifinom
obrazovnom
cilju.
Informacijsko-komunikacijske tehnologije:
olakavaju i obogauju pripremu nastave u nekim podrujima, lake

analiziraju nastavni proces omoguuju izvedbu simulacija, igranje uloga,

10
vjebanje donoenja odluka,

pruaju mogunost za cjeloivotno napredovanje i profesionalan razvoj jer

nude teajeve za uenje na daljinu, asinkrono uenje i uenje prilagoeno
potrebama korisnika,
motiviraju uitelje pri razbijanju profesionalne izolacije. Uitelji s lakoom

dolaze u kontakt s kolegama, mentorima, strunim centrima te izvorima
materijala,
uitelji mogu imati kontakt s uenicima bez obzira na fiziku udaljenost,
u obliku virtualnih zajednica olakavaju razmjenu informacija, ideja i

iskustva kao i suradnju na projektima, razmjenu materijala i komunikaciju
s kolegama i uenicima.
Kako bi ICT bila na pravi nain iskoritena u nastavi potrebno je uvesti nove
tehnologije u obrazovanje i ujedno izmijeniti, odnosno prilagoditi i sam nain
uenja. Sintezom klasine programirane nastave, osloncem na tradicionalnu
nastavu (jedan uenik - jedan uitelj), te primjenom tehnike i programske
podrke raunalnih sustava u posljednjih se etrdeset godina formirao novi oblik
nastave najee zvan nastavom pomou raunala, NPR (eng. Computer Assisted
Instruction, CAI).
Meutim, od 1959. godine, kada je na Sveuilitu Illinois-Urbana u SAD-u
zapoela primjena prvog viekorisnikog raunalnog sustava u nastavi, PLATO,
pa
sve
do
dananjih
dana
ne
prestaje
otro
sueljavanje
miljenja
prednostima, slabostima, dometima i granicama primjene raunala u nastavi.

Hoe li uvoenje novih tehnologija doprinijeti tradicionalnoj nastavi i ostvariti
kvalitetniji proces uenja na kraju doista ovisi o uiteljima, o njihovoj ulozi
prvenstveno kao ovjeka i pedagoga, a zatim i kao strunjaka na odreenom
podruju.
1.4. Kompetencije uitelja

U Hrvatskoj je prisutna veoma nepovoljna situacija glede efektivnog koritenja
tehnologije u obrazovanju. Posebno znaajni problemi u ovom segmentu su
nedovoljna
educiranost
uitelja
koritenju
informacijsko-komunikacijske

11
tehnologije, kao i jo uvijek nedostatno pruanje edukativnog sadraja putem

navedenih infrastruktura. Uzrok ovakvom nepovoljnom stanju treba traiti u
nedovoljnoj informatikoj pismenosti. Razvojem informatike tehnologije sve se
vie
susreemo
pojmom
informatike
pismenosti,
ali
irim
pojmom
informacijske pismenosti, koja je osnova za razvoj suvremenog drutva.

Informatika pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost
koritenja raunala i raunalnih programa.
Informacijska pismenost (eng. information literacy) predstavlja uoavanje
potrebe za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako nai, procijeniti i
iskoristiti najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se
rijeio odreeni problem ili donijela kakva odluka. Pri tome izvori informacija
mogu biti razliiti: knjige, asopisi, raunala, TV, film, Internet ili bilo to drugo.
Informacijska pismenost ukljuuje sposobnosti:
prepoznavanje potrebe za informacijom,
pronalaenje informacije,
analiza i vrednovanje informacije,
koritenje informacije,
objavljivanje informacije.
Najkrae reeno, informacijski pismena osoba jest ona osoba koja je nauila
kako uiti. Ona zna uiti jer zna na koji je nain znanje organizirano, kako nai
informacije koje su joj potrebne i kako preraditi i koristiti naene informacije na
nain da i drugi mogu uiti iz njih. To je osoba pripremljena za cjeloivotno
uenje jer uvijek moe pronai informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluke
s kojima se susretne.
Uitelji su prvi koji bi trebali posjedovati sposobnosti za snalaenje u
beskrajnoj mrei informacija, sposobnosti pronalaenja odgovarajuih vrsta
informacija, njihovoj selekciji, sposobnosti vrednovanja i evaluacije, drugim
rijeima informacijsko-komunikacijske vjetine i sposobnosti.
Ako se kompetencija definira kao priznata strunost, postavlja se pitanje koje
su to kompetencije tj. sposobnosti koje su potrebne dananjim uiteljima?

12
Kakvog to uitelja treba dananja (i budua) suvremena kola?

Odgovori na ova pitanja nisu jednostavni niti jednoznani. Oni se mogu traiti
na razliite naine. U teoriji i obrazovnoj praksi razliita su polazita i putovi za
pronalaenje odgovora, odnosno kreiranje popisa kompetencija koje bi morali
imati dananji uitelji.
Neka od tih polazita su:
teorijska polazita koja postavljaju strunjaci za obrazovanje uitelja,
promjene u drutvu i kao posljedica tih promjena nova uloga uitelja,
popisi kompetencija koje posjeduju uspjeni (ugledni) uitelji,
rezultati evaluacijskih studija kontrole kvalitete,
popisi
praktinih
kvalifikacija
koje
treba
posjedovati
uitelj
nakon
zavretka studija,
reforma prethodnih stupnjeva obrazovanja,
meunarodne
komparacije
uvrtavanje
obrazovanja
uitelja
meunarodne trendove.
Ako se izdvoje miljenja nekih autora o kompetencijama koje proizlaze iz
promjena u drutvu, a odnose se na "novu" ulogu uitelja, moe se rei da se
one prije svega odnose na spremnost i otvorenost za promjene. A jedna od tih
promjena svakako je i sve vea prodornost ICT u sve pore drutva pa tako i u
kolstvo. Iako nitko i nita ne moe nadomjestiti ili zamijeniti dobrog uitelja,
nove tehnologije mogu uitelje rasteretiti nekih rutinskih poslova te oni na taj
nain dobivaju dodatno vrijeme za upoznavanje i motiviranje uenika.
U analizi koju je priredio ured Eurydice (2003) pokazalo se da danas niti jedna
drava, kada postavlja zahtjeve za uitelje, vie ne razmilja samo o klasinim
(specifinim) kompetencijama koje su vezane uz rad s uenicima, uenje i
pouavanje. Uz te klasine zahtjeve, u analizi je identificirano pet podruja kao
novih kompetencija ("new competences now expected of teachers", Eurydice,
2003: 6), a ta su:
pouavanje uz upotrebu suvremene informacijske tehnologije (ICT),

13
integracija djece s posebnim potrebama,
rad u skupini s razliitom djecom, pa i multikulturalno mjeovitim

skupinama,
menadment kole i razliiti administrativni poslovi, rjeavanje konflikata

(Razdevek-Puko, 2007., 6).
Posjeduju li uitelji u Hrvatskoj tu kompetenciju? Istraivanjem, koje je

provedeno 2003. godine od strane Instituta za drutvena istraivanja u Zagrebu
Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, dolo se do rezultata koji ukazuju
da veina uitelja rijetko koristi informatiku tehnologiju u nastavne svrhe
(Baranovi i sur., 2004.). Istraivanje je pokazalo kako hrvatski uitelji u
nedovoljnoj
mjeri
posjeduju
kompetenciju
koja
se
odnosi
na
koritenje
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U jednom drugom istraivanju istog Instituta provedenom 2004. godine i sami
uitelji su procijenili kako posjeduju nedovoljna informatika znanja, a to je
prema njihovim procjenama rezultat loeg doprinosa inicijalnog fakultetskog
obrazovanja, ali i dosadanjeg organiziranog strunog usavravanja. To ne znai
da oni sami nisu zainteresirani za stjecanje novih znanja i vjetina. Rezultati
istraivanja ukazuju na nezadovoljavajue stanje u praksi obrazovanja i
profesionalnog usavravanja uitelja u podruju informatike pismenosti i njene
primjene u nastavi. S tim u skladu vizija razvoja buduih modela i programa za
obrazovanje i profesionalno usavravanje uitelja trebala bi ukljuivati sadraje,
vjetine i sposobnosti povezane s primjenom elektronikih medija i koritenjem
suvremenih obrazovnih tehnologija putem razvijanja i primjenjivanja tih novih
obrazovnih tehnologija. Uitelji i njihovo obrazovanje u ovom aspektu postaju
znaajni imbenici bez kojih odgoj i obrazovanje buduih generacija ne bi bio
mogu.

14
2. Utjecaj uporabe raunala u odgoju i obrazovanju djece

u osnovnoj koli
Kakav je utjecaj novih informacijskih tehnologija na proces uenja u

klasinom obrazovanju u koli?
Moe li tehnologija zamijeniti uitelja?
Kako na tehnologiju gledaju mladi?
Kako djeca percipiraju rad s raunalom?
Kako mogu znanja i sposobnosti, steene u koli, biti modificirane

informacijskom tehnologijom?
to postaju osnovne sposobnosti?
Koje su nove sposobnosti koje trebaju biti svladane?
Koji su kognitivni preduvjeti potrebni za "nova" uenja?
Koje su kognitivne posljedice?
Koji su kljuni faktori kvalitetnog obrazovanja?
2.1. Utjecaj raunala na osnovne sposobnosti

Dimenzija vremena u uenju
U mnogim okolnostima ueno je kako uenje koje je zasnovano na raunalu
ubrzano, i to na razliitim razinama kolovanja i u razliitim situacijama uenja.

15
Koristei raunala uenici ue vie, zadravaju vie ili svladavaju istu koliinu
informacija bre.
Upravo uitelji izvjeuju da tamo gdje su raunala uvedena u nastavni rad,
uenici svladaju program u kraem vremenu.
Francuski pisac Naymark koji opisuje mogue razloge koji se nalaze u korijenu
promatranog procesa uenja LOGO-a, rekao je: "Mogunosti raunala vjerojatno
mogu oblikovati put djetetova razvoja, ubrzavajui njegove pojedine faze. Ta je
zrelost vjerojatno povezana s kombinacijom blagotvornih naina kojima raunalo
moe
pomoi
tijekom
odreenih
procesa
uenja.
Ti
su
korisni
aspekti
meudjelovanje, stalno stimuliranje uenika, neposredno samo-ispravljanje,

nezavisnost, stvaralatvo i uenikovo izraeno aktivno sudjelovanje".
Kontekst uenja
U kontekstu uenja strunjaci raspravljaju o individualnom nasuprot grupnom
uenju, ili osobnom reagiranju mladih na raunalo.
Studije u Skandinaviji pokazuju da su uenici, koji su motivirani za uenje uz
pomo raunala, spremni utroiti svoje vrijeme i energiju na pronalaenje putova
u razvijanju vlastitih novih sposobnosti. Ta promatranja pokazuju povienu
razinu drutvene interakcije i mogunost prenoenja njezinih dobrih strana u
krist uenikova kolskog rada openito.
Sadraj uenja
Dva su osnovna nastojanja; jedno tei tome da se razjasni utjecaj raunala na
"stare" osnovne sposobnosti, kao to su itanje, pisanje i raunanje, a drugo
nastoji analizirati vanost moguih "novih" osnovnih sposobnosti, neposrednije
povezanih
kognitivnim
zahtjevima
mogunostima
koje
su
razotkrile
tehnologije.
itanje
Na podruju itanja informacijska tehnologija moe djelovati razliito:
na okolinu za uenje,
na motivaciju uenika i onih koji ih ue,

16
uvoenjem novih sadraja i novih tehnikih pomagala.
Sposobnost itanja je stari problem. Mnoge analize radile su istraivanje po

pitanju kvalitete i poznavanju kolskog materijala za itanje. Doprinos raunala u
tom je pogledu jo nejasan. Osnovno je pitanje moe li svaki odgovarajui
nastavni materijal biti upotrijebljen za pouavanje sposobnosti itanja i pisanja.
U tom sluaju bi poznavanje sadraja na usvajanje sposobnosti itanja mogla biti
odluujua u podruju informacijske tehnologije. Moda je najvei potencijal
tehnologije u kvantiteti i raznovrsnosti informacija koje su dostupne. No, stalni
porast razliitih materijala, koji izlau uenike nepoznatom u poveanoj mjeri,
moe ozbiljno ugroziti dobrobiti sadrane u njihovoj kvaliteti.
Pisanje
Na sposobnost pisanja kod poetnika informacijske tehnologije ve imaju
utjecaja na uenje, koristei Microsoft Office Alata Word, koji eliminira vei dio
mehanike prisutne pri pisanju. Djelovanje na brzinu kojom se sposobnost (u
obliku sintaktike i gramatike ispravnosti) svladava, naroito je vidljivo kod one
djece koja su imala tekoa tijekom redovne vjebe, ak i kod najmlaih.
U osnovnom i srednjem obrazovanju uenicima je Word bolji jer:
se manje grijei kod pisanja, a ako se i pogrijei lako se ispravlja (i moe

se uiniti bez znanja uitelja),
tekst izgleda bolje, i to olakava ispravljanje greaka i ideja,
tipkanje nije toliko naporno kao pisanje.
Raunanje
Raunala su korisno sredstvo za dublje razumijevanje predmeta i pronalaenje
novih pristupa u rjeavanju problema. Na primjer, raunalima je u poetku dano
vano
mjesto
uenju
matematikih
koncepata,
primjerice
uz
pomo
programskog jezika LOGO (detaljnije objanjeno u slijedeim poglavljima).

Depna raunala ve odavno igraju vanu ulogu u poticaju na rad. U pogledu
raunanja raunalo je nezamjenjivo sredstvo u dananjoj znanosti i obrazovanju.

17
2.2. Evolucija osnovnih sposobnosti

Do sada navedeni dokazi potvruju da raunala mogu biti od pomoi u
nastavi/uenju osnovnih sposobnosti. Pisanje, itanje i raunanje su olakani
uporabom raunala. Pismenost se moe ostvariti u ranijoj dobi. No ipak, pisanje
moe biti olakano na tetu subsposobnosti, kao to je gramatika pismenost ili
sposobnost pravilnog pisanja rijei. To ak moe biti potpuno potisnuto u drugi
plan, zbog poveane dostupnosti vizualnih oblika komunikacije. Sposobnost
raunanja moe biti ostvarena s manje napora i u kraem vremenu, ali s
moguim neeljenim posljedicama na specifine procese miljenja, koji se
razvijaju tijekom manipulacija brojkama.
Meutim, utjecaj je tehnologije puno vei od njezinog mogueg djelovanja na
osnovne sposobnosti. Ona moe stvarati potrebu za usvajanjem novih. Za neke
od njih vjerojatno je da e se razviti jae od drugih. Jednostavnije reeno,
jednom, kada se informacije i podaci mogu prizvati po elji, memorija i
sposobnosti pamenja, koje su u sreditu pozornosti tradicionalnih metodika
nastave/uenja, postat e periferne za proces uenja. Umjesto toga, druge
sposobnosti e dobiti na znaenju.
Rad s raunalima esto razvija uopenu sklonost ka istraivanju i iskuavanju,
prije nego oslanjanje na ve gotovo znanje predano od strane uitelja. Potreba
da pojedinac razvije osobne strategije trebala bi postati imperativna smjernica
jer time se potie njegov proces osvjetavanja samome sebi i razvija
autentinost. To je najvee blago koje obrazovanje moe dati ovjeku.
2.3. Pedagoki pristupi

Razne taksonomije raunalnih programa (eng. software) temeljene su na
pedagokim pristupima, implicitno ili eksplicitno. Sve su razvijene oko istog
pokazatelja; koliine kontrole i samostalnosti uenika u odnosu na raunalo.
to kau studenti?

18
"Raunalo daje trenutnu povratnu informaciju".

"Potie nas da mislimo".
"Uenik je taj koji radi, dok je to u uionici esto uitelj".
"Ne osjeamo da nam je uitelj stalno za leima.
Nezamjetljivi je".
"Doputeno nam je pogrijeiti. Ako smo u krivu, moemo
pronai drugo rjeenje".
"Imamo vie vremena za razmiljanje, moemo taj proces usporiti ili ubrzati, ovisno o tome
koliko toga elimo svladati".
Postoje programi koji su na bazi osnovnog ponavljanja i vjebanja, a postoje i

interaktivni
kojima
raunalo
uenik
imaju
aktivnu
ulogu.
Dakle,
informacijska tehnologija moe igrati ulogu u unapreivanju razumijevanja

procesa uenja i u njezinoj primjeni za postizanje pedagoke kvalitete.
Znanstvenici kognitivnog podruja i pedagozi suoeni su ipak s primamljivim i
tekim zadatkom da otkriju kako ispravno koristiti tehnologiju da potpomogne
njihov rad, te kako poveati prednosti, a istodobno nedostatke zadrati pod
kontrolom.
2.4. Istraivanja o uporabi raunala u Hrvatskoj

Raunalna tehnologija rapidno se razvija i sve vie zauzima vaan dio gotovo
svakog podruja djelovanja (rad, edukacija). Uz to, nudi i iroku ponudu zabave
pa se u nekim svojim aspektima javlja kao masovni medij usporediv s tiskom,
radijem i televizijom. Ponuda zabave obuhvaa raunalne igre, slanje i primanje
poruka, snimanje i sluanje zvuka/glazbe, gledanje filmova, chat, itd. Djeci jo
uvijek raunala prvenstveno slue za zabavu, no poznato je da ovladavanje
vjetinom uporabe raunalom izravno koristi buduoj profesionalnoj uporabi.
Prema sudu strunjaka, hrvatsko drutvo informatiki jo zaostaje. Mnogo
osnovnih i srednjih kola jo nema odgovarajuu raunalnu opremu.
Istraivanje, koje je pod nazivom "Benchmarking Access and Use of ICT in
european Schools 2006", objavila Europska komisija, provedeno je u proljee
2006. godine u svih 25 zemalja lanica, Norvekoj i Islandu, a ispitano je vie od
10 tisua ravnatelja i 20 tisua uitelja. U Hrvatskoj je provedeno istraivanje
kojim je bilo obuhvaeno 4 000 uenika iz 19 osnovnih i 2 srednje kole u 10
19
gradova Republike Hrvatske. Upitnike su ispunjavali uenici od etvrtog do

osmog razreda osnovne kole te prvog i drugog razreda srednje kole. Prema
dobivenim rezultatima, 90% djece iz tog uzorka koristi raunalo. Od toga najvei
broj djece koristi raunalo za igranje videoigara (83%), za surfanje Internetom
(66%) i sluanje glazbe (53%).
2.5. Obrazovanje uitelja za uporabu raunala u nastavi

Nova tehnologija, ako se pravilno i kreativno upotrebljava, prua priliku za
unapreenje odgojno-obrazovnog procesa. Stavovi i motivacija uitelja, njihovo
osobno obrazovanje i kontinuirano usavravanje predstavljaju vane faktore u
cijelom procesu.
U Republici Hrvatskoj MZO je pokrenuo Projekt informatike izobrazbe
zaposlenika kolskih ustanova koji se ve godinama sustavno provodi. Izvoditelj
projekta je KING ICT, a cilj mu je informatika izobrazba zaposlenika kolskih
ustanova prema ECDL programu. Rezultati istraivanja za 2007. godinu (sl.1) su:
opseg istraivanja: 200 uitelja, 5000 zaposlenika kolskih ustanova, 21

upanija,
trajanje istraivanja: lipanj 2007. oujak 2008,
rezultati istraivanja:
Vremenska dinamika
2
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
2008
listopad
studeni
prosinac
sijeanj
Prijave kandidata
Formiranje grupa i dodjela mentora
Obavjetavanje mentora
Distribucija obrazovnih materijala i uputa mentorima
Uvodno predavanje
Izobrazba
Certifikacija
15/15

20

Sl.1. Rezultati projekta
2.6. Obrazovanje uenika za uporabu raunala u nastavi
Program ranog uenja informatike zamiljen je i kreiran na nain da uenike

postepeno uvodi u svijet raunala i prui im osnovna znanja, odnosno osnovnu
informatiku pismenost. Informatika pismenost definirana je kao jedna od
"pismenosti" koje bi dijete trebalo stei tijekom etverogodinjeg kolovanja u
razrednoj nastavi (uz ostale "pismenosti"; lingvistiku, drutveno-humanistiku,
prirodoslovnu, matematiku, tehnoloku, fiziko-zdravstvenu i emocionalnu), kao
to stoji u Kurikularnom pristupu promjenama u osnovnom kolstvu, Zagreb,
2002.
Informatika je ve neko vrijeme sastavni dio nastavnog plana i programa u
osnovnoj koli, a realizira se u predmetnoj nastavi od 5. do 8. razreda kao
izborni predmet. Kako uenik ne moe biti ukljuen u vie od dva izborna
predmeta, nikada se nee u izbornu nastavu informatike, i tamo gdje je ona
dobro organizirana, ukljuiti svi uenici nekog razreda. U pravilu se u izborne
programe uenik ukljuuje na temelju vlastitog interesa, darovitosti ili
uvjerenja da bi razvio ili nadogradio znanja i vjetine.
U razrednoj nastavi informatika je zastupljena najee kao izvannastavna
aktivnost ili kao izborni predmet u 3. i 4. razredu.
Neka od najeih pitanja i primjedbi koje se vezuju uz rano uenje
informatike su:
hoe li informatika u tako ranoj dobi negativno utjecati na socijalizaciju, pa

i na tjelesno zdravlje djeteta?
treba li uenike, istodobno dok govorimo o rastereenju, opteretiti

21
dodatnim nastavnim sadrajem, kada e ionako znanja koja budu stekli

uskoro biti zastarjela?
Oigledno je da se razvoj i irenje informacijske tehnologije nee zaustaviti niti
se moe sprijeiti. Uskoro e svako dijete, i to ve u predkolskoj dobi, biti u
prilici susresti se s raunalom i koristiti se njime. Pitanje je hoe li se znati
koristiti na ispravan nain, odnosno sa svrhom? Ovdje glavnu ulogu preuzimaju
prvo roditelji, a zatim uitelji kao oni koji promatraju i usmjeruju djecu na
pravilan put.
Kako je ovim programom predvien jedan nastavni sat informatike tjedno, on
ne moe tetno utjecati na dijete. Taj jedan sat osmiljen je tako da je povezan s
ostalim nastavnim predmetima, njihovim ciljevima i zadacima i zbog te korelacije
uenici lake i kvalitetnije ue.
Program nastave informatike:
razvija kreativnost uenika,
potie radoznalost i zanimanje za istraivanje,
omoguava ueniku da bude aktivni sudionik nastavnog procesa,
omoguava individualiziranu nastavu,
priprema uenika za cjeloivotno uenje i drutvo znanja,
priprema uenika na razumijevanje svijetu u kojemu ivi.
2.7. Opremljenost uionica i potrebni uvjeti za primjenu raunala u

nastavi
Djeca su kao i odrasli podlona ozljedama pri radu s raunalom. Dok su ve
due vremena poznati problemi odraslih kao to su CTS (Carpal Tunnel
Syndrome ili CTS), CVS (CVS) RSI (Repetetive Strain Injury) i dr.; u posljednje
vrijeme sve vie takvih problema imaju i djeca kolske dobi. Razlog tome je prije
svega povean broj raunala u svakodnevnom koritenju kod kue i u koli.
Najosjetljiviji i najranjiviji organi pri radu s raunalom kod djece su oi. Kad se
jako koncentriraju na neku aktivnost na ekranu djeca nesvjesno jako rjee
trepu, zbog ega im se sue oi. Znanstveno je dokazano da gledanje u monitor

22
s premale udaljenosti, kako to djeca esto rade, moe dovesti do kratkovidnosti

jer se vizualni sistem u djetetovom oku prilagoava toj udaljenosti "mislei" da je
to normalna udaljenost.
Takoer je injenica da su raunala uglavnom raena za odrasle osobe, a ne
za djecu. Zbog toga se javlja problem da djeca ne mogu pravilno raditi za
raunalom bez nekih osnovnih promjena u razmjetaju i veliini elemenata radne
stanice.
Ergonomija prostora za nastavu
Bitno je da uenici jo dok su djeca naue kako pravilno urediti svoje radno
mjesto i kako pravilno raditi sa raunalom da kasnije ne bi imali zdravstvenih
problema vezanih uz nepravilan rad s raunalom (sl.2).
Veina kola ne moe priutiti specijaliziran namjetaj za svoja raunala.
Raunalne radne stanice esto su sastavljene od bilo kojih dostupnih stolova i
stolica. Najee su to stolovi i stolice standardne veliine i nisu prilagodljivi
razliitoj djeci. Uenici osnovnih kola su vrlo razliitog rasta, tako da nije lako
prilagoditi opremu da svima dobro odgovara. Mnogi smatraju da se to ne moe
postii bez specijalizirane ergonomske opreme, no moe se s vrlo malo ulaganja
napraviti
jako
kvalitetna
oprema
koja
zadovoljavati
sve
najvanije
ergonomske zahtjeve.

23
Sl.2. Pravilno (gore) i nepravilno (dolje) dranje uenika
Na slijedeoj slici prikazano je nekoliko jednostavnih rjeenja koja mogu

pomoi da se radne stanice uenika priblie idealnima:
trai se: vrat blago savinut, glava gotovo uspravna,
kako to postii: dra dokumenata izraen u uionici moe drati papir s

kojeg uenik ita dok tipka na pravilnoj visini i udaljenosti,
trai se: oi u ravnini teksta na monitoru. Laktovi u razini s tipkovnicom,
kako to postii: podmetnuti neto pod uenika ako mu stolica nije dovoljno
visoka. Uenica na slici 3 iskoristila je knjigu no moe se koristiti bilo to,
npr. jastui,
trai se: stopala moraju imati oslonac,
kako to postii: podmetnuti neki predmet ispod stopala.

24
Sl.3. Radna stanica uenika
Uz pravilno sjedenje, djeca moraju imati i za njih prilagoene raunalne

komponente mi i tipkovnicu. Djeja tipkovnica sadri neke bitne elemente:
sve tipke su optimalno rasporeene i optimalne veliine za tipkanje,
najee koritene tipke su obojane,
trackball s tri tipke omoguuje da je point and click ureaj dovoljno blizu,
postoji dodatak tipkovnici za odmaranje zapea pri tipkanju.
Osvjetljenje uionice
Vaan faktor koji utjee na sposobnost ovjeka da dobro vidi je kvaliteta
svjetla. Kvalitetno svjetlo stvara dobru vidljivost i omoguuje ugodno gledanje,
ukljuuje svjetlinu, kontrast kao i koliinu i boju svjetlosti.
Osvjetljenje je uinkovito kada omoguava da se vide detalji vezani za
aktivnost koja se trenutano obavlja. Kontrast izmeu objekta kojim se uenik
bavi i njegove pozadine mora biti dovoljan da omogui ueniku da dobro i jasno
vidi objekt (bez poveanja napetosti oiju). Ugodno osvjetljenje je individualna
stvar i ne postoji neka razina i nain osvjetljenja koji su prihvatljivi za svaku
situaciju.
Za vrijeme rada za raunalom, u vidnom polju, ne bi smjela postojati refleksija
svjetlosti i izvora svjetla koje zasljepljuje.
Razliite boje svjetlosti stvaraju razliita raspoloenja i atmosfere u uionici
25
koje utjeu na produktivnost rada uenika. Svjetlost u uionici bi trebala to vie

sliiti prirodnoj sunevoj svjetlosti. To se postie mijenjanjem izvora svjetla ili
postavljanjem posebnih filtara. Smatra se da bi razina osvijetljenosti raunalnih
uionica trebala biti negdje oko 40-50% razine osvijetljenosti obinih uionica.
Za pravilno osvjetljenje uionica potrebno je:
promatrati kako razni tipovi osvjetljenja utjeu na uenike,
primijetiti potencijalne opasnosti kao to su izvori bljetavila ili refleksije

svjetlosti i primijeniti neke od mnogih naina spreavanja takvih pojava.
Razgibavanje
Za vrijeme rada za raunalom djeca izmaraju svoje oi, te umaraju ramena,
vrat, lea i ruke. Kako bi se smanjio rizik od ozljeda potrebno je odmarati oi i
razgibavati tijelo sa to vie kratkih odmora uz par jednostavnih i laganih vjebi
(u trajanju od 3 minute).
3. Uporaba raunala u nastavi

Informacijska
je
tehnologija
dananje
vrijeme
izmijenila
obrazovnu
tehnologiju svih predmeta i predstavlja jedan aspekt integriranog uenja u kojem

se informatiku nastoji provesti kroz sve predmete odgojno-obrazovnog procesa i
na taj nain produbiti kvaliteta primanja i usvajanja znanja. Na temelju iskustva
u raznim zemljama moe se zakljuiti da veza informatike s drugim sadrajima
postoji, no treba ih osmisliti za potrebe nastave i posebnih struka. U Danskoj se,
na primjer, moe vidjeti kako se informatika povezuje s materinjim jezikom i
gramatikom, stranim jezikom, matematikom, prirodom, tehnikom, fizikom,
kemijom,
povijeu,
zemljopisom,
filozofijom,
logikom,
psihologijom,
sociologijom, politikom, ekonomijom, likovnom i glazbenom kulturom.

Uporaba raunala u nastavi za vrijeme uenja kod uenika utjee na:
motivaciju za uenje,
sposobnost loginog miljenja,
uspjeh u kolovanju,

26
sposobnost samoizraavanja,
metakognitivne sposobnosti,
razvija stavove za otkrivanje pogreaka,
razvija kooperativnost,
razvija osjeaj odgovornosti,
daje ueniku neposrednu povratnu informaciju.
3.1. Uporaba raunala u radu s darovitom djecom

U razvoju ovjeka moe doi do vidljivog odstupanja koje nije podjednako u
svim podrujima, a javlja se u obliku natprosjenog ili ubrzanog razvoja,
ispodprosjenog ili usporenog, nepravilnog ili ak ogranienog razvoja. Ako se
radi o prvoj skupini razvoja, onda se govori o natprosjeno darovitoj i
talentiranoj djeci, a ako se radi o drugoj skupini onda se govori o djeci sa
smetnjama u razvoju. U stranoj literaturi obje skupine razvoja nazivaju se
izuzetna djeca.
Darovita djeca imaju slijedee kognitivne, afektivne, fizike, intuitivne i
socijalne karakteristike:
izuzetna koliina informacija i neobino pamenje,
izrazita (dobra) sposobnost shvaanja,
raznolikost interesa i velika znatielja,
izrazita verbalna sposobnost i bogat vokabular,
visoka sposobnost izraavanja,
fleksibilan proces razmiljanja,
sposobnost uoavanja razliitih i neobinih odnosa,
velika oekivanja od sebe i dosljednost,
kreativnost u svim poljima djelovanja,
snana motivacija.
U hrvatskim kolama, poloaj darovite djece uglavnom je jo nepovoljan. Kako

27
bi takva djeca dobila bolje mogunosti izraavanja i kvalitetnijeg rada, to bi

doprinijelo njihovom napretku i sposobnostima, potrebno je napraviti neke prve
korake. Preporua se unutar razrednih odjela organizirati posebne skupine
sk
koje
bi za cilj imale potencirati sposobnosti darovite djece. Takoer, organiziranje
sekcija po nastavnim predmetima omoguilo po toj djeci vie prostora za njihovo
kreativno izraavanje i rad. Ako u nastavi nema pak dovoljno prostora
(vremenskog ili fizikog) za poseban rad s tom djecom, uvijek postoji mogunost
organiziranja izvankolskih programa.
Na slici 4. prikazana je jedna od anketa provedenih u okviru istraivakog
projekta "Daroviti
Daroviti informatiari kako dalje?"1, meu verificirano nadarenim
uenicima zagrebakih
akih osnovnih i srednjih kola.
Sl.4. Grafikon interesa darovite djece u osnovnoj koli
3.2. Uporaba raunala u radu s djecom sa

s posebnim potrebama
Djeca
sa
smetnjama
razvoju
svojem
fizikom,,
i
intelektualnom,
emocionalnom, govornom, socijalnom ili nekom drugom razvojnom podruju

izrazito
zrazito odstupaju od onoga to se smatra "standardnim" rastom i razvojem.
razvojem
Istraivanje "Daroviti
Daroviti informatiari kako dalje?", Jasna Cvetkovi Lay, 1999., Centar za
poticanje darovitosti djeteta "Bistri
Bistri".
28
Takvoj je djeci u procesu odgoja i obrazovanja neophodna specifina struna

pomo radi maksimalnog razvoja njihovih potencijala.
Kod djece osnovnokolskog uzrasta sa smetnjama u razvoju razlikuju se
njihove ope, zajednike i specifine karakteristike.
Ope
karakteristike
karakteristikama
su
vrnjaka
one
bez
koje
smetnji
su
u
uglavnom
razvoju.
identine
Kod
ili
sline
opim
djece
karakteristikama dominiraju karakteristike djece bez smetnji u razvoju pa se i na

njih takoer odnose ope zakonitosti odgoja. Prema tome, uenici sa smetnjama
u razvoju imaju potrebe identine ostalim vrnjacima te specifine potrebe koje
su posljedica njihove smetnje.
Zajednike karakteristike se odnose na svu odgojno sposobnu djecu sa

smetnjama u razvoju koja pohaaju osnovnu kolu. Meu te karakteristike,
izmeu ostalih, pripadaju i one koje ukazuju na to da uenici sa smetnjama u
razvoju:
odstupaju od onoga to se smatra oekivanim rastom i razvojem,
imaju neku od ve prije definiranih smetnji u razvoju,
imaju ozbiljne tekoe u odgoju i obrazovanju, te u metodama i

programima namijenjenim uenicima bez smetnji u razvoju,
u procesima odgoja relativno esto zahtijevaju individualnu pomo,

adaptaciju programa, specifinu opremu, pomagala te nastavna sredstva i
pomo defektologa, a prema potrebi i drugih strunjaka itd.
Specifine karakteristike se tiu pojedinih vrsta i stupnjeva smetnji u razvoju.

29
Na primjer, tu ulaze djeca s nekim specifinim bolestima, kao to su cerebralna

paraliza, epilepsija i dr. kojima je potrebna specifina i konstantna pomo.
Uenici s cerebralnom paralizom imaju irok dijapazon smetnji i tekoa; neki su
moda i u kolicima i imaju ograniene motorike sposobnosti ruku. Takvu djecu
potrebno je kvalitetno i ispravno adaptirati u odjel s nunom adaptacijom
prostora, opreme i nastavnih pomagala (prilagoen ulaz u kolu, posebna
sjedalica, prilagoena kolska klupa itd.) Za tu djecu, koja pomou raunala
napiu ili izgovore svoje prve rijei, raunalo je od neprocjenjive vrijednosti.
3.3. Zanimljivosti u svijetu raunala buenje kreativnosti u radu

s djecom
3.3.1.3D grafika
3D grafika i openito vizualizacija je jako privlana djeci. Uoeno je da
darovita djeca spontano tee takvom nainu izraavanja svoje kreativnosti. Na
Internetu postoje tisue trodimenzionalnih svjetova prividne stvarnosti (eng.
Virtual Reality) u kojima se moe etati i pritom sretati druge ljude, priati s
njima, graditi graevine ili cijela naselja i istraivati nepoznate prostore i
istovremeno puno nauiti. Meu tim prividnim svjetovima nalaze se i dva
hrvatska prividna svijeta koja su pripremljena za darovitu djecu.
Nastanak prividnih svjetova krenuo je od grupe amerikih tinejdera prije
otprilike desetak godina. Njihov prvi kontakt s pojmom prividne-virtualne
stvarnosti dogodio se nakon to su proitali knjigu "Snow Crash", amerikog
autora Neala Stephensona. Knjiga je anra znanstvene fantastike ija se radnja
odvija u budunosti i opisuje meta-svijet kojim vladaju korupcije i mafija. Knjiga
opisuje svijet u kojem postoji specifian pristup raunalnoj mrei, gdje se
raunalo nalazi integrirano u svako odijelo i na odreeni nain omoguuje vlastiti
prijenos u prividnu stvarnost. 1996. godine, inspirirani tom knjigom, nainili su
prvi virtualni (mrani) svijet prema knjizi Metatropolis i u njemu izgradili
sastajalite Pravih Programera (prema knjizi: kafi "Black Sun"). Nakon niza
pokuaja
stvaranja
prividnih
svjetova,
osnovala
se
firma
pod
nazivom
ActiveWorlds Inc. Danas je AW sinonim za prividnu stvarnost na svjetskoj mrei

tisue svjetova u stotinama galaksija. Samo jedan od svjetova, AlphaWorld
danas je po povrini velik kao Kalifornija, ima ve oko 400.000 stanovnika i oko
30
380 milijuna objekata.

Broj svjetova u galaksiji ActiveWorlds u kojoj su se nalazili svjetovi
Metatropolis i Alpha World poeo je brzo rasti, pa se pojavila potreba za novim
galaksijama. Kako se broj svjetova prividne stvarnosti poveavao, tako se ubrzo
uvidjelo
i ogromne prednosti primjene 3D tehnike prikaza na podruju
obrazovanja.
Zbog toga je otvorena i posebna galaksija samo za obrazovne organizacije pod
nazivom Eduworld u kojoj zasada postoji oko 100 svjetova, a radi se o nekima
od najpoznatijih svjetskih sveuilita i srednjih kola.
Prividna stvarnost u Hrvatskoj
U toku priprema za prvu ljetnu kolu asopisa ENTER u Puiima na otoku
Brau u program seminara bila je ukljuena i izrada 3D web stranica, odnosno
izrada i programiranje 3D objekata na svjetskoj mrei. Nakon zavretka
seminara taj je svijet bio ugaen. Neposredno nakon toga otvoren je novi svijet
pod nazivom CROATIA za polaznike teajeva za nadarene uenike osnovnih kola
i djejih vrtia u organizaciji centra "Bistri" i Zajednice za Tehniki Odgoj grada
Zagreba. Svijet CROATIA (galaksija Eduverse) izgradila su nadarena djeca
ukljuena u teajeve za poticanje kreativnosti ali i posebno nadarena djeca
ukljuena u mentorski rad. Na alost i taj je svijet sada ugaen, ali svi polaznici
teajeva koje organizira centar "Bistri" mogu i dalje koristiti i graditi novi svijet
SPAN.

31
Sl.5. Zgrada Centra za poticanje darovitosti "Bistri" centralna je zgrada u naselju

"Croatia"
Sl.6. Elektrina centrala naselja "Croatia" koja proizvodi struju snagom vjetra pomou
dviju velikih vjetrenjaa

32
Sl.7. Svemirska luka (eng. Spaceport) iznad naselja CROATIA s upravo pristiglom
krstaricom
Svijet nadarenih Span Galaksija ActiveWorlds

Svijet prividne stvarnosti SPAN donacija je tvrtke SPAN i poligon je za
uvjebavanje graenja i programiranja u prividnoj stvarnosti. Ovdje mogu
sudjelovati sva djeca koja se registriraju kao polaznici teajeva centra "Bistri".
Sav se rad (izgradnja) paljivo promatra kako bi se mogli izdvojiti talentirani
graditelji kojima se nakon konzultacija s mentorima dozvoljava posjedovanje
vlastitih svjetova i izgradnja u svim hrvatskim svjetovima i naseljima.
Sl.8. Ulaz u svijet SPAN sa postrojenim avatarima
Pojmovnik prividne stvarnosti

33
Virtual Rality
Prividna stvarnost odnosi se na 3D prostor percipiran pomou posebnih
naoala koje omoguuju stereoskopsko gledanje na nain da se sa svakim okom
vidi zasebna slika, to daje dojam prostornosti.
Avatar
Avatar je rije koja na sanskrt jeziku oznaava Boga u ljudskom obliku, a u
prividnoj stvarnosti se primjenjuje na lik koji se poprima kada se ulazi u
kompjutorsko generirane svjetove. U tim se svjetovima moe poprimiti oblik
ptice, ovjeka ili stroja, moe se pojavljivati i nestajati po volji, stvarati ili
mijenjati pojedine predmete (pa ak i fizikalne zakone).
Bot
Rije Bot potekla je od rijei robot koja oznaava stanovnika prividnog svijeta
koji, za razliku od Avatara, iz njega ne moe izlaziti u realni svijet. Botovi
uglavnom slue Avatarima koji su ih programirali, a mogu imati najrazliitije
funkcije. Ako su enskog spola mogu raditi kao hostese, voditeljice ili prevodioci,
dok se muki primjerci koriste kao pomonici pri izgradnji zgrada ili cijelih
naselja. Jezik za programiranje Botova ima veliki broj (ImaBot, Magsbot, itd), a
za njihovu izradu moe se koristiti i Visual Basic.
Caretaker
uvar reda je osoba odgovorna za urednu izgradnju i disciplinu u svijetu,
najee i graditelj infrastrukture naselja (cesta, trgova i glavnih zgrada). On ima
najvie ovlasti u svijetu.
Peacemaker
Mirotvorac je osoba zaduena za odravanje discipline u svijetu. Oni se lako
prepoznaju jer su njihovi Avatari vii od ostalih stanovnika i turista, a nose i
lijepo dizajnirane uniforme. uvar reda ih bira meu uglednim graanima i daje
im posebne ovlasti.
World

34
Svijet je 3D prostor u kojem korisnici mogu graditi pojedine objekte ili cijela
naselja. Veliina im se kree od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina tisua
kvadratnih kilometara. U jednom od najveih svjetova po imenu Alphaworld
nalazi se i najstarije hrvatsko naselje Akram.
Galaxy
Galaksija je zajednica svjetova u kojoj postoji mogunost teleportacije Avatara
meu svjetovima. Koliko je poznato, galaksija s najveim brojem svjetova je
Activeworlds koja broji oko 1000 svjetova i u kojoj se nalaze i svjetovi
"CROATIA" i "SPAN". Broj galaksija na svjetskoj informatikoj mrei stalno raste
pa im se ne zna toan broj.
Vrijednost pristupa svjetovima prividne stvarnosti i izradi 3D objekata u njima,
te uenju programiranja njihovih svojstava, od velikog je znaaja za nastavu
informatike iz vie razloga:
razvija kreativnost i potie rad na samostalnim idejama i projektima za to

postoji i besplatan razvojni sustav,
uz kompjutorsku pismenost razvija kod djece i prostorni vid, to je vano

za kasniji rad na CAD/CAM aplikacijama,
uvodi osnove objektnog programiranja,
socijalizira djecu na svjetskoj razini, jer susreu prijatelje iz svih krajeva

svijeta, a uz komunikaciju s njima ujedno i usavravaju svoje znanje
engleskog jezika,
uiteljima bitno olakava posao jer im daje mogunost da uvedu i

organiziraju individualan rad u informacijskim uionicama, to znatno
podie efikasnost nastavnog procesa i pridonosi diferencijaciji uenika
prema sklonostima i sposobnostima.
3.3.2.Robotika
Uz prividnu stvarnost jedan od znaajnih interesa za djecu je robotika.
Robotika kroz niz projekata omoguuje djeci povezivanje raunala s vanjskim
svijetom i pokazuje praktinu primjenu raunala.

35
U radionicama Bistri koriste se robotski kompleti FISHERTECHNIK (sl.9) i

LEGO
koji
grafikih
ukljuuju
dizajniranih
programiranje
programskih
mikrokontrolera
jezika.
Za
pomou
jednostavnih
povezivanje
raunala
mikrokontrolera kod LEGO kompleta koristi se infracrveni predajnik (sl.10), dok

se kod FISHERTECHNIK sustava koristi serijski kabel koji se spaja na COM
prikljunicu raunala.
Sl.9. Fischertechnik sustav za robotiku
Sl.10. Infracrveni predajnik (lijevo) i svjetlosni senzor (desno)
Iako oba robotska sustava imaju vrlo pregledan sustav programiranja, za prve
eksperimente koristi se FISHERTECHNIK sustav i modeli sa ventilatorom. LEGO
modeli
su
interesantniji
naprednijoj
djeci
jer
otvaraju
ire
mogunosti
eksperimentiranja. Prirunici FISHERTECHNIK daju precizne upute za izgradnju

gotovih modela, dok LEGO MINDSTORMS prirunici daju samo ideje i prijedloge
pojedinih tehnikih rjeenja to darovitoj djeci daje poticaj da osmisle vlastite
konstrukcije. To je s pedagoke strane daleko vrjedniji pristup.

36
Sl.11. Robotska ruka u FISHERTECHNIK sustavu
Na slici 11. prikazana je robotska ruka FISHERTECHNIK sustava koja koristi

mikrokontroler sa programom uitanog s osobnog raunala.
LEGO modul RXC pogodan je za izradu autonomnih pokretnih robota jer ima
vlastito napajanje koje se sastoji od est 1,5 voltnih baterija. Osim toga u njega
se moe uitati etiri kompjutorska programa koji se kasnije po volji odabiru
pomou beinog daljinskog upravljaa.
Sl.12. LEGO modul RXC
Za kraj dobro je spomenuti i tvrtku SYSTEMATIC FRIOS koja takoer nudi

interesantan
robotski
program
temeljen
na
upotrebi
programabilnih
mikrokontrolera. Aktivan kukac na slici 13. sa ticalima senzorima STAMP BUG

jedan je od primjera tog programa.

37
Sl.13. Systematic frios, STAMP BUG

38
4. Uenje i Internet
4.1. Internet
Internet je veliki skup raunalnih mrea koje meusobno povezuju milijune
raunala u cijelom svijetu. Internet nema vlasnika, nitko ga ne kontrolira ni
cenzurira. Za Internet ne postoji jedan jedinstveni zakon.
Sedamdesetih godina 20-tog stoljea Ministarstvo obrane SAD-a prvi je puta

povezalo vie raunala u jednu mreu koju su 1972. godine nazvali Arpanet. Iste
godine prvi put se pojavila i elektronika pota. Zahvaljujui napretku osobnih
raunala, njihovim umreavanjem i meusobnim spajanjem svih tih pojedinanih
mrea 1991. godine "nastao je" Internet. Danas ga upotrebljava vie od 30
milijuna ljudi.
Internet omoguuje komunikaciju na globalnoj razini, prua nove izvore
edukacije i zabave. No, ovisno o tome u kakvim je rukama korisnika, Internet
moe pokazati svoju svijetlu ili tamnu stranu. Razvoj informatike tehnologije,
njezina interaktivnost i poveane mogunosti komuniciranja sve vie i vie
predstavljaju rizik za sve korisnike, pa tako i za djecu. Da bi se djeca i mladi
znali ''nositi'' s negativnim aspektima Interneta potrebno je znanje i informatika
pismenost. Zabraniti mladima koritenje Interneta zbog straha ili nekog drugog

39
iracionalnog razloga nee rijeiti probleme, ve naprotiv produbiti ih.

Surfanje Internetom i prividna komunikacija postali su sastavnim dijelom
odgojno-obrazovnog programa kola u Europskoj uniji. Prema istraivanju koje je
provela Europska komisija, kole u Uniji u pravilu imaju dostupnu brzu
irokopojasnu Internetsku vezu koja omoguuje laku dostupnost kvalitetnih
sadraja s Interneta. U Europskoj uniji vie od 96% kola ima pristup Internetu,
a 67% njih i pristup irokopojasnoj mrei. No, broj korisnika te mree ipak varira
od drave do drave. Na primjer, u skandinavskim zemljama 90% kola slui se
irokopojasnom mreom, dok je taj postotak ispod 35% u Grkoj, Poljskoj, Cipru
i Litvi. Ne postoje ni vee razlike izmeu vie i manje naseljenih mjesta kada je u
pitanju koritenje Interneta u kolama. Razlike se naziru tek glede koritenja
irokopojasne mree za koju nema uspostavljene infrastrukture u ruralnim
mjestima.
U Hrvatskoj se takoer prepoznala ideja online nastave i obrazovanja. Sve su
uestalije kombinacije klasine i online nastave na sveuilitima te razliiti
tematski sadraji online teajeva koje proizvode suvremene tvrtke. Hrvatska
akademska i istraivaka mrea CARnet (Croatian Academic and Research
Network), nastala je kao projekt Ministarstva znanosti RH kojemu je glavni cilj
bio graditi komunikacijsku, raunalnu i informacijsku infrastrukturu koja bi
olakala rad hrvatskih znanstvenika. Sveano otvorenje CARnet-a bilo je u
studenome 1992. godine kada jo nije postojala veza prema Internet-u (dobila
se u veljai 1993. godine). CARnet mrea je do sada ponudila nekoliko
obrazovnih programa, a CARnetov edukacijski centar Edupoint i teajeve ija
funkcija je sustavno podizanje razine informatike pismenosti u hrvatskoj
akademskoj zajednici kroz sljedee aktivnosti:
organizacija teajeva o Internetu,
organizacija "in-house" seminara za zaposlenike visokih hrvatskih uilita,
obrazovanje predavaa Internet tehnologija putem Training the Trainers

sustava,
izvoenje teajeva putem Interneta,
podrka korisnicima WebCT alata za uenje na daljinu,
izdavanje elektronikih asopisa Edupoint.

40
4.2. World Wide Web

Prva prostorija koju kole opreme prikljukom na Internet najee je kolska
knjinica ili informatika uionica gdje djeca prikupljaju podatke za kolske
projekte, igraju raunalne igre, razmjenjuju elektronike poruke ili sudjeluju u
sobama za razgovor. Knjiniari i uitelji informatike u pravilu provode nadzor
nad
djecom
tijekom
njihove
uporabe
Interneta.
Raunala
su
uglavnom
razmjetena tako da uitelj ima pogled na zaslone to uenike potie na

discipliniraniji rad. Mnoge kole radi sigurnog koritenja Interneta na svoja
raunala instaliraju potrebne programe filtre.
World Wide Web (WWW) nije tehnologija, ve koncept. To je pogled na
podatke,
ne
organizacija
podataka.
WWW
je
informacijski svijet
koji
korisnicima omoguuje jednostavan pristup podacima, kao i objavljivanje

vlastitih podataka. Dva osnovna naina koritenja WWW-a u edukaciji su za:
prikupljanje informacija,
nuenje informacija.
Kod prikupljanja informacija vano je ne samo da uenici naue kako nai i

prikupiti informacije (koritenjem alata za pretraivanje), nego i da znaju
upotrijebiti te informacije kada ih pronau, odnosno da ih transformiraju u
znanje. U tom pogledu, mogu nastati i negativni efekti kod uenika koji koristei
WWW lako pronalaze stranice koje im slue za zabavu vie nego za uenje. I
ovdje kljunu ulogu ima uitelj koji ispravno usmjerava uenika u njegovom
radu.
Na WWW, informacije mogu nuditi i uitelji i uenici. Uenici sami kreiraju
vlastite projekte tako da prikupljaju informacije na zadanu temu i prikazuju ih
kao listu URL adresa, da kreiraju svoj home page s pronaenim linkovima ili tzv.
sintetiki
dokument
koji
objedinjuje
sadraj
prikupljenih
dokumenata
(s
adresama dokumenata i nazivima obraenih tema). Ti dokumenti uoblieni kao

WWW hipermedijske aplikacije mogu sluiti i ostalim studentima za uenje
obraene teme, ali i kao primjer za kreiranje vlastitih projekata.
Uz prethodno navedena dva osnovna naina, WWW se u edukaciji moe
koristiti jo i kao:
41
forum za online diskusije na odreenu temu i virtualne konferencije

pomou kojih se omoguuje i srameljivim uenicima da se oslobode i
iznesu svoje stavove suuenicima,
koritenje igara koje imaju i obrazovnu funkciju, posebno za motiviranje

uenika, a ne slue samo za zabavu,
pomo u radu s uenicima koji imaju potekoa u itanju i pisanju gdje ih

se motivira na nain da napiu neto o sebi i svojim interesima kreiranjem
svog home page-a ili voenjem dnevnika uenja u kojem u obliku HTML
dokumenta upisuju to su taj dan nauili.
Koritenje WWW-a u pedagoke svrhe moe se razviti u dva osnovna pravca:

tradicionalan pristup kod uenja na daljinu gdje se na WWW koristi

ponuen courseware,
pretrauju se sadraji dostupni na WWW-u, koji nisu stavljeni zbog

koritenja samo u obrazovnu svrhu, te nisu ni strukturirani kao klasini
courseware.
Najproduktivniji pedagoki pristup je kombinacija oba pravca, gdje studenti

koriste obrazovni materijal koji je strukturiran kao klasini courseware s
hiperlinkovima na dokumente o nekoj temi dostupnoj na Internetu. Takoer je
dobro ako i uenici samostalno prikupljaju informacije, te ih objedine na nain
slian klasinim seminarskim radovima, ali sada ne vie u "papirnatoj" nego u
elektronskoj formi.
Glavne prednosti WWW-a koje ga ine atraktivnim za upotrebu u obrazovanju
su:
jednostavnost
koritenja,
hipertekstualne/hipermedijske
mrene
mogunosti, dostupnost programske podrke za klijente i za servere za razliite

platforme,
jednostavnost
HTML
dostupnost
besplatnih
HTML
editora,
interaktivnost preko obrazaca za unos podataka, skriptnih jezika, Jave, VRML-a,

itd.
4.3. Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu

Uporaba Interneta poeljna je u mnogim segmentima obrazovanja i Internet
se primjenjuje na mnogim razinama:

42
Meusobna
razmjena
(eng.
Interpersonal
Exchanges),
pojedinci
razgovaraju elektronskim putem s drugim pojedincima ili s grupama

koristei e-mail, mailing liste, news grupe, Internet bulleten boards, itd:
prijatelji putem e-maila (eng. Keypals) studenti se dopisuju o temama
koje sami biraju,
globalni razredi (eng. Global Classrooms) dva ili vie razreda ue
zajedno na unaprijed zadanu temu,
elektronski nastup (eng. Electronic Appearances) strunjak iz nekog
podruja kao gost krae vrijeme sudjeluje u diskusiji putem e-maila,
diskusijske grupe i sl. i odgovara na pitanja uenika,
elektronsko mentorstvo (eng. Electronic Mentoring) strunjak iz nekog
podruja due vrijeme pomae uenicima pri istraivanju neke teme,
pitanja i odgovori (eng. Question-and-Answer Services), postavljanje
pitanja na odreenu temu,
personifikacija (eng. Impersonations) svi ili neki sudionici diskusije
glume neku linost (npr. povijesnu, iz literature,).
Prikupljanje informacija (eng. Information Collections), prikupljanje,

obrada i usporedba informacija:
razmjena informacija (eng. Information Exchanges), prikupljanje i
razmjena informacija na odreenu temu,
kreiranje baze podataka (eng. Database Creation) informacije se
organiziraju tako da ih mogu koristiti ostali uenici,
elektronsko
izdavatvo
(eng.
Electronic
Publishing)
izdavanje
elektronskih asopisa,
"teleizleti" (eng. Telefieldtrips) razmjenjuju se opaanja s izleta s
uenicima iz drugih krajeva,
udruena analiza podataka (eng. Pooled Data Analyses), analiziraju se i
usporeuju podaci prikupljeni sa vie mjesta (anketama, mjerenjima
u prirodi, itd.).
Problemski projekti (eng. Problem-Solving Projects):

traenje informacija (eng. Information Searches) trae se rjeenja

43
postavljenog problema,
elektronsko pisanje (eng. Electronic Process Writing) uenici se ue
izraavati miljenje pisanjem na neku temu ili kritikim osvrtom na
neki napisani tekst,
slijedno kreiranje (eng. Sequential Creations) vie uenika ili grupa
kreira zajedno neki tekst ili sliku,
usporedno rjeavanje problema (eng. Parallel Problem Solving) isti
problem rjeava vie uenika, a na kraju se razmjenjuju rjeenja i
metode rjeavanja,
prividno okupljanje (eng. Virtual Gatherings) okupljanje i diskusija o
nekoj temi u realnom vremenu,
simulacije (eng. Simulations) imitiraju se stvarni dogaaji,
drutveni projekti (eng. Social Action Projects) diskutira se i
poduzimaju se akcije (npr. peticije, prikupljanje humanitarne pomoi,
itd.) u vezi sa stvarnim dogaajima u svijetu.
4.4. Sigurna uporaba Interneta (kod kue i u koli)

Prilikom prikljuivanja na Internet, korisnikovo raunalo postaje dijelom
Interneta i dodjeljuje mu se IP adresa po kojoj je u tom trenutku dostupno sa
svih drugih raunala na Internetu, kao to su i sva druga raunala dostupna
njemu. IP adresa jedinstvena je za svako raunalo i predstavlja identifikacijski
podatak. S udaljene lokacije obian korisnik ne moe saznati tono o kojem
raunalu se radi samo po njegovoj IP adresi, ali taj podatak dostupan je
pruatelju internetskih usluga. Raunala prikljuena na Internet izloena su
razliitim vrstama rizika. Najznaajniji su pri tome:
neovlaten pristup podatcima pohranjenim u raunalu,
prislukivanje ili kraa podataka u prijenosu,
infekcija raunalnim virusima,
aktivni napadi na raunala radi njihova onesposobljavanja,
napadi na privatnost vlasnika odnosno korisnika raunala.

44
Od svih navedenih vrsta rizika, djeca su najee izloena napadima na

privatnost u kojima se:
prijeti njihovim osjeajima, emocionalnom zdravlju i intelektualnom

razvoju,
ugroava njihova tjelesna dobrobit i sigurnost.
Ostali problemi koji se javljaju su:

rizini odnosi u koje djeca mogu stupiti uspostavljajui kontakt s ljudima

loih namjera. Najbolje rjeenje za ovo roditeljski odgoj i odgoj u
ustanovama koje djeca pohaaju. Djecu treba pouiti to sve mogu
doivjeti komunicirajui s nepoznatima putem Interneta, ba kao i u
stvarnom ivotu,
marketing bitno je djeci onemoguiti da sama kupuju putem Interneta

kao i uvjeriti ih da ne daju nikakve osobne podatke poput kune adrese,
telefonskog broja, lokacije kole koju pohaaju i sl. Ako postoji opasnost
da djeca nee posluati savjete odraslih, postoje programi koji ih u tome
mogu onemoguiti.
Programski proizvodi tzv. blokatori web mjesta djeci onemoguavaju pristup

"rizinim" web mjestima. No takav software ne rjeava problem jer je ponekad
mogue da "povue" sadraje koji nisu primjereni jer su dvosmisleni ili prikriveni.
Takoer se zna dogoditi da neke sadraje bez razloga diskriminira. Mjesta koja
nude dobre blokatore sadraja mogu se nai na stranicama:
www.netnanny.com
www.surfwatch.com
www.cybersitter.com
www.cyberpatrol.com
Program Cyber Patrol moe zaustaviti djecu u davanju osobnih informacija.

Program ChatGard sprjeava dijete da poalje tekst koji moe biti upotrijebljen
za njegovo identificiranje, ukljuujui njegovo ime, e-mail adresu, adresu
stanovanja, telefonski broj, ime kole i sl. Program nadzire duinu pristupa
Internetu koje korisnik sam odreuje, tako to ograniava koritenje raunala
45
tijekom: vremenskog razdoblja unutar jednog dana, ukupnog broja sati po

jednom danu, ukupnog broja sati tjedno.
Ujedinjeni narodi sudjeluju u rjeavanju problema djeje sigurnosti na
Internetu. Njihova organizacija UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu) zaduena je za probleme Interneta. 1999. godine
organizirali su struni skup o pedofiliji i djejoj pornografiji na Internetu te
pokrenuli program pod nazivom "Ugroena nevinost djeca na Internetu" (eng.
"Innocence in Danger Children Online") koji poziva vodee strunjake iz cijelog
svijeta da udrue svoje snage kako bi sva djeca imala siguran pristup Internetu.
Ispitivanje Eurobarometra (tehnikog instrumenta Europske unije) iz 2004.
godine, provedeno u zemljama sjeverne Europe na uzorku djece u dobi izmeu
9. i 16. godine, pokazalo je kako je 44% djece koja koriste web naletjelo na neku
pornografsku stranicu, 25% njih je primilo materijale s pornografskim sadrajem,
30% je vidjelo stranice sa slikama nasilja, a samo je 15% njihovih roditelja
izjavilo da su upoznati s aktivnostima vlastite djece. Ovome se moe dodati i
podatak od 14% djece koja su izjavila kako su se ve susreli s barem jednom
osobom upoznatom putem web-a.
Zbog ovih se opasnosti ne bi smjelo braniti djeci pristup Internetu, ve bi se
zatita trebala zasnivati na pravilnoj edukaciji. Najbolja obrana protiv svih
potencijalnih rizika i opasnosti s Interneta je ispravna edukacija roditelja i
uitelja, te izgradnja vrstog odnosa s djetetom utemeljenom na uzajamnom
povjerenju.
Zatita od zlonamjernih i neeljenih raunalnih aplikacija

Zlonamjerni raunalni programi su virusi (eng. virus), crvi (eng. worms) i
trojanski konji (eng. trojan horse). Ti programi nanose tetu raunalu,
usporavaju vezu s Internetom i koriste raunalo za irenje na raunala drugih
korisnika Interneta. Posljedice napada mogu biti greke u radu programa,
ispisivanje odreenih poruka na raunalu, ometanje rada sistema, brisanje
odreenih podataka, formatiranje diska, korupcija podataka. Postoje etiri
osnovna naina zatite od zlonamjernih programa:

46
ne otvarati privitke u porukama od nepoznatih poiljatelja odnosno otvoriti

ih tek nakon to ih se pregleda antivirusnim programom,
ne otvarati privitke u porukama poznatih osoba ako se ne zna to je u

njima; kod slanja programa i drugih datoteka u privicima elektronike
pote, u popratnom tekstu treba dovoljno opisati to se alje da bi
primatelj znao o emu se radi,
nadograditi antivirusni program i redovito ga aurirati,
skenirati antivirusnim programom svaku disketu, datoteku i program s

Interneta prije nego se instalira na raunalo.
Antivirusni program
Zadatak antivirusnog programa je prepoznati zlonamjerne aplikacije, sprijeiti
infekcije i oistiti zaraene datoteke. Program provjerava datoteke tako to u
njihovom kdu trai kdove poznatih virusa. Kad prepozna zlonamjernu
aplikaciju koja se eli aktivirati, obino postavlja pitanje korisniku to eli
poduzeti: "obrisati", "oistiti", "karantenizirati" i "ignorirati".
Osobni Vatrozid (eng. Firewall)
To je aplikacija koja nadzire komunikaciju izmeu raunala i mree i zadatak
joj je kontrolirati i ograniiti pristup raunalu s Interneta.
Neeljene aplikacije su dialeri, spyware i adware. Njih se mogue rijeiti uz
pomo istaa Neeljenih Aplikacija (eng. anti-spyware, anti-adware). Ti istai
djeluju na slinoj osnovi kao i antivirusni programi prepoznaju unaprijed
odreene definicije poznatih neeljenih aplikacija; tite privatnost korisnika i
zatiuju njegovu e-mail adresu od neeljenih poruka. Kao i antivirusne
programe, i istae neeljenih aplikacija potrebno je redovito aurirati.
Veliki problem korisnicima elektronike pote mogu predstavljati lanana
pisma, hoax-i i spam, koji zatrpavaju sandui elektronike pote. Kod lananih
pisama i hoax-a vano je ne prosljeivati poruke prije nego se provjeri njihova
istinitost ili razmisli o mogunosti dogaaja koji su opisani u njima. Za provjeru
je li odreena poruka hoax, moe se proslijediti na adresu hoax@cert.hr;
automatizirani
program
obavijestiti
poiljatelja
rezultatu
povratnom

47
porukom elektronike pote. Glavno pravilo kod rukovanja spam-om je ne

vjerovati dobivenoj poruci.
Nita ne garantira stopostotnu sigurnost raunala jer, bez obzira na sve linije
obrane koje se mogu instalirati, uvijek postoji mogunost upada u sustav. Ali
stalnim auriranjem programa za zatitu raunala moe se poboljati sigurnost
raunala.
Zatita privatnosti
Jedno od glavnih sigurnosnih pitanja kada je rije o djeci i Internetu, je
prikupljanje osobnih podataka korisnika. Na Internetu se podaci mogu prikupiti u
vrlo kratkom roku i iz velikog broja razliitih izvora. Tehnologija omoguuje
prikupljanje podataka i bez znanja korisnika koje web stranice korisnik
posjeuje, gdje ivi, koliko vremena provodi na odreenim web stranicama ili na
Internetu. Na temelju takvih informacija strunjaci mogu vrlo brzo oblikovati
reklamnu poruku po mjeri korisnika. Baze podataka omoguuju oglaivaima da
se uz pomo prikupljenih osobnih podataka priblie ciljanoj skupini korisnika i
privuku njihovu pozornost. Podaci koje razne tvrtke putem Interneta prikupljaju
o korisnicima mogu se podijeliti u tri grupe:
praenje interesa korisnika ili grupe korisnika i prikupljanje demografskih

podataka,
ustupanje
podataka
koji
omoguuju
identifikaciju
korisnika
treim
osobama,
korisnici dobrovoljno ili automatski putem tehnologije daju svoje osobne

podatke.
Dobrovoljno davanje podataka odnosi se na ispunjavanje obrazaca u kojima se

takvi podaci trae najee za pretplatu, nagradnu igru i sl. Vano je nauiti
djecu da ne odaju svoje osobne podatke i osobne podatke svoje obitelji te da,
prije nego daju neke informacije, za suglasnost pitaju roditelje. Web stranice su
dune pribaviti suglasnost roditelja prije nego ponu prikupljati podatke koje
identificiraju djecu pojedinano. Roditelji imaju pravo vidjeti djetetove podatke
koje web stranice uvaju u svojim arhivama i zahtijevati njihovo brisanje.
Takoer, na web stranicama bi trebali biti napisani propisi o zatiti privatnosti

48
koje roditelji mogu provjeriti i na temelju proitanog odluiti hoe li dopustiti

djeci da posjeuju te stranice ili ne.
Mreni Bonton
Ponaanje na mrei zahtijeva od korisnika potivanje odreenih pravila. Na
Internetu, kao i u stvarnom ivotu, za djecu vrijede ista pravila:
ne razgovarati s neznancima, znai s ljudima koje dijete nije osobno

upoznalo,
biti pristojan i pokazati potovanje prema drugim ljudima, ne sluiti se

runim rjenikom, ne se uputati u svae i ne odgovarati na uvrede te
rune ili prijetee rijei,
ne priati o svojim osobnim stvarima kao to su pravo ime i prezime,

adresa, telefonski broj, naziv i adresa obrazovne ustanove, imena roditelja
i prijatelja, lozinke i sl.,
potraiti pomo roditelja kod svakog pitanja ili problema, svake nejasne
situacije ili otkrivanja neeg novog i nepoznatog kada dijete samo nije u
mogunosti procijeniti je li to dobro i korisno ili suvie opasno za njega.
Ne postoje stroga i pisana pravila o tome kako se treba ponaati na Internetu

ali se ipak svi pridravaju nekih prijedloga koji bi se mogli nazvati nepisana
pravila. To se zove mreni bonton ili netiquette. Neka od pravila mrenog
bontona su:
1. Proitati pravila
Prije ulaska u sobu za razgovor ili na forum, dobro je proitati pravila
ponaanja kojima je propisano to se smije a to ne smije rei ili napraviti u tom
forumu. Isto tako, u sekciji FAQ (eng. frequently asked questions) nalaze se
korisne informacije i odgovori na ve postavljena pitanja korisnika.
2. Razmisliti prije unoenja teksta

Uneseni tekst trebao bi biti kulturan, pristojan, i pravopisno toan, kako ne bi
izazvao uvredljiv ili vulgaran odgovor. Vrlo je lako biti pogreno shvaen, zato je
preporuljivo jo jednom proitati napisano prije nego to se poalje, kako bi se

49
ispravile eventualne pogreke. Treba imati na umu da se primateljeva kultura,

jezik i smisao za humor moda razlikuju od korisnikovog. Mogu se koristiti i
simboli za osjeaje kako bi se naznaio ton, ali treba ih koristiti s mjerom.
3. Imati razumijevanja za tue pogreke

Ne treba biti kritian prema drugima, pogotovo ako su poetnici. Kad netko
uini pogreku, bolje ju je zaboraviti ili mu pomoi odnosno odgovoriti privatno
porukom adresiranom samo na njega, nego ispravljati njegovu pogreku javno,
na forumu ili u sobi za razgovor.
4. Ne troiti tue vrijeme i mrene kapacitete

Spam-ovi, lanana pisma i hoax-i zatrpavaju sanduie elektronike pote.
Prije slanja velikog broja priloga ili datoteke velike veliine, trebalo bi provjeriti je
li primatelj suglasan s tim.
5. tititi tuu privatnost

Kod slanja poruke elektronike pote na vie razliitih adresa, tue adrese
izlau se pogledu veeg broja ljudi. Da bi se zatitila njihova privatnost, treba
odabrati karakteristiku "bcc:" (blind carbon copy).
Raunalna komunikacija osjeaja
U raunalnoj komunikaciji teko je izraziti raspoloenja i osjeaje. Zato postoje
takozvani simboli za osjeaje (eng. smiley, emotion):
:) :-)
smijeak; sretan
:-))
vrlo sretan
:->
vrlo veselo lice
:-D
irok osmijeh; radostan i glasan
;-)
;) namigivanje
:-7
"kiseli" osmijeh
:-(
namrtenost; tuga
:-((
vrlo tuan
:-P
isplaeni jezik

50
:'-(
:~~(
(:-O
:-|
plakanje
iznenaenje; ok
%-) zbunjenost
:-||
ljutitost
:-/
neodlunost
:-@
vritanje
:-*
poljubac
***
poljupci
@--->--- virtualna rua

<):-)
:-x
klaun
:
pssst! To je tajna!;
:ox
utim
<-----
oznaka radnje
0:)
aneo
}:>
vrag
Kod razgovaranja na mrei koriste se neke od slijedeih kratica:

AFK
away from keyboard (naputam tipkovnicu)
A/S/L
age/sex/location (dob/spol/mjesto)
BAK
back at keyboard (vratih se za tipkovnicu)
BBL
be back later (vraam se poslije)
BRB
be right back (vraam se odmah)
BTW
by the way (usput)
B4N, BFN
bye for now (zbogom za sada)
CU
see you (vidimo se)
CUL, CUL8ER
see you later (vidimo se kasnije)
CYO
see you online (bit emo u vezi)
DIKU
do I know you? (poznajem li te?)
EMFBI
excuse me for butting in (oprosti/te to smetam)
EOM
end of message (kraj poruke)
F2F
face to face (licem u lice)

51
GA
go ahead (nastavi)
IAC
in any case (u svakom sluaju)
IC
i see (razumijem)
ILU, ILY
i love you (volim te)
JK
just kidding (alim se)
LTNS
long time no see (dugo se nismo vidjeli)
LOL
laughing out loud (glasno se smijati)
MorF
male or female (muko ili ensko)
NP
no problem (nema problema)
RL
real life (stvarni ivot)
RP
role play (glumljeni lik)
TAFN
that's all for now (to je sve za sada)
WB
welcome back (dobrodoao natrag)
WTG
way to go! (bravo!)
W8
wait (ekaj)
WU?
what's up? (to se dogaa?)
WUF?
where are you from? (otkud si?)

52
4.5. Uenje i pouavanje na daljinu

4.5.1. to je to uenje i pouavanje na daljinu?
Uenje na daljinu poznato je i pod nazivima e-learning, Web based
education, online learning, distance learning, distance education. To su pojmovi
koji se najee pojavljuju u literaturi i na internetu. Svi oni u osnovi upuuju na
oblik edukacije koji se koristi informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za
razvoj i isporuku nastavnih materijala od uitelja, profesora, voditelja teaja do
studenta ili uenika te evaluaciju nastavnih materijala i nastavnog procesa.
Na internetu i u medijima sve se vie koristi pojam e-uenje (e-fizika, ekemija, e-biologija) koji se odnosi na uenje na daljinu. Zanimljivo je
napomenuti da e u nazivu ponajprije znai elektronsko jer neposredno upuuje
na upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije, poglavito interneta.
U Hrvatskoj je izrazito teko prevoditi te nazive samo kao uenje na
daljinu jer uporaba interneta i uenje na daljinu putem interneta jo uvijek nisu
uli
iroku
primjenu
pa
se
pod
pojmom
uenje
na
daljinu
esto
podrazumijevaju ostali naini takva obrazovanja kao na primjer dopisno

obrazovanje. Novi pojam e-uenje tijesno je povezan s projektima Vlade RH koji
se odnose na upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije u razliitim
sferama drutva. Stoga esto susreemo i pojmove e-vlada, e-katastar, egruntovnica itd.2 CARNet,3 kao vodea Hrvatska akademska istraivaka mrea,
upotrebljava pojam e-learning u svojim projektima izgradnje i provedbe elearninga u akademskoj zajednici.
Nove tehnologije uzrokovale su porast broja novih aplikacija za uenje na
daljinu i novih okruenja za uenje na daljinu. Na jednak su nain uzrokovale
porast broja novih pojmova koji se u osnovi odnose na isto. Shodno tome, jedan
od stalnih problema bio je i ostao pravilan prijevod termina na koje sam nailazio
tijekom itanja i rada na literaturi. Bilo je potrebno razgraniiti klasino uenje na
daljinu od uenja na daljinu putem interneta, web kole, virtualne kole i
2
3
Vie na internetskim stranicama Vlade RH, http://www.vlada.hr

CARNet Hrvatska akademska istraivaka mrea; http://www.carnet.hr

53
naposljetku virtualnog razreda. Najee su to sveuilita, udruge uitelja,

profesora ili institucije koje podravaju i razvijaju uenje na daljinu pomou
interneta, a koji raznovrsno oblikuju termine, objanjavaju njihovo znaenje i
uporabu, te definiraju odreene pojmove vezane uz problematiku uenja na
daljinu putem interneta.
Uglavnom se svugdje upotrebljavaju sljedei termini:
distance learning
distance teaching
distance education
teleeducation
cybereducation
online education
virtual learning
virtual school
virtual college
Web school
e-learning
e-school
e-education
Web-based education
Najee je sluaj da se ti termini upotrebljavaju kao istoznanice, pa se
tako distance learning i distance education upotrebljavaju kao sinonimi za

oznaavanje onoga to bi netko nazvao uenje na daljinu. Ipak, L. R. Porter
razdvaja ta dva naziva dajui prednost nazivu distance learning: Iako mnogi
pedagozi ee upotrebljavaju pojam distance education, ja upotrebljavam
distance learning kako bih oznaila proces pouke i proces obuke. Pritom je
potrebno obratiti panju na injenicu da oni autori koji piu o uenju na daljinu
putem interneta ne spominju uvijek internet u terminima kojima se koriste.
Podrazumijeva se da pod distance learning oni imaju na umu uenje na daljinu
putem interneta. Sredinom 90-ih godina 20. stoljea pojavljuje se pojam
napredno distribuirano uenje (advanced distributed learning), koji brzo usvajaju
mnoge organizacije. U razliitim obrazovnim zajednicama, u kojima je uenje na
daljinu i roeno, provedene su revizije definicije, ukljuujui znanost pouavanja

54
na daljinu i njen proizvod, uenje na daljinu.

Ovdje smo se dotakli i pojma obrazovanje. Podrazumijeva se da pod
nazivom uenje na daljinu putem interneta zapravo mislimo na proces uenja i
pouavanja, jer kao pedagog razlikujem uenje koje moe biti neorganizirano
(neformalno), i zapravo je proces koji traje cijeli ivot, od uenja, pouavanja
(obrazovanje), koje je organiziran sustav u kojemu se sustavno i organizirano ui
i pouava. Najee je uenik taj koji ui dok je profesor pouavatelj, tj.
prenositelj znanja. Naravno, to su ve jezini problemi koji nisu izravno povezani
s temom rada. Stoga u se koristiti pojmom uenja i pouavanja putem
interneta, jer obuhvaa elemente uenja i pouavanja kao i pojmove za sve one
koji sudjeluju u procesu uenja i pouavanja, uitelje i uenike, odnosno
korisnike. Korisnici su svi oni koji se koriste sustavom uenja i pouavanja na
daljinu.
4.5.2. Definicija uenja i pouavanja na daljinu
Danas se uenje na daljinu (uenje i pouavanje) najee vee uz pojam
interneta koji svojim kontinuiranim razvojem omoguuje sve bru i sve
kvalitetniju komunikaciju meu ljudima.
Razliite su udruge i pojedinci definirali uenje na daljinu na sebi svojstven
nain, a ja u ovdje navesti neke:
- Ameriko udruenje ASTD:4 nastavni sadraji ili aktivnosti isporuene ili
omoguene uz pomo elektronike tehnologije.
- Ameriko drutvo za obrazovanje i razvoj:5 edukacijska situacija gdje su
instruktor (profesor, voditelj) i studenti odvojeni vremenom i mjestom. Edukacija
kroz treninge ili teajeve odvija se uz pomo sinkrone i asinkrone komunikacije,
ukljuujui tekst, grafiku, audio i video materijale, CD-ROM, online, video i audio
konferencije, interaktivni TV i FAX ureaje.
ASTD (American Society for Trainers and Development), 2001., http://www.astd.org/astd 17.05.2006.
Kaplan-Leiserson (2000.) American Society for Training and Development
http://www.learningcircuits.org/glossary.html 15.01.2005.
5

55
- Zirkle: aplikacije i procesi koji se koriste u uenju na daljinu kao web

podrano uenje, raunalno podrano uenje, virtualne uionice
- Web Based Learning Resources Library6: sustav i proces u kojemu su
uenik i uitelj na razliitim mjestima. Upotrebom interneta, te novih generacija
aplikacija, uenje na daljinu ukljueno je u novi model koji omoguuje visoku
kvalitetu i vie fleksibilnosti. Zbog toga je prikladnije uenje na daljinu zvati
distribuirano uenje. Kljuni element te definicije jest prostorna udaljenost
uitelja i uenika, te pojam distribuirano uenje.
- Holmberg: Pojam uenje na daljinu pokriva razliite oblike uenja na
svim razinama koji nisu pod kontinuiranim i neposrednim nadzorom tutora, niti
su tutori zajedno sa svojim uenicima/studentima u uionicama ili u istoj
ustanovi/zgradi, ali koji, usprkos tome, uivaju dobrobiti planiranog voenja i
pouavanja (kakve su tipine za) obrazovne organizacije.7
- Keegan pojam uenje na daljinu odreuje kljunim elementima:8
izdvojenost uitelja i uenika
upotreba medija
mogunost dvosmjerne komunikacije
utjecaj na edukacijski sustav
djelovanje kroz industrijsku bazu
- Moore i Kearsley: Uenje na daljinu je planirana nastava koja se

normalno odvija s udaljenog mjesta, to upuuje na upotrebu specifinih
instrukcijskih
tehnika,
specifine
provedbe
edukacije
posebnih
metoda
komunikacije uz pomo elektronikih medija. Elektroniki mediji omoguuju i

posebne
tehnike
dizajniranja
nastave
drugih
specifinih
organizacija,
administracije, dogovora i sl.9

- Kalifornijski projekt uenja na daljinu: "Distance Learning (DL) je sustav
Web Based Learning Resources Library (http://www.knowledgeability.biz/weblearning/ ), 15.05.2006.

Desmond Keegan je administrator projekt na Kernel For Distance Learning
http://www.nki.no/eeileo/index.htm projektu http://www.umuc.edu/ide/seminar/bios/holmbe-b.html
8 http://www.ascilite.org.au/aset-archives/confs/olnt90/keegan.html
9 http://www.uni-oldenburg.de/zef/cde/found/w7essays.htm 18.02.2006.
7

56
pouavanja koji povezuje uenika s nastavnim resursima. Uenje na daljinu

omoguuje edukacijski pristup prema ueniku koji nije ukljuen u edukacijske
institucije i moe proiriti njegove mogunosti. Implementacija uenja na daljinu
je proces koji koristi dostupne resurse, te moe ukljuiti i nove tehnologije.10
Veinu definicija koje je mogue pronai u literaturi moemo podvesti pod
zajedniku nazivnik: Uenje na daljinu predstavlja formalno i neformalno
obrazovanje, treninge i teajeve koji se odvijaju kroz individualne i grupne
aktivnosti,
nastavne
procese
za
ije
odvijanje
se
koriste
informacijsko-
komunikacijske tehnologije (internet, intranet, ekstranet, CD-ROM, videokazete,

DVD, TV, GSM telefon, PDA itd.)
U formalnom smislu uenje na daljinu (uenje i pouavanje) ukljuuje
brojne
modele
obrazovanja
podrane
informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom ija je svrha priprema, distribuiranje, provedba i evaluacija uenja

na daljinu.
4.5.3. Uenje i pouavanje na daljinu - povijesni razvoj
Prvi dokumentirani podaci o uenju i pouavanju na daljinu seu u 18.
stoljee, tonije 1728. godinu, kada je izvjesni Caleb Philips objavio oglas u
kojemu nudi program obrazovanja na daljinu iz stenografije.11 Prvi ozbiljni
programi uenja na daljinu javljaju se u Velikoj Britaniji 1840. godine. Isaac
Pitman eksperimentira s programom uenja na daljinu takoer iz stenografije.
Program uenja na daljinu iz korespondencije i jezika javlja se ve 1856. godine i
vee se uz profesore Charlesa Toussainta i Gustava Langenscheidta. Prvo
sveuilite koje je ponudilo program uenja na daljinu je Cape of Good Hope,
1873. godine, u Engleskoj.12
10
California Distance Learning Project http://www.cdlponline.org/index.cfm?fuseaction=whatis 18.02.2006.
11
Distance Education Timeline: Center for Christian Distance Education,

http://www.bakersguide.com/Distance_Education_Timeline/ , 18.02.2006.
12
op. = Distance Education Timeline: Center for Christian Distance Education,
http://www.bakersguide.com/Distance_Education_Timeline/ , 18.02.2006.

57
Slika1: Povijesni razvoj uenja na daljinu

Dopisno obrazovanje najee je obuhvaalo sljedee kategorije:
teajevi iz predmeta namijenjenih pripremanju sudionika za stjecanje

formalnih diploma
struni teajevi i predmeti iz podruja tehnike i tehnologije
opeobrazovni teajevi
teajevi za hobi i slobodno vrijeme.

Razliiti dopisni teajevi i slini projekti pokuali su zamijeniti ili nadopuniti
klasini oblik obrazovanja u uionici.

Razvojem tehnologije u proces uenja na daljinu ukljuili su se i ostali
komunikacijski mediji (Slika 1)
kao radio 1922. godine na Pennsylvania State
College, zatim televizija 1934. godine na State University (SAD); telefon 1965.
godine na University of Wisconts (SAD);
Technological University (SAD);
videokazete 1984. godine National
telefaks ureaj. Raunala uvodi 1984. godine
Electronic University (SAD) s prvim on line teajem na vlastitom programu za

DOS i Commodore 64 raunalo. U posljednjem desetljeu s ciljem uenja na
58
daljinu sve se vie koristi i internet (Slika 2).
INTERNET
MULTIMEDIJSKO
RAUNALO
FAX
UITELJ
STUDENT
VIDEO
TELEVIZIJA
TELEFON
Slika2. Razvoj uenja na daljinu

Do pojave raunala u obrazovanju na daljinu nezamjenjiv je medij bila
knjiga. Knjigom se mogue sluiti svuda, na radnom mjestu, kod kue, na
putovanju. Putem udbenika mogue je prikazati sve sadraje i usvajanje
sadraja prilagoditi tempu uenja i shvaanja svakog studenta. Ako student nije
shvatio ili nauio pojedinu nastavnu cjelinu, uvijek se moe vratiti nekoliko
stranica i utvrditi nastavni sadraj.
Osobna raunala spojena na internet uvelike umanjuju vanost knjige.
Naime, danas se esto koriste prijenosna raunala s mogunou spajanja na
internet pomou kojeg student moe u svako doba doi do neke informacije,
proitati neku stranicu gradiva. Takoer, vrlo je jednostavno ponavljanje
nastavnih sadraja, listanje se ostvaruje pritiskom na tipku mia. Jedina
prednost koju je knjiga kao medij zadrala jest dostupnost svakom studentu.
Ipak, razvojem tehnologije i kontinuiranim padom cijena informatike opreme ta
se prednost kontinuirano smanjuje pa prijenosna raunala danas zamjenjuju
klasine radne stanice.
Ovisno o ciljevima obrazovanja na daljinu i edukacijskim sadrajima
59
uenje se nastojalo nadopuniti i izravnim kontaktom profesora i studenta. Tako

nakon to je student savladao nastavne (edukacijske) sadraje te ispunio sve
zadatke koji su mu postavljeni, pozvan je da posjeti sveuilite kako bi se
upoznao s profesorima i ustanovom, ali i kako bi pristupio rjeavanju zavrnog
testa radi dobivanja svjedodbe.
Vrlo je rano uoeno da programima uenja na daljinu ne mogu pristupiti
svi ljudi. Uenje na daljinu zahtijeva od studenta neke osnovne postulate. Jedan
od osnovnih uvjeta jest, naravno, pismenost. Takoer, za odreene programe
nuno je imati svjedodbu o zavrenom osnovnom obrazovanju ili niim
stupnjevima obrazovanja. Pismenost je, do uvoenja raunala u uenje na
daljinu, podrazumijevala itanje i pisanje, dok se danas za pristup programima
uenja na daljinu potpomognutog raunalom tom pojmu pridodala i informatika
pismenost.
Naravno, pismenost nije jedini uvjet za uspjeno obrazovanje na daljinu.
Neophodna je i vrlo bitna odgovarajua motivacija te interes za odreeno
podruje. U psihologiji i didaktici to opisuju sintagmom mentalna kondicija, to
oznaava osposobljenost za sudjelovanje u nastavi na daljinu.
Osnova uenja i pouavanja na daljinu jest komunikacija koja se odvija
izmeu profesora i studenta. U poetku je ta komunikacija bila vezana uz papir
kao medij. Razvojem telekomunikacija i telekomunikacijske infrastrukture,
telefon i telefaks zauzimaju vanu ulogu u uenju na daljinu. Danas se
telekomunikacije
koriste
za
spajanje
na
internet.
Radio
televizijska
komunikacija takoer imaju svoju ulogu u uenju na daljinu. Vrlo rano su se na

sveuilitima izgraivali televizijski centri koji su koriteni u edukacijske svrhe,
odnosno za programe uenja na daljinu (Sveuilite Stanford izgrauje svoju
obrazovnu televizijsku mreu 1968. godine).13
Razvojem interneta pojavljuje se plodna sredina za distribuiranje, razvoj i
unaprjeivanje uenja na daljinu. Multimedijsko raunalo spojeno na internet,
mogunost videokonferencije, prikaz video i audio materijala on line, omoguuju
internetu da zauzme vodee mjesto u distribuciji programa uenja na daljinu.
13
Distance education Timeline, http://www.ccde.org/timeline.cfm

60
Kako bi prikazali razvoj uenja na daljinu autori poput Garrisona kreirali su

konceptualni model razvoja uenja na daljinu kroz etiri + 1 generacija.
4.5.3.1 Prva generacija
Pod prvom generacijom uenja na daljinu smatra se vrijeme kada je
uenje na daljinu imalo znaajke industrijskog modela organiziranog kroz
ekonomske elemente s ciljem postizanja strogo ekonomskih uinaka, te sa
strogom rukovodnom kontrolom.14
Karakteristike prve generacije su:
instrukcijski dizajn prve generacije je pod utjecajem bihevioristike teorije

uenja
nosioci su predmetni nastavnici ili profesori koji imaju iskljuivo iskustvo u

tradicionalnom nastavnom procesu
grafiki umjetnici ilustriraju sloene, konzistentne i grafiki poticajne

materijale
urednici prevode sav materijal na jezik koji razumije ciljana skupina
rukovoditelji projekta upravljaju proraunom i rasporedima kako bi

omoguili suradnju i koordinaciju razliitih sastavnih dijelova teaja.
Svi materijali, posebice materijali za pomo, izraeni su kao povratna
informacija izmeu odsutnog instruktora i neovisnog studenta. Pedagoki pristup

prve generacije ima bihevioristike elemente: brojivost, opaanje itd. Osobina
prve generacije moe se opisati kao maksimalna sloboda i neovisnost studenta.
Studenti ne moraju ekati specifino vrijeme tijekom godine kako bi zapoeli s
aktivnostima (poetak studija, polaganje ispita i sl.). Studenti mogu organizirati
svoje vrijeme samostalno, a tempo studiranja odreuju sami, neovisno o drugim
studentima (grupi). Takva organizacija implicira individualni rad, neovisan o
ostalim elementima (profesor, vremenske aktivnosti, grupa itd.). Potrebno je
napomenuti da uenje i pouavanje nije izoliran in izvan sustava koji priprema,
organizira i provodi edukacijski proces. Zbog toga se pod neovisnim oblikom
14
U literaturi se najee spominje Tayloristova podjela rada, vidi:

http://hum.sagepub.com/cgi/content/abstract/52/1/67?ck=nck
61
(individualnim oblikom) podrazumijeva koritenje asinkroniziranih elemenata kao

to su elektronika pota, samostalno uenje uz pomo interneta ili CD-Roma,
dok je u prvoj generaciji to bio telefon. Prva se generacija odlikuje vrlo
jednostavnim
prebacivanjem
sadraja
na
mreu
koritenjem
e-learning
konteksta, izgleda, boja i drugih grafikih elemenata te na taj nain mijenja

dotadanje poimanje nastavnih materijala. Ta promjena materijala uvelike koristi
prednosti medija za distribuciju. Samostalni materijali prve generacije jo se ne
koriste u potpunosti prednostima i mogunostima hipertekstualnog sustava
mree.
4.5.3.2 Druga generacija
Druga generacija ukljuuje eru koja omoguuje bolji i bri pristup
podacima kroz rasprostranjene irokopojasne medije15, tehnologije poput radija,
televizije, video i audio materijala. Drugu generaciju opisuju sljedei elementi:
prihvaanje kognitivne teorije uenja
daljnji razvoj neovisnog uenje, posebice neovisnog u odnosu na mjesto

uenja (koritenje radijske i televizijske tehnologije)
napredak u kreiranju interaktivne raunalno podrane nastave putem

koritenja simulacija, multimedijskog vjebanja i ponavljanja
daljnji razvoj samostalnog uenja na webu, potpomognut CD-ROM-om ili

DVD-om.16
Ukljuivanje televizijske i radijske tehnologije omoguilo je prikazivanje
materijala koji su nastali pri posjetima laboratorijima, podmorju ili svemiru. Tako
snimljene i pripremljene materijale vrlo je jednostavno prikazati polazniku
(studentu) bez obzira na mjesto boravka. U drugoj generaciji razvijaju se alati
koji podravaju raunalno-potpomognuto uenje putem koritenja simulacija,
multimedija, uvjebavanja i praktinih radova, kao i
koritenja materijala za
samostalno uenje i rad na web-u. Posebice se to odnosi na interaktivne

materijale. Koriste se sustavi koji omoguuju razvoj centraliziranih sustava za
15
16
Broadcast media
Pogledaj pojam Hibridni sustavi.

62
distribuciju edukacijskih objekata kao na primjer MERLOT.17 Ti se sustavi koriste

alatima za pretraivanje, pristup i koritenje sadraja za uenje na daljinu.
4.5.3.3 Trea generacija
U treoj generaciji koriste se sve prednosti i mogunosti sinkrone i
asinkrone interakcije koje omoguuju razliite informacijsko-komunikacijske
tehnologije kao to su audio, video i raunalne videokonferencije. Razvoj mrene
infrastrukture unaprjeuje mogunosti za kvalitetno koritenje asinkrone i
sinkrone komunikacije u usporedbi s prijanjim generacijama. Trea generacija
prihvaa elemente konstruktivistike teorije uenja koja upuuje na mogunost
da studenti kreiraju znanje individualno ili kao lanovi grupe.
4.5.3.4 etvrta generacija
Neki autori smatraju da etvrta generacija predstavlja kombinaciju svih
prethodnih generacija koja se razvijala kroz elemente interneta (mree).
Razvojem
mogunosti
interneta
(poveanje
propusne
moi,
18.
omoguila je razvoj raunalno posredovanih komunikacija (CMC).
brzina
itd.)
Osim razvoja
raunalnih mrea dolo je do snanog razvoja i osobnih raunala koja su postala

dovoljno jaka da mogu podravati niz procesa, posebice zahtjevnih Java
programa. Novi alati omoguili su znaajan razvoj novih modela uenja i
pouavanja na daljinu, posebice integrirane kroz CMC (poput WebCT, Moodle,
Blackboard itd) i druge web-resurse.
4.5.3.5 Peta generacija
Petu generaciju opisuje prof. Taylor19 kao inteligentnu s fleksibilnim
modelom pouavanja. Prethodne generacije koristile su pristup materijalima
putem sinkrone i asinkrone komunikacije, a u ovoj generaciji potrebno joj je
dodati kljuan element kao inteligentnu funkciju. Pod inteligentnom funkcijom
autor opisuje koritenje automatskog odgovora na najee postavljena pitanja
17
http://www.merlot.org/merlot/index.htm
CMC Computers Mediated Communications
19
James C Taylor profesor na The University of Southern Queensland
18

63
i integraciju kroz pristup preko portala servisa i resursa. Opisuje razvoj pete
generacije integracijom administrativnih sustava i sustava pomoi i instrukcijskih
komponenti. Osim razvoja inteligentnih elemenata dolazi i do razvoja pedagokih
inovacija. Koriste se pedagoki agenti koji omoguuju voditelju (uitelju)
ukljuivanje
razliitih
elemenata
(podsustava),
kao
na
primjer
napredno
pretraivanje, navigaciju, elemente semantikog weba, elemente umjetne

inteligencije itd.
Potrebno je napomenuti da ne postoji toan vremenski slijed generacija. esto
se elementi generacija meusobno isprepleu to ponajprije ovisi o ciljevima i
zadacima obrazovanja, voditelju obrazovanja, ali i znanju i mogunostima
koritenja informacijsko-komunikacijske tehnologije.
USDLA20 Ameriko udruenje za uenje na daljinu kreiralo je genealogiju
uenja na daljinu opisujui svoj rani postanak od aplikacije komunikacijskih
medija (koje je omoguila tehnologija) do uenja uz pomo raunala i
elektronikog uenja u posljednjih 120 godina (Slika 3.)
20
USDLA United States Distance Learning Association je vodee udruenje koje okuplja sve institucije,
sveuilita, privatne tvrtke, vladine institucije koje se koriste uenjem na daljinu i promiu ga. Osnovano je
1989. godine. Organiziraj konferencije, edukacije i projekte kojima je cilj promicanje uenja na daljinu.
http://www.usdla.org
64
Uenje na daljinu
Uenje na daljinu
omogueno uz pomo
IT tehnologije
Dopisno obrazovanje
E-edukacija
Obrazovanje
posredovano
raunalom
raunalno
zasnovani
treninzi (CBT)
elektroniki
potpomognuto
obrazovanje
edukacija preko
satelita
online
uenje
instrukcije
zasnovane na
webu
medij
zasnovani na
webu
videokonferencijski
sustavi
elektronika
ploa
video trake/
DVD
Slika 3: Genealogija uenja na daljinu
4.6. Posebnosti cjeloivotnog uenja i pouavanja na

daljinu
4.6.1. Uenje i pouavanje na daljinu
Uporaba
informacijskih
komunikacijskih
tehnologija
procesu
obrazovanja neizbjena je. Jedna od mogunosti nadopune klasinog naina

pouavanja jest svakako e-obrazovanje, to ne znai njihovo meusobno
zamjenjivanje. Vana uloga e-obrazovanja jest osposobljavanje za cjeloivotno,
uenje kao i mogunost boljeg individualnog pristupa, posebno u visokokolskom
obrazovanju, kako u svladavanju nastavnih sadraja tako i u konanoj provjeri
znanja.

65
Imati jasnu strategiju i viziju od velike je vanosti za uspjeno uvoenje i

koritenje modela e-obrazovanja. Dosadanja iskustva i pokuaji uglavnom su
individualnog karaktera pa je stoga vano i pitanje trajnog ulaganja u tehnike
preduvjete, obrazovanje nastavnog kadra i svih osoba koje su ukljuene u proces
obrazovanja te problem cjelokupnog financiranja.
4.6.2. Uenje i pouavanje na daljinu u okviru akademske zajednice
Uenje/pouavanje na daljinu sve vie ima znaajnu i aktivnu ulogu unutar
sveuiline zajednice. Kontinuirana je potreba za kvalitetnim sveuilinim
znanjem, kvalitetnijom i uinkovitijom komunikacijom izmeu profesora i
stuenata. Interakcija profesora i studenta, interaktivni nastavni materijali,
njihova ponovna uporabljivost sve su zahtjevi koji se postavljaju unutar
akademske zajednice koji se mogu kvalitetno provoditi uz pomo sustava uenje
i pouavanja putem interneta. Razvojem i uvoenjem uenja i pouavanja putem
interneta omogueno je otvaranje novih mogunosti lanica sveuilita poput;
kreiranja i razvoja novih programa, otvaranja sveuilita tritu cjeloivotnog
obrazovanja,
obuavanja,
specijalistikih
subspecijalistikih
programa.
Primjeuje se da sam pojam uenja i pouavanja na daljinu upuuje na neto

novo i drugaije od dosadanjeg naina rada na fakultetima. No, primjeuje se
takoer da se o pouavanju na daljinu govori s prilinom koliinom neznanja s
obzirom na tehnologiju i nain rada i pouavanja. Stjee se dojam da veina
profesora smatra da je dovoljno postaviti sve svoje nastavne materijale na web
te time ispuniti najvaniji zadatak e-obrazovanja. Nedovoljna upuenost i
nedovoljna edukacija profesora (standardi, nastavna tehnologija, instrukcijski
dizajn, oblici komuniciranja itd.) put su prema neuspjehu. Vrlo malo se pie i
upuuje na novu didaktiku (e-didaktiku) tako da profesori smatraju da znanja
koja su stekli u svojem dosadanjem radu nisu dovoljna da se uhvate u kotac s
novim izazovima.
Sveuilite u Zagrebu izradilo je Strategiju e-uenja21 koja ima za cilj
kvalitetno uvesti taj oblik rada na zagrebako Sveuilite.
21
http://www.unizg.hr/nastava_studenti/strategija_eucenja.html

66
Kao to je navedeno u uvodu: Strategija e-uenja ima zadatak:
unaprijediti kvalitetu sveuilinog obrazovanja
omoguiti
nastavnicima
studentima
ostvarivanje
novih
uloga
obrazovnom procesu
poveati konkurentnost Sveuilita i sveuilinih studijskih programa
osposobiti studente za uporabu tehnologija cjeloivotnog obrazovanja.
Kako bi strategija bila uspjeno provedena, sveuilite planira sljedee

aktivnosti:
unaprjeenje formalno-pravnog i organizacijskog okruenja, osiguravanje

odrivosti
razvoj ljudskih potencijala
podrka nastavnicima
podrka studentima
razvoj obrazovnih sadraja
razvoj temeljne i specifine arhitekture.

Strategija je vrijedna hvale i predstavlja dobar nastavak dosadanjih
aktivnosti koje je provodio CARNet u okviru svojeg novootvorenog Centra za euenje22 koji je otvoren krajem 2007. godine.
promicanje i poticanje primjene informacijske i komunikacijske tehnologije

(dalje u tekstu: ICT), posebno e-uenja u sveuilinom obrazovanju
podrka i savjetovanje institucija, sastavnica Sveuilita, nastavnika i

studenata u primjeni e-uenja, odnosno primjeni ICT-a u sveuilinom
obrazovanju
koordinacija i organizacijska i struna podrka sveuilinoj mrei za

promicanje i podrku e-uenju
uspostava i odravanje sredinjeg sveuilinog virtualnog okruenja za euenje i podrka uporabi toga sustava
22
http://www.srce.hr/ceu/

67
predlaganje
standarda
preporuka
podruju
e-uenja
na
razini
Sveuilita u Zagrebu
praenje i analiza razine i naina primjene e-uenja na Sveuilitu u

Zagrebu
aktivno praenje novih tehnologija i trendova u podruju e-uenja.

Centar ujedno djeluje i kao Sredinji sveuilini ured za e-uenje i izvodi
poslove iz svoje nadlenosti s ciljem uinkovitoga obavljanja zajednikih

djelatnosti vezanih uz uvoenje i primjenu e-uenja na Sveuilitu u Zagrebu.
E-learning u Hrvatskoj (projekt e-Otoci)
E-learning uenje temelji se na masovnom irenju, padu cijena Internet
usluga, velikim vremensko trokovnim utedama i mogunou irenja novih
znanja u praktiki prostorno neogranienim uvjetima (udaljene destinacije,
otoci). Poseban problem u Hrvatskoj predstavlja kolovanje uenika na otocima,
jer su im odjeljenja esto vrlo mala, nema uiteljskog kadra itd. Mnogi ti
problemi rijeeni su uenjem na daljinu kroz projekt e-Otoci.
4.6.3.Alati za e-learning
Alat za e-obrazovanje (eng. courseware tool) je raunalni program (eng.
software) dizajniran iskljuivo za edukaciju. Izraz u sebi sadri dva pojma:
course (teaj) i software. Alat moe biti u obliku CD-ROM-a, web stranice,
diskete, digitalnog udbenika, programa za uenje i sl.
Courseware alati omoguuju uenje i pouavanje na daljinu pomou odreenih
konfiguracija sustava. Danas se koriste dvije konfiguracije: LCMS (eng. Learning
Content Management System) i LMS (eng. Learning Management System)

68
sustavi. LCMS i LMS sustavi imaju jednu zajedniku karakteristiku, a to je da su

web orijentirani uz potporu procesa uenja i pouavanja. LMS sustav predstavlja
programsku podrku koja omoguava potpuno administriranje procesa uenja i
pouavanja, a LCMS sustav omoguava oblikovanje, pospremanje, upotrebu i
ponovnu upotrebu sadraja za uenje. Sadraj za uenje je strukturiran u formi
granula znanja koje se nazivaju objekti uenja.
LMS sustav sastoji se od niza funkcionalnosti koje obuhvaaju "isporuku" (eng.
delivery), praenje, izvjetavanje i administriranje sadraja uenja, napredak
polaznika, kao i interakcije polaznika i mentora te polaznika meusobno. LMS se
moe primijeniti u vrlo jednostavnim sustavima kao to je kolsko okruje, pa
sve do dravnih uprava i velikih kompanija. Kljuni standard za implementaciju
LMS-a je SCORM.
Uobiajene funkcionalne mogunosti LMS-a su:
Prijava i naplata procesira, provjerava i autorizira prijavu te provodi

naplatu (u sluaju javnih portala) kod polaznika,
Upravlja procesom izvoenja obuke (tema, modula seminara),
Provodi testiranje prva razina testiranja sastoji se od kviz pitanja uz

svaku jedinicu. Druga razina testiranja sastoji se od testova nakon
odreenog broja lekcija ili modula, odnosno itavog seminara,
Mentoring i praenje teaja, odnosno upravljanje virtualnom uionicom ili

napretkom pojedinanog polaznika. Mentor odreuje lanove virtualne
uionice, prati napredak svakog lana na temelju statistika testova,
komunicira sa svim lanovima ili pojedinanim polaznicima. Zapisi o
praenju i uspjenosti polaznika spremaju se u bazu podataka,
Korisnike funkcije omoguuju polazniku planiranje i praenje vlastitog

razvoja
putem
obrazovnih
lanaca,
komunikaciju
mentorom,
koordinatorom ili ostalim lanovima grupe. Te funkcije mu daju uvid u

statistike njegovog rada i u koritenje pomonih funkcija kao to su:
tehnika podrka, pomo online, rjenik i sl,
Administratorske funkcije obuhvaaju aktivnosti kao to su: kontrola

sadraja, evidencija, praenje i izvjetaji, komunikacija, odravanje
pregleda modula i seminara, odravanje obrazovnih lanaca, back up i sl.

69
Pregled vanijih courseware alata

aTutor (Open Source Learning Content Management System LMCS),
ahyCo (Adaptive Hypermedia Courseware),
Bazaar,
BlackBoard (Blackboard Learning System),
Claroline (Open Source LMS),
dotLRN (Open Source e-learning sustav razvije na MIT-u),
eCollege,
eLearner,
Eledge (Open Source LMS),
FirstClass,
IBM Workplace Collaboration Services (poslovno orijentiran LMS),
Lotus Learning Space (LMS),
Moodle (Open Source LMS),
WebCT (Blackboard Learning System).
AHyCo
AHyCo je prilagodljiv, hipermedijski LMS sustav za uenje putem WWW-a.
Dizajniran je na Fakultetu Elektrotehnike i Raunarstva, Sveuilita u Zagrebu.
Ima osnovne osobine prilagodljivih sustava:
temelji se na hipermediji (WWW-u),
sadri model domene koji opisuje strukturu prostora znanja odreenog

podruja uenja,
sadri model korisnika za pohranjivanje osobina studenata,
ima mogunost prilagoavanja dijelova sustava na osnovu informacija u

modelu korisnika.
IBM Workplace Collaboration Services

IBM Workplace Collaboration Services je poslovno orijentiran LMS. Sukladan je
70
sa svim aktualnim normama za razmjenu podataka, a isporuuje se s naprednim

programom koje sadri suelje za unos i ureivanje sadraja teajeva. Teajevi
se mogu ureivati i u drugim programima koji su sukladni normama. Ovaj LMS je
preveden na hrvatski jezik i jedan je od rijetkih koji imaju ugraenu podrku za
kombinaciju uenja upotrebom alata za e-obrazovanje i uenja u uionici (eng.
blended learning). Prilikom organizacije teaja mogue je unaprijed odrediti kada
e se nastava odvijati u uionici, pri emu se prua i mogunost organizacije rada
s uionicama (npr. rezervacija uionica) kao i koritenja potrebnog nastavnog
materijala (npr. projektor, prijenosno raunalo,...).
Moodle
Moodle je open source LMS alat. Besplatan je i ima podrku za dvije baze:
MySQL i PostgreSQL. Alat je vro jednostavan za koritenje s pristupanim
sueljem za uenike i uitelje i s malim zahtjevima za resursima raunala na
kojem se izvrava. Preveden je na hrvatski jezik. Alat je stekao veliku
popularnost kod uitelja zbog svojih pedagokih temelja i velike prilagoenosti
akademskom okruenju.
WebCT
WebCT (Web Course Tools) je trenutno jedan od najboljih komercijalnih alata

za e-obrazovanje. Razvijen je na University of British Columbia 1995. godine za
potrebe sveuilita (autori: Murray W. Goldberg i dr.). Nekoliko godina kasnije
razvoj i distribuciju preuzela je komercijalna tvrtka WebCT.
Vrlo je intiutivan za rad i sadri mnogobrojne pomone alate za pomo pri
uenju (linkovi, audio, video, rjenik, trailica,...), a takoer i velik broj alata za
komunikaciju. Podrka za kreiranje i ocjenjivanje provjere znanja je na visokoj
razini, kao i statistiki pregled postignutih rezultata. Pristup WebCT teajevima je
autoriziran. Svaki uenik ili nastavnik imaju vlastito korisniko ime i lozinku za
pristup WebCT-u.
71
WebCT omoguuje:
obogaivanje klasinog teaja multimedijalnim elementima (zvuk, slika,

Internet linkovi,),
ocjenjivanje znanja uenika testovima i zadacima online (mogue je

pristupanje ispitu u razliita vremena),
samoprocjena znanja za studente,
stvaranje indeksa i rjenika vanijih pojmova koji se pojavljuju u

lekcijama,
integriranje postojeih web resursa u teaj,
komunikaciju polaznika teaja meusobno i s uiteljem kroz forume ili

chat.
Cijena licence ovisi trenutnoj infrastrukturi, koritenju, buduim ciljevima

korisnika. Za zaposlenike znanstvenih institucija koje su lanice CARneta
koritenje je besplatno.
Claroline
Claroline je open source alat za e-obrazovanje. Besplatan je, a licenca GPL

omoguuje korisniku prilagodbu i dorade programskog koda. Pomou njega
mogu se stvarati nastavni sadraji i aktivnosti, te izvoditi nastava. Za
zadovoljenje tehnikih preduvjeta za koritenje Claroline-a potrebno je imati
raunalo na koje se moe instalirati jedan od sljedeih operacijskih sustava:
Linux,
BSD,
Unix,
Windows (9x, Me, NT4, 2000, 2003, XP),
MacOS X.

72
Odabir alata
Kako bi uitelj odluio koji alat izabrati, trebao bi znati koji su mu kriteriji
vani pri odabiru. Ono na to se obavezno mora paziti je da li odreeni alat
podrava standarde za razmjenu podataka (npr. SCORM) i ako podrava, koji su
to standardi. Prije odabira "pravog" alata preporuljivo je posjetiti stranicu za
odabir odgovarajueg alata:
http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/usporedba.
4.6.4.Standardi na podruju e-leraning-a
Najpoznatije organizacije koje se bave razvojem standarda za e-uenje su23:
AICC Aviation Industry CBT Committee,
ADL The Advanced Distributed Learning Initiativer,
IMS IMS Global Learning Consortium,
IEEE/ LTSC Institute of Electrical and Elactronics Engineers/(Learning

Technology Standards Comitee).
Vodeim na tom podruju u svijetu smatraju se IMS i ADL24.

IMS INSTRUCTIONAL MANAGEMENT SYSTEM
25
Instructional Management System (IMS) je meunarodna organizacija koja se

bavi korporativnim obrazovanjem i formalnom edukacijom. Ima korijene u
projektu koji se zove National Learning Infrastructure Initiative, koje sponzorira
organizacija za promociju obrazovnih tehnologija (danas se zove Educause).
Doprinosi razvoju mnogih standarda koji se koriste u svijetu. Promovira elearning i cilj joj je razviti svestranu i prenosivu tenologiju uenja na daljinu
primjenom ICT-a.
23
24
25
Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatovi, M., op.cit. str.151

Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatovi, M., op.cit., str. 151
Lw, Z., Prvi hrvatski LMS, godina 2, broj 8, Zagreb, 2002.

73
THE ADVANCED DISTRIBUTED LEARNING INITIATIVER26

The Advanced Distributed Learning Initiativer (ADL) je organizacija koja
promovira standarde kroz svoj koncept nazvan Sharable Content Object
Reference Model, poznat kao SCORM. ADL je u velikoj mjeri pomogao
proizvoaima
LMS-a
testiranju
implementaciji e-learning
tehnologije
bazirane na SCORM-u, to je rezultiralo u sve veem broju proizvoda koje su

bazirane na ovom setu standarda.
AICC AVIATION INDUSTRY CBT COMMITTEE27
Aviation
Industry
CBT
(Computer-Based
Training)
Comitee
(AICC)
je
meunarodno udruenje koje se bavi standardizacijom na podruju uenja

pomou raunala. AICC definira smjernice za avioindustriju u razvoju, dostavi i
procjeni raunalnog uenja i srodnih tehnologija (od 1988. godine). Budui da
AICC standardi nisu vezani usko uz avioindustriju, mogu se primijeniti i ire na
sve oblike uenja pomou raunala. To je ujedno i jedini otvoreni standard, a
usko surauje na doradi standarda s drugim organizacijama za standardizaciju
kao to su IMS, ADL, i IEEE/LTSC. Trenutno se smatra standardom budui da ga
podrava velik broj tvrtki koje su kljune u uenju pomou raunala.
IEEE/LTSC (LEARNING TECHNOLOGY STANDARDS COMITEE)28
Ova IEEE grupa zaduena je za definiranje standarda, smjernica i preporuka
na podruju uenja pomou raunala. Cilj grupe je definiranjem standarda
omoguiti komunikaciju izmeu programa za izradu sadraja i usluga vezanih uz
njih. U izradi standarda surauje se s IMS-om i AICC-om.
SCORM STANDARD
SCORM Shareable Content Object Reference Model je skup tehnikih
specifikacija baziranih na radu AICC, IEEE LTSC i IMS Global Consortium
26
27
28
Lw,Z.,op.cit.
Referalni centar za odabir alata za e-obrazovanje, Odabir alata za e-obrazovanje
Referalni centar za odabir dabir alata za e-obrazovanje, Odabir alata za e-obrazovanje

74
organizacija. To je standard koji sustavima za uenje putem Interneta

omoguava pronalaenje, uvoz, dijeljenje, ponovnu upotrebu i izvoz sadraja na
standardiziran nain. Ukratko, SCORM omoguava isporuku e-learning objekata u
pravilnom slijedu i praenje i izvjetavanje napretka polaznika.
Osnovni termini SCORM-a su29:
LMS Learning Managment System,
Learning Object (reusable object, educational object, content object,

chunks, nuggets, SCO Shareable Content Object).
Kljuni zahtjevi standarda obuhvaaju:

reupotrebljivost sadraja (eng. content reusability), gdje je sadraj

nezavisan
kontekstu
uenja
te
se
moe
upotrijebiti
brojnim
situacijama,
meusobnu
izmjenjivost
(eng.
interoperability)
gdje
se
nastavne
komponente razvijene na jednoj lokaciji mogu koristiti na drugoj lokaciji,

bez obzira na platformu i pripadni set programskih alata,
dostupnost
(eng.
accessibility)
gdje
je
mogu
pristup
nastavnim
komponentama sa jedne udaljene lokacije kao i njena isporuka na mnoge

druge lokacije,
trajnost (eng. durability) neprestano koritenje nastavnih komponenti

bez potrebe za ponovnim oblikovanjem ili ponovnim kodiranjem u sluaju
promjene tehnologije.
SCORM standard se sastoji od tri dijela30:

Overview modela, vizije i budunosti,
Content Aggregation Model koji opisuje kako posloiti e-learning sadraj

tako da se njegovi dijelovi mogu ponovo upotrijebiti (eng. reusability) i da
bude omoguena izmjenjivost dijelova sadraja (eng. interoperability).
29
30
Bodroi, Lj., E-learning, Split, 2003.

Bodroi, Lj., op.cit.

75
Sastoji se od tri specifikacije:

Learning Object Metadata opisuje to predstavlja sadraj, ije je
vlasnitvo, cijenu (ako postoji), tehnike zahtjeve, namjenu itd.,
XML "binding" kako kodirati tag-ove u XML-u da budu itljivi,
IMS Content Packaging opisuje kako se slae kolekcija learning
objects-a i njihovih metapodataka, te kako se sadraj isporuuje
polaznicima.
Run Time Environment opisuje nain na koji se sadraj pokree i nain

na koji se vri praenje napretka polaznika i izvjetavanje. Propisuje dvije
stvari:
API komunikacija izmeu sadraja i LMS-a se radi standardom
propisanim funkcijama, bez obzira na alate kojima se sadraj kreira,
Data model specifikacija to je sadraj komunikacije izmeu sadraja i
LMS-a. Ovdje se pohranjuju podaci o pojedinoj lekciji (SCO-u) za
svakog korisnika i spremaju rezultati interakcija korisnika sa SCOom.
Objekti uenja (eng. Learning Object)

Objekti uenja nastali su da bi se nastavni sadraji mogli razdvojiti u elemente
ili module koji se mogu koristiti kao jedinice u procesu uenja, a koje se mogu
spajati u vee cjeline.
Objekti uenja se mogu definirati kao podaci podrunog znanja koji se koriste
u sustavu za e-learning. Objekt uenja se mora stvoriti i autorizirati, mora se
moi pospremiti, katalogizirati, prikupiti, isporuiti. Objektima uenja stvara se
struktura nastavnih sadraja koje uenik mora u procesu uenja i pouavanja
usvojiti kod stjecanja znanja i vjetina o izabranom podrunom znanju.
Razmjenu objekata uenja mogue je ostvariti jedino uz upotrebu informacija
koje opisuju njihovu strukturu i svojstva. Ove opisne informacije nazivaju se
metapodaci (eng. metadata podaci o podacima) ili jo preciznije metapodaci
objekata uenja. Metapodaci podravaju traenje, otkrivanje i pregledavanje
objekata uenja. Zbog toga to razliiti sadraji zahtijevaju razliite vrste
raunalnih posluitelja objekti uenja mogu biti pospremljeni na razliitim
76
raunalnim posluiteljima.
Objekti uenja prema IEEE definirani su kao "bilo koji tip entiteta koji se moe
viestruko
koristiti
ili
referencirati
tijekom
procesa
uenja
podranog
tehnologijom". Potreba za definiranjem objekata uenja, dolo je zbog potrebe

unificiranja sadraja te mogunosti prijenosa na razliite platforme. Kako broj
objekata za uenje moe biti velik, uvedena je hijerarhija po veliini objekata.
Objekti za uenje koji su nie razine ulaze u sastav objekata vie razine.
AICC je ponudio referentnu strukturu s deset razina u koju ukljuuje:
curriculum (skup srodnih teaja), teaj, poglavlje (smislena dekompozicija
teaja), podpoglavlje (smislena podjela poglavlja), modul (logiki skup, lekcija),
lekcija (obino traje 20 do 60 minuta), tema (logika podjela lekcije). Tema je
iskazana dinamikom strukturom u kojoj sudjeluju: sekvenca, prikaz na monitoru
raunala i konano objekt uenja. AICC-ove preporuke doputaju da se pri
oblikovanju
teaja
specificira
njegovo
dinamiko
ponaanje
definirajui
preduvjete pristupa (koji mogu ovisiti o stanju drugih elemenata ili zavrenom
stupnju). Na primjer, jednostavni preduvjet za pristup drugoj lekciji moe biti
kompletno izvrenje prve lekcije.
IMS predlae hijerarhiju po kojoj je objekt za uenje (eng. Reusable Learning
Object RLO) skup od 7 2 osnovnih najmanjih objekata (eng. Reusable
Information Object RIO) koji su zajedno grupirani s ciljem da korisnik neto
naui. RLO se oznaava kao tema, a RIO kao dio, jedinica unutar teme. Svaki
RLO sadri i metapodatke koji detaljnije opisuju njegovu strukturu (naslov,
karakteristike, funkcije, objekte). Svako RLO bi morao omoguavati provjeru
novosteenih znanja.
4.6.5.Tehnologije za realizaciju e-learning-a
Za realizaciju e-learninga koriste se brojne tehnologije i njihove kombinacije.
Neke od njih su:
web materijali za uenje,
web stranice,
e-mail,

77
simulacije,
virtualna uionica,
Eportfolio (E-mapa),
PDA (Personal Digital Assistant),
mp3,
screencast,
web whiteboarding,
mulitmedijalni CD-ROM-ovi,
discussion boards,
blog,
wikipedia,
tekstualni chat,
igre.
Web materijali za uenje

U poetku su web materijali za uenje bili dostupni na Internetu preko linkova.
Nakon niza godina gomilanja takvih stranica i linkova, poeli su se izgraivati
Learning Management System (LMS) sustavi koji danas sadre online nastavu,
nastavne sadraje, razne aktivnosti i dr.
E-mail
E-mail ili elektronika pota predstavlja asinkroni oblik komunikacije, odnosno
komunikaciju kod koje oba "sugovornika" ne moraju biti prisutna u isto vrijeme.
Danas se koristi u gotovo svim podrujima ivota i rada. U edukaciji, e-mail slui
za slanje/primanje obavijesti i materijala na relacijama:
individualna komunikacija uenik-uitelj/strunjak,
grupna komunikacija razred-uitelj/strunjak.
Kod individualne komunikacije uenici komuniciraju direktno s uiteljem oko

nastave, razmjene materijala, dodatnih informacija i sl. Na ovaj nain uenici koji

78
imaju problema s komunikacijom imaju priliku postaviti pitanja uitelju i

poboljati interakciju. U nekim sluajevima uenik svoj upit i probleme moe emailom poslati i osobi koja je strunjak za njegovo podruje interesa.
Grupna komunikacija slui za slanje obavijesti od strane uitelja cijelom
razredu. Obavijest moe sadravati teme i tekst idueg predavanja s kojim se
uenici moraju prije upoznati, dodatnu literaturu (informacije) za odreeni
predmet (tablice, slike, tekst datoteke, web stranice) koja moe pomou
uenicima u njihovom uenju i sl.
Kako bi se poboljala kvaliteta usvajanja znanja mnogi uitelji svojim
uenicima omoguuju komunikaciju i sa strunjacima s podruja s kojim se
uenici trenutano upoznavaju. To produbljuje njihovo znanje s praktinog
aspekta i daje ima osjeaj svrhe onoga to ue.
Simulacije
Simulacija je imitacija nekog stvarnog procesa i daje uvid u kljune
karakteristike (fizike ili apstraktne) ponaanja sustava. Rije simulacija se
koristi u mnogim znanstvenim aspektima. Poznato je da se stvaranjem modela i
njihovim
simulacijama
nepristupanih
prirodnih
nastoje
sustava.
dobiti
U
uvidi
medicini,
nepredvidiva
simulacija
se
ponaanja
koristi
kod
prouavanja ljudskog organizma i njegovog meudjelovanja. U inenjerstvu

simulacije predstavljaju kljuan korak u analizi testiranja rada sustava prije nego
to se krene u gotovu proizvodnju. Slui optmizaciji rada tehnologije, simulaciji
sigurnosnog injeenjerstva, obuke i obrazovanja. U edukaciji simulacije slue
kako bi se uenici upoznali s mnogim stvarima s kojima ne mogu doi direktno u
kontakt ili kada to predstavlja opasnost. Tada oni svoje vrijeme provode u
virtualnom okruenju gdje postoji mogunost namjernog stvaranja pogreaka u
sustavu kako bi se upoznali s njegovim ponaanjem i kritinim stanjima. U radu
sa simulacijama istiu se tri kategorije:
"ive" simulacije (gdje stvarni ljudi koriste virtualnu opremu u stvarnom

svijetu),
"virtualne" simulacije (gdje stvarni ljudi koriste virtualnu opremu u

virtualnom svijetu),

79
"konstruktivnu" simulaciju (potpuno virtualno okruenje).
Eportfolio (E-mapa),
Elektroniki portfolio ili digitalni portfolio je skup elektronikih zapisa koji se
najee nalaze na web-u i kojima se dokumentiraju aktivnosti i postignua
korisnika. Moe biti u obliku teksta (.doc ili .pdf datoteke) s grafikom, audio ili
video zapisa. Elektroniki portfolio je sve prisutniji u osnovnim i srednjim
kolama, profesionalnom usavravanju, prijavama za posao ili poslovnim
oglasima. Omoguava pojedincu da bude vrednovan na vie razina, jer istie sve
njegove vjetine uz fakultetsko obrazovanje sadri individualno radno iskustvo
i izvannastavne aktivnosti. to se tie edukacije, nudi povratnu informaciju o
usvajanju znanja i postignuima to daje uvid u napredak pojedinog uenika.
PDA
Depno raunalo ili dlanovnik (sl.14) studentima omoguuje pisanje biljeaka
u digitalnom obliku, a predavaima brzu podijelu potrebnih materijala o kolegiju
pomou Interneta ili infracrvenog povezivanja. U skladu s potrebama studenata,
neki izdavai su poeli izdavati elektronike knjige koje se mogu staviti na PDA.
Razvili su se i razni korisni programi rijenici, enciklopedije, leksikoni i sl.
PDA korisniku omoguuje niz opcija, a neke bitnije su: dostup Internetu i
koritenje e-maila, pisanje i obradu tekstova, kalkulator koji dodatno slui kao
sat i kalendar, snimanje video zapisa, adresar, mogunost izrade i pisanja
proraunskih tablica, radio ili stereo, raunalne igre, GPS, itd. Novija depna
raunala imaju zaslon u boji i zvuk i koriste se kao mobiteli, mreni preglednici ili
mp3 player-i. Velika veina njih ima zaslon osjetljiv na dodir i beini pristup
(eng. Wide-Area Networks) Internetu.

80
Sl.14. PDA
Web Whiteboarding
Web Whiteboarding (sl.15) je jedan oblik web conferencing alata koji slui za
emuliranje pisanja i crtanja po ploi za vrijeme predavanja, te uiteljima i
uenicima omoguuje kreiranje i manipuliranje grafikim informacijama online i u
stvarnom vremenu.

81
Sl.15. Primjeri Web whiteboard-a
Web Whiteboarding se koristi u kombinaciji s VoIP-om

om (eng. Voice over
Internet Protocol).
). Alat predstavlja zamjenu za kolsku plou i kako omoguava
emuliranje nastave u uionici esto se koristi kod vritualnih uionica. Takoer,
omoguuje uenicima sa razlitih mjesta da se meusobno poveu i aktivno
sudjeluju u stvaranju i usvajanju znanja.
znanja. Ova je aplikacija vrlo prikladna kod
brainstorming metode rada.
Multimedijalni CD-ROM
ROMovi
Multimedija je povezivanje grafike, teksta, zvuka i videa na razliite naine s
raunalom, a s kojima je korisnik najee u interakciji. Multimedija predstavlja
integraciju razliitih medijskih elemenata koji su u osnovi samostalni sadraji.
Nastali su evolucijom i povezivanjem
povezivanjem digitalnih tehnologija razliitih medija .
Multimedija ima znaajno mjesto u edukaciji, jer slui kao zamjena ili
nadopuna klasinim udbenicima i nastavnim metodama rada. Uz pomo slika,
zvuka, animacija i video zapisa (kombinacija mnogih elemenata)
elemenata) uenicima se na
produktivniji i lijepi nain mogu prezentirati materijali i informacije.

82

Sl.16. Elementi "multimedije"
Danas se multimedija u edukaciji koristi za izradu digitalnih teajeva

computer-based training (CBTs) i knjiga (na primjer enciklopedije i zbornici). Ti
teajevi
omoguuju
uenicima
pregled
razliitih
prezentacija,
tekstova
odreenim temama i sl.

Blog
Blog (weblog) je web stranica koja u osnovi sadri lanke (tekst) ispisane u
obrnutom vremenskom slijedu gdje se novi lanci uvijek nalaze na vrhu stranice.
Blog moe sadravati komentare i vijesti o nekoj temi, slike, audio/video zapise,
linkove prema drugim blogovima i web stranicama sa slinom tematikom.
to se tie edukacije, danas postoje i Edublog-ovi koje najee piu uitelji sa
svrhom objavljivanja obavijesti o odravanju nastave, ispita, korisnih linkova za
uenike i dodatnih materijala za nastavu. Uenici su slobodni komentirati i davati
prijedloge, ime se postie atmosefra virtualne komunikacije i mnoga pitanja i
problemi mogu se rijeiti i na taj nain.

83
Sl.17. Primjer Edublog-a
4.6.6.Portali za samouenje
Danas su u svijetu poznati portali za struno usavravanje (e-learning
sadraji) pomou kojih razne tvrtke poslovno educiraju i usavravaju svoje
zaposlenike. Preko tih portala mogue je proi odreeni teaj, pohaati seminar i
dobiti certifikat za proeni program.
Portali za samouenje imaju znaajnu ulogu u edukaciji. To su web stranice
koje sadre multimedijalne (slika, zvuk, film) obrazovne sadraje i pomau
korisniku u usvajanju znanja iz odreenog podruja. Da bi ti portali bili
kompetentni obrazovnim sadrajima koji se ue u klasinim uionicama nad
njima postoji odreena kontrola sadraja i kvalitete koju osiguravaju recenzenti.
Takoer, obrazovni portali trebaju odgovarati odgojno-obrazovnim standardima
(EU) koje neka drava propisuje.
84
Preko obrazovnih portala:

uenik ulazi u hipermedijski prostor informacija pomou kojih usvaja

znanje iz nekog podruja. Taj prostor pouavanja moe biti u obliku
kvizova, testova, simulacija raznih problema koje treba rijeti i sl.
Hipermedijski prostor informacija sadri linkove na materijale iz razliitih
predmeta podruja interesa, linkove web stranica s istom tematikom i
dr. Uenik se preko portala moe i samostalno, (kreativno) izraavati, te
stvarati komunikaciju s drugim uenicima,
znanstvenici, uitelji i strunjaci nekog podruja kreiraju nove obrazovne

(digitalne) sadraje i materijale za online uenje. Stvaraju meusobnu
suradnju objavljivanjem i razmjenjivanjem vlastitih sadraja, ideja i
iskustava, te pronalaze zajednika konstruktivna rjeenja za poboljanje
metodike nastave nekog predmeta,
roditelji pronalaze vane infomacije o koli, nastavnim planovima i

programima, odravanju ispita, pitanja oko upisa, udbenika i ostalih
zbivanja u koli. Portal je takoer mjesto preko kojeg roditelji mogu
uspostaviti komunikaciju s razrednicima, uiteljima, drugim roditeljima i
prosvjetnom upravom,
kole, osnovne i srednje, objavljuju informacije o zbivanjima u koli,

aktivnostima odreenih predmeta (dodatni materijali za nastavni sat i sl.) i
uspostavljaju komunikaciju s drugim kolama.

85
U nastavku teksta navest e se par obrazovnih portala za samuoenje.

Obrazovni portal Normala
Sl.18. Homepage obrazovnog portala Normala
"Udruga Normala je udruga nastavnika i profesora matematike. Bavi se

promicanjem
nastave
matematike,
unapreivanjem
nastavnih
metoda
sredstava te primjenom modernih tehnologija u nastavi matematike, brine za

struno usavravanje i zatitu prava nastavnika matematike."31
Za pristup portalu i materijalima nije potrebna registracija korisnika. Portal
sadri besplatne kvalitetne materijale iz predmeta matematika za osnovne i
srednje kole:
31
GeoGebra raunalni program dinamine geometrije (grafovi, funkcije,
http://www.normala.hr/, op.cit.

86
krivulje) na hrvatskom jeziku koji slue za crtanje vlastitih grafova i

funkcija. Program sadri samoprovjeru znanja nakon svake lekcije,
diskusijsku (mailing) listu za uitelje matematike pomou koje oni

razmjenjuju informacije, ideje, materijale i sl.
riznicu matematikih apleta (Java) koja obuhvaa mnoga objanjenja

matematikih pojmova,
"interaktivnu matematiku" s dinaminim i interaktvinim obrazovnim

materijalima napravljenim u programskom jeziku Java.
Nacionalni portal za udaljeno uenje "Nikola Tesla"

Za pristup portalu "Nikola Tesla" korisnik treba imati otvoren CARnet korisniki
raun i LDAP zaporku. Portal je namijenjen znanstvenom kadru (znanstvenici,
uitelji, i uenici) i sadri materijale koji obuhvaaju gradivo srednje kole iz
predmeta: matematike, fizike, biologije i kemije.
Portal sadri IT teajeve od kojih neki imaju ECDL (European Computer
Driving Licence) certifikat i teajeve iz:
web
dizajna
(osnove
HTML
kda,
CSS-a,
JavaScript-a,
izrada
objavljivanje web stranica pomou programa FrontPage),

multimedije (obrada slika GIMP, izrada Flash animacija, digitalna

audio/video obrada),
primjene Interneta u obrazovanju,
koritenje Interneta (osnove raunalne sigurnosti, komunikacija i suradnja

putem Interneta).
Nedostatak portala je to nema mogunost samoprovjere znanja.

87
Sl.19. Homepage obrazovnog portala "Nikola Tesla"
Obrazovni portal Uilica

"Online kviz znanja kolska Uilica prua novi nain usvajanja sadraja
obuhvaenog nastavnim planom i programom osnovne kole. Namijenjena je
uenicima od prvog do osmog razreda i sadri preko 20 000 pitanja kojima je
obuhvaeno gradivo svih nastavnih predmeta za sve razrede osnovne kole, u
skladu s planom i programom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Pitanja
su oblikovali nastavnici i uitelji, a kroz razliite tipove pitanja uenici na
zanimljiv i pouan nain provjeravaju i produbljuju svoje znanje. U okviru
kolske Uilice nalazi se i Prometna Uilica koja uenike upoznaje s prometnom
kulturom pjeaka i biciklista." (izvor: www.carnet.hr)

88

Sl.20. Homepage obrazovnog portala Uilica
Obrazovni portal Uilica namijenjen je iskljuivo uenicima osnovnih kola i

vrlo je jednostavan za koritenje. Za pristup portalu potrebno je imati pripadajui
CARnet korisniki raun. Portal sadri online testove po predmetima za sve
razrede osnovnih kola. Vrijeme ispita i vjebe objavljuju se na vrijeme, a
konani rezultati (ocjene) se spremaju i postoje na uvid svakom ueniku. Svi
predmeti su razraeni po cjelinama tako da uenik itave godine usvaja znanje.
Nedostatak portala je to to nema zajedniki forum ili chat prostor pomou
kojih bi se omoguila komunikacija izmeu uenika i uitelja, a time i sigurno
poboljalo uenje.
Edukacija.net
Obrazovni portal Edukacija.net namijenjen je svima: uenicima, uiteljima,
znanstvenicima, poslovnim ljudima i drugima. Portal sadri repozitorije i
bibliografske baze podataka.
Portal nudi:
besplatne e-learning demo lekcije Microsoftovih Office alata operacijskog

sustava Windows (Word, Excel, PowerPoint, Outlook, Access, Project)
Cognita Microsoft Office online testove za samoprovjeru znanja,
IT teajeve,
teajeve iz Poslovnih vjetina i Zatite i sigurnosti.
Svi navedeni e-learning teajevi se mogu kupiti u svojoj potpunoj verziji.

Prednost portala je to ima besplatni kutak u kojem korisnik ima uvid u
ponuene teajeve na temelju ega moe procijeniti njihovu kvalitetu u sluaju
da ga eli kupiti.
Sve ostale informacije o portalu mogu se pronai na njegovoj slubenoj web
stranici (vidi Prilog A).

89
Sl.21. Homepage obrazovnog portala Edukacija.net
Merlot
Merlot je obrazovni portal koji nudi materijale za uenje u raznim znanstvenim
i umjetnikim podrujima (eng. collection):
Arts,
Business,
Education,
Humanities,
Mathematics and Statistics,
Science and Technology,

90
Social Sciences.
Sl.22. Homepage obrazovnog portala Merlot
Za pristup portalu nije potrebna registracija (koja je besplatna) i materijali su

besplatni. Neregistrirani korisnici imaju pristup:
materijalima za uenje (odreene discipline ili podruja),
pretraivanje registriranih korisnika znanstvenika i strunjaka,
pregled po "privatnim" kolekcijama korisnika iz nekog podruja.
U sluaju registracije korisnici imaju imaju neke dodatne mogunosti:

stvaranje vlastitih kolekcija sadraja i uvid u ve postojee (od drugih

korisnika),
stvaranje vlastitih profila i uvid u profile drugih korisnika to omoguava

91
meusobno dijeljenje strunih iskustava i znanja,

ocjenjivanje materijala (sadraja) dostupnih na portalu.
Portal je mogue pretraivati i po disciplinama. Neke od njih su: Biology,

Business, Chemistry, English, Faculty Development, History, Music, Health,
World,itd. Odabirom odreene discipline korisnik otvara web stranicu-portal
posveen
toj
disciplini
materijalima
za
uenje,
popisom
znanstvenika
(profesora) i sl.
4.6.7.Online provjeravanje znanja
Provjera znanja je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa kojom se nastoji
odrediti u kojoj mjeri i s kojom kvalitetom su uenici usvojili nastavno gradivo.
Prema Bloom-ovoj taksonomiji32 oblici uenja dijele se u tri kategorije:
kognitivnu (znanje),
afektivnu (stavovi),
psihomotoriku (vjetine).
U okviru kognitivne kategorije Bloom razlikuje 6 hijerarhijskih razina uenja

(prema razinama sloenosti spoznajnih domena):
injenino znanje,
razumijevanje,
primjena,
analiza,
sinteza,
procjena.
Danas uz klasinu nastavu, uenici u mnogim kolama u svijetu svoje znanje

usvajaju i provjeravaju pomou raunala i Interneta. Mogu li digitalne tehnologije
u kvalitetnoj mjeri provjeravati sve navedene stupnjeve znanja ovisi o kvaliteti
32
Bloom, B.S. (Ed.) (1956) Taxonomy of educational objectives: The classification of educational
goals: Handbook I, Cognitive domain. New York;Toronto: Longmans, Green.
92
materijala i ispravnom vodstvu uitelja. No, injenica ostaje da bez obzira na sve
mogunosti digitalne tehnologije koju ona nudi, od online provjere znanja do
virtualnih uionica, dijete e najkvalitetnije uiti iz vlastitog iskustva u svijetu u
kojem ivi.
Provjere znanja na web-u
Na Internetu je mogue pronai online provjere znanja veinom za prve tri
razine kognitivnog znanja. Tipovi pitanja koji se mogu pronai su pitanja u
kojima uenik:
reproducira odgovor,
odabire ispravan odgovor izmeu onih koji su ve navedeni kao mogui

odgovori (tip dvolanog izbora ili alternativni tip, tip viestrukog izbora s
jednim ili vie tonih odgovora, tip usporeivanja i sreivanja).
Pitanja se dijele i prema njihovoj dostupnosti:

statistika pitanja (spremljena kao dio HTML kda) za kvizove za

samoprovjeru znanja,
dinamika pitanja (spremljena u bazu podataka) ako je potrebno

ocjenjivati i usporeivati rezultate svih studenata.
ALGEBRA informatiko uilite

Algebra, informatiko uilite, sadri tehniki zahtjevnije ispite, raznolikije i
zabavnije. Uilite je razvilo myQtest tehniku ispitivanja znanja pod nadzorom
Person VUE svjetske vodee organizacije u tzv. testing industry. Za polaganje
Algebrinih online ispita potrebno je biti Algebrin korisnik.
EDUPOINT
CARnet EduPoint je edukacijski centar Hrvatske akademske i istraivake
mree. Svi CARnetovi online teajevi temelje se na specijaliziranom programu za
uenje u WebCT-u.
Metodike upute za izradu CARnet-ovih online provjera znanja
Procjena znanja i vjetina polaznika radi se prije teaja, tijekom uenja i na
93
kraju teaja, a realizira se putem:

zadataka za vjebu koji su sastavni dio lekcije i koje polaznik rjeava po

elji,
online kvizova za samoprovjeru sadraja lekcije koje polaznik rjeava po

elji. One se navode nakon svakog poglavlja ili nakon skupine od nekoliko
poglavlja ovisno o sadraju i elji autora,
obaveznih zadataka za provjeru vjetina koje polaznik alje mentoru i

dobiva povratnu informaciju o uspjenosti.
Kvizovi za samoprovjeru znanja polazniku daju mogunost da analizira vlastiti

test, pitanje po pitanje, te da dobije podatak o uspjenosti testa u cjelini. Postoje
slijedei tipovi pitanja:
Pitanja s odabirom:
pitanja viestrukog izbora odgovora s jednim ili vie tonih odgovora od
vie ponuenih,
tono/netono pitanje je tvrdnja koju treba procijeniti je li tona ili nije
(postoje samo dva odabira),
sparivanje pojmova meusobno gdje treba tono spariti pojmove
sloene u dvije kolone.
Pitanja bez odabira:

esej ili sloeniji zadatak koji se ne moe vrednovati automatizirano
putem raunala nego ga vrednuje mentor,
upisivanje tekstualnog odgovora u predvieno prazno polje,
unos brojanog odgovora u predvieno prazno polje.
Za provjere znanja su prikladne sve vrste pitanja, ali preporua se zbog

jednostavnosti, i kod sastavljanja i kod rjeavanja, koristiti pitanja viestrukog
izbora i tono/netono. Uz svako pitanje treba navesti povratnu informaciju o
tonom odgovoru uz preporuku na koji se dio gradiva polaznik eventualno treba
vratiti i ponoviti ga (ako je odgovor bio netoan).
Kod provjere vjetina, na primjer poznavanja rada u nekom raunalnom

94
programu, koriste se pitanja s mapama osjetljivim na dodir (ukoliko ih podrava

courseware alat uz pomo kojeg se online teaj implementira) i/ili sloeniji
zadaci.
Zavrna procjena znanja i vjetina na kraju teaja je obavezna i ukljuuje
pitanja iz svih ili samo iz onih cjelina teaja koje autor smatra najvanijima
ovisno o sadraju teaja. Umjesto zavrnog testa, zavrno provjeravanje
primjene znanja i vjetina moe se realizirati kao opirniji zavrni rad
(zadatak/projekt).
Na stranicama www.claroline.net/ mogue je postaviti svoj teaj. Stranice su
prevedene na 32 jezika, a postoji i hrvatska inaica. Aplikacija se temelji na
PHP/MySQL i doputa uiteljima da kreiraju i administriraju teajeve sa zadacima
za svoje uenike. Koriste ju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu
strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Alati za izradu online testova znanja
Veina alata za uenje na daljinu (courseware) ima modul za online kreiranje,
isporuku i obradu testova. Ako je korisniku potrebna samo funkcija online izrade
testa tada mu je dovoljno odabrati neki open source (besplatni) alat koji ima
razvijen taj modul.
Postoje programski paketi sastavljeni od vie programa ije kombinacije daju
mogunost kreiranja "papirnatih" testova, testova za samostalno raunalo,
testova za raunalo u lokalnoj mrei i testova preko Interneta (na primjer paket
CQuest).
Alate za pripremu i provoenje testova online korisnik moe instalirati na
vlastiti posluitelj (eng. hosting) ili server. Prednosti vlastitog servera su
sigurnost, dostupnost, pouzdana budunost i vea mogunost prilagoavanja
vlastitim potrebama. Nedostatak je odravanje tajnosti testa. Prednosti hosting-a
su pak jednostavnost pokretanja servisa i lake odravanje tajnosti testa, a
nedostatak
je
nesigurna
budunost
(posebno
kod
besplatnih
servisa)
neprilagodljivost vlastitim potrebama.

95
Na stranicama referalnog centra33 moe se pronai podjela terminologije oko

definiranja online testova, kvizova, ispita i anketa:
test dijagnostika procjena predznanja,
kviz samoprocjena aktualnog znanja uz dobivanje povratnih podataka

tijekom
procesa
uenja
cilju
unapreenja
tog
procesa
(eng.
selfassessment, formative assessment),

test
dijagnostika
procjena
znanja
radi
praenja
napredovanja
studenata, ali i prikupljanja podataka za zavrnu ocjenu,

ispit zavrna procjena znanja (eng. summative assessment) radi

dobivanja konane ocjene,
anketa dijagnostika procjena znanja, vjetina i stavova cijele grupe

studenata.
U nastavku slijedi popis nekoliko alata za izradu online testova.

Respondus
Respondus je besplatna inaica komercijalnog alata za izradu ispita ograniena

samo na raunalnu izradu "papirnate" verzije testova, ali ne i interaktivnih eispita. Ovim alatom se mogu izraditi klasini "papirnati" testovi sa 6 vrsta
pitanja: MCQ, Tono/Netono, Esej, Sparivanje pojmova, Pitanja viestrukog
izbora, Upisivanje rijei koja nedostaje.
Hot Potateos
Hot Potateos sadri 6 alata za izradu interaktivnih vrsta e-testova i web-
33
http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/pismena.html

96
aktivnosti: MCQ, Kratki odgovor, Krialjka, Sparivanje pojmova, Upisivanje rijei

koja nedostaje, Pravilan redoslijed rijei u reenici. Alat je besplatan za
akademske ustanove.
Questionmark
Questionmark je vodei programski alat za izradu, obradu, objavu i analizu

online ispita, testova, anketa s 10-tak vrsta pitanja (Esej, Objanjenje, Upis
teksta koji nedostaje, Vrua toka, Povezivanje pojmova, Pitanja s vie
ponuenih odgovora od kojih je samo jedan toan, Pitanja s vie tonih
ponuenih odgovora, Brojana pitanja, Izbor tonog odgovora iz padajueg
izbornika, i sl.) Program se moe kupiti i smjestiti na vlastiti server, ali prua i
mogunosti udomljavanja na njihovom serveru. Postoji mogunost unosa
multimedije (slike, zvuka, filma). Moe se koristiti za izradu e-testova, a moe se
integrirati i u postojee alate za e-obrazovanje (WebCT, Blackboard i sl.).
CQuestNet Assessment Software
CQuestNet Assessment Software je skupina alata koja omoguava izradu i

distribuciju raunalnih testova, ispita i kvizova. Mogua je izrada testova sa 5
vrsta pitanja (S vie ponuenih odgovora od kojih je samo jedan toan, S vie
tonih ponuenih odgovora, Tono/Netono, Upis kratkog odgovora i Esej).
Postoji mogunost unosa multimedije (slike, zvuka, filma). Pitanja se pohranjuju
u banku pitanja koja omoguava brzu izradu testova. Alat biljei odgovore
studenata, vrijeme i rezultate, te ih statistiki obrauje. Postoje tri skupine alata:
"CQuestLAN" za izradu i distribuciju testova na lokalnim raunalima ili lokalnoj
mrei; "CQuestNet" za mrenu distribuciju testova i "CQuestPublisher" za
distribuciju testova putem CD-a ili disketa.
QuizStar

97
QuizStar je web mjesto za izradu i obradu online testova sa 3 vrste pitanja

(Pitanja s vie ponuenih odgovora, Tono/Netono i Upisivanje kratkog
odgovora).
Program
nudi
mogunost
odabira
broja
pitanja
po
ekranu,
dozvoljenog broja pokuaja, povratnu informaciju o netonim odgovorima, slanja

rezultata e-mailom i odreivanje trajanja testa.
Syvum
Syvum je alat koji omoguuje izradu besplatnih online testova sa 3 vrste
pitanja (Pitanja s vie ponuenih odgovora, Tono/Netono i Upisivanje pojma
koji nedostaje).
QuiaWeb
QuiaWeb je alat koji uiteljima omoguuje izradu, objavu na web-u i

ocjenjivanje online testova s 8 vrsta pitanja. Alat sadri gotove obrasce za 16
vrsti edukacijskih igara i aktivnosti i obrasce za izradu kvizova. Njihove usluge je
mogue koristiti 30 dana besplatno. Postoje i mogunosti izrade zabavnih
provjera znanja u inaicama matching (pojmu se pridodaje pripadni pojam),
hangman, pop-ups (iz padajueg izbornika izabire se rije koja pravilno
nadopunjava zadanu reenicu) i challenge bord.
SASTEST
Na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu razvijen je sveobuhvatni
programski sustav temeljen na klijent/server Internet komunikaciji realiziranoj u
ASP programskom okruenju (MS serveru). Moe se koristiti kao test za
samoprocjenu znanja, raunalni test ili "papirnati" test. Raunalna tehnologija
omoguava pripravu i vrednovanje ispita objektivnog tipa na sistematiziran i
jednostavan nain. U predloenom sustavu koriste se tri naina provjere znanja:
testovima,

98
pismenim (usmenim) ispitima,
problemskim zadacima.
Sustav radi s etiri vrste pitanja:

pitanja s jednim tonim odgovorom od maksimalno pet ponuenih

(podvrsta tono-krivo),
pitanja s vie tonih odgovora unutar (maksimalno pet) ponuenih,
pitanja sa rubrikom za upisivanje (kratkog) odgovora,
"klasina" pitanja na koja ispitanik daje pismeni ili usmeni odgovor.
Sustav se koristi na FER-u, na kolegiju "Osnove elektrotehnike", kao i na

predmetu "Raunalstvo" na TTF-u.
4.6.8.E-learning klasifikacija
Dananje obrazovanje moe se promatrati unutar dvije kategorije:
klasina nastava nastava u uionici (eng. f2f ili face-to-face),
nastava uz pomo ICT-a tehnologija u slubi poboljanja klasine

nastave (ICT supported teaching and learning),
Nastava uz pomo ICT-a je oblik e-uenja koji obuhvaa razliite aspekte

koritenja ICT-a i ovisi o intenzitetu i nainu koritenja:
hibridna ili mjeovita nastava kombinacija klasine nastave i nastave

uz pomo tehnologija (eng. hybrid, mixed mode ili blended learning).
online nastava (pure e-leraning) nastava uz pomo ICT-a u

potpunosti organizirana na daljinu (eng. fully online).
Hibridno obrazovanje (eng. hybrid learning, blended learning, mixmode)

Hibridno obrazovanje ili mjeovita nastava predstavlja kombinaciju klasine
nastave (eng. face-to-face) u uionici i nastave uz pomo tehnologija (ICT) gdje
se tradicionalni naini uenja nadopunjuju s online metodama i tehnikama.
Vrijeme koje se inae provodi u razredu je u tom sluaju smanjeno, ali nije
99
potpuno eliminirano. Cilj mjeovitog obrazovanja je spojiti najbolje elemente f2f i

online uenja34:
online obrazovno okruenje i klasino f2f okruenje,
online metode s tradicionalnim metodama pouavanja i uenja,
mediji za dostavljanje sadraja za uenje.
Pomou mjeovitog uenja mogue je nastavu prilagoditi svim uenicima i

njihovim stilovima uenja. Neki ue aktivno sluajui, drugi kroz razgovor, trei
vlastitim eksperimentiranjem, a etvrti samostalnim prouavanjem literature.
Uitelj je taj koji inspirira i stvara kavlitetnu socijalnu sredinu za dijete i njegov
razvoj, te je stoga vano da se to ne izgubi uvoenjem novih modela i
tehnologija u nastavu. U odnosu na tradicionalno poduavanje ili pak iskljuivo
online uenje mjeovito uenje nudi slijedee prednosti:
uenje prilagoeno pojedincu,
fleksibilnost mjeovitog modela omoguuje uiteljima uspjeniji proces

prenoenja znanja,
meusobna interkacija uenika,
interakcija uenika i uitelja,
materijali za uenje su uvijek dostupni,
primjena razliitih tehnologija.
Modeli mjeovitog obrazovanja

Kod mjeovitog uenja mogu se izdvojiti dva osnovna modela35:
34
35
Slijedni model (eng. "program flow" model),
http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=46&IDKategorije=7, op.cit.

100
Jezgra programa (eng. "core-and-spoke" model).
Slijedni model (eng. program flow)

Slijedni model predstavlja kronoloki (linerano) odreen obrazovni program
kojeg uenik treba proi i iskusiti. Model koristi razliite metode pouavanja i
medije, a prikladan je za koritenje prilikom prijelaza s f2f modela na mjeoviti
model. Prvi korak modela zove se Poetni dogaaj (eng. kickoff event) kod kojeg
se uenicima prezentira cijeli program, raspored, aktivnosti, ciljevi, itd. Drugi
korak je Inicijalna obrazovna aktivnost kod koje se uenici prvi puta susreu s
uiteljem ili voditeljem programa. Nakon toga slijede razne obrazovne aktivnosti
obrazovni moduli koji imaju svoj odreen program i ponavljaju se vie puta po
potrebi. Zavrni korak slijednog modela ukljuuje Konanu provjeru znanja za
mjernje uspjenosti uenika prilikom njegovog pohaanja modela. U sluaju da
obrazovni moduli sadre svoje vlastite ispite znanja tada nije potrebna Konana
provjera znanja.
Vrlo je bitno kod slijednog modela paziti na umjerenost primjene online
okruenja tijekom procesa uenja. Na primjer, ako se neke obrazovne aktivnosti
unutar modela ue online, tada se preporua da se za taj isti model provjera
znanja radi na tradicionalan nain.
Povratna informacija je najee u obliku anketa kroz koje uitelji i autori
sadraja mogu dobiti vrlo bitne i konkretne rezultate kvalitete njihovog rada i
potrebe za promjenama (ako postoje).
Kod slijednog modela uenici mogu planirati svoje obrazovne aktivnosti to im
daje osjeaj da su ukljueni u cijeli tijek programa. Uiteljima model omoguuje
kontinuirano praenje napretka uenika i na taj nain lake rijeavanje problema
kada se oni pojave. Programi se lako mijenjaju i odravaju, a ako se se ustanovi
da jedan od elemenata programa nije uspjean, moe ga se izbaciti ili zamijeniti
bez utjecaja na ostatak programa. Program se moe lako nadopuniti novim
elementima ili se postojei elementi mogu nadograditi i promijeniti.

101

Mogui raspored aktivnosti slijednog modela36
Poetni
Inicijalna
dogaaj
obrazovna
aktivnost
Provjera
Ovaj
Druga
Konana
Povratna
obrazovna
provjera
informacija i
aktivnost
znanja
zakljuak
proces
se
Provjera
moe
ponoviti
nekoliko puta
Modularni (eng. core-and-spoke) model

Kod modularnog modela autor sadraja i voditelj programa kreira jedan
osnovni pristup modela (eng. core jezgra), a zatim taj osnovni pristup
nadopunjuje
dodatnim
modulima
(metarijalima)
raznim
sadrajima,
interaktivnim elementima, provjerama znanja i dr. Svaki takav modul ili element
(eng. spoke) moe biti obavezan ili opcionalan. Ovdje nije odreen toan
redoslijed prouavanja materijala kao kod slijednog modela.
Glavne osobine modularnog modela su37:
dodatni materijali su opcionalni i nije tono odreeno kada ih uenik treba

koristiti,
uenici sami odluuju koje e dodatne materijale koristiti i kada,
svi uenici ne moraju zavriti program u isto vrijeme.
Usporedba slijednog i modularnog modela38

Slijedni model
Raspored
Fleksibilnost
Modularni model
Linearan tijek dogaaja,
Osnova programa je linearna s
definiran je poetak i kraj
opcionalnim dodatnim
svakog dogaaja.
materijalima.
Strogo se kontrolira da li se
Svi resursi i dogaaji oko
uenici dre rasporeda kako bi
glavnog dijela programa su
svi zavrili program na
opcionalni i uenici ih mogu
36
http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=49&IDKategorije=7
38
37

102

vrijeme.
koristiti kada i ako ele.
Prednosti za
vrsto strukturiran program,
Lako se kreira i mijenja.
obrazovnu
napredak uenika i zavretak
ustanovu
se lako mogu utvrditi.
Izazovi
Zahtijeva striktno dranje
S obzirom da je dosta
rasporeda, stalnu podrku
materijala za uenje
uitelja i uenike koji e se
opcionalno, mogue je da se
pridravati rasporeda.
nee koristiti razliiti stilovi

uenja ve samo jedan kao
primarni.
Odgovornost
Uenici moraju sudjelovati u
Uenici sami trebaju preuzeti
uenika
svim aktivnostima koje su u
odgovornost za svoje uenje.
rasporedu.
Modularni model se za razliku od slijednog lake i bre gradi u svojim fazama.

Nakon to se razvije osnovni pristup, on se moe odmah i koristiti, a za to
vrijeme paralelno se razvijaju dodatni materijali koji e se kasnije korisiti.
Prednost ovog naina rada je to se ti dodatni materijali mogu mijenjati prema
potrebama uenika i njihovog naina uenja to se moe saznati tek nakon
odreenog vremena koritenja osnovnog pristupa.
4.6.9.Virtualna uionica
Virtualna uionica je drugi naziv za nastavno online okruenje u kojem se
susreu uenici i uitelji. U nazivu rije virtualni oznaava spojenost na mreu ili
raunalni sustav s mogunou interaktivne razmjene podataka, uputa i
informacija (e-uenje). Dakle, virtualna uionica je edukacijsko okruenje koje
postoji u obliku pohranjenog digitalnog sadraja (LMS sustavi) kojemu se moe
pristupiti i izmjenjivati ga putem mrenih i raunalnih sustava. U virtualnoj se
uionici sve odvija u nematerijalnom okruenju i mjesto za uenje je potpuno
neovisno od fizike uionice (uenje na daljinu). No, moe postojati u kombinaciji
s tradicionalnim uionicama gdje se neke aktivnosti iz klasine nastave mogu
drugaije prezentirati u virtualnom prostoru i time doprinijeti veoj ponudi
sadraja uenicima. U ovom pogledu, Internet doprinosi dodatnim nainima
komunikacije i izmjeni sadraja, ali nuno ne zamjenjuje klasinu nastavu.

103
Primjena Virtualne uionice

Virtualna uionica zasada najveu primjenu ima u edukaciji odraslih i to
najee kroz razne specijalizirane teajeve za savladavanje novih tehnologija,
specifinih programskih paketa ili za uenje stranih jezika. S druge strane, sve je
ira upotreba virtualne uionice na fakultetima u pohaanju pojedinih kolegija
gdje se najee radi kombinacija klasine i virtualne nastave, odnosno
mjeovito uenje. to se tie srednjokolskog i osnovnokolskog obrazovanja, u
svijetu postoje kole koje nastavu izvode iskljuivo u virtualnoj uionici. No,
najea primjena je u obliku mjeovitog uenja.
Sustav za uenje K12
K12 online kola je sustav upravljanja uenja temeljen na web tehnologijama,

a omoguava online lekcije, raspored lekcija, izvjetaje o napretku, procjene i
komunikaciju (sl.23). Veliki broj virtualnih kola u SAD-u i svijetu temelji se
upravo na ovom sustavu obrazovanja. Kurikulum K-12 je sveobuhvatan i
sadrajno bogat program od djejeg vrtia do devetog razreda koji obuhvaa
preko 7000 lekcija. Knjige offline i materijali ukljueni su za svaki predmet u
svrhu unoenja vanih elemenata klasinog obrazovanja u okruenje za uenje
na daljinu.

104
Sl.23. Homepage K12 online sustava
Sustav je popularan zbog dobre podrke, odgovara dravnim standardima u

700 lekcija kroz est podruja (jezik, umjetnost, matematika, znanost, povijest i
glazba), omoguava ukljuivanje roditelja u obrazovni proces, lekcije su
sastavljene po jedinicama koje odgovaraju standardnom kolskom programu,
nudi online plan i program za uitelje, radne zadatke i vodie, nudi razne alate za
sva podruja i odgovara svim dravnim standardima u veini drava SAD-a.
Uz pomo K-12 sustava podrune kole imaju mogunost svojim uenicima
ponuditi vei opseg predmeta, te utjecati na bolju ukljuenost uenika u
obrazovanje pogotovo kod uenika s posebnim potrebama. Uitelji su zadueni
nadgledati i ocjenjivati napredak u svojim virtualnim uionicama. Cijena sustava
K12 ovisi od kole do kole.
Kanadsko Virtualno Sveuilite
Kanadsko virtualno sveuilite (Canadian Virtual University, CVU) je skupina
kanadskih vodeih fakulteta u online obrazovanju. Sveuilite nudi preko 300
stupnjeva obrazovanja, diploma i certifikata, te 2500 individualnih kolegija gdje

105
studenti sami biraju kolegije i usmjerenja koja ele (sl.24). Sveuilite je

pogodno i za internacionalne studente koji ele jednog dana nastaviti studij u
Kanadi ili jednostavno ele diplomu Kanadskog sveuilita.
Sl.24. Kanadsko virtualno sveuilite
Michigansko Virtualno Sveuilite i kola

Michigansko
virtualno
sveuilite
(Michigan Virtual University, MVU) je
privatno, neprofitabilno udruenje osnovano 1998. godine sa svrhom da

graanima Michigana omogui online obrazovanje. 2000. godine osnovana je
Michiganska virtualna kola. Motivacija za osnivanje virtualnog sveuilita bila je
da se podri ekonomski razvoj pruanjem prikladne i financijski isplative
edukacije buduoj i trenutnoj radnoj snazi. Posljednjih est godina MVU je vodei
promicatelj e-uenja na komercijalnom i obrazovnom podruju. Danas je vizija
MVU-a postati obrazovno koncentrirana organizacija s dugoronim partnerstvom
s K-12 zajednicom.
Michiganska virtualna kola omoguava srednjoj koli savladavanje predmeta
onim uenicima koji na drugi nain nemaju pristup tim predmetima. MVS
surauje sa podrunim i manjim kolama kako bi omoguili potrebne bodove za
predmete i diplome za daljnje kolovanje. Ovakva vrsta obrazovanja pogodna je
za nadarene, napredne uenike, uenike s posebnim potrebama, uenicima
kojima zbog daljnjeg obrazovanja treba dodatni broj bodova, uenicima privatnih
i javnih kola i onima koji se educiraju kod kue.
Broj predmeta koji se nudi u virtualnom obrazovanju je kompatibilan s
predmetima "klasine" kole i podran od strane drave. Edukacija djece je
organizirana na najbolji mogui nain gdje su njihove ocjene potpuno priznate i
zadovoljavaju kriterije "klasino" odsluanih i poloenih predavanja.

106
Floridska Virtualna kola

Floridska virtualna kola (Florida Virtual School, FLVS) je javna virtualna
visoko osnovna i srednja kola koja nudi online preko 85 predmeta uenicima od
estog razreda osnovne kole do etvrtog razreda srednje kole (u originalu od 6
do 12 razreda). kola je besplatna za uenike floridskih osnovnih kola i to
javnih i privatnih te onima koji se koluju od kue. Prioritet je na uenicima
kojima je potreban opirniji pristup, odnosno koji ele upoznati svoje edukacijske
ciljeve, a koji:
ue privatno i koluju se od kue,
pohaaju kole sa manjim brojem sadraja i mogunosti,
pohaaju seoske kole, kole na perifernim dijelovima gradova ili bilo koje
druge kole koje imaju ogranienu ponudu predmeta,
ele zavriti barem jedno polugodite (semestar) ranije od predvienog

(za napredne uenike).
Svi predmeti FLVS-a su izraeni prema dravnim standardima i postavljeni na

Internet, a uenici im pristupaju kada god oni to ele. Certificirani uitelji vode
uenike kroz predmete i komuniciraju s njima svakodnevno preko via telefona, emaila, instant poruka (chat) i rasprava na forumu.
FLVS je priznat od dvije velike agencije: SACS (The Southern Association of
Colleges and Schools) i "Povjerenitva za internacionalna i transregionalna
priznanja". Svih 67 kola u Floridi su udruene i povezane s FLVS-om. Podrune
kole FLVS mogu uzeti u obzir kada ele smanjiti veliine razreda, ponuditi
predmete koji nisu dostupni ili ih nije mogue izvoditi u podrunim kolama,
omoguiti studentima bri napredak ili nadoknadu proputenog gradiva.
Isto tako, FLVS je pogodan kao dobro edukacijsko okruenje za uenike s
odreenim medicinskim problemima ili poremeajima u ponaanju.

107
Sl.25. Homepage kanadskog virtualnog sveuilita
Globalna Virtualna Uionica

Globalna virtualna uionica (The Global Virtual Classroom, GVC) je besplatan
online program za promicanje komunikacije, suradnje i razumijevanja izmeu
uenika diljem svijeta u svrhu odgajanja meukulturalnog potovanja i usvajanja
koritenja novih tehnologija.

108
Cilj programa je:

osvjetavanje meukulturalne komunikacije,
izgradnja suradnje,
uenje i usvajanje raunalnih vjetina.
U sklopu GVC-a, na svjetskoj razini, odravaju se natjecanja u kojem kole

meusobno surauju na razvoju i izgradnji web stranica kojima se ocjenjuje
kvaliteta i prezentacija sadraja, te suradnja izmeu kola. Natjecanje je
namijenjeno uenicima od 7 do 18 godina. kole se prijavljuju putem Interneta.
Na natjecanje se prijavljuje oko 100 timova s time da se svaki tim sastoji od tri
kole sa skroz razliitih dijelova svijeta. Svaki tim odabire za sebe jednu temu te
na njoj radi tijekom cijele kolske godine.
Tako je i jedna Hrvatska kola, O "Ivana Gorana Kovaia" iz Slavonskog
Broda sa kolom iz SAD-a (Long Beach Middle School iz Mississippija) te kolom

109
iz Rusije (Novosibirsk) osvojila drugo mjesto na tom natjecanju s temom "Kua

Znanja" "House of Knowledge" (sl.26)
(http://winners.virtualclassroom.org/0603/homepage.html).
Sl.26. Homepage "House of Knowledge"
Virtualno obrazovanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je primjena virtualnog obrazovanja najvie prisutna kod edukacije
odraslih i studenata. Upotreba virtualnih uionica odvija se uz pomo besplatnih
platformi kao nadopuna klasinoj nastavi. Veliku podrku fakultetima u primjeni
takvih platformi prua CARnet mrea i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta (MZO).

110
Hrvatsko "Virtualno Sveuilite"

Od 2000. godine MZO jednom godinje objavljuje poziv za prijavu IT
projekata. Financiranjem tih projekata nastoji se potaknuti primjena IT-a u
obrazovanju i kao rezultat nastali su digitalni udbenici i online kolegiji. U elji za
poticanjem nastajanja novih digitalnih obrazovnih materijala i boljim pregledom
nad postojeim materijalima, na adresi http://www.mzos.hr/virtus/ otvoren je
informacijski portal Ministarstva pod nazivom "Virtualno sveuilite". Na tom
mjestu mogu se dobiti ili ponuditi informacije o online kolegijima na svim visokim
uilitima prisutnima na Internetu. Projektu su se prikljuila Hrvatska Sveuilita:
Sveuilite u Zagrebu, Sveuilite u Rijeci, Sveuilite J.J Strosamayer u Osijeku,
Sveuilite u Splitu, Sveuilite u Zadri, Sveuilite Jurja Dobrile u Puli,
Sveuilite u Dubrovniku. U projektu takoer sudjeluju: Drutveno veleuilite i
Tehniko veleuilite iz Zagreba, Veleuilite "Lavoslav Ruika" iz Vukovara,
Veleuilite "Marko Maruli" iz Knina, Veleuilite u Karlovcu, Veleuilite u
Poegi, Veleuilite u Rijeci, Veleuilite u ibeniku i Veleuilite u Varadinu.
Na Uiteljskom fakultetu (http://www.ufzg.hr/) u Zagrebu pokrenut je projekt
koji se zove "Centar za cijeloivotno obrazovanje"(2CO), a koji se odvija na
platformi Moodle. Studenti i korisnici programa pristupaju, kao i u svakoj drugoj
virtualnoj uionici, prijavljivanjem na sustav svojim korisnikim imenom i
zaporkom. Kolegiji su podijeljeni po podrujima katedrama. Taj projekt je
zamiljen kao nadopuna klasinom izvoenju kolegija, studentima i profesorima
koji se odluuju klasinu nastavu kombinirati s novim nastavnim tehnikama ne bi
li poboljali svoju nastavu.
Fakultativno online obrazovanje
Tvrtke koje se bave edukacijom odraslih, kao CARnet, sve vie rade na
promociji besplatnih mentoriranih teajeva za profesore, uitelje, studente i
razvoju online digitalnih jedinica za savladavanje gradiva za uenike osnovnih
kola.
Informatiki e-learning seminari tvrtke Cognita
Cognita IT u svojoj ponudi nudi online multimedijalne i interaktivne seminare.
111
Za uspjean zavretak seminara potrebno je potpuno savladati sve lekcije

ukljuujui interaktivne vjebe u sklopu lekcija, kao i uspjeno rijeavanje testa
znanja. Svojim sadrajem i koliinom seminari pokrivaju podruja koja se ue u
klasinim uionicama i traju do 20 kolskih sati.
Cognita u svojoj ponudi seminara ima savladavanje programa po standardu
ECDL-a, razne poslovne i IT seminare i teajeve za uenje stranih jezika.
Online teajevi omoguavaju uenje preko Interneta gdje se korisnika navodi
na samostalan rad kako bi po zavretku teaja imao vlastito iskustvo. Ukoliko mu
zatreba pomo, sustav u svakom trenutku moe odraditi ono to je korisnik sam
trebao (simulacija). Osim te direktne pomoi prilikom rjeavanja zadataka,
korisniku su na raspolaganju i komunikacijski alati za postavljanje pitanja,
razmjenu miljenja ili iskustava s drugim korisnicima. Takoer, teaj moe imati
mentora koji prati napredak korisnika i pomae po potrebi. To je dakle fizika
osoba, strunjak za odreeno podruje, koja pomou sustava stoji korisnicima na
raspolaganju prilikom uenja.
Edupoint (CARnet-ovi) online teajevi
CARnet u svojoj ponudi nudi besplatne online teajeve koji omoguavaju:
praktino uenje koje ne ovisi o mjestu, vremenu ili tempu rada,
odabir vlastitog stila uenja i aktivnu ulogu polaznika u kreiranju vlastitog

znanja,
jednoliku dostupnost teajeva polaznicima iz itave Hrvatske, kao i

skupinama kojima je klasino obrazovanje nedostupno,
integraciju u suvremene europske i svjetske obrazovne tokove.
Edupoint online teajevi dostupni su u mentoriranim i nementoriranim

verzijama. Pravo pristupa online teajevima imaju svi pripadnici akademske i
istraivake zajednicem te nastavnici iz osnovnih i srednjih kola koji posjeduju
AAI@EduHr elektroniki identitet. U ponudi teajeva nude se skupine za ECDL
teajeve, Web design, Multimediju, Primjenu Interneta u obrazovanju, te
Koritenje Interneta. Teajevima se pristupa uz korisniko ime i zaporku.
CARnet je takoer pokrenula projekt pod nazivom E-learning akademija - ELA
112
koji educira nastavnike za primjenu novih tehnologija u nastavi. Programi koji se

nude su:
E-learning Management omoguuje stjecanje vjetina i znanja potrebnih

za uinkovitu implementaciju e-learning edukacije u hrvatskim obrazovnim
ustanovama,
E-learning Tutoring omoguuje stjecanje i razvijanje specifinih znanja i

vjetina potrebnih za uspjeno komuniciranje s udaljenim polaznicima, te
za poticanje njihove interakcije i pruanje adekvatne pomoi polaznicima u
njihovom samostalnom radu,
E-learning Course Design bavi se pitanjima i problemima koji su vani

buduim autorima online edukacijskih sadraja i nastavnih aktivnosti u
online okruju, te tehnikom i drugom osoblju koje osigurava podrku.
5. Primjena raunala u budunosti

U ovom poglavlju navest e se dva primjera mogueg koritenja tehnologije u
budunosti.
Hologramski uitelj
Pod pojmom hologramski uitelj (h-learning) podrazumijeva se proces uenja
koritenjem holograma koji bi simulirao situacije iz stvarnog ivota. Na taj nain
uenici bi stekli edukaciju popraenu vie praktinim znanjem i iskustvom nego
teorijom. Takav sustav sadravao bi hologramske uionice i interaktivne
holograme za pomo tijekom edukacije. Predvia se da bi ovakav nain uenja u
kolama bio primjenjiv oko 2020. godine.
Robotska kola
Futuristi vjeruju da e do 2020. (2030.) godine veina domova u svijetu imati
robota u nekom obliku. Koliko je to realno, vrijeme e pokazati. Trenutno se u
Japanu testira nekoliko robota gdje je najvei uspjeh postignut s robotom
"PaPeRo". Oekuje se da e sljedee godine ta vrsta robota biti dostupna svima.
Glavna uloga robota je druenje i interakcija s djecom, te poticanje na uenje.
Robot ima mogunost da djecu ui gotovo svim predmetima, od matematike,

113
fizike, astronomije, do pravila ponaanja, ophoenja s odraslima i sl.

Iako tehnologija budunosti nudi razna rjeenja, na kraju, djeca i uenici se
trebaju prvenstveno razvijati socijalno i emocionalno u stvarnom svijetu, jer
tehnologija ne moe zamijeniti ovjeka, stvarni ivot i njegove situacije.
6. CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning)

6.1. Uvod
ovjek
je
danas
poeo
koristiti
najnovija
tehnoloka
dostignua
za
unapreenje procesa uenja. U tom pogledu, sve se vie ljudi odluuje na neke
od oblika uenja na daljinu. Zbog nemogunosti pristupa programskim paketima
(eng. software) na vlastitom jeziku, te sve veom potrebom za uenjem i
poznavanjem barem dva strana jezika, poveava se potreba za uenjem stranih
jezika.
Computer-Assisted
Language
Learning
(CALL),
odnosno
raunalno
potpomognuto uenje je pristup uenju jezika pomou raunalne tehnologije.

Uenje pomou raunalne tehnologije ima vie oblika i to putem specijaliziranih
programa za teaj ili programa za samostalno uenje. Jedan od zanimljivih
programa za samostalno uenje je i Before You Know It koji je napravljen da
pomogne ljudima ovladati stotinama rijei i fraza na jeziku koji ue i savreno ih
memorirati. Proizvoa ovog programa je Transparent Language, Inc. Osnovni
paket programa moe se besplatno preuzeti na web-stranici www.byki.com.
Program je na engleskom jeziku i on je osnova za uenje ostalih jezika koje
program nudi. Program se temelji na multimedijalnosti - slika, tekst (dvojezini) i
zvuk/glas izvornog govornika, a funkcionira na principu kartica (flash-kartice).
Informacije se usvajaju prema temama kroz pet modela uenja: pregledaj,
prepoznaj,
naui,
izgovori
usvoji.
Modeli
omoguuju
brzo
poboljanje
sposobnosti komunikacije korisnika, kao i sposobnosti razumijevanja knjiga,

filmova, web-stranica i dr.
6.2. Povijesni razvoj

Prvi CALL program temeljio se na vjebama povezanim s programiranim

114
instrukcijama, tzv. CALI (Computer-Assisted Language Instruction), a u uporabi

je bio sve do ranih 80-ih. Kroz 80-te CALL je proirio svoje podruje, prihvaajui
komunikativni pristup i spektar nove tehnologije, posebno multimediju i
komunikacijske tehnologije. Ranih 90-ih proizaao je i novi naziv TELL
(Technology Enhanced Language Learning); tehnoloki poboljano uenje jezika,
koje je ustvari davalo toniji opis djelovanja u podruju CALL-a.
Tipini CALL program potie uenike na reakciju. Taj poticaj moe biti prikazan
u obliku teksta, slike, zvuka ili video snimke. Uenik reagira tipkajui na
tipkovnici, klikom na mia ili govorei u mikrofon. Raunalo daje povratnu
informaciju, odgovarajui je li uenikov odgovor toan ili netoan, a novije
verzije CALL programa pokuavaju analizirati odgovor i istaknuti greke.
Wida Software (London, UK) je jedna od prvih specijaliziranih tvrtki za razvoj
CALL programa za mikroraunala ranih 80-ih. Tipini program prve generacije
Wida-inih software-a ukljuivao je niz opcija: Matchmaster (spajanje dijelova
reenica), Choicemaster (klasini test s vie ponuenih odgovora), Gapmaster
(popunjavanje praznina u tekstu), Textmixer (program koji ispremjeta stihove
pjesme ili reenice, te ih treba posloiti), Wordstore (privatni rjenik) i
Storyboard (ispravljanje cijeloga teksta). Cijeli programski paket popularniji je
pod nazivom The Authoring Suite.
Razvojne faze
CALL se postupno razvijao proteklih 30 godina. Njegov razvoj se moe
podijeliti u tri karakteristine faze: bihevioristika, komunikacijska i integrativna
faza.
Bihevioristika faza
Bihevioristika faza bazirala se na tada dominantne bihevioristike teorije
uenja te su programi nalikovali jezinim obukama i vjebama. Ti programi
koristili su raunalo kao uitelja; odnosno kao sredstvo koje donosi gradivo za
uenje. Logistika podloga ovih programa objanjava injenicu da se ovakve
vjebe koriste i danas. Najpoznatiji sistem za uenje bio je PLATO, koji je
ukljuivao jezine, gramatike i prijevodne vjebe. Krajem 70-ih pojavom
mikroraunala bihevioristiki pristup odbijen je na teorijskoj i pedagokoj razini.

115
Komunikacijska faza
Komunikacijska faza bazirala se na komunikacijskom pristupu uenju, koji je
bio znaajan 70-ih i 80-ih. Predlagai ovog pristupa smatrali su da vjebe iz
prethodne faze nisu davale komunikaciji dovoljno vanosti.
Integrativna faza
Integrativna faza bazira se na dva vana tehnoloka otkria: multimediju i
Internet.
Multimedijska
tehnologija
razvija
vie
vrsta
medija.
Ono
to
multimediju ini jo snanijom je hipermedija, odnosno povezanost svih izvora

multimedije. Multimedija kakva danas
postoji samo
djelomino
pridonosi
integrativnom CALL-u, ba iz razloga to jo ne postoji program koji je dovoljno

inteligentan da na temelju govora ocjenjuje, ispravlja i analizira. Stoga je
tehnoloki razvoj Interneta uvelike pomogao u razvoju bolje komunikacije
izmeu uenika, te uenika i uitelja. Putem Interneta uenici bre i lake dobiju
povratnu informaciju od uitelja, lako razmjenjuju tekstove, dokumente, i sl.
Internet olakava razvoj integrativnog pristupa koritenja tehnologije.
Sadanje stanje
Oduevljeni novom tehnologijom u ranim danima CALL-a, mnogi profesori i
uitelji su se orijentirali na tehnoloka pitanja, zapostavljajui ona pedagoke i
metodoloke prirode, ne shvaajui da su potrebne inovacije upravo u pedagogiji
i metodologiji kako bi se raunala uspjeno uvela u nastavni plan i program
stranih jezika.
Razvojem multimedija i interneta CALL polako u ovo vrijeme dobiva svoje
priznanje. Korisnici sada mogu komunicirati meusobno u realnom vremenu na
neodreenoj udaljenosti. Sve je vea ponuda CD-ROM-ova koji nude instrukcije u
uenju jezika.
6.3. Vrste CALL programa

Postoje tri vrste CALL programa: Raunalo kao uitelj, Raunalo kao poticaj i
Raunalo kao instrument.
Raunalo kao uitelj

116
Tu su programi dizajnirani za uenje gramatike, ukljuujui i vjebe, programi

za uenje izgovora, za sintezu teksta, za razvoj vokabulara, itd.
Raunalo kao poticaj
Tu su programi za analizu, kritiko razmiljanje, diskusiju i pisanje, itd.
Raunalo kao instrument
Tu su programi za analizu rijei, gramatika provjera, samostalno uenje, itd.
Povijest CALL-a pokazuje da raunalo moe na razne naine sluiti i pomoi u
uenju jezika. Ono moe biti uitelj koji nudi vjebe, poticaj za diskusiju i
interakciju, ili instrument za pisanje i istraivanje. Oni koji iskoriste raunala u
svrhu dobrog i kvalitetnog uenja, sigurno e obogatiti svoj edukacijski program i
mogunosti uenja.
7. Programski paket "Before You Know It"

7.1. O programu
Dananje obrazovanje bazira se na pamenju velike koliine razliitih
informacija, od stranih rijei, geografskih pojmova, do matematikih formula i
povijesnih injenica. Zapamtiti informacije esto je izazov, ali to ne znai da
njihovo uenje mora biti teko i dosadno. Programski paket Before You Know It
prua zabavno i poticajno uenje.
Program je napravljen kako bi ljudima pomogao ovladati stotinama rijei i
fraza na jeziku koji trenutno ue. Program je temeljen na slikovnim, dvojezinim
karticama popraenim zvukom (eng. flash-kartice) koje korisniku omoguuju da
vidi i uje strani jezik od izvornih govornika, a nakon toga slijedi proces uenja
jezika. Program prati korisnikov odgovor i neprestano mu se prilagoava, te ga
potie na uenje jedinstvenih rijei i fraza koje su veini korisnika tee. Program
sadri mogunost uenja 63 jezika (program se nadograuje ponuenim
odabirom eljenog jezika).
Postoje dvije osnovne verzije koje su dostupne korisnicima: Before You Know
It Deluxe i Before You Know It Lite. Osnovni paket programa, iji je proizvoa
117
Transparent Language, Inc moe
se
besplatno
preuzeti se
web-stranice
www.byki.com. Nedostatak programa za hrvatske korisnike je ta to je program

na engleskom jeziku, pa je on polazina toka za uenje drugih stranih jezika.
Ovi besplatni programski paketi za operacijske sustave Windows i Macintosh
ukljuuju nekoliko desetaka popisa rijei i fraza, slike za kartice i glas izvornog
govornika za svaku karticu. Program
sadri i opciju pomo, ispis svih
dokumenata koje su korisniku potrebne i koritenje samo-pomoi. Iako je

besplatna verzija programa prihvatljiva, postoji mnogo razloga za njenu
nadogradnju (koju je potrebno platiti Before You Know It Deluxe):
sadri puno vie jezinog sadraja koji polazi od svakodnevnih rijei i

uobiajenog razgovora, popraeno zvukom izvornog govornika i slikama u
svrhu vizualnog pamenja,
mogunost za prilagoavanje vlastitog popisa rijei i fraza koje treba

dodatno vjebati,
napredna tehnika izgovora, s mogunou snimanja vlastitog glasa i

usporediti ga s glasom izvornog govornika,
podrka ovog programa za Palm i PockedPC, BYKI se moe "nositi sa

sobom" i uiti,
jedinstvene flasch-kartice koje omoguavaju uenje jezika pomou Palm-a

i mp3-a i to za vrijeme vonje u automobilu, za vrijeme vjebanja , tranja
i slinih aktivnosti.
Program BYKI je podran od slijedeih operacijskih sustava:
7.2. Mogunosti programa

Za instalaciju programa dane su upute koje je lako slijediti. Grafiko suelje
programa je pristupano i jednostavno za uporabu. Kod prvog pokretanja
programa potrebno je odabrati jednu od ponuenih tema (lista) s rijeima i
frazama koje korisnik eli nauiti na odabranom jeziku (sl.27). Ponuene teme
su: ivotinje, hotel, restoran, napitci, boje, dani u tjednu, pozdravi, mjeseci,
brojevi, rijei potrebne za razgovor, hrana, glagoli, godinja doba. Nakon odabira
jedne od tema, program dalje vodi i ui. Uz svaku temu pie broj kartica
118
(informacija) koje ta tema sadri.

U iduem koraku potrebno je odabrati jedan od ponuenih modela uenja
(sl.28). Sveukupno je 5 modela koji se kreu od lakeg k teem, od gledanja i
sluanja do pisanja rijei. U gornjem dijelu suelja piu etiri osnovne
informacije: oblik uenja, jezik koji se ui, model uenja i lista koja se ui. Kod
svakog modela uenja suelje sadri uti okvir koji naznauje osnovne upute za
daljnji radi u modelu.
Sl.27. Izgled poetnog suelja sa popisom tema

119
Sl.28. Izgled popisa modela uenja (opcija Review it)
Opis modela uenja

Model PREGLEDAJ (sl.29) sadri dvojezine kartice uz sliku, informacije na oba
jezika i zvuk izvornog govornika. Za vrijeme uenja, u sredini suelja prikazuju
se kartice, a u donjem dijelu niz opcija: ponavljanje zvuka prema elji
(mogunost usporene verzije ikona kornjae), prelazak na slijedeu karticu,
povratak na prethodnu karticu. Postoji mogunost i da korisnik samostalno
mijenja kartice prema eljenom tempu, izgovara ili slua rijei te oznaava
programu koliko je kartica usvojio.

120
Sl.29. Izgled suelja modela PREGLEDAJ
Model PREPOZNAJ (sl.30) sadri kartice sa rijeima ili frazama jezika koji se
ui uz izgovorenu rije zvuk (bez slike). Od korisnika se trai da razmisli i kae
ono to je uo na jeziku kojeg pozna (engleski). Zvuk se moe sluati vie puta,
a kada se eli provjeriti znanje jednostavno se okrene kartica i proita je li rije
dobro prepoznata ili nije. Ti rezultati provjere znanja pohranjuju se u programu
kao YES/NO odgovori i pomou njih program rauna bodove. Ako se zabiljeio
odgovor NO, bodovi se oduzimaju i program automatski nudi ponovno rjeavanje
iste kartice. Kartice se mogu i po volji preskakati. Sveukupno je mogue prikupiti
5 bodova.

121
Sl.30. Izgled suelja modela PREPOZNAJ
Model NAUI (sl.31) sadri rije ili frazu na jeziku kojeg se ui, a na korisniku
je da upie prikazano na jeziku kojeg poznaje (engleski). Program zapisuje tone
i pogrene
odgovore
te
prema njima
stvara
listu
usvojenosti pojedinih
informacija. Sveukupno je mogue prikupiti 6 bodova.

Model IZGOVORI (sl.32, sl.33) sadri govorni zvuk i tekst sa kartice na jeziku
kojeg korisnik poznaje (engleski, npr. rije dog). Na njemu je da ono to je uo
ponovi na jeziku kojeg ui (obrnuto od modela PREPOZNAJ). Okretanjem kartice
moe se vidjeti informacija na oba jezika. Sveukupnoj je mogue prikupiti 7
bodova.

122
Sl.31. Izgled suelja modela NAUI
Sl.32. Izgled suelja modela IZGOVORI zadatak

123
Sl.33. Izgled suelja modela IZGOVORI rjeenje (uz zvuk)
Model USVOJI (sl.34) prikazuje informaciju na poznatom jeziku, a korisnik je

treba upisati na jeziku koji se ui (obrnuto od modela NAUI). Kao pomo ovdje
se moe koristiti zvuk govornika. Prilikom pisanja na jeziku koji se ui (npr.
slovaki), tipkovnica se prilagoava tom jeziku i zato je potrebno pritisnuti na
ikonu tipkovnice u donjem dijelu suelja kako bi se korisniku prikazao smjetaj
potrebnih tipki na njegovoj tipkovnici. Ako se koristi direktno tipkovnica na
suelju tada je za ostala slova i znakove potrebno koristiti tipku Shift. Sveukupno
je mogue prikupiti 8 bodova.

124
Sl.34. Izgled suelja USVOJI
7.3. Upute za uenje

U nastavku su dane upute proizvoaa programa koje korisnicima omoguuju
lake uenje i snalaenje u programu:
pri prvom pokretanju programa potrebno se postaviti kao korisnik (eng.

user). Nakon toga, treba odabrati listu/temu/popis informacija koje se ele
uiti/vjebati,
poslije odabira eljene liste, odabire se uenje pomou Flash-kartica i

model uenja. Preporuuje se da se modeli uenja koriste po redu, od
pregledavanja do usvajanja, jer na taj nain se postepeno stjee potrebna
razina znanja za rjeavanje problema,
Modele uenja prepoznaj i naui treba koristiti kao vjebu prevoenja. Ako
se pogrijei tijekom uenja program ispisuje tono rjeenje,
napomena: zvuni izgovor se moe sluati bilo kada, kao opcije pomoi i
prisjeanja,
pomou modela uenja usvoji i izgovori ui se iz druge perspektive s

125
jezika kojeg se zna, rijei i fraze treba izgovarati i zapisivati na jeziku koji
se ui,
kada korisnik osjeti da je savladao neku cjelinu, potrebno je promijeniti

listu/temu i uiti dalje.
7.4. Prednosti i nedostaci programa "Before You Know It"

Prednosti programa su slijedee:
osnovni programski paket (eng. software) je besplatan,
prisutna je multimedijalnost: slika, tekst i zvuk (izvorni govornik),
korisnik slobodno odabire eljenu temu (popis),
sva pitanja i nejasnoe mogu se rijeiti u programu pomou opcije Pomoi

(na engleskom jeziku) ili pomou informacija sa slubene web-stranice,
program omoguuje istovremenu poduku u itanju, izgovoru i pisanju sa

poznatog na strani jezik i obrnuto, to ga ini potpunim,
zvuni izgovor se uvijek moe koristiti, a izgovara ga izvorni govornik,
program je jednostavan za instalaciju i koritenje.
Nedostatci programa su slijedei:

program je napravljen samo za govornike engleskog jezika (ako npr.

korisnik eli uiti slovaki jezik, uvjet je da poznaje engleski jezik),
kompletni programski paket je potrebno kupiti,
kod
upisivanja
rijei
postoji
vremensko
privikavanje
programa
na
drugaiju tipkovnicu (kanjenje).
8. Programiranje
8.1. Evaluacija programskih jezika
Programi su skupovi instrukcija pisani u razliitim programskim jezicima koje
korisnik koristi za pisanje svojeg programskog kda. Ovisno o svrsi rada
programa, programski kd se sastoji od razliitih varijabli (promjenjivih

126
vrijednosti), sloenih aritmetikih ili boole-ovih izraza i slino. Programski kd je

za raunalo kao stroju (mikroprocesor) koji treba izvriti taj kd odreena vrsta
apstrakcije koju je potrebno ''prevesti''. I tu pretvorbu programskog kda u
izvedivi strojni kd (niz 0 i 1) ine programi prevodioci (eng. compilers).
Programi prevodioci su jezici nie razine koji upravljaju registrima i memorijskim
adresama, a programi u kojima se pie programski kd predstavljaju jezike vie
razine.
Jezici vie razine dijele se na proceduralne programske jezike i objektnoorijentirane programske jezike.
8.2. Proceduralni programski jezici

Prvi takav jezik pojavio se 1954. godine kada je tvrtka IBM za potrebe
znanstvenih i inenjerskih istraivanja, koja su zahtijevala sloene matematike
proraune, razvila programski jezik Fortran (FORmula TRANslator). Fortran se i
danas jo uvijek koristi za inenjerske aplikacije.
1959. godine od strane grupe proizvoaa raunala, te korisnika u javnom
sektoru i industriji, razvijen je program Cobol (Common Business Oriented
Language). Cobol se primarno koristio za komercijalne aplikacije koje su
zahtijevale precizne i uinkovite obrade velikih koliina podataka.
1967. godine Martin Richards je na temeljima BCPL i B jezika s namjenom
pisanja operacijskih sustava i prevoditelja razvio programski jezik C. U tom
jeziku je kasnije napisan UNIX operacijski sustav.
U kasnim 70-tim godinama, Kernighan i Ritchie, razvili su "klasini C" jezik.
Njegova iroka upotreba jezika dovela je do razvoja vie inaica za razliite
tipove raunala, pa je bilo potrebno uvesti standardizaciju s ciljem da se C moe
koristiti neovisno o tipu raunala i platformi. Rezultat udruenih napora od strane
American National Standards Committee i ISO bio je ANSI C proceduralni jezik.
Programski jezik Pascal dizajniran je priblino u isto vrijeme kada i C (autor:
Niklaus Wirth) i bio je namijenjen za akademsku upotrebu.
Proceduralni (strukturni) programski jezici sastoje se od niza instrukcija
(naredbi) koje program izvodni slijedno, jednu za drugom (sekvencijalno). Takvo
127
programiranje koristi slijedee strukture:

Bezuvjetni skok (go to) slanje programa na odreenu liniju kda.
Ispitivanje uvjeta (if then else) slelekciju izmeu dvije razliite akcije
(ili izmeu izvravanja neke akcije i ignoriranja) koji je odreen time da li
je uvjet zadovoljen ili ne.
Ponavljanje (do-while i for) ponavljanje nekih naredbi sve dok je uvjet

zadovoljen ili sve dok neki broja ne dostigne odreenu vrijednost.
8.3. Objektno-orijentirani programski jezici

Objektno-orijentirani
programski
jezici
koriste
objektno-orijentirano
programiranje (OOP). Za razliku od ostalih pristupa u programiranju raunala u

kojima je teite na akcijama koje se vre na podatkovnim strukturama, ovdje je
teite na projektiranju aplikacija kao skupu objekata koji razmjenjuju poruke.
Prednost mu je da pojednostavljuje razvoj i testiranje iznimno velikih i
kompliciranih sustava. Sadri mogunosti apstrakcije podataka, enkapsulacije,
polimorfizma i nasljeivanja. Danas .NET platforma je u potpunosti dizajnirana za
razvoj objektno-orijentiranih aplikacija i kao takva je odlina podloga za uenje i
prihvaanje objektno-orijentirane strategije u razvoju modernih aplikacija.
Prednosti objektnih jezika:
laki za razumijevanje jer su blii stvarnom svijetu,
laki za ispravljanje i modificiranje,
pojednostavljuje razvoj i testiranje iznimno velikih i kompliciranih sustava,
sadri mogunosti apstrakcije podataka, enkapsulacije, polimorfizma i

nasljeivanja.
Meu prvim objektnim jezicima bili su:

Small Talk (razvijen u Xeroxu),
C++ je hibridni jezik u kojem je mogue koristiti naredbe C jezika i

objektno-orijentirane
polimorfizam
naredbe.
primjenjujui
Podrava
ove
enkapsulaciju,
principe
nasljeivanje,
omoguava
fleksibilan,
modularan, jasan i kd koji je iskoristiv. Grupa akcija koje zajedno

128
izvravaju jedan zadatak formiraju funkcije i nadalje funkcije se grupiraju

u formu programa. C++ se koncentrira na kreiranje korisnikih definiranih
tipova koji se nazivaju klase. Dakle, dok se C programer koncentrira na
pisanje funkcija, C++ programer radi s klasama. C++ je postao
dominantnim programskim jezikom 90-tih godina.
Java je razvijena pod vodstvom James Gostling-a u Sun Microsystems.

Originalno se zvala Oak, i dizajnirana je 1991. godine za koritenje u
ugradbenim (eng. embedded) aplikacijama. 1995. godine je preimenovana
u Java i redizajnirana za razvoj Internet aplikacija. Proteklih godina Java je
postala veoma popularan i uspjean programski jezik. Ne koristi se samo
za Web programiranje ve i za razvoj samostalnih (eng. standalone)
aplikacija na serverima, desktopima i mobilnim ureajima. Za razliku od
mnogih ostalih jezika Java je od poetka dizajnirana kao objektnoorijentirana. Java kao i C++ podrava enkapsulaciju, nasljeivanje,
polimorfizam
primjenjujui
ove
principe
omoguava
fleksibilan,
modularan, jasan i iskoristiv kd.

C# je objektno-orijentiran programski jezik i u svojoj sri ima mnogo

slinosti sa Javom, C++ -om i Visual Basic-om. Naime, C# kombinira
snagu i uinkovitost C++-a, jednostavan i ist objektno-orijentiran dizajn
Jave i pojednostavljen jezik Visual Basic-a. Kao i Java, C# takoer ne
doputa mnogostruko nasljeivanje iste klase ili koritenje pokazivaa
(eng. pointer) u sigurnom kdu, ali C# brine o otputanju zauzete
memorije objektima koji vie nisu u upotrebi. No ipak, za razliku od Jave,
C# podrava koncept svojstva (eng. properties). Velika prednost u odnosu
na veinu dotadanjih programskih jezika je to to se programi pisani u
Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje
postoji JVM (Java Virtual Machine). Razvojna okruenja postoje u
besplatnim inaicama za oba jezika (Visual studio C# Express, Eclipse za
Javu i drugi). C# nudi atraktivne i popularne mogunosti kao npr. razvoj
igara, za X-box (popularnu igrau konzolu konkurentnu PS2) ili upravljanje
robotikom (Robotics studio).
Upravo ovakvim alatima u obrazovanju uenicima bi se omoguilo samostalno

kreiranje i stvaranje zadataka, projekata, igara i slino. Cilj obrazovanja koje
koristi tehnologiju je da djeca ne upoznaju samo programiranje kao apstraktnu
129
znanost, ve da uoe njenu praktinu primjenu u ivotu i grade svoju intuiciju

kreativnou i stvaranjem.
8.4. Objektno-orijentirano programiranje

S vremenom je bilo potrebno smisliti nain programiranja koji e omoguiti
bre, tonije i ekonominije programiranje. Kao revolucija u programiranju javilo
se uvoenje objekata kao programskih komponenti koje su se mogle vie puta
koristiti (eng. reusable), a koje su opisivale elemente iz stvarnog svijeta.
Programeri (eng developer) koji razvijaju program (eng software) otkrili su da se
koritenjem modularnog, objektno-orijentiranog dizajna i pristupa programiranju
moe postii vea produktivnost nego s pomou strukturiranog programiranja.
Ljudi razmiljaju u terminu objekta. Svi objekti imaju obiljeja kao veliinu,
boju, teinu i slino. Takoer, svi imaju razliito ponaanje: dijete - plae, spava,
ui, pjeva, itd. Ljudi ue o objektima prouavajui njihove obiljeja i ponaanje.
Razliiti objekti mogu imati ista obiljeja, a slino ili razliito ponaanje.
Objektno-orijentirano programiranje predstavlja nain izrade programa kod
kojeg su programi organizirani kao skup meusobno povezanih objekata. U
prvom koraku razvoja programa koje se naziva modeliranje developer definira
sve objekte s kojima eli rukovati i odnos izmeu objekata. Tako definirani
objekt se poopuje kao klasa objekta (npr. irafa pripada u skup ivih bia koje
nazivamo ivotinje). Klasa tako definira vrstu podataka koju sadri i bilo kakav
logiki slijed koji moe njome manipulirati. Svaki zaseban logiki slijed zove se
metoda. Ostvarenje klase zove se "objekt" ili "varijabla klase". Korisnik
komunicira s objektima, a oni komuniciraju jedni s drugima preko dobro
definiranog
suelja.
Neke
bitne
karakteristike
objektno-orijentiranog
programiranja su:
naglasak je na podatku, a ne na proceduri,
programi su podijeljeni u objekte,
podatci su skriveni i ne mogu biti dohvaeni preko vanjskih funkcija,
objekti mogu komunicirati jedni s drugima pomou funkcija,
novi podatci i funkcije mogu biti lako dodani gdje god je to potrebno,

130
prisutan je pristup odozdo prema gore (eng. bottom-up).
8.4.1.Osnovne karakteristike objektno-orijentiranog modela

Apstrakcija
Sutina apstrakcije je u uoavanju osnovnih karakteristika promatranog
objekta i pronalaenju osobina po kojima se razlikuje od ostalih objekata.
Apstrakcija se fokusira na vanjski izgled objekta zanemarujui potpuno njegovu
unutranjost.
U objektnim programskim jezicima svakoj apstrakciji, iz domena problema,
odgovara jedna klasa. Klase su prototip iz koga se kreiraju primjerci (instance).
Objekti u programskom jeziku su primjerci tih klasa i do njih se dolazi
instanciranjem.
Enkapsulacija
Enkapsulacija je koncept potpuno komplementaran apstrakciji. Apstrakcija se
fokusira na uoavanje osobina i ponaanja objekata, a enkapsulacija se fokusira
na implementaciju koja e dovesti do eljenog ponaanja. Bitan aspekt
enkapsulacije je sakrivanje nebitnih osobina klase, tj. sakrivanje strukture klase.
Svaka klasa ima dva djela: suelje i implementaciju. Suelje klase obuhvaa
samo vanjski izgled klase i preko njega se ustanovljava da li apstrakcija ima
eljeno ponaanje. Implementacija obuhvaa realizaciju svih mehanizama koji
dovode do tog eljenog ponaanja.
U
programskim
jezicima
implementacija
obuhvaa
kreiranje
prethodno
identificiranih klasa. Svaka klasa ima svoje lanove klase: podatke lanove;
funkcije lanice. Iz klasa se mogu proizvesti instance (objekti) ijom se
meusobnom komunikacijom ostvaruje funkcionalnost cijelog sistema. Sama
enkapsulacija se realizira razdvajanjem javnih i privatnih dijelova klase. Javni
dijelovi klase (funkcije lanice) ine suelje te klase prema okolini, a privatni
dijelovi
(podatci
lanovi
koji
izraavaju
stanje
objekta)
obuhvaaju
implementirane detalje koji za korisnika klase nisu vani i stoga on ne mora znati
za njih.
131
Modularnost
Modularnost je koncept povezan iskljuivo sa samim programom a sastoji se u
formiranju modula koji se mogu prevoditi odvojeno i koji ujedno imaju dobro
definirane
veze
prema
drugim
modulima.
strukturiranom
dizajnu,
modularizacija programa sastoji se od grupiranja potprograma dok se u

objektnom dizajnu prvo uoavaju logike cjeline koje zajedno ine izvjestan broj
klasa i onda se formiraju moduli.
Npr. module C++-a programskog jezika predstavljaju datoteke koje se
prevode odvojeno. Suelja modula nalaze se u zaglavljima datoteka (ekstenzija
h) a njihova implementacija u odvojenim (.cpp) datotekama. U programskom
jeziku Java ovo se postie paketima (package).
Hijerarhija
Kada broj identificiranih apstrakcija nekog problema postane prevelik tada se
prelazi na novo logiko grupiranje apstrakcija, odnosno na hijerarhiju. Hijerarhija
klasa se u programskim jezicima ostvaruje preko mehanizama nasljeivanja
(eng. inheritance) uz koji veemo i pojam polimorfizam. Polimorfizam se sastoji u
tome da jedna apstrakcija moe biti vrsta neke druge apstrakcije s dodatnim
osobinama. Na primjer, ako smo u domeni problema identificirali apstrakcije koje
emo nazvati "prijevozno sredstvo", "brod" i "avion", onda o druge dvije
apstrakcije moemo razmiljati kao o specifinim vrstama prve apstrakcije.
Opravdanje za to nalazimo u injenici da avion i brod jesu prijevozna sredstva.
Klase koje odgovaraju ovim apstrakcijama povezane su na taj nain to su klase
koje odgovaraju avionu i brodu izvedene iz klase koja odgovara prijevoznom
sredstvu
(tj.
nasljeuju
njenu
strukturu
ponaanje),
nasljeujui
tako
kompletnu funkcionalnost te klase i dodajui neke svoje karakteristike koje ih

ine autonomnim entitetima.
8.4.2.Objekti u objektno-orijentiranom programiranju
Objekti u programskim jezicima predstavljaju objekte iz stvarnog svijeta.
Objektima se pridruuju: svojstva, postupci i odgovori na dogaaje. Prema Alanu
Kayu, pristup objektno-orijentiranom programiranju posjeduje pet esencijalnih
karakteristika:

132
"sve je objekt". Objekt kao sofisticirana promjenjiva varijabla koja

omoguava pohranu vrijednosti varijable i podrku operacijama nad tom
varijablom,
program se transformira u skup objekata koji surauju razmjenom poruka.

Poruku se moe gledati kao mehanizam poziva operacije nad objektima,
svaki sloeni objekt izveden je kao skup vie objekata,
svaki objekt pripada odreenom tipu, odnosno predstavlja instancu klase,
svi objekti iste klase mogu primati iste poruke (polimorfizam).
8.5. Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog

programiranja
Cilj proceduralnog programiranja je razbiti programski zadatak u zbirku
podatkovnih struktura i subrutina, dok je u objektno-orijentiranom programiranju
cilj razbiti programski zadatak u objekte. Bilo koja metoda moe biti vaea za
postizanje specifine programerske zadae.
Najpopularniji
programski
jezici
obino
imaju
objektno-orijentirane
proceduralne aspekte.
Prednosti objektno-orijentiranog programiranja su efikasnije programiranje
grafikog suelja i razvoja web-a, gdje se vidi primjena objektno-orijentiranog
programiranja u implementaciji XML i HTML jezika.
Proceduralno programiranje se koristi na niim razinama operativnog sustava
(kernel, driveri, moduli), a vie razine operativnog sustava i pomone aplikacije
su tu da bi pruile prednosti objektnog programiranja.
Kod objektnog programiranja izgled sloenog objektnog kda, za razliku od
proceduralnog, je puno itljiviji i lake ga je zapamtiti radi mogunosti
nasljeivanja tj. stvaranja klase unutar klase. Takoer, objektno-orijentirano
programiranje jasnije razlikuje podatke od programskih procedura. Za razliku od
ostalih pristupa, u kojima je teite na akcijama koje se vre na podatkovnim
strukturama, ovdje je teite na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji
izmjenjuju poruke.

133

Razlike izmeu objektno-orijentiranih i proceduralnih programskih jezika
Objektno-orijentirani
Proceduralni jezik
jezik
usporedbi
metode
funkcije
objekti
moduli
poruka
poziv
lan
varijable
proceduralnim
programiranjem,
objektno-orijentirano
programiranje ima slijedee prednosti:

omoguava istu modularnu strukturu za programe to ga ini dobrim za

definiranje apstraktnih tipova podatka gdje su ugraeni detalji skriveni,
lake se odrava i mijenja postojei kd kako bi novi objekti mogli biti

stvoreni s malim razlikama nad ve postojeim,
programer lako prilagoava i po potrebi mijenja komponente programa.
Svijet shvaamo objektno, a ne proceduralno, dakle objekti sadre procedure i

svojstva. Djeci e biti lake shvatiti realan primjer koji se i njima samima
svakodnevno dogaa. Na primjer, kada djetetu kaemo da sjedne, ono e primiti
naredbu "sjedni". Prilikom toga dijete nee razmiljati o primicanju stolice,
sagibanju i ostalim dijelovima procesa sjedenja ve e to izvriti kroz jednu
naredbu. Na istom primjeru djeci se moe objasniti kako moe izgledati objektno
programiranje.
Programerske metode proceduralnog programiranja nee biti u potpunosti
izostavljene prelaskom na objektno programiranje. One se koriste unutar metoda
klasa
za
izvravanje
proceduralnih
zadataka
nad
objektima
ili
njihovim
svojstvima. Djeca bi i dalje uila osnove proceduralnog programiranja u

koritenju uvjeta, logikih usporedba, petlji i slino.
8.6. Operacijski sustav Windows

Microsoft je prvi put uveo operacijski sustav zvan Windows 1985. godine kao
dodatak MS-DOS-u kao odgovor na rastue zanimanje za grafika korisnika
suelja.
134
U operativnim sustavima koji koriste grafiko korisniko suelje rad korisnika

sa sustavom postaje jednostavan zbog mogunosti koritenja slikovnih izbornika
gdje se naredbe i opcije odabiru i aktiviraju pritiskom na njih. Sve informacije na
zaslonu se tretiraju kao slika. Ovdje je omoguen i WYSIWYG prikaz (eng. what
you see is what you get) identian onome koji e se vidjeti ako se slika ili
dokument ispie na papiru. Vana odlika operativnog sustava Windows je da
objekte ugraene u operativni sustav moe koristiti svaka aplikacija koja radi na
tom operativnom sustavu. Ta karakteristika korisnicima omoguuje olakano
uenje upotrebe novih aplikacija (jer je korisniko suelje razliitih aplikacija
zapravo vrlo slino, opcije se koriste na slian ili isti nain), a programerima
upotrebu gotovih objekata ugraenih u operativni sustav ime se vrijeme izrade
aplikacija drastino smanjuje.
Windows je dizajniran da radi sa formama (prozorima) kako bi svim
korisnicima omoguio istovjetan pristup razliitim aplikacijama. .NET platforma je
(uz
pomo
razvojnog
suelja
Visual
Studio
.NET-a)
odlian
izbor
za
programiranje na Windows platformi.
8.7. Informatika i programski jezici u obrazovanju

Program nastave informatike kao dio nastavnog programa provodi se u
osnovnim kolama kao izborni predmet od petog razreda. Programi koji se ue u
hrvatskim kolama, kao to su Basic, Logo i Pascal, pomau djeci da naue
osnove
programiranja
logikog
razmiljanja.
procesu
programiranja,
zadavanjem nekog apstraktnog problema i pronalaenje metode za njegovo

rjeavanje,
djeca
razvijaju
svoju
kreativnost
apstraktno
miljenje,
te
produbljuju intuiciju. Razvoj logikog slijeda razmiljanja postie se tonim i

saetim opisivanjem problema kojeg treba (programski) rijeiti, analiziranjem
metoda rjeavanja i prikazivanja problema (uvoenje pojmova kao to su
razliite vrste podatka, varijable, polja, stabla, grafovi, itd.) i stvaranjem
najproduktivnijeg programskog kda. Na taj nain djeca ue kako najefikasnije,
praktino i kreativno rijeiti neki problem. Oni koriste tehnologiju kao pomono
sredstvo. Bilo koje opredjeljenje, od biologa do povjesniara, danas trai
poznavanje tehnologije i neke osnove informatike pismenosti. Ako djeca
pomou nastave informatike i osnove programiranja steknu neke osnove logikog
razmiljanja, zadavanja, analiziranja i rjeavanja problema, to e moi primijeniti
135
u svakom aspektu svog ivota i na bilo kojem podruju djelovanja.

8.7.1.Igra i uenje od prvog razreda
Za stvaranje kvalitetnijih nastavnih predmeta u osnovnokolskom obrazovanju
koji bi svojim programima dali djeci dublji uvid u informacije koje primaju,
razmilja se o uvoenju nastave informatike od prvog razreda osnovne kole u
obliku raunalnih igara. Taj bi program u sebi sadravao elemente:
likovne kulture (crtanje likova i njihova animacija),
glazbene kulture (stvaranje zvuka i glazbe),
fizike (interakcija objekata i njihova mehanika),
tjelesne kulture (pravila sportova),
povijesti, zemljopisa, kemije i biologije (stvarni ivot).
Na taj nain uenici bi istraivanjem pojedinanih disciplina proirili svoje

znanje i dobili dublje shvaanje naina rada discipline uz logiko i objektivno
razmiljanje.
Lingvistiki predmeti razvili bi bolje shvaanje nastajanja govornog jezika,
razvoj komunikacije, stvaranja raznih pria i slino. Likovni predmet unio bi
kreiranje i animiranje likova s prijelazom u 3D prostor. U glazbenom predmetu
uenici bi mogli sami stvarati glazbu, u matematici bi stekli specifini nain
razmiljanja kod vlastitog zadavanja i rjeavanja matematikih problema
(pomou vizualizacija). Povijest bi sadravala realne situacije i ivotne prie iz
prolosti koje bi uenici mogli proivjeti i primiti injenice na dubljoj razini, a ne
samo kao informaciju. U geografiji uenici bi prouavali razliita podruja planeta
i Svemira putem stvarnih 3D slika, prouavali bi klimu i njen utjecaj, sastav tla,
itd. U kemiji i biologiji kroz 3D animacije stvorio bi se bolji opis kemijskih i
biolokih procesa, kao to je spajanje atoma, kretanje ptice u zraku na principu
uzgona, itd.
8.7.2.Program Scratch
U svijetu uenici sa programiranjem u kolama kreu od svoje osme godine
kada se upoznaju sa samim osnovama. Jedan od poznatijih programa u kojima
136
se odrava nastava naziva se Scratch (sl.35). Program je razvijen je na MIT-u

(Massachusetts institute of technology), istom sveuilitu s kojeg potjee i
programski jezik Logo. Namijenjen je djeci od osme do esnaeste godine, no i
mlaa djeca ga mogu koristiti. Pomou tog programa djeca razvijaju kreativno
razmiljanje, sistematian pristup analizi i rjeavanju problema, ispravno
koritenje tehnologije, dobro komuniciranje i cjeloivotno uenje.
Sl.35. Suelje programa Scratch
Programiranje u Scratchu od strane korisnika temelji se na grafikom

povezivanju prethodno nacrtanih blokova (kao LEGO kockice). To uenicima
omoguuje da stvaraju razne predmete, od robota do kue, pasivne skulpture ili
glazbenog instrumenta.
Razliiti tipovi podataka su prikazani razliitim oblicima blokova gdje se dijelovi
slau tako da se spoje na sintaktiki pravilan nain. Na slici 36. prikazan je jedan
takav primjer koritenja programa, gdje je uenik odredio liku u igri da se kree
za 150 koraka i nakon to se pomakne za tu vrijednost izgovori: "Dobar dan!", te
kroz dvije sekunde ispustiti notu broj 58 na pola sekunde.

137
Sl.36. Spojeni blokovi u pripravnosti za izvravanje programa (lijevo) i program u

izvoenju (desno)
Takav pristup radu onemoguuje sintaktike greke i fokusira panju uenika

na problem koji bi treba rijeiti, a ne na samu mehaniku programiranja.
Ova bi se vrsta programa u hrvatskim kolama mogla primijeniti u nastavi
informatike od drugog do etvrtog razreda. Pomou njega uenici bi radili na
raznim projektima i uili irok spektar aktivnosti iz razliitih predmeta, te tako
proirivali svoje znanje.
8.7.3.Objektno-orijentirano programiranje kroz oi djeteta
Svijet oko nas moemo promatrati na razliite naine kroz klase stvari kao
to su npr. "Maka", "Kua" ili "Stablo". Na te klase moe se gledati kao na
kategorije ili imena kojima oznaavamo vie slinih stvari. Potrebno je pronai
nain kako tu klasu "opisati" raunalu tako da ono moe rijeiti probleme vezane
uz nju.
U svakoj klasi stvari nalaze se neki specifini objekti koji su nam od interesa.
Na primjer, u klasu "Stablo" ulaze sva stabla neke ume kao objekti te klase.
Kada postoji specifini objekt s kojim raunalo treba raditi neke radnje, potrebno
je dati ispravan opis programu kojim predstavljamo taj objekt klase. Objekti
imaju razna obiljeja, a obiljeja su rijei koja opisuju objekt poblie. Objektu se
mogu dogaati razni dogaaji, a to su neke akcije koje utjeu na njega (npr.

138
padanje kie). Akcije su stvari koje objekt radi (npr. lie daje kisik procesom
fotosinteze). Klasa, skup objekta te klase, obiljeja objekta i akcije koje objekt
ini zapisuju se nizom instrukcija (naredbi) u programu. U C# klasa se zapisuje
na slijedei nain:
class Stablo
{
}
Ovaj dio kda definira:

klasu Stablo
sva obiljeja te klase zapisat e se unutar vitiastih zagrada { }
class Stablo
{
Stablo kesten;
kesten = new Stablo();
}
Objekti su specifini pojedinci neke klase. Klasa samo opisuje "kakve su sve te
stvari" openito. To je osnovni plan za stvaranje objekta.
Ako se radi s odreenim objektima, potrebno je napisati kojoj klasi pripadaju,
tako da se prvo moe prvo provjeriti ima li saznanja o toj klasi. Ovo se radi
specificirajui klasu kojoj objekt pripada i dajui ime objektu.
Ime klase
Ime objekta
Stablo
kesten
Ovo se naziva "deklariranje objekta". Nakon deklaracije objekta dalje se moe

raditi s njim. Prvo se radi "instanca" klase. Tu se koristi znanje o klasi kako bi se
napravio "realan" objekt s kojim se moe raditi.
kesten = new Stablo();
To se zove "instanciranje" objekta. U ovom primjeru kesten je instanca klase

Stablo, odnosno kesten je objekt vrste Stablo.

139
U iduem koraku klasi stablo dodaju se slijedea polja:

class Stablo
{
string vrstaStabla;
string.ime;
int brojGrana;
int brojListova;
int visina;
bool jeBiljka
}
Ovaj dio kda "zna" da sva stabla unutar klase Stablo imaju ova polja.
Slijedei dio kda zapisuje podatke - obiljeja o specifinom stablu unutar klase
Stablo.
Stablo kestenut;
kestenut = new Stablo();
kestenut.vrstaStabla = "Kesten";
kestenut.ime = "ut";
kestenut.brojGrana = 27;
kestenut.brojListova = 1008;
kestenut.visina = 3;
kestenut.jeBiljka = true;
Na slici 37. prikazano je razvojno okruenje Visual Studia 2005. Prikazani kd

simulira raniji primjer dan u Scratchu pod slikom 36. Kd opisuje klasu Human
koja nasljeuje Character i dvije metode. U primjeru prve metode, iskoritena je
beskonana
petlja
programiranju.
(do-while)
Metoda
koja
MyAction
se
slina
esto
je
koristi
proceduralnom
funkcijama
proceduralnom
programiranju, ali s razlikom to se poziva s prefiksom "this" kako bi se koristila

metoda unutar trenutne klase.

140
Sl.37. Programsko suelje Visual Studio
8.8. Programski jezik PC LOGO

8.8.1.Razvoj programa
Logo je vii (proceduralni) programski jezik. Izraen je 1968. godine u tvrtki
Bolt, Beranek & Newmann, Inc. u Cambridgeu. Osnivaem se smatra Seymour
Papert, koji je bio matematiar i kibernetiar. Potpuni razvoj doivio je po
povratku Paperta u SAD u laboratoriju za razvoj umjetne inteligencije u
Massachuttses Institute of Technology (MIT-u). Tu je radila Dravna znanstvena
zaklada pod nazivom "Logo grupa". Ova ekipa bila je sastavljena od vrhunskih
strunjaka s podruja matematike, fizike, psihologije, gnoseologije a povezivali
su ih programeri. Tako je nastao vii programski jezik Logo koji objedinjuje
umjetnu inteligenciju i psihologiju korisnika.
PC Logo 4 radi samo na DOS-u u 16 bit-noj verziji. Naziv Logo dolazi od grke
rijei logos koja znai rije ili misao. Definicija Briana Harvey-a, profesora sa
University of California Berkeley glasi:

141
Logo je dijalekt, (jezik nastao iz drugog jezika) Lisp-a39, jezik visokog nivoa dizajniran za istraivanja u informatici.
Prvotna namjena programskog jezika LOGO bila je vezana uz obradu teksta,
rijei i reenica. Logo je visoko interaktivan programski jezik koji koristi simbol
kornjae za kretanje po zaslonu. Ovakvo kinestetiko uenje blisko je posebno
uenicima mlaeg uzrasta.
8.8.2.Verzije LOGO jezika
Danas postoje mnoge verzije Loga. Neke od njih su: UCB Logo, Terapin Logo,
MSW Logo, PC Logo 4.0.
8.8.3.LOGO u osnovnokolskom programu
LOGO
je
interaktivni,
vii
programski
jezik,
prilagoen
kronolokoj
intelektualnoj dobi uenika. Omoguuje brzu i jednostavnu kontrolu napisanog

programskog koda to uenicima prua uvid u ispravnost njihovog rada. Pomou
ovakve vrste programa, uenici lako razvijaju samopouzdanje, sjeu sigurnost u
svoj rad i postaju samostalni i kreativni.
Programiranjem razliitih vrsta zadataka uenike se moe dovesti u korelaciju
s veinom ostalih nastavnih predmeta. Na primjer,lako se moe provjeriti znanje
iz matematike
(podruje
geometrije
i rauna), znanje engleskog jezika,
hrvatskog jezika, tehnike kulture i likovne kulture.

LOGO ima vrlo dobro razraen HELP sustav nam engleskom jeziku i
omoguuje uenicima da istovremeno istrauju primjenu poznatih naredbi i
dodaju nove naredbe s kojima se jo prije nisu susreli. HELP sustav predstavlja
vrstu digitalne literature koja je danas iroko rasprostranjen nain usvajanja
online znanja.
39
Lisp je programski jezik ope namjene. Osobito je znaajan u istraivanjima umjetne
inteligencije (AI - artificial intelligence).

142
Bitne karakteristike programskog jezika LOGO su:

pristupaan je uzrastu uenika osnovne kole,
kreativan i zanimljiv program koji unapreuje kvalitetu procesa miljenja,

razvija apstraktno miljenje i samopouzdanje,
daje kvalitetnu pripremu za uenje drugih programskih jezika.
8.8.4.Suelje LOGO jezika

Za rad u Logu velika je olakica poznavanje engleskog jezika. Budui da
uenici engleski jezik imaju kao obavezan jezik u nastavnom kurikulumu,
koristimo ovu pogodnost i kad god je to mogue napominjemo znaenje
engleskih rijei, njihov pravilan izgovor i prijevod na hrvatski jezik. Tako e
uenici lake pamtiti znaenje i kratice naredbi. Prva poruka sa glavnog zaslona
programa glasi: Welcome to Logo.
8.8.4.1 Suelje Editora
Pritiskom na tipku F10 ili ispisom rijei edit otvara se Editor. Editor ima vie
funkcija:
u njemu se piu procedure i iz njega se otvaraju ve pohranjene
procedure
iz njega na izvedbeni ekran provjerava je li napisan programski kd
dobar, odnosno je li ostvario svoju funkciju
Kod pisanja procedura, odnosno programskog kda, procedura zapoinje s
rijei TO, a zavrava s rijeju END. Na primjer:
TO kvadrat
...
END
Editor daje mogunost pohranjivanja (ekstenzija .lgo) novih procedura (Save

as) i pohranjivanje izmjena (Save). Iz Editora se izlazi pritiskom na tipku F2 .
Nije potrebno odmah pohraniti ispisani program. On moe ostati noname sve dok
ga se ne provjeri i ne unesu sve eljene izmjene.
143
8.8.5.Programiranje
U osnovnokolskom nastavnom programu zastupljeni su oni programi koji e
osposobiti uenike da samostalno rade s operacijskim sustavom i programima za
pisanje i obradu teksta, crtanje i ureivanje slika, tabline programe i ostalo.
Kod pisanja programskih kdova potrebno je postepeno proirivati i kretati se
od jednostavnih prema sloenijim algoritmima, a paralelno se prilagoavati
znanju i vjetinama uenika. Najvanije je da uenik savlada i usvoji nain i tijek
logikog razmiljanja kojeg je potrebno imati kod pisanja programskog kda u
gotovo bilo kojem programskom jeziku. Sintakse pisanja se moda razlikuju od
jezika do jezika, ali nain na koji treba razmiljati ostaje slian ili isti.
U programskom jeziku Logo:
Uenika prvo treba savladati kretanje kornjae po grafikom zaslonu. U

ovom podruju crtaju se slike. Zapoinje se s crtanjem najjednostavnijih
pravilnih geometrijskih likova. Zatim se ti likovi umnoavaju i dovode u
najrazliitije odnose i kombinacije. Postupno se uvode varijable umjesto
konstanti. Savladava se nain na koji se varijable i dalje mogu postupno
mijenjati po veliini i konano uvode se ogranienja koja se odnose na
numerike veliine.
Koordinatni sustav u Logu ima veliki znaaj pri izradi crtea kojima se
odreuje pozicija na zaslonu. Isto tako nemogue je crtati slobodnu sliku
ako se ne kombinira veliina likova i njihov razmjetaj.
Slijedea cjelina je raunanje u Logu. Ovdje se cijelim nizom zadataka

uenik upoznaje s izvravanjem raunskih operacija u Tekstscreen-u ali i s
njihovim ispisivanjem na grafikom zaslonu. I ovdje se na viem stupnju
uvode ogranienja i odluivanja koja Logo omoguuje. Slino kao i u
drugim programskim jezicima numerike veliine postavljaju se u odnose
te se ovisno o zadovoljavanju odnosno o nezadovoljavanju uvjeta program
grana po principu IF - THEN ELSE. Isti rezultati postiu se testiranjem
vrijednosti nakon ega se opet uz uvjet tonosti odnosno netonosti
program grana. Ovdje se ispitivanje vri pomou TEST IFTRUE
IFFALSE. Kombinacija raunanja i iscrtavanja slika proiruje broj zadataka
i unosi raznolikost koja osvjeava monotoniju samog raunanja. Potrebno

144
je napomenuti da Logo koristi i druge oblike grananja kao to su GO

LABEL, FOR petlju, WHILE petlju, OUTPUT i slino.
Generiranjem RANDOM sistema mogue je ispisivati sluajne brojeve ili

pak iscrtavati geometrijske likove po principu sluajno odabrane veliine
stranice, broja stranica odnosno bilo koje veliine koja odreuje lik.
Kod
tekstovnih
zadataka
najrazliitijih
sadraja
mogu
se
ispisivati
odreena slova znakovi gdje uenici mogu postavljati zahtjeve za

variranjem ispisa i slino.
Posebno poglavlje ine Liste. Liste su na neki nain baze podataka. Ako se
eli pohraniti niz podataka (rijei ili brojeva), taj niz se zapisuje u uglate
zagrade i time se formira lista.

145
Literatura
[1]
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Internet stranica: http://public.mzos.hr/Default.aspx.
[2]
Defining competencies and curriculum, European reference points for the teaching profession,
Prepared by Eurydice for study visit (England, April 2003).
[3]
Razdevek-Puko, C., Kakvog uitelja/ nastavnika treba (oekuje) kola danas (i sutra)?,
Internet stranica: http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/kompetence-uciteljev-slo-hrvt07.pdf.
[4]
Baranovi B. i sur., Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obvezno

obrazovanje u Hrvatskoj, Zagreb, travanj, 2004., Internet stranica:
http://mzu.sbnet.hr/files/kursazetakhrv.pdf.
[5]
Parry Aftab, Kako prepoznati opasnosti Interneta, Zagreb, 2003.
[6]
Iliin, Bobinac i Furio Radin, Djeca i mediji, Zagreb, 2001.
[7]
Nessia Laniado, Gianfilippo Pietra, Nae dijete, vidoigre, Internet i televizija, Rijeka, 2005.
[8]
OED/CERI, Nove informacijske tehologije-izazov obrazovanju, Zagreb, 1988.
[9]
avle, Domaek-Padjen i Jerinovi, Metodiki prirunik za nastavu informatike u 1. razredu

osnovne kole, Zagreb.
[10]
Gojko Zovko, Odgoj izuzetne djece, Zagreb, 1996.
[11]
Koir, Zgrablji i Ranfl, ivot s medijima, Zagreb, 1999.
[12]
Andrilovi, udina, Psihologija uenja i nastave, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
[13]
Istraivanje "Daroviti informatiari kako dalje?", Jasna Cvetkovi Lay, 1999., Centar za
poticanje darovitosti djeteta "Bistri".
[14]
Jasna Cvetkovi Lay, Ana Sekuli Majurec, Darovito je, to u s njim?, Alinea, Zagreb,
1998.
[15]
Jasna Cvetkovi Lay, Ja hou i mogu vie, Alinea, Zagreb, 2002.
[16]
Jasna Cvetkovi Lay, Darovito je, to u sa sobom?, Alinea, Zagreb, 2002.
[17]
Mui-Rodek, Kompjutor u preobraaju kole, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
[18]
Udruga roditelja darovite djece, Internet stranica: http://www.udruga-roditelja-darovite-djece.hr.

146
[19]
Web posluitelj hrvatskih kola, Internet stranica: http://skola.sys.hr/mak/index.htm.
[20]
Hrvatsko drutvo za promicanje informatikog obrazovanja, Internet stranica:

http://www.hdpio.hr/.
[21]
Aktivni prividni svjetovi, Internet stranica: http://www.activeworlds.com/.
[22]
Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistri", Internet stranice: http://www.nadarenost.net/,

http://www.bistric.com/.
[23]
Zagrebaki raunalni savez, Internet stranica: http://www.zrs.hr/.
[24]
Tehnologija i darovita djeca, Gayle Dallaston, Internet stranica:

http://www.dallaston.net/gayle/articles/intqagtc.htm.
[25]
Fischertechnik roboti, Internet stranica: http://www.fischertechnik.de.
[26]
Lego roboti, Internet stranica: http://mindstorms.lego.com/.
[27]
Aftab, Parry, Kako prepoznati opasnosti Interneta, vodi za kole i roditelje, Neretva, Zagreb,
2003.
[28]
Blai, Arjana, Inform@tika za najmlae, Naklada Haid, Zagreb, 2003.
[29]
CARNet CERT, First Aid by +CERT.hr, prirunik i CD za raunalnu sigurnost korisnika

Interneta, CARNet, Zagreb.
[30]
DK Direct Limited, Internet, Znak, Zagreb, 1997.
[31]
Gookin, Dan Rathbone, Andy, PC-i za neznalice, Znak, Zagreb, 1995.
[32]
Hafkemeyer, Christof, Das Internet, surfen im Computernetz, Tessloff Verlag.
[33]
Juul, Jesper, Vae kompetentno dijete, Educa, Zagreb, 1996.
[34]
Levine, John Baroudi, Carol Levine Young, Margareth, Internet za sveznalice, Mi, Zagreb,
2001.
[35]
Montessori, Maria, Dijete: tajna djetinjstva, Naklada Slap, Zagreb, 2003.
[36]
Pfaffenberger, Bryan, Otkrijte Internet, Znak, Zagreb, 1998.
[37]
avle, Silvano, Internet, Adami, Arbor informatika, Centar tehnike kulture, Rijeka, 2001.
[38]
drnja, Bojan, to su i kako rade virusi, Bug i SysPrint, Zagreb, 2003.
[39]
Hrvatska akademska i istraivaka mrea CARNet, Internet stranica: http://www.carnet.hr/.

147
[40]
Hoi-Boi, N., E-learning AHyCo portal, Razvoj modela za uenje na daljinu na primjeru
kolegija Metodika nastave informatike, Internet stranica:
http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=18&IDKategorije=1.
[41]
Moodle LMS sustav za e-learning, Internet stranica: http://moodle.org/.
[42]
Claroline LMS sustav za e-learning, Internet stranica: http://www.claroline.net/.
[43]
Odabir alata za e-learning, Internet stranica:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/usporedba.
[44]
Referalni centar za odabir alata za e-obrazovanje, Internet stranica:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/2006/alati.
[45]
Bates, A.W., Upravljanje tehnolokim promjenama: strategije za voditelje visokih uilita,

Zagreb: CARNet, 2004.
[46]
Jelavi, F., Didaktika, Slap Jastrebarsko, 1998.
[47]
Kurelac, I., Uenje na daljinu (Diplomski rad na Visokoj koli za poslovanje i upravljanje
Baltazar Adam Kreli u Zapreiu), 2006.
[48]
Merrill, M.D., First principles of instruction, Paper presented at the Association for Educational
Communications and Technology (AECT), Denver, Colorado, 2000.
[49]
umanovac, Z., Claroline sustav za upravljanje uenjem i primjena u nastavi informatike,

(Diplomski rad na Uiteljskom fakultetu u Zagrebu), 2005.
[50]
Woodill G., Where is the Learning in e-learning?: a critical analysis of the e-learning, London,
New York, 2002.
[51]
Zimme, K., Claroline na steroidima, (Diplomski rad na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u

Zagrebu), 2006.
[52]
Siemens, G., Instructional design in Elearning, Internet stranica:

http://www.elearnspace.org/Articles/InstructionalDesign.htm.
[53]
UNESCO, Information and communication technology in education, Internet stranica:

http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001295/129538e.pdf.
[54]
E-learning lanci, Internet stranica: http://www.e-learningguru.com/wpaper.htm.
[55]
George Siemens, Open Source Content in Education, Part 1: History and Philosophies, Internet
stranica: http://www.elearnspace.org/Articles/open_source_part_1.htm.

148
[56]
George Siemens, Open Source Content in Education, Part 2: Developing, sharing, expanding
resources, Internet stranica: http://www.elearnspace.org/Articles/open_source_part_2.htm.
[57]
ITcentar, Internet stranica: http://www.itcenter.hr/ (http://lms.itcenter.hr).
[58]
ONLINE edukacija, Internet stranica, http://www.pc-skola.com/.
[59]
Edupoint, asopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju, Internet stranica:

http://edupoint.carnet.hr/.
[60]
Meunarodni poslovni centar, Internet stranica: http://www.mpc.hr/.
[61]
Lebrun M, eLeraning with Claroline, Internet stranica:

http://www.claroline.net/e_learning_with_claroline.htm.
[62]
Tingle, J., E-learning, Edupoint, godina 4, br. 24, Zagreb, 2004.
[63]
Tingle, J., E-learning i to bismo s njime mogli u Hrvatskoj, 55. kolokvij Knjinice IRB, Zagreb,
2005.
[64]
Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatovi, M.,E-learning-oblikovanje sadraja i primjena u nastavi, Elearning uenje na daljinu, br. 17, str. 149-156, Zagreb, 2005.
[65]
Stankov, S., Paradigma e-uenja i Inteligentni tutorski sustavi, 2005., Internet stranica:
http://proliant.pmfst.hr/stankov/Nastavni_Materijal_PDSFPMZ/E-Learning_dio.pdf.
[66]
Low, Z., Prvi hrvatski LMS, godina 2, broj 8, Zagreb, 2002., Internet stranica:
http://www.carnet.hr/casopis/broj-08/clanak-02/index.html.
[67]
Sveuilini raunski centar SRCE, E-uenje, Internet stranica:

http://www.srce.hr/ceu/e_ucenje.html.
[68]
Referalni centar za metodiku i komunikaciju e-obrazovanja, Metodika i komunikacija eobrazovanja, Internet stranica: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod.
[69]
Wikipedija, E-mail, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/E-mail.
[70]
Wikipedija, Simulacije, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Simulations.
[71]
Wikipedija, PDA, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Personal_digital_assistant.
[72]
Wikipedija, EPortfolio, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/EPortfolio.
[73]
Wikipedija, Materijali za uenje temeljeni na web aplikacijama, e-leraning, Internet stranica:

http://en.wikipedia.org/wiki/Web-based_teaching_materials.

149
[74]
Wikipedija, Hipermedija, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Hypermedia.
[75]
Wikipedija, Multimedija, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Multimedia.
[76]
Wikipedija, Blog, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Blogs.
[77]
Normala, Obrazovni portal za samouenje, Internet stranica: http://www.normala.hr/.
[78]
Nacionalni portal za udaljeno uenje "Nikola Tesla", Internet stranica: https://lms.carnet.hr/lms/.
[79]
Edukacija.net, Internet stranica: http://www.edukacija.net/.
[80]
Merlot, Obrazovni portal za samouenje, Internet stranica: http://www.merlot.org/.
[81]
kolska i prometna uilica, Internet stranica: http://ucilica.skole.hr/.
[82]
Uilite Algebra, Internet stranica: http://www.algebra.hr/myqtest_main.asp.
[83]
Bloom, B.S. (Ed.), Taxonomy of educational objectives: The classification of educational goals:
Handbook I, Cognitive domain, New York;Toronto: Longmans, Green, 1956.
[84]
CARNet, Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju, Internet stranica:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/pismena.html.
[85]
K12, Sustav za udaljeno uenje-online kola, Internet stranica: http://www.k12.com/.
[86]
Canadian Virtual University, Internet stranica: http://www.cvu-uvc.ca/.
[87]
Michigan Virtual University, Internet stranica: http://www.mivu.org/.
[88]
Florida Virtual School, Internet stranica: http://www.flvs.net/Pages/default.aspx.
[89]
Global Virtual Classroom, online edukacija, Internet stranica: http://www.virtualclassroom.org/.
[90]
Cognita, e-learning, Internet stranica: http://www.cognita.hr/.
[91]
Moja Edukacija, Internet stranica: http://www.moja-edukacija.com/ustanova/99/carnet-edupointedukacijski-centar/.
[92]
Before You Know It, Programski paket za uenje stranih jezika, Internet stranica:
www.byki.com.
[93]
Vrhovac, Y. i suradnici, Strani jezik u osnovnoj koli, Zagreb, 1999.
[94]
Mayo Joseph (prijevod s engleskog Zoran Juras); C# programski jezik, Mi, Zagreb, 2002.

150
[95]
Peppler, K. i Kafai, Y., Creative coding: The role of art and programming in the K-12 educational
context, 2005.
[96]
Riel M., Educational change in a technology-rich environment, Journal of Research on

Computing in Education 1994; 26(4): 452474.
[97]
Wikipedija, Objektno orijentirano programiranje, Internet stranica:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Objektno_orijentirano_programiranje.
[98]
Wikipedija, Objektno orijentirano programiranje, Internet stranica:

http://en.wikipedia.org/wiki/Object-oriented_programming.
[99]
Wikipedija, Java, programski jezik, Internet stranica:

http://en.wikipedia.org/wiki/Java_(programming_language).
[100] Programski paket Scratch, Internet stranica: http://scratch.mit.edu/.

[101] Galaev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 5, multimedijski prirunik, SysPrint, Zagreb,
2007.
[102] Galaev Kralj Kniewald Sokol, Informatika 5, metodiki prirunik za uitelje, SysPrint,
Zagreb, 2007.
2007.
Zagreb, 2007.
2007.
Zagreb, 2007.
[107] Grnfeld Gradiki, Marijana, LOGO programiranje 1, Tiskara Kolari, Zagreb, 1998.
[108] Grnfeld Gradiki, Marijana, LOGO programiranje 2, Tiskara Kolari, Zagreb, 1998.
[109] Hrpka, Branko, LOGO 4, Pentium, Vinkovci, 1997.
[110] Kniewald, Ines, Programski jezik LOGO 1.0, Multigraf, Zagreb, 1995.
[111] Kniewald, Ines, Programski jezik LOGO 4.0, Alfej, Zagreb, 1999.

151
[112] Kralj Kniewald Sokol Galaev Glavan, Informatika 8, multimedijski prirunik, SysPrint,
Zagreb, 2007.
[113] Kralj Kniewald Sokol Galaev Glavan, Informatika 8, metodiki prirunik za uitelje,
SysPrint, Zagreb, 2007.
[114] Svetlii Barii Vrhovski, Informatika 5, udbenik, Profil, Zagreb, 2007.

152
Prilog A Popis web stranica za uitelje, uenike

enike i djecu
CARnet-ove usluge
http://ucilica.skole.hr/
kolska
kolska uilica za provjeravanje
znanja
http://e-knjiznica.carnet.hr/
E-knjinica za uenike
uenik
http://pingvin.carnet.hr/linux_u_obrazovanju/prikazi_
.hr/linux_u_obrazovanju/prikazi_
Raunalne igre
software.php?grpsw=5
Yahoo svjetski pretraiva

pretraiva namijenjen iskljuivo
ivo za
djecu
http://kids.yahoo.com/
Eduwrold
http://www.activeworlds.com/edu
Preporuljiva
ljiva web mjesta
(uenje na daljinu):
(programi)
za
Virtualni svijet (galaksija) za

obrazovne organizacije
internetsko
obrazovanje
http://www.classroom-assistant.net/index.htm
assistant.net/index.htm
Teachers helping teachers

stranice
tranice za uitelje
http://www.edutech.nodak.edu/
Izvori
zvori informacija za uitelje
http://quest.arc.nasa.gov
Uitelji
itelji na Internetu vodi po
resursima zanimljivi uiteljima
http://www.pde.rpi.edu
Rensselaer Professional and

Distance
nce Education razni
fakultetski programi
http://www.healthcaretrainingsystems.com/index.sht
Healthcare Training Systems

zdravstveno obrazovanje
http://iearn.org/circles/
iEARN
EARN Learnig Circles razni
obrazovni teajevi za pravnike
vjetine
http://www.modernmontessori
http://www.modernmontessori-intl.com/
Modern Montessori International

Courses poduka u Montessoni
metodi pouavanja
ml
Artmedia multimedija i izdavatvo

http://artrea.com.hr/index.html

153
http://artrea.com.hr/onlinekviz.html
on-line kvizovi za djecu
http://artrea.com.hr/onlineskola.html
on-line kola
http://artrea.com.hr/mozgalice3.html
Mozgalice, logike i matematike

pitalice
http://artrea.com.hr/onlineigre.html
on-line igre i puzzle za djecu
http://artrea.com.hr/bojanke.html
on-line bojanke za djecu
Popis courseware alata i LMS sustava (uenje na daljinu, elearning)

Besplatni Alati (eng. open-source)
http://www.atutor.ca/
ATutor
http://www.bazaar.org/
Bazaar
http://moodle.org/
Moodle
http://www.claroline.net/
Claroline
http://www.dokeos.com/
Dokeos
http://www.ilias.de/docu/
ILIAS
http://www.sakaiproject.org/portal
CourseWork
http://eledge.sourceforge.net/
Eledge
http://classweb.ucla.edu/
ClassWeb
http://kewl.uwc.ac.za/
KEWL
http://www.staffs.ac.uk/COSE/
COSE
http://www.jones.com/companies/jones-e-education
Jones e-education
http://learnloop.sourceforge.net/
LearnLoop
http://manhattan.sourceforge.net/
Manhattan Virtual Classroom
http://www.olat.org/
OLAT
http://lectcomm.sourceforge.net/
ETH Lecture Communicator
http://www.tesol.net/scripts/QuizTest/
QuizTest
http://www.tesol.net/scripts/SFESurvey/
SFESurvey
Alati za on-line provjeru znanja

Besplatni alati

154
Domai Alat
http://osnove.tel.fer.hr/
SASTEST
http://www.cquestsoftware.com/
CQuest
http://www.questionmark.com/
Questionmark
http://www.algebra.hr/myqtest_main.asp
myQtest
http://www.respondus.com/
Respondus
http://www.normala.hr/
Normala
https://lms.carnet.hr/lms/
Nacionalni portal za udaljeno

uenje "Nikola Tesla"
http://www.edukacija.net/
Edukacija.net
http://www.merlot.org/
MERLOT
http://ucilica.skole.hr/
kolska Uilica
http://www.gizdic.com/igre/mozgalice.htm
"mozgalice" igre
http://www.gizdic.com/igre/avanture.htm
"avanture" igre
http://www.gizdic.com/igre/pucanje.htm
"akcione" igre
http://www.gizdic.com/igre/sportske.htm
"sportske" igre
http://www.gizdic.com/igre/arkadne.htm
"arkadne" igre
http://www.gizdic.com/igre/najmladji.htm
Igre "za najmlae"
http://www.gizdic.com/igre/stare.htm
"Stare (klasine)" igre
http://www.gizdic.com/igre/ostale.htm
"ostale, razne" igre
http://www.tockica.net/
Raunalne igre
Komercijalni alati
Portali za samouenje
Larina igraonica
www.gizdic.com
http://www.bonus.com/
http://free-kc.t-com.hr/Mladen-Ban/
Prie
Pjesme
Chat mogunosti
Dnevnik
Za djecu od 3 do 13 godina
Raunalne igre
ABECEDA edukativni program za

djecu od 3 do 7 godina

155
http://www.wartoft.nu/software/sebran/croatian.aspx
Besplatan programski paket

"Sebran's ABC" za uenje slova i
brojeva namijenjen djeci koja
pohaaju vrti
http://www.kidscom.com/
Raunalne igre i chat
Za djecu po dobnim skupinama

za djecu predkolskog i kolskog
uzrasta
http://www.lycoszone.com
http://www.mamamedia.com
http://www.zeeks.com
Raunalne igre
Razni zabavni sadraji
Kreacija vlastitih pria, likova,

sadraja
Elektronika pota
Chat mogunosti
http://www.yahooligans.com
Yahoo verzija web-pretraivaa za

djecu
http://www.disney.com
Disney
http://www.sikids.com
Sport (Sport Illustrated for Kids)
http://www.pathfinder.com/TFK
Time for Kids
http://www.nationalgeographic.com/kids
National Gographic for Kids
http://www.discoverykids.com
The Discovery Channel for Kids
Zanimljivi edukacijski portali za djecu i mlade

http://school.discoveryeducation.com/
Discovery Education Classroom

Resources
http://www.xplora.org/ww/en/pub/xplora/index.htm
Xplora europski portal o znanosti

i istraivanju za uitelje, uenike,
djecu i mlade
Obrazovni program GLOBE
http://www.globe.gov/
Xplora
Xplora je novi europski portal o znanosti i istraivanju namijenjen djeci i
mladima, njihovim uiteljima, te svima koji sudjeluju u obrazovanju ili

156
informiranju o znanosti, istraivanju i obrazovanju.

Xplora sadri:
novosti o projektima iz podruja znanosti, obrazovanja i istraivanja,
pedagoke naputke o primjerenim i uinkovitim nainima prenoenja

znanja o odreenim znanstvenim sadrajima,
bazu podataka (virtualna knjinica) koja omoguuje pretraivanje on-line

izvora o razliitim znanstvenim podrujima i temama s nizom didaktikih
sadraja i programskih paketa za nastavnike i djecu razliitog uzrasta,
sudjelovanje u virtualnom laboratoriju na virtualnim zadacima i projektima
koje bi inae bilo preskupo ili neizvedivo provesti u kolama, a uitelji
mogu meusobno izmjenjivati iskustva ili zatraiti savjet strunjaka u
okviru
rubrike
Practice.
(http://www.xplora.org/ww/en/pub/xplora/practice/favourites.htm)
GLOBE
Utemeljitelj znanstveno obrazovnog programa GLOBE (Globalno uenje i
opaanje za dobrobit okolia) je jedan od amerikih potpredsjednika Al Gore.
Program je utemeljen na Dan planeta Zemlje 1994. godine. 22. travnja 1995.
godine SAD su pokrenule taj program, a vlade mnogih zemalja diljem svijeta
potpisale su sporazume o provoenju programa GLOBE. Vodei nositelj programa
GLOBE od 2003. godine u SAD postaje Univerzitetska korporacija za atmosferska
istraivanja (UCAR), a partneri su NASA - amerika dravna uprava za atmosferu
i svemir, Nacionalna fondacija za znanost, Univerzitet drave Colorado i US State
Department. U program je danas ukljueno preko 100 zemalja (preko 13.000
kola), a na svakom od kontinenata (pa ak i na Antarktiku) postoji bar jedna
GLOBE kola.
Hrvatska je bila meu prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog
svjetskog programa (sporazum je potpisan 13. travnja 1995.). Supotpisnici
Sporazuma o implementaciji programa GLOBE u Hrvatskoj su Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta i Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja
i graditeljstva, a neposredna provedba povjerena je Zavodu za kolstvo
Republike Hrvatske.

157
Od 2005. godine u Hrvatskoj je u program ukljueno preko 130 kola, od kojih

neke aktivno sudjeluju u ostvarivanju programskih zadaa: redovita mjerenja
(okoli kole podruje atmosfere, vode, tla i pokrova) i unoenje rezultata u
svjetsku bazu podataka na GLOBE serveru, koja je dostupna svim posjetiteljima
na Internetu. Unoenje prikupljenih podataka zahtijeva uporabu raunala to
omoguuje korelaciju predmeta informatika s ostalim predmetima u koli
(priroda, geografija,...).
GLOBE program organizira i niz natjecanja Globe kola i odravanje smotri. Na
natjecanjima se predstavljaju dostignua koja uenici prezentiraju pomou Power
Point prezentacija, a od nedavno je mogua i komunikacija uenika i voditelja
putem blog-ova.

158
Prilog B Primjeri koritenja aplikacije Power Point u

nastavi i poslovima uitelja
Ovaj prilog sadri primjere koritenja Microsoft Office alata Power Pointa u
nastavi (po predmetima) i poslovima uitelja koje je napisala pedagoginja
Mihaela Martini, Osnovne kole Donja Dubrava u Zagrebu.
Koritenje aplikacije u nastavi
Sat razrednika
Uenici vole kada im se pokae neka prezentacija, a najvie im se sviaju
prezentacije njihovog rada u nastavi koje im ponekad pedagoginja Mihaela
pripremi za sat razrednika. U ovim prezentacijama se koriste fotografije koje
nastaju tijekom redovnog rada unutar cijele nastavne godine. Ovo je jedan nain
kako se fotografije mogu iskoristiti, a ujedno i omoguiti uenicima da izraze
svoje dojmove i usput se prisjete odreenog sadraja.

159
Traili smo jesen
Bio je lijep sunan jesenski dan

Izali smo iz uionice pred kolu
P Zasadbreg
Ponijeli smo i
udbenike
itali smo o jeseni
I kad smo je nali

donijeli smo je u
razred
A onda je uiteljica rekla da pronaemo jesen

Traili smo, traili
I slikali se s njom
Takva prezentacija moe izvrsno posluiti kao motivacija za razgovor o tome

to se uenicima svia u koli, to bi mijenjali, kakvu bi nastavu eljeli. Uitelj
pak dobiva povratnu informaciju o vlastitom radu, moe ga valorizirati i mijenjati
ako je potrebno.
Sat likovne kulture
Na satu likovne kulture Power Point se moe koristiti kada se uenicima eli
pokazati neki primjer rjeavanja odreenog likovnog problema. Prednosti pred
oglednim primjerkom uiteljevog udbenika su viestruke na projekcijskom

160
platnu slika je vea, svi je istovremeno vide i mogu je zajedniki analizirati.

Nastava prirode i drutva
Power Point se moe iskoristiti za prikazivanje slika koje su u stvarnom
okruenju teko dostupne. U nastavku je prikazan primjer prezentacije koja se
moe koristiti kod obrade Republike Hrvatske u 4. razredu. Ova je nastavna
jedinica primjerena za obradu putem prezentacije jer treba obraditi dravne
simbole, a budui da se u prezentaciju moe ubaciti i zvuk, onda je na jednom
mjestu mogue spojiti sliku zastave i grba sa zvukom himne Republike Hrvatske.
MOJA DOMOVINA
REPUBLIKA
HRVATSKA
Domovina zemlja u kojoj se netko

rodio, u kojoj ivi ili je iz nje
podrijetlom
Lijepa na
naa Domovino,
Oj juna
junaka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!
Mila kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina,
Mila kuda si nam ravna,
Mila kuda si planina!
Teci Dravo , Savo teci,
Nit ti, Dunav, silu gubi!
Sinje more, svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi!
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hra
hrae bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu ivo srce bije!
ZASTAVA
Domoljublje osje
osjeaj ljubavi,
po
potovanja i odanosti prema domovini
Republika dr
drava u kojoj vladaju
predstavnici naroda izabranih na
izborima
HIMNA
Lijepa na
naa Domovino,
Oj juna
junaka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!
Mila kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina,
Mila kuda si nam ravna,
Mila kuda si planina!
Teci Savo, Dravo teci,

Nit
Nit ti, Dunav, silu gubi!
Sinje more, svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi!
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hra
hrae bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu ivo srce bije!
U sredini je
hrvatski grb
Slu
Slubeno je
izabrana 21.
prosinca 1991.
GRB
Napisao: Antun Mihanovi

Mihanovi, 1835. godine
Prvi puta objavljena u asopisu Danica

Danica
pod nazivom Horvatska domovina
domovina
3 polja crvene,
bijele i plave boje
Uglazbio: Josip Runjanin 1865. godine

Na vrhu tita je kruna

koju ine 5 starih
hrvatskih grbova:
grbova:
ilirski, Dubrova
Dubrovake
Republike, Dalmacije,
Istre i Slavonije
tit na kojemu je 25
polja naizmjeni
naizmjenino
crvene i bijele boje

161
Nastava matematike
U prvom razredu pred uitelje dolazi zadatak da uenike upoznaju s
geometrijskim likovima: kvadrat, trokut, krug, pravokutnik. Kako bi se uiteljima
i djeci pomoglo u lakem crtanju i uenju pojmova Power Point sadri alat za
crtanje gotovih oblika, brzo i jednostavno. Nacrtani se oblici, a i pripadajui tekst
mogu jednostavno obojiti eljenom bojom i tako jo vie vizualno pribliiti
uenicima.
Takoer,
uitelji
mogu
napraviti
slide-ove
za
ponavljanje
uvjebavanje geometrijskih likova i tijela na razliite naine kao igru pogaanja

njihovih imena i sl.
Ovdje treba napomenuti da kreda i ploa, te biljenica i ravnalo ne mogu
zamijeniti Power Point, ali pomou njega mogue je dati bolju vizualnu sliku
pojma koji se ui. Neophodno je da uitelj i dalje sam crta s pomou krede na
plou i dijete s pomou ravnala u svoju biljenicu, jer samo vlastitim iskustvom
crtanja dijete e nauiti i usvojiti novi pojam. A ujedno dijete vjeba i svoje
kognitivne sposobnosti (prepoznavanja likova) i motorike sposobnosti prilikom
crtanja.
GEOMETRIJSKA TIJELA I LIKOVI

PRAVOKUTNIK
POGODI TO JE TO
KVADAR
Vrlo je zanimljiva i mogunost postavljanja ponavljajue dijaprojekcije to

omoguuje uitelju da vie puta pokae uenicima neki sadraj, a da pri tom nije
optereen stalnim pisanjem po ploi ve moe obilaziti uenike i pomagati im. To
je naroito primjenjivo kod usvajanja nekih praktinih vjetina. Primjer za takav
162
nain rada je usvajanje pisanja brojke 1. Za obradu se moe koristiti animacija u

kojoj se pokazuje kako se pravilno pie broj 1. Prvo se pokae kako se pie broj
1, a nakon toga se slika upotpuni i strelicama. Animacija se moe vie puta
ponoviti, uenicima koji tee svladavaju gradivo to e omoguiti viestruko
pokazivanje, a za to vrijeme uitelj je slobodan i moe ispravljati uoene
pogreke.
PISANJE BROJKE 1
PISANJE BROJKE 1
Ovakav nain rada se moe koristiti i za uenje praktinih vjetina, kao na

primjer vezanje cipela, pranje zubi, ruku i sl.
Za uitelje koji Power Point bolje poznaju postoji i naprednije koritenje
aplikacije pa se njome mogu izraditi i razliiti kvizovi znanja. Prezentacija se tada
sastoji od pitanja i vie ponuenih odgovora. Ukoliko uenik tono odgovori, daje
mu se povratna informacija i onda se prelazi na sljedei slide koji sadri novo
pitanje. Ukoliko uenik netono odgovori, prelazi se na slide na kojem se uenika
obavjetava da je krivo odgovorio, te se ponovno vraa na isto pitanje sve dok
tono ne odgovori. Mogunost dodavanja crtea i zvukova moe takvu
prezentaciju uiniti vrlo zanimljivom. Ovdje se radi o prezentaciji za samostalno
koritenje pa se pretpostavlja da se ona daje uenicima koji se znaju sluiti
raunalom, iako uenici rjeavanje takvih zadataka mogu nauiti vrlo brzo i u
koli ako za to postoje uvjeti. Ovakvim zadacima vjeba se matematika, itanje,
sposobnost promatranja i uoavanja, motorika koritenja mia.
U nastavku je prikazan jedan primjer za nastavnu jedinicu ponavljanja
zbrajanja i oduzimanja (brojeva do 10).

163
Nadam se da e sljedee
zadatke rjeavati s lakoom i
uitkom...
1 + 2
UIVAJ!!!
alim,
to je
krivi
odgovor!
BRAVO!!!!
To je toan
odgovor!!!
Pokuaj ponovno!
Nastava hrvatskog jezika

Prikazani slide prikazuje primjer uenja vrsti reenica (gradivo 2. razreda) i
raen je na temelju plakata kakvi se esto pripremaju uenicima. Slide je
mogue koristiti na satu obrade, na satu ponavljanja i vjebanja. Prednost slidea u odnosu na gotovi plakat je to se ovdje moe sakrivati tekst i naknadno
(postepeno) pojavljivati na slide-u. Na taj nain, animacijom teksta, privlai se
panja uenika i usmjerava na eljeni tekst to kod plakata nije mogue jer
uitelj ne zna koji dio plakata uenik promatra i ita.

164
Danas je
sunan dan.
Zec tri.
Vii!
Hoe li jesti?
IZJAVNE
JESNE
Koliko ima
godina?
UPITNE
REENICE
Zec ne tri.
Ne vii!
Nee li jesti?
Joj, boli
me zub!
NIJENE
USKLINE
I iz hrvatskog jezika mogu se pripremiti zadaci za provjeru znanja uz pomo

Power Pointa. U nastavku je prikazan jedan takav primjer. Radi se o pisanju
glasova i , to je kod uenika kajkavaca poseban problem. U prvom koraku
uenicima se mogu pokazati slijedei slide-ovi:
Badnja noc
to nedostaje?
Noc je. Cuk se cuje. Psic cuva kucu.
Pilici su uz kvocku. U kuci gore svijece.
Na cilimu je veliki cup. U njemu je cvijece.
Kraj peci je macak Srecko. Baka braci
prica price. Oni na pec mecu vrece.
U ponoc ce u njima naci
Ovaj problem moe se na zanimljiv nain rijeiti kroz igru. Uenici se

rasporede u parove i svaki uenik samostalno prepisuje tekst upisujui znakove
i . Nakon toga se zamijene biljenice i uenici preuzmu ulogu uitelja/uiteljice.
Na slijedeem slide-u pokae se ispravno napisan tekst, a uenici, odnosno sada
"uitelji" svom partneru iz odabranog para ispravljaju tekst. Svi su "uitelji",
istovremeno i "uenici" tako da nitko nije povlaten.
Nastava glazbene kulture
Power Point se moe koristiti na satovima glazbene kulture kada se slua neki

165
odabrani glazbeni primjer. Kod sluanja, od uenika se trai da prepoznaju

izvoae (zbor ili solist, djeji, enski, muki ili mjeoviti zbor), a ako se radi o
instrumentalnoj skladbi tada glazbalo ili grupu glazbala (klavir, truba, tamburaki
orkestar i sl.). esto uenici prepoznaju zvuk nekog glazbala, ali zapravo i nisu
sigurni kako ono izgleda. Power Point-om se moe obogatiti prepoznavanje,
povezati slika i zvuk te tako osigurati tonije i sigurnije prepoznavanje.
U nadogradnji nauenog mogu se izraditi kvizovi znanja u kojem uenici mogu
odsluati zadanu skladbu, prepoznati izvoaa ili pak rijeiti neki drugi zadatak.
Ako postoji mogunost snimanja satova njihovog sviranja i te snimke se mogu
iskoristiti kasnije za razne aktivnosti igre zvukovima.
Ono to daje prednost pred samom reprodukcijom zvuka pomou kazetofona
ili CD playera je injenica da se uvijek moe povezati slika i zvuk i na taj nain
stvoriti cjelovita slika o zadanom pojmu bez obzira radi li se o instrumentu
(glazbalu), vokalu, zvuku iz prirode ili neposredne okoline (ptiji pjev, glasanje
domaih ivotinja, ubor potoka, vjetar u kronjama i sl.)
Koritenje aplikacije u nekim poslovima uitelja
Planiranje nastave
Osim u nastavi Power Point moe pomoi i u drugim poslovima uitelja.
Njegova mogunost izrade grafikona i dijagrama moe pomoi kod izrade tjednih
ili mjesenih planova, ili pak za samu prezentaciju planiranog na Razrednim
vijeima kod timskog ili tematskog planiranja. U nastavku je prikazan jedan
primjer kada uitelj za sebe izradi plan rada za neki mjesec i kasnije ga iskoristi
na nain da iz njega uzme neke dijelove (ili cijeli plan) i pomou njih izradi
razredni plan za taj mjesec koji e staviti u uionicu.

166
ITAMO LEKTIRU
ZNAMO IZ HRVATSKOG JEZIKA: REENICA , RIJE,

SLOG, IMENICE
NOVE PRIE I PJESME O JESENI, ZAVIAJU, KRUHU
IGRE RIJEIMA
IGROKAZI
LIMAI
GDJE JE ONAJ CVJETAK UTI
PLJESNIMO RUKAMA
JESENSKA PJESMA
JESEN U VONJAKU, VINOGRADU, UMI, LIVADI
ZAVIAJI SU RAZLIITI MOJ ZAVIAJ JE
ZATITA I UVANJE PRIRODE
DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI
BROJEVI DO 100 ITANJE, PISANJE I USPOREIVANJE
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 100 BEZ

PRIJELAZA DESETICE
HODANJE I TRANJE
BACANJE I HVATANJE LOPTE
ELEMENTARNE IGRE
KOLIKO SMO NARASLI
KOLIKO SMO TEKI
PENJANJE I SKAKANJE
KRETANJE UZ GLAZBU

167
RIJATELJ I PRIJATELJSTVO
PALJIVO NA PUTU DO KOLE
UENIKA PRAVA I DUNOSTI
IGRE U PRIRODI
Prezentacija na strunim skupovima

Uitelji sve ee prezentiraju svoje radove ili rezultate radova svojim
kolegama na strunim vijeima ili skupovima (Aktivi razredne nastave, Uiteljska
vijea, struni skupovi i dr.). Tu je vrlo bitno voditi rauna o pravilima
prezentiranja kratko, jasno i zanimljivo:
na slide-ovima iznositi injenice/natuknice, a ne reenice,
imati maksimalno do 15 slide-ova,
prezentirati u okviru 15 minuta ili manje ovisno o potrebi i zahtjevima

skupa.
U nastavku je prikazan primjer prezentacije s jednog strunog skupa odranog

u vrijeme uvoenja HNOS-a u hrvatske kole. Teme prezentacije bila je kako
svoj rad prezentirati drugima.
to je prezentacija?
ODABIR I PREZENTACIJA
PRIMJERA IZ PRAKSE
O Donja Dubrava
Mihaela Martin
Martini, prof.
Prezentacija je
oblik meuljudskog komuniciranja.

168
Svrha prezentacije je
uvjeravanje
uvjeravanje pojedinaca ili grupe
ljudi da:
Osnovna struktura
prezentacije:
1.
2.

primi odreene
informacije,
pozitivno ih ocijeni,
usvoji,
prema njima
postupi.
Savjeti
za oblikovanje prezentacije:

4.
5.
6.
Zato je sve to vano?
rabite kontrastne boje za tekst i

podlogu,
slova moraju biti dovoljno velika (24),
koristite kratke re
reenice ili fraze,
neka se sadr
sadraji na stranicama
izmjenjuju jednostavno,
izbjegavajte pretrpanost stranice,
tekst mora biti jednostavan i itak.
Zato to
3.
Ostvarenje
Odreivanje sadr
sadraja
Izlaganje
Dokazivanje i animiranje
Zaklju
Zakljuivanje
Usmjeravanje
O va
vaoj prezentaciji ovisi prihva
prihvaanje i
provoenje HNOSHNOS-a u drugim
kolama.
Pravilnim ete odabirom i
prezentacijom primjera iz prakse
najlak
najlake pribli
pribliiti HNOS drugim
kolama.
Previ
Previe informacija i/ili hvaljenja mo
moe kod
va
vaih kolega u drugim kolama izazvati :
stres
dekoncentriranost
nemotiviranost
otpor

169
Za vrijeme prezentiranja
Ne zaboravite na sebe!
Vrlo lako vam se mo

moe dogoditi i ovo
ovo
dolazak u kolu
Pazite na slu
sluatelje i na njihove reakcije!
na kraju UVUV-a
Budite:
Budite umjereni: prezentaciju ne koristite

za reklamiranje
reklamiranje kole, u
uitelja/u
itelja/uiteljica,
uspjeha...
Nemojte govoriti negativno (NE valja ovo, ono
ono).
Izbjegavajte rasprave jer vam one
oduzimaju vrijeme.
Ne odgovarajte na provokacije (nadam se da ih
Izbjegavajte rije
rije MORATE (izaziva negativnu

poticajni
realni
pozitivni
pristupa
pristupani.
Odgovarajte na pitanja.

ne
neete do
doivjeti).
reakciju).
Prezentacija za roditelje
Roditelji ele,
trebaju
i vole
dobiti
kvalitetne
povratne
informacije
napredovanju svoje djece. Njih zanima sve to se s njihovom djecom dogaa u

koli.
OPI USPJEH NA KRAJU

KOLSKE GODINE
7
6
5
ODLIAN
VRLO DOBAR
DOBAR
DOVOLJAN
NEDOVOLJAN
4
3
2
1
0
Broj uenika

170
Obino se na kraju kolske godine na posljednjem roditeljskom sastanku

uitelji i pedagozi osvrnu na opi uspjeh razreda u cjelini. Ovdje se moe
iskoristiti Power Point za izradu grafikona opeg uspjeha uenika i taj grafikon
staviti na vidljivo mjesto u razredu ili hodniku. Takoer, na kraju kolske godine
moe se napraviti prezentacija o najzanimljivijim aktivnostima i pokazati
roditeljima na posljednjem roditeljskom sastanku.
Prilog C Primjena raunala u nastavi matematike

(redovna nastava)
Upotreba raunala znaajno doprinosi uenju matematike pomaui uenicima
pri:

171
uvjebavanju raunanja,
eksperimentiranju,
stvaranju
hipoteza
koje
se
odnose
na
svojstva
geometrijskih likova, funkcija i brojeva,

radu s realistinim podacima i s veim skupovima podataka,
razvijanju
logikog
miljenja,
stvaranju
modificiranju
strategija
rjeavanja s mogunou dobivanja povratne informacije,

uenju pomou slika (razvijanje sposobnosti vizualizacije),
razvijanju vjetina i sposobnosti matematikog modeliranja na temelju

danih podataka.
U nastavi matematike u osnovnoj koli prilikom obraivanja geometrijskih

sadraja esto se koriste programi dinamike geometrije (raunalni programi
namijenjeni
problema).
prouavanju
Takvi
rjeavanju
planimetrijskih
programi
omoguuju
dinamiku
stereometrijskih
vizualizaciju
(promjena
poloaja) statinih objekata geometrijskih likova, to je inae nemogue postii

u klasinoj nastavi gdje se geometrijski sadraji ue na statian nain (statini
crtei). Postoje dva programa dinamike geometrije koji su prevedeni na hrvatski
jezik i koji se koriste za izradu nastavnih materijala. To su Geogebra i Sketchpad.
Vie informacija o navedenim programima mogue je pronai na slijedeim web
stranicama:
http://www.geogebra.org/cms/
http://www.chartwellyorke.com/sketchpad.html
Pokazalo se da rad u tim programima uenicima viih razreda prua izvrsnu
motivaciju za uenje matematike i razvijanje interesa za predmet.
U nastavku je prikazan primjer koritenja programa Sketchpad na jednom
nastavnom satu matematike u 6. razredu osnovne kole provedenom u
informatikoj uionici
(Izvor: Prof. dr. sc. Sanja Varoanec, Prirodoslovno-matematiki fakultetMatematiki
odjel,
web
Luka
Maleevi,
http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2003/malesevic/index.html).

172
Primjer Zbroj kutova u trokutu

Cilj nastavne jedinice je dokazati i usvojiti tvrdnju da je zbroj veliina kutova u
trokutu 180o. Uenici su upoznati s pojmom kuta, trokuta, vrnih kutova, kutova
uz presjenicu i znaju svojstva vrnih kutova i kutova uz presjenicu. Kroz
uvodno ponavljanje koje se provodi na poetku sata uenike je dobro podsjetiti
na te pojmove i svojstva.
Sredinji dio sata (oko 20 min) posveen je eksperimentiranju pomou
programa Sketchpad. Konstrukciju koju treba nacrtati s pomou programa
uenici prime od uitelja na nastavnom listiu na kojem zapisuju svoje zakljuke.
Nastavni listi
1. Nacrtaj trokut ABC.
2. Izmjeri kutove ABC, BCA i CAB.
3. to primjeuje vezano uz kutove?
4. Zbroji sve veliine kutove tog trokuta. Upii rezultat na crtu.
5. Pomakni toku A.
6. to se deava s veliinom kutova trokuta ABC?
7. to se deava sa zbrojem veliina kutova?
8. Pomakni toke B i C.
9. to se deava s veliinom kutova trokuta ABC?
10. to se deava sa zbrojem veliina kutova?
11. Pokuaj zapisati tvrdnju.
12. Tokom C povuci paralelu sa stranicom BC.
13. Povuci pravce AC i BC.
14. Na svakom od polupravaca s vrhom u C koji ne sadre druge toke
trokuta oznai
po jednu toku nazovi ih E, F, G, H.
15. Izmjeri kutove ECF, FCG i GCH.

16. to primjeuje? Pojavljuju li se na slici sukladni kutovi?
17. Objasni zato se to deava?
18. Promijeni poloaj toke C. to primjeuje?
19. Bez izvoenja operacije zbrajanja izraunaj koliki je zbroj veliina
kutova ECF, FCG i GCH? Objasni zato.

173
Nakon izvoenja eksperimenta slijedi prezentacija i analiza rjeenja. Na kraju

se izvodi i zapisuje zakljuak o zbroju kutova u trokutu i dokaz tog pouka.
Novootkriveno znanje se primjenjuje na primjeru pravokutnog i jednakokranog
trokuta. Izgled ekrana raunala po zavretku eksperimenta je slijedei:
mABC = 53
mBCA = 92
mCAB = 35
mABC+mBCA+mCAB = 180
F
E
G
C
mHCG = 53
mGCF = 92
mFCE = 35
Prilog D Programski jezik LOGO

Funkcijske tipke editora
F1
- poziva pomo HELP
F2
- SS - vodi nas u SPLITSCREEN
F3
- TS - prikazuje TEXTSCREEN
F4
- FS - je FULLSCREEN
F5
- LOAD - poziva snimljeni program
F6
- SAVE - nudi snimanje programa
F10 - otvara ekran EDITOR-a

F9 otvara novi, prazan EDITOR
Osnovne funkcije za ispis znakova

ime funkcije
prijevod
poziv funkcije
znaenje

174
FIRST
PRVI
FIRST :A
prvi znak u rijei :A
LAST
ZADNJI
LAST :A
zadnji znak u rijei :A
BUTFIRST
BEZ PRVOG
BF :A
rije :A bez prvog znaka
BUTLAST
BEZ ZADNJEG
BL :A
rije :A bez zadnjeg znaka
BUTMEMBER
BEZ LANA
BM "X :A
rije :A bez izabranog znaka
FORMEMBER
OD LANA
FM "X :A
rije :A od izabranog znaka
COUNT
BROJI
COUNT :A
broj znakova u rijei :A
ITEM
LAN
ITEM "N :A
"N-ti znak iz rijei :A
WORD
RIJE
WORD :A :B
spaja :A i :B u jednu rije
SENTENCE
REENICA
SE :A :B
spaja :A i :B u jednu reenicu
Osnovne naredbe
ST (Shawturtle) pokai kornjau
HT (Hideturtle) sakrij kornjau
FD (Forward) (broj piksela) idi naprijed - na primjer: Fd 100
BK (Back) (broj piksela) idi natrag - na primjer: Bk 120
RT (Right) (broj stupnjeva) okreni se desno - na primjer: Rt 60
LT (Left) (broj stupnjeva) okreni se lijevo
- na primjer: Lt 60
PU (Penup) digni pero

PD (Pendown) spusti pero
PE (Penerase) postani brisalo
CS (Clearscreen) obrii ekran
HOME idi kui (u centar ekrana)
EXIT izii iz Loga
PE FD 120 PD (brie crtu kreui se u naprijed)
PE BK 120 PD (brie crtu kreui se u natrag)
PU FD 150 PD (pomie kornjau bez pisanja)
SETPC (broj - boje) - mijenja boju kornjai
REPEAT (ponavlja)
- na primjer: repeat 3[fd 55 rt 120]
MAKE - uini zapovijed
- na primjer: make a :a+5
TELL - navesti broj kornjaa

ASK dati naredbu odabranoj kornjai
GETXY pokazuje gdje je kornjaa
SETXY [x y] postavlja kornjau na zadanu poziciju
PR [
] ispisuje poruku na tekstovnom ekranu
TT SE [
] ispisuje tekst na grafikom ekranu

175
Primjeri pisanja programskog kda jednostavnijeg tipa

Kod pisanja programskog kda postoji princip rada ili postupak kojeg se
potrebno pridravati:
Svaki se zadatak zada rijeima. Nakon toga slijedi analiziranje problema koji se uoava u zadatku.
Odabire se postupak (metoda rjeavanja) kojim se problem moe rijeiti. Postupak se zapie i tek
onda slijedi pisanje procedure u Editoru. Na pisanje i crtanje postupaka treba obratiti posebnu
panju jer plansko voenje zadatka vodi k znatno kvalitetnijem radu.
Dalje slijede primjeri zadataka koji e biti rjeavani po gornjem principu.

Nacrtati kvadrat duljine stranice 80 pixel-a.
Analiza i uoavanje problema
Kvadrat je zadan stranicom duljine 80 pixel-a. Kutovi kvadrata su 90

stupnjeva.
U pisanju programskog koda koristit e se naredba Repeat.
Izrada procedure
to kvadrat
repeat 4[fd 80 rt 90]

176
end
Slika na ekranu
Nacrtati tri kvadrata duljine stranica 30 pixel-a u uspravnom nizu.

Element slike je kvadrat stranice 30 pixel-a.
Nakon iscrtavanja prvog kvadrata kornjaa mora napraviti pomak u gornji

lijevi kut. To se ponavlja tri puta.
Izrada procedure
to kvadrat
end
to pomak
pu fd 30 pd
end
to niz
repeat 3[kvadrat pomak]
end
Slika na ekranu

177
Nacrtati tri kvadrata duljine stranica 30 pixel-a u vodoravnom nizu.

Osnovni element slike je kvadrat stranice 30 pixel-a.
Nakon iscrtavanja prvog kvadrata kornjaa mora napraviti pomak u donji

desni ugao. To se ponavlja tri puta.
Izrada procedure
to kvadrat
end
to pomak
pu rt 90 fd 30 lt 90 pd
end
to niz
repeat 3[kvadrat pomak]
end
Slika na ekranu
178
Na poziciji (-200,60) nacrtati esterokut duljine stranice 40 pixel-a.

esterokut duljine stranice 40 pixel-a nalazit e se u drugom kvadrantu

koordinatnog sustava.
Za postavljanje kornjae na pravu poziciju koristit e se naredba setxy.
Izrada procedure
to sest
pu setxy [-200 60] pd
repeat 6[fd 40 rt 360/6]
end
Slika na ekranu

179
Zadati raunalu bilo koja dva prirodna broja, te izraunati njihov zbroj,
razliku, produkt i kvocijent.
Zadane brojeve i rezultate potrebno je ispisati na ekranu.
Dva prirodna broja zadat e se naredbom Make.
Pozicioniranjem poloaja kornjae odredit e se mjesto ispisa rjeenja.
Turtletekst-om (Tt) ispisivat e se rjeenja na ekranu.
Izrada procedure
to racun
Make "x 45
Make "y 9
Pu setxy [-300 150] Pd
Tt se [x =] :x
Tt se [y =] :y
Tt se [x + y =] :x+:y
Tt se [x - y =] :x-:y
Tt se [x * y =] :x*:y
Tt se [x /y =] :x/y
end
Ispis rjeenja na ekranu

180
x = 45
y =9
x + y = 54
x y = 36
x * y = 405
x/y = 5
Ispisati pet sluajnih prirodnih brojeva manjih od 50.

Za pokretanje sluajnog izbora brojeva koristit e se naredba Random.
Za ispis pet brojeva koristit e se naredba Repeat.
Izrada procedure
to slucajni
ts ct
Repeat 5[pr random 50]
end
Programski ispisati zadane rijei: Dobro, jutro, informatiari.

Potrebno je povezati sve tri rijei u jednu reenicu, ispisati prvu rijei bez
prvog slova, drugu rijei bez zadnjeg slova i treu rije od slova m.
Svaka rije zadat e se posebno naredbom Make.
Zatim e se koristiti funkcije BF :A, BL :A, BM "X :A, SE :A :B.
Izrada procedure
to rijeci
ts ct
Make "A "Dobro
Make "B "jutro
Make "C "informaticari
pr :A
181
pr :B
pr :C
pr BF :A
pr BL :B
pr FM "M :C
pe (se :A :B :C)
end
Ispis rjeenja na ekranu

Dobro
jutro
informaticari
obro
jutr
maticari
Dobro jutro informaticari
Potrebno je izraditi dvije liste, gdje se jedna sastoji od pet nastavnih

predmeta, a druga od pet ocjena.
Potrebno je ispisati obje liste na ekranu.
Analiza i uoavanje problema:
Naredbom Make napisat e se dvije liste: lista predmeta i lista ocjena.
Zatim e se naredbom Print (pr) traiti ispis u Tekstscreen-u.
Izrada procedure
To ocjene
Make "predmeti [informatika engleski matematika hrvatski povijest]
Make "ocjene [5 4 3 4 2]
ts ct
pr :predmeti
pr :ocjene
end

182
Primjeri pisanja programskog kda sloenijeg tipa

Kod ove vrste zadataka uenici e se upoznati s pojmovima: algoritam i
dijagram toka.
Algoritam je niz postupaka koje treba izvriti odreenim redom da bi se rijeio
neki zadatak. Toan algoritam vodi k sigurnom i tonom rjeenju, a dobar
algoritam znai utedu vremena.
S pojmom algoritam uenici su se susretali ve na prvim satovima matematike
kod
rjeavanja
problemskih
zadataka,
kasnije
drugim
nastavnim
predmetima: fizici, kemiji, likovnoj kulturi, tehnikoj kulturi, itd.

Dijagram toka je grafiki prikaz algoritma. Postoji vie razliitih naina za
iscrtavanje dijagrama toka to ovisi o dogovoru autora. No, bez obzira na
odabran oblik likova njihovo znaenje je univerzalno i ostavljeno programerima
na volju koji e lik odabrati (sl.38).
Sl.38. Dijagram toka podataka
Potrebno je nacrtati proizvoljni broj :n kvadrata.

Prvi kvadrat mora imati stranicu :a veu od nule i manju od 100 pixel-a, a
svakom slijedeem kvadratu stranica se poveava za 10 pixel-a. Zadatak treba
pohraniti pod imenom niz :n :a.

183

Pomou naredbe Make stranica kvadrata :a poveat e se proizvoljni broj

:n puta za 10 pixel-a.
Uvjetom if veliine stranica kvadrata postavit e se u zadano ogranienje.
Izrada procedure
to kva :a
repeat 4[fd :a rt 90]
end
to niz :n :a
cs
if or :a<0 :a>100 pr [stranica ne zadovoljava uvjete]stop
repeat :n[kva :a Make "a :a+10]
end
Slika na ekranu
(iscrtava se upisom naredbe: niz 6 40)
Potrebno je nacrtati pravilni geometrijski lik iji e se broj stranica

odreivati upisom broja :n.
Duljina stranice lika bit e odreena upisom broja :a. Program treba raunati
opseg lika. Zadatak treba pohraniti pod imenom opseg.lgo.
U ovom zadatku mijenjat e se i broj i veliina stranica ovisno o pozivu :n i

:a.
Crtanje lika izvest e se naredbom Repeat. Nakon to se zada algebarski

184
izraz za izraunavanje opsega lika zatrait e se ispis iznosa na grafikom

zaslonu (Tt).
Izrada procedure
to opseg :n :a
cs fs ht
repeat :n[fd :a rt 360/:n]
pu bk 2*:a pd
make "o :n *:a
tt se [Opseg lika je] :o
end
Dijagram toka
Potrebno je pozvati etiri kornjae gdje svaka od njih istovremeno crta

svoj kvadrat.
Kvadrati se meusobno razlikuju po boji i poziciji na ekranu, te se iscrtavaju
jedan pokraj drugoga. Zadatak treba pohraniti pod imenom vise_kor :a.
Naredbama tell i ask poziva se vie kornjaa koje istovremeno rade svoj
zadatak.

185
Svakoj kornjai dodjeljuje se druga boja naredbom setpc (setpencolor)
Izrada procedure
to vise_kor :a
cs fs ht
tell[1 2 3 4]
ask 1 [setpc 1 repeat 4[fd :a rt 90]]
ask 2 [setpc 2 pu rt 90 fd :a lt 90 pd]repeat 4[fd :a rt 90]]
ask 3 [setpc 3 pu rt 90 fd :a*2 lt 90 pd]repeat 4[fd :a rt 90]]
ask 4 [setpc 4 pu rt 90 fd :a*3 lt 90 pd]repeat 4[fd :a rt 90]]
end
Slika na ekranu
(iscrtava se upisom naredbe: vise_kor 60)
Potrebno je napisati proceduru koja crta piramidu s promjenjivim

brojem trokuta :n u bazi i promjenjivim duljinama stranica :d.
Piramida u svakom novom redu ima za po jedan trokut manje. Ukupan broj
redaka (visina piramide) jednak je broju trokuta u prvom retku. Zadatak treba
pohraniti imenom pira.lgo.
Prvu proceduru ini osnovni element slike trokut koji mijenja duljinu
svoje stranice :d.
Drugu proceduru ini vodoravni niz trokuta s :n brojem ponavljanja.
Trea procedura sadri pomak kornjae u svrhu iscrtavanja idueg reda

186
trokuta.
Na kraju se pie procedura koja povezuje sve tri prethodne i smanjuje broj
trokuta Make " :n-1 iz retka u redak.
Izrada procedure
to tro :d
repeat 3[fd :d rt 360/3]
end
to niz :n :d
repeat :n[tro :d fd :d]
end
to pomak :n :d
bk :n*:d rt 60 fd :d lt 60
end
to pira :n :d
cs fs
lt 90
repeat :n[niz :n :d pomak :n :d make "n :n-1]
end
Slika na ekranu
(iscrtava se upisom naredbe: pira 5 30)

187
Treba nacrtati brod prema zadanim dimenzijama.

Ovaj zadatak uvjebava snalaenje u koordinatnom sustavu i omoguava
uenicima da samostalno i kreativno rade.

Brod se rastavlja na tri dijela: trup, jarbol i jedro. Svaka procedura pie se
posebno i na kraju se sve tri povezuju u jednu proceduru brod. Ta
procedura iscrtava sliku broda u fullscreen-u.
Radi ljepih efekata kod crtanja koristit e se promjena boje pera setpc i
debljine crte setwidth.
Izrada procedure
to trup
setpc 6
setwidth 5
pu setxy [-210 -210] pd
setxy [180 -210]
setxy [230 -80]
setxy [100 -80]
setxy [30 -110]
setxy [-230 -110]
setxy [-210 -210]
end

188
to jarbol
setpc 5
setwidth 3
pu setxy [10 -110]pd
setxy [0 220]
setxy [-10 -110]
end
to jedro
setpc 15
setwidth 4
pu setxy [-150 -60]pd
setxy [150 -40]
setxy [160 180]
setxy [-140 160]
setxy [-150 -60]
end
to brod
cs fs
trup
jarbol
jedro
end
Treba napisati program koji zbraja prvih N prirodnih brojeva.

Zadatak treba pohraniti pod imenom Zbroj_N.lgo.

189
Prvo se definira poetni prirodni broj broj 1.
U iduem koraku radi se inicijalizacija poetne sume prvih N prirodnih

brojeva koja iznosi nula.
Nakon toga se u svakom iduem koraku pomou naredbe repeat

prirodnom broju 1 (make "r :+1) vrijednost uveava za +1. Takoer,
prethodno izraunatoj sumi u svakom iduem koraku dodaje se novo
izraunati prirodni broj (make "s :s+:r).
Izrada procedure
to zbroj_N :n
make "r 1
make "s 0
repeat :n[make "s :s+:r make "r :r+1]
pr (se [zbroj prvih] :n [brojeva iznosi] :s)
end
Na primjer, za sumu prvih 6 prirodnih brojeva ispis rjeenja na ekranu poziva

se s naredbom: zbroj_N 6.
Potrebno je napisati program koji ispisuje prezent glagola u svim licima

jednine i mnoine.
Prezent glagola ima nastavke grupe am, grupe im, grupe em i grupe jem
(programiram, mislim, piem, kupujem).
Rade se podprocedure koje prate svaku grupu glagola kroz lica ja, ti, on,
mi, vi, oni.
Konana procedura treba odrediti korijen rijei :k na koji se dodaje

nastavak i sam nastavak :nastavak.
U svim sluajevima nastavci su dvoslovni to se radi pomou naredbe

Make "nastavak Word last bl :r (last :r). Tako se izdvajaju predzadnje
i zadnje slovo. Ostatak rijei nazvat e se korijen, a dobit e ga se

190
naredbom Make "k bl (bl :r).

Na kraju se jo briu tri slova s kraja glagola ako on pripada grupi jem. U
tom sluaju radi se testiranje korijena glagola test (last :k)="j i ako on
zavrava na j, korijen se skrauje za jo jedno slovo ift [make
"nastavak word last :k :nastavak make "k bl :k]. Spajanje korijena i
nastavka radi se jednostavnom petljom if then.
Izrada procedure
to grupa_am :k
pr (se "ja Word :k "am)
pr (se "ti Word :k "as)
pr (se "on Word :k "a)
pr (se "mi Word :k "amo)
pr (se "vi Word :k "ate)
pr (se "oni Word :k "aju)
end
to grupa_im :k
pr se "ja Word :k "im
pr se "ti Word :k "is
pr se "on Word :k "i
pr se "mi Word :k "imo
pr se "vi Word :k "ite
pr se "oni Word :k "e
end
to grupa_em :k
pr se "ja Word :k "em
pr se "ti Word :k "es
pr se "on Word :k "e
pr se "mi Word :k "emo

191
pr se "vi Word :k "ete

pr se "oni Word :k "u
end
to grupa_jem :k
pr se "ja Word :k "jem
pr se "ti Word :k "jes
pr se "on Word :k "je
pr se "mi Word :k "jemo
pr se "vi Word :k "jete
pr se "oni Word :k "ju
end
to prezent_glagola :r
ts ct
Make "nastavak Word last bl :r (last :r)
Make "k bl (bl :r)
test (last :k)="j
ift [make "nastavak word last :k :nastavak make "k bl :k]
if :nastavak ="am then grupa_am :k
if :nastavak ="im THEN grupa_im :k
if :nastavak ="em THEN grupa_em :k
if :nastavak ="jem THEN grupa_jem :k
end
Ispis rjeenja poziva se s naredbom prezent_glagola "kuham ili bilo kojim

drugim glagolom u prvom licu jednine:
ja kuham
ja ucim
ja idem
ja kupujem
ti kuhas
ti ucis
ti ides
ti kupujes
on kuhsa
on uci
on ide
on kupuje
mi kuhamo
mi ucimo
mi idemo
mi kupujemo

192
vi kuhate
vi ucite
vi idete
vi kupujete
oni kuhaju
oni uce
oni idu
oni kupuju
Treba izraditi dvije liste.

Prva lista se sastoji od pet nastavnih predmeta. Druga lista se sastoji od pet
ocjena. Treba ispisati obje liste i svakom lanu prve liste pridruiti po jedan lan
druge liste.
Prvo se formiraju dvije liste.
Prvi nain povezivanja lanova listi je pomou naredbe count.
Drugi nain povezivanja lanova listi je preko for petlje u kojoj se u

svakom koraku izdvajaju brojevi iz intervala [1,5] i pridruuju im se
predmeti i ocjene.
Ispis list u oba sluaja radi se pomou for petlje.
Izrada procedure (prvi nain)

to baza
Make "predmeti [informatika engleski matematika hrvatski povijest]
Make "ocjene [5 4 3 4 2]
end
to veza
ct ts
for "p 1 count :predmeti [pr se (item :p :predmeti) (item :p :ocjene)]
end
Izrada procedure (drugi nain)

to predmeti
ct ts
Make "P [informatika matematika engleski povijest hrvatski]

193
make "o [5 4 5 2 3]
for "r 1 5 [pr se (item :r :p) (item :r :o)]
end
Ispis rezultata na ekranu

informatika
matematika
engleski
povijest
hrvatski

194

Uf Skripta - Informatika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uf Skripta - Informatika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

prof. dr. sc. Ljubica Baki-Tomi

Drugo dopunjeno izdanje

Zagreb, travanj 2012.

Metodika nastave Informatike

"Sveuilina skripta "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" rezultat je

Uiteljski Fakultet Zagreb

Metodika nastave Informatike

Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje ............................................................... 7

ICT tehnologija u Hrvatskoj ............................................................................................................ 9

Primjena ICT tehnologije u nastavi .............................................................................................. 10

Kompetencije uitelja .................................................................................................................... 11

Utjecaj uporabe raunala u odgoju i obrazovanju djece u osnovnoj koli ...................................... 15

Utjecaj raunala na osnovne sposobnosti ..................................................................................... 15

Evolucija osnovnih sposobnosti .................................................................................................... 18

Pedagoki pristupi ......................................................................................................................... 18

Istraivanja o uporabi raunala u Hrvatskoj ................................................................................ 19

Obrazovanje uitelja za uporabu raunala u nastavi.................................................................... 20

Obrazovanje uenika za uporabu raunala u nastavi ................................................................... 21

Opremljenost uionica i potrebni uvjeti za primjenu raunala u nastavi ..................................... 22

Uporaba raunala u nastavi ................................................................................................................. 26

Uporaba raunala u radu s darovitom djecom ............................................................................. 27

Uporaba raunala u radu s djecom sa posebnim potrebama........................................................ 28

Zanimljivosti u svijetu raunala buenje kreativnosti u radu s djecom ..................................... 30

Uenje i Internet ................................................................................................................................... 39

World Wide Web............................................................................................................................ 41

Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu ..................................................................... 42

Sigurna uporaba Interneta (kod kue i u koli) ............................................................................. 44

Uenje i pouavanje na daljinu ..................................................................................................... 53

to je to uenje i pouavanje na daljinu?.................................................................................. 53

Definicija uenja i pouavanja na daljinu ................................................................................. 55

Uenje i pouavanje na daljinu - povijesni razvoj .................................................................... 57

Uiteljski Fakultet Zagreb

Metodika nastave Informatike

Posebnosti cjeloivotnog uenja i pouavanja na daljinu ............................................................ 65

Uenje i pouavanje na daljinu ................................................................................................. 65

Uenje i pouavanje na daljinu u okviru akademske zajednice ................................................ 66

Alati za e-learning .................................................................................................................... 68

Standardi na podruju e-leraning-a .......................................................................................... 73

Tehnologije za realizaciju e-learning-a .................................................................................... 77

Portali za samouenje ............................................................................................................... 84

Online provjeravanje znanja ..................................................................................................... 92

E-learning klasifikacija ............................................................................................................. 99

Virtualna uionica .................................................................................................................. 103

Primjena raunala u budunosti ....................................................................................................... 113

CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning) ....................................................................... 114

Uvod ............................................................................................................................................ 114

Povijesni razvoj ........................................................................................................................... 114

Vrste CALL programa ................................................................................................................. 116

Programski paket "Before You Know It" ......................................................................................... 117

O programu ................................................................................................................................. 117

Mogunosti programa ................................................................................................................. 118

Upute za uenje ........................................................................................................................... 125

Prednosti i nedostaci programa "Before You Know It" .............................................................. 126

Programiranje ..................................................................................................................................... 126

Evaluacija programskih jezika .................................................................................................... 126

Proceduralni programski jezici ................................................................................................... 127

Objektno-orijentirani programski jezici ...................................................................................... 128

Objektno-orijentirano programiranje ......................................................................................... 130

Osnovne karakteristike objektno-orijentiranog modela .......................................................... 131

Objekti u objektno-orijentiranom programiranju ................................................................... 132

Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog programiranja........................................... 133

Operacijski sustav Windows ........................................................................................................ 134