Skripta Metodike Informatike

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
UČITELJSKI FAKULTET
KATEDRA ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI
prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić
doc. dr. sc. Mario Dumančić
ODABRANA POGLAVLJA IZ
METODIKE NASTAVE INFORMATIKE
sveučilišna skripta
Drugo dopunjeno izdanje
ISBN 978-953-7210-65-6
Zagreb, travanj 2012.

Metodika nastave Informatike
IZVADAK IZ RECENZIJA
"Skripta s naslovom "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" autora doc. dr. sc.
Ljubice Bakić-Tomić i doc. dr. sc. Maria Dumančića, je sveučilišna skripta koja broji 194 stranice
teksta pisanog u digitalnom obliku, sadrži 8 poglavlja i brojna potpoglavlja, te preko 60 slika ili
shema, dijagrama ili tabela i 4 veća priloga. Broj referenci citirane i korištene literature je 197.
Područje znanosti koje autori predstavljaju u sveučilišnoj skripti ODABRANA POGLAVLJA IZ
METODIKE NASTAVE INFORMATIKE, ima posebnu važnost, jer pokriva danas posebno ubrzano
razvijani dio informatike, informatičke znanosti i prakse, te informatičke tehnologije, kojom trebaju
ovladati mnogobrojni studenti svih znanstvenih i stručnih usmjerenja.
Skripta je znalački kombinirana sa udžbenicima informatike za studente društvenih i tehničkih
znanosti, te usklađena sa važećim edukacijskim programima dodiplomskih i poslijediplomskih studija
informatike i informacijske znanosti i tehnologije kao i predavanjima autora na učilištima u
Hrvatskoj, a posebno na Učiteljskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu.
Sva nazivlja i jedinice usklađene su sa tehničkim normama Učiteljskih fakulteta u Hrvatskoj.
Skripta je prvenstveno namijenjena studentima Učiteljskih fakulteta u Hrvatskoj, a mogu je
koristiti i studenti ostalih srodnih fakulteta."
Recenzent: red. prof. dr. info. sc. Slavko Šimundić
"Sveučilišna skripta "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" rezultat je

višegodišnjeg rada autorskog dvojca doc. dr. sc. Ljubice Bakić-Tomić i doc. dr. sc. Maria Dumančića,
sa Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Osnovni kriteriji za odabir tema koje su u skripti obrađene bile su
potrebe studenata, budućih učitelja razredne nastave s modulom informatika, ali i znanstveni i
tehnički dosezi informacijsko-komunikacijskih alata, obrazovnog software-a kao i ostalih obrazovnih
inovacija iz svijeta. Sve je to znalački metodički obrađeno u skripti kako bi budući učitelji mogli
suvereno vladati novom informacijskom tehnologijom, oblicima, znanjima i vještinama, te na
primjeren način to približiti djeci, njihovim budućim učenicima."
Recenzent: prof. dr. sc. Vladimir Šimović
Učiteljski Fakultet Zagreb

1
Sadržaj
1. Uvod ......................................................................................................................................................... 5
1.1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje ............................................................... 7
1.2. ICT tehnologija u Hrvatskoj ............................................................................................................ 9
1.3. Primjena ICT tehnologije u nastavi .............................................................................................. 10
1.4. Kompetencije učitelja .................................................................................................................... 11
2. Utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju djece u osnovnoj školi ...................................... 15
2.1. Utjecaj računala na osnovne sposobnosti ..................................................................................... 15
2.2. Evolucija osnovnih sposobnosti .................................................................................................... 18
2.3. Pedagoški pristupi ......................................................................................................................... 18
2.4. Istraživanja o uporabi računala u Hrvatskoj ................................................................................ 19
2.5. Obrazovanje učitelja za uporabu računala u nastavi.................................................................... 20
2.6. Obrazovanje učenika za uporabu računala u nastavi ................................................................... 21
2.7. Opremljenost učionica i potrebni uvjeti za primjenu računala u nastavi ..................................... 22
3. Uporaba računala u nastavi ................................................................................................................. 26
3.1. Uporaba računala u radu s darovitom djecom ............................................................................. 27
3.2. Uporaba računala u radu s djecom sa posebnim potrebama........................................................ 28
3.3. Zanimljivosti u svijetu računala – buđenje kreativnosti u radu s djecom ..................................... 30

3.3.1. 3D grafika ................................................................................................................................. 30
3.3.2. Robotika ................................................................................................................................... 35
4. Učenje i Internet ................................................................................................................................... 39
4.1. Internet .......................................................................................................................................... 39
4.2. World Wide Web............................................................................................................................ 41
4.3. Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu ..................................................................... 42
4.4. Sigurna uporaba Interneta (kod kuće i u školi) ............................................................................. 44
4.5. Učenje i poučavanje na daljinu ..................................................................................................... 53

4.5.1. Što je to učenje i poučavanje na daljinu?.................................................................................. 53
4.5.2. Definicija učenja i poučavanja na daljinu ................................................................................. 55
4.5.3. Učenje i poučavanje na daljinu - povijesni razvoj .................................................................... 57

2
4.6. Posebnosti cjeloživotnog učenja i poučavanja na daljinu ............................................................ 65

4.6.1. Učenje i poučavanje na daljinu ................................................................................................. 65
4.6.2. Učenje i poučavanje na daljinu u okviru akademske zajednice ................................................ 66
4.6.3. Alati za e-learning .................................................................................................................... 68
4.6.4. Standardi na području e-leraning-a .......................................................................................... 73
4.6.5. Tehnologije za realizaciju e-learning-a .................................................................................... 77
4.6.6. Portali za samoučenje ............................................................................................................... 84
4.6.7. Online provjeravanje znanja ..................................................................................................... 92
4.6.8. E-learning klasifikacija ............................................................................................................. 99
4.6.9. Virtualna učionica .................................................................................................................. 103
5. Primjena računala u budućnosti ....................................................................................................... 113
6. CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning) ....................................................................... 114
6.1. Uvod ............................................................................................................................................ 114
6.2. Povijesni razvoj ........................................................................................................................... 114
6.3. Vrste CALL programa ................................................................................................................. 116
7. Programski paket "Before You Know It" ......................................................................................... 117
7.1. O programu ................................................................................................................................. 117
7.2. Mogućnosti programa ................................................................................................................. 118
7.3. Upute za učenje ........................................................................................................................... 125
7.4. Prednosti i nedostaci programa "Before You Know It" .............................................................. 126
8. Programiranje ..................................................................................................................................... 126
8.1. Evaluacija programskih jezika .................................................................................................... 126
8.2. Proceduralni programski jezici ................................................................................................... 127
8.3. Objektno-orijentirani programski jezici ...................................................................................... 128
8.4. Objektno-orijentirano programiranje ......................................................................................... 130

8.4.1. Osnovne karakteristike objektno-orijentiranog modela .......................................................... 131
8.4.2. Objekti u objektno-orijentiranom programiranju ................................................................... 132
8.5. Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog programiranja........................................... 133
8.6. Operacijski sustav Windows ........................................................................................................ 134
8.7. Informatika i programski jezici u obrazovanju ........................................................................... 135

8.7.1. Igra i učenje od prvog razreda ................................................................................................ 136
8.7.2. Program Scratch ..................................................................................................................... 136
8.7.3. Objektno-orijentirano programiranje kroz oči djeteta ............................................................ 138

3
8.8. Programski jezik PC LOGO ........................................................................................................ 141

8.8.1. Razvoj programa .................................................................................................................... 141
8.8.2. Verzije LOGO jezika .............................................................................................................. 142
8.8.3. LOGO u osnovnoškolskom programu .................................................................................... 142
8.8.4. Sučelje LOGO jezika .............................................................................................................. 143
8.8.5. Programiranje ......................................................................................................................... 144
Literatura ..................................................................................................................................................... 146
Prilog A – Popis web stranica za učitelje, učenike i djecu ....................................................................... 153
Prilog B – Primjeri korištenja aplikacije Power Point u nastavi i poslovima učitelja ........................... 159
Prilog C – Primjena računala u nastavi matematike (redovna nastava) ................................................ 171
Prilog D – Programski jezik LOGO........................................................................................................... 174

4
1. Uvod
Živimo u doba sveopće informacijske-komunikacijske revolucije koju

karakterizira sve veća internacionalizacija, globalizacija i integracija. Obrazovanje
pojedinca, u moralnom, etičkom, informacijskom i duhovnom aspektu,
današnjem društvu predstavlja veliki izazov. Nagle promjene tehnološkog
razvoja koje kontinuirano zahtijevaju prilagodbu društva nameću svoja pravila
svim sustavima, pa tako i odgojno-obrazovnim sustavima. Učenje je
permanentni proces koji čovjeka prati cijeli život, a primjena suvremenih
pomagala u obrazovanju djece i odraslih veoma je važna aktivnost kojoj bi
trebala biti posvećena posebna pažnja na nivou društva u cjelini. Suvremena
pomagala, imaju svoju dobru i lošu stranu. Kao i u mnogim životnim stvarima, i
u ovom aspektu potrebno je pronaći umjerenost. Tehnologija sama po sebi
predstavlja dodatni alat koji nam omogućuje efikasnije provođenje aktivnosti, no,
ovisno o tome kako se ona koristi i u kojoj mjeri, moći će pomoći socijalnom i
duhovnom razvoju djeteta. Biti stručnjak na nekom području znači poznavati sve
pogreške i nedostatke tog područja. Iskustvo rada sa sobom nosi mudrost i ako
učitelji i profesori danas žele primjenom novih tehnologija prenijeti znanje svojim
učenicima i studentima tada oni sami moraju postati poznavatelji tih tehnologija.
Bez obzira u kojoj okolini i s kojom vrstom tehnologije učenici usvajaju znanja,
bilo da je to virtualna učionica (sustavi učenja i poučavanja na daljinu) ili
klasična učionica (školska ploča i kreda), ploča ili web aplikacije, na prvom
mjestu potrebna je zdrava atmosfera i komunikacija na relaciji učitelj-učenik.
Kvaliteta učitelja, koji poznaje sebe u odnosu na učenika, koji kontinuirano radi
na vlastitom usavršavanju s pedagoškog aspekta je ključan i najvažniji faktor
cijelog odgojno-obrazovnog procesa. Sve ostalo, što će i biti navedeno u ovom
radu, su samo nijanse u procesu učenja. Dakle, kvaliteta nastave se može podići
primjenom nekih od tehnologija, gdje treba znati koja vrsta pomagala, na koji
način i u kojem području. To naznačuje da potpuno ukidanje nekog sustava
(klasično provođenje nastave) i uvođenje novog (sustavi učenja i poučavanja na
daljinu, e-learning učenje) ne pridonosi razvoju. Samo prihvaćanjem dobrih
aspekata starijih sustava i njihovim integriranjem s novim sustavima stvara
jednu kvalitetnu i sigurnu bazu znanja za daljnju nadogradnju u budućnosti.
U ovom radu prezentirat će se neke od osnovnih metoda ICT tehnologija

5
(informacijsko-komunikacijske tehnologije, eng. Information and communication

technologies) koje se koriste u današnjim odgojno-obrazovnim sustavima i to na
slijedeći način:
objašnjenjem osnovnih pojmova ICT tehnologije (sustava),
davanjem praktičnih primjera korištenja određene ICT tehnologije (vidjeti

poglavlje Prilog).
Polako svi uviđamo da se pod pritiskom kontinuiranog razvoja ICT tehnologije i

pristupačnosti računala danas stvara potreba za većom prisutnošću ICT
tehnologije u primarnom obrazovanju. Danas veliki broj domaćinstava posjeduje
računalo s mogućnosti pristupa Internetu što omogućava učeniku otkrivanje ICT
tehnologije. Često smo u prilici čuti od učitelja i učiteljica kako njihovi učenici
znaju puno o računalima, što su "naučili sami" otkrivajući svijet ICT-a ili uz
pomoć roditelja. Pitanja koja se nameću su: "Gdje je tu učitelj?", "Koje su
njegove kompetencije?" i "Koja je njegova uloga?".
Nagli porast znanja utječe na društvo značajnom snagom i zahtjeva potrebe

za promjenama unutar tradicionalne škole, gdje sustav odgoja i obrazovanja
mora odgovarati na te potrebe.
Kada je riječ o informacijskoj tehnologiji koja se mijenja velikom brzinom,

onda se sustav nalazi pred teškim zadatkom u pripremi učenika za tako
dinamičnu okolinu kojoj je konačni cilj cjeloživotno učenje i ulazak u "društvo
znanja". Svrha je osnovnog školstva, njegov temeljni smisao, omogućiti učeniku
stjecanje znanja, vještina, umijeća, stavova i navika potrebnih za život, rad i
daljnje školovanje. To se tvrdi i u dokumentu Informacijska i komunikacijska
tehnologija iz Strategije razvitka Republike Hrvatske; Hrvatska u 21. stoljeću;
"Obrazovni sustav MORA OSPOSOBITI za život u društvu znanja

(informacijskom društvu) mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim
školama te one koji će tek ući u sustav redovitog školovanja. Nadalje, obrazovni
se sustav mora suočiti s činjenicom da učenike mora pripremiti za cjeloživotno
učenje koje se nameće kao nužan preduvjet uspješnog djelovanja u budućem
društvu znanja."
Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu nastoji se unutar razredne nastave

6
paralelno omogućiti i učenje informatičkog opismenjivanja i primjena ICT-a u

nastavi drugih predmeta. Time se postiže korelacija između isključivo
informatičke pismenosti i mogućnosti korištenja ICT tehnologije u svakodnevnom
nastavnom procesu.
Danas je suvišno dokazivati poželjnost i potrebu primjene informacijske

tehnologije u obrazovanju. Preostaje jedino osmisliti načine, metode i programe
rada. Pritom se misli ponajprije na računalnu tehnologiju. Kako bi ostvarili ove
pretpostavke neophodno je obrazovati buduće učitelje ne samo kao informacijski
pismene ljude već ih osposobiti i za korištenje ICT tehnologije u svakodnevnom
nastavnom procesu. Zadatak nije niti jednostavan niti lak posebice ako znamo da
danas ne postoji metodika ICT tehnologije u primarnom obrazovanju, odnosno
osnovni temelj koji je neophodan za obrazovanje budućih učitelja. Ta spoznaja
ima svojih nedostataka i prednosti. Nedostaci se ogledaju u kontinuiranoj
opasnosti traganja između postojećih metodika srodnih predmeta poput
matematike, prirode i društva tražeći mjesto metodike informatike. Prednosti su
jednostavne i ogledaju se u slobodi otkrivanja novih spoznaja, slobodi
prihvaćanja novih zakonitosti unutar metodike informatike koje su specifične za
ICT tehnologiju. Metodika informatike ima za zadatak istraživati specifičnosti i
zakonitosti unutar informacijskih znanosti i istraživati mogućnosti ICT tehnologije
u učenju i poučavanju ostalih predmeta primarnog obrazovanja. Ovaj zadatak je
isključivo usmjeren na mogućnosti i potrebu korelacije metodike informatike i
metodike drugih predmeta u primarnom obrazovanju. Uzmimo za primjer
potrebu prikaza učenicima flore i faune jadranskog mora gdje ICT tehnologija uz
pomoć simulacija, fotografija, digitalnih materijala omogućuje učenicima da
"virtualno zarone" ispod površine mora i istraže, upoznaju floru i faunu
podmorja. Potrebno je naglasiti da tu postoje i mogućnosti nepotrebnog
korištenja ICT tehnologije poput učenja o prirodnom okolišu uz pomoć ICT
tehnologije umjesto zornog prikaza okoliša oko škole ili mjesta u kojemu živimo.
1.1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje
Informacijsko-komunikacijska tehnologija definira se kao kombinacija

informatičke tehnologije s drugim tehnologijama, posebice komunikacijskom
tehnologijom.

7
Informacijsko-komunikacijske tehnologije (eng. ICT – Information and

communication technologies) danas se pojavljuju u svim glavnim funkcijama
društva i poduzetništva: istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji,
administraciji, marketingu. ICT uključuju širok spektar sklopovske (eng.
hardware) i programske (eng. software) podrške i telekomunikacijskih sustava
koji se služe računalnim sistemima i služe ljudima koji komuniciraju putem njih.
Svojim mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade svih vrsta
informacija ICT je unaprijedila sve grane gospodarstva i javnih djelatnosti. ICT
čini podlogu za kreativnu i djelotvornu uporabu znanja. Znanje i inteligentno
korištenje informacija postaju ključni faktori novog gospodarstva te se umjesto
naziva informacijsko društvo sve više upotrebljava i naziv društvo znanja.
Važan dio informacijskog društva, ali i društva znanja, jest korištenje ICT u
obrazovanju gdje se učenici susreću s načinom rada novih tehnologija i preko
njih s radom društva u cjelini. Kada se govori o ICT u obrazovanju, tada se
koristi akronim ITLET (eng. Information Technology for Learning, Education and
Training) koji predstavlja ključan element u svim oblicima i modelima učenja na
daljinu.
Prema UNESCO-u pojam informacijsko-komunikacijske tehnologije, koja se

primjenjuje u odgoju i obrazovanju, izrastao je iz prijašnjeg pojma informacijske
tehnologije (eng. Information Technologies) i novih tehnologija, te predstavlja
ogromno područje brzih promjena i brzog rasta. U tom smislu, ICT doprinosi i
isticanju novih pojmova poput informacijsko-komunikacijske pismenosti i
digitalne pismenosti.
Primjena informacijske tehnologije u edukaciji na globalnoj razini može se

podijeliti u sljedeće kategorije:
individualno učenje i poučavanje,
vježbanje i ponavljanje pri stjecanju znanja i vještina,
pomoć u pretraživanju informacija i pristup bazama podataka,
komunikacija sa stručnjakom na odabranom području,
obrada teksta i proračunskih tablica,
simulacija modela rada složenih fizikalnih sustava u svrhu razumijevanja

8
djelovanja sustava,
grupno učenje i poučavanje,
komunikacija elektroničkom poštom (učenik, učitelj, roditelj),
programska podrška za prezentaciju rezultata rada u grupnom radu,
video prezentacije,
programska podrška za video konferencije udaljenim grupama u

suradničkom radu,
komunikacija među udaljenim lokacijama,
pedagoška dokumentacija,
evidencije - praćenje učenika,
evidencije na razini razreda,
evidencije na razini škole,
administrativni poslovi,
podrška rada tajništva, računovodstva, školske kuhinje i sl.
1.2. ICT tehnologija u Hrvatskoj
Studije o korištenju ICT-a u obrazovanju pokazuju relativno dobre rezultate.

Od rujna 2005. u Hrvatskoj je implementiran niz CARnetovih online servisa za
škole (e-mail, LMS, online sustav za testiranje znanja i drugi). Do jeseni 2006.
godine gotovo su sve obrazovne institucije u zemlji implementirale širokopojasnu
vezu. Međutim, što se tiče informatičke opreme u školama situacija nije
zadovoljavajuća – broj računala na 100 učenika u Hrvatskoj još uvijek zaostaje
za europskim standardom.
ICT postavljaju nove zahtjeve pred odgojno-obrazovne sustave. Računala i

dodatna oprema zajedno s pratećom programskom podrškom postali su
dragocjeni i nezaobilazni alati u svim sferama društvenog života. Da bi ovo bilo
istina neophodan je angažman cjelokupne društvene zajednice. Ovaj problem
nastoji se riješiti širim nizom akcija kako bi Hrvatska zaista krenula prema
društvu znanja. Temeljem Programa e-Hrvatska, koji je pokrenula Vlada RH,
uspostavljen je okvir za provedbu i praćenje programa na razini aktivnosti,

9
projekata i provedbenih mjera kako bi se osigurala kvalitetna i učinkovita

transformacija hrvatskog društva u društvo znanja. Dio tog Projekta se odnosi i
na područje e-obrazovanja koje je u nadležnosti Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa. Tako projekti u području informatizacije obrazovanja
uključuju nekoliko aspekata među kojima su aplikativna podrška poslovnim
procesima u obrazovnim ustanovama, primjena informacijske i komunikacijske
tehnologije u nastavi, te uvođenje informatike kao obaveznog nastavnog
predmeta u osnovne i srednje škole. U skladu s Programom Vlade RH za
mandatno razdoblje 2003.-2007. Program e-Hrvatska 2007. godine trebao je
omogućiti informatizaciju hrvatskog školstva u sklopu ukupne modernizacije
naobrazbe, te razviti sustav obrazovnih programa putem Interneta za široku
uporabu i kontinuirano obrazovanje.
1.3. Primjena ICT tehnologije u nastavi
Tijekom posljednjeg desetljeća stručnjaci ističu goleme potencijale

obrazovanja zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. U
nastavku su navedene neke od prednosti primjene računala u nastavi:
raznolikost,
zanimljivost,
suvremenost,
motiviranost,
komunikativnost,
preglednost,
vraćanje i ponavljanje do potpunog razumijevanja,
bolje pamćenje sadržaja.
Računalo se smatra učinkovitim nastavnim pomagalom kako bi učitelj prenio

informaciju koja je usmjerena nekom specifičnom obrazovnom cilju.
Informacijsko-komunikacijske tehnologije:
olakšavaju i obogaćuju pripremu nastave u nekim područjima, lakše

analiziraju nastavni proces – omogućuju izvedbu simulacija, igranje uloga,

10
vježbanje donošenja odluka,
pružaju mogućnost za cjeloživotno napredovanje i profesionalan razvoj jer

nude tečajeve za učenje na daljinu, asinkrono učenje i učenje prilagođeno
potrebama korisnika,
motiviraju učitelje pri razbijanju profesionalne izolacije. Učitelji s lakoćom

dolaze u kontakt s kolegama, mentorima, stručnim centrima te izvorima
materijala,
učitelji mogu imati kontakt s učenicima bez obzira na fizičku udaljenost,
u obliku virtualnih zajednica olakšavaju razmjenu informacija, ideja i

iskustva kao i suradnju na projektima, razmjenu materijala i komunikaciju
s kolegama i učenicima.
Kako bi ICT bila na pravi način iskorištena u nastavi potrebno je uvesti nove
tehnologije u obrazovanje i ujedno izmijeniti, odnosno prilagoditi i sam način
učenja. Sintezom klasične programirane nastave, osloncem na tradicionalnu
nastavu (jedan učenik - jedan učitelj), te primjenom tehničke i programske
podrške računalnih sustava u posljednjih se četrdeset godina formirao novi oblik
nastave najčešće zvan nastavom pomoću računala, NPR (eng. Computer Assisted
Instruction, CAI).
Međutim, od 1959. godine, kada je na Sveučilištu Illinois-Urbana u SAD-u

započela primjena prvog višekorisničkog računalnog sustava u nastavi, PLATO,
pa sve do današnjih dana ne prestaje oštro sučeljavanje mišljenja o
prednostima, slabostima, dometima i granicama primjene računala u nastavi.
Hoće li uvođenje novih tehnologija doprinijeti tradicionalnoj nastavi i ostvariti

kvalitetniji proces učenja na kraju doista ovisi o učiteljima, o njihovoj ulozi
prvenstveno kao čovjeka i pedagoga, a zatim i kao stručnjaka na određenom
području.
1.4. Kompetencije učitelja
U Hrvatskoj je prisutna veoma nepovoljna situacija glede efektivnog korištenja

tehnologije u obrazovanju. Posebno značajni problemi u ovom segmentu su
nedovoljna educiranost učitelja u korištenju informacijsko-komunikacijske

11
tehnologije, kao i još uvijek nedostatno pružanje edukativnog sadržaja putem

navedenih infrastruktura. Uzrok ovakvom nepovoljnom stanju treba tražiti u
nedovoljnoj informatičkoj pismenosti. Razvojem informatičke tehnologije sve se
više susrećemo s pojmom informatičke pismenosti, ali i širim pojmom
informacijske pismenosti, koja je osnova za razvoj suvremenog društva.
Informatička pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost

korištenja računala i računalnih programa.
Informacijska pismenost (eng. information literacy) predstavlja uočavanje

potrebe za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako naći, procijeniti i
iskoristiti najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se
riješio određeni problem ili donijela kakva odluka. Pri tome izvori informacija
mogu biti različiti: knjige, časopisi, računala, TV, film, Internet ili bilo što drugo.
Informacijska pismenost uključuje sposobnosti:
prepoznavanje potrebe za informacijom,
pronalaženje informacije,
analiza i vrednovanje informacije,
korištenje informacije,
objavljivanje informacije.
Najkraće rečeno, informacijski pismena osoba jest ona osoba koja je naučila
kako učiti. Ona zna učiti jer zna na koji je način znanje organizirano, kako naći
informacije koje su joj potrebne i kako preraditi i koristiti nađene informacije na
način da i drugi mogu učiti iz njih. To je osoba pripremljena za cjeloživotno
učenje jer uvijek može pronaći informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluke
s kojima se susretne.
Učitelji su prvi koji bi trebali posjedovati sposobnosti za snalaženje u

beskrajnoj mreži informacija, sposobnosti pronalaženja odgovarajućih vrsta
informacija, njihovoj selekciji, sposobnosti vrednovanja i evaluacije, drugim
riječima informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti.
Ako se kompetencija definira kao priznata stručnost, postavlja se pitanje koje

su to kompetencije tj. sposobnosti koje su potrebne današnjim učiteljima?

12
Kakvog to učitelja treba današnja (i buduća) suvremena škola?
Odgovori na ova pitanja nisu jednostavni niti jednoznačni. Oni se mogu tražiti
na različite načine. U teoriji i obrazovnoj praksi različita su polazišta i putovi za
pronalaženje odgovora, odnosno kreiranje popisa kompetencija koje bi morali
imati današnji učitelji.
Neka od tih polazišta su:
teorijska polazišta koja postavljaju stručnjaci za obrazovanje učitelja,
promjene u društvu i kao posljedica tih promjena nova uloga učitelja,
popisi kompetencija koje posjeduju uspješni (ugledni) učitelji,
rezultati evaluacijskih studija kontrole kvalitete,
popisi praktičnih kvalifikacija koje treba posjedovati učitelj nakon

završetka studija,
reforma prethodnih stupnjeva obrazovanja,
međunarodne komparacije i uvrštavanje obrazovanja učitelja u

međunarodne trendove.
Ako se izdvoje mišljenja nekih autora o kompetencijama koje proizlaze iz

promjena u društvu, a odnose se na "novu" ulogu učitelja, može se reći da se
one prije svega odnose na spremnost i otvorenost za promjene. A jedna od tih
promjena svakako je i sve veća prodornost ICT u sve pore društva pa tako i u
školstvo. Iako nitko i ništa ne može nadomjestiti ili zamijeniti dobrog učitelja,
nove tehnologije mogu učitelje rasteretiti nekih rutinskih poslova te oni na taj
način dobivaju dodatno vrijeme za upoznavanje i motiviranje učenika.
U analizi koju je priredio ured Eurydice (2003) pokazalo se da danas niti jedna
država, kada postavlja zahtjeve za učitelje, više ne razmišlja samo o klasičnim
(specifičnim) kompetencijama koje su vezane uz rad s učenicima, učenje i
poučavanje. Uz te klasične zahtjeve, u analizi je identificirano pet područja kao
novih kompetencija ("new competences now expected of teachers", Eurydice,
2003: 6), a ta su:
poučavanje uz upotrebu suvremene informacijske tehnologije (ICT),

13
integracija djece s posebnim potrebama,
rad u skupini s različitom djecom, pa i multikulturalno mješovitim

skupinama,
menadžment škole i različiti administrativni poslovi, rješavanje konflikata

(Razdevšek-Pučko, 2007., 6).
Posjeduju li učitelji u Hrvatskoj tu kompetenciju? Istraživanjem, koje je

provedeno 2003. godine od strane Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu
– Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, došlo se do rezultata koji ukazuju
da većina učitelja rijetko koristi informatičku tehnologiju u nastavne svrhe
(Baranović i sur., 2004.). Istraživanje je pokazalo kako hrvatski učitelji u
nedovoljnoj mjeri posjeduju kompetenciju koja se odnosi na korištenje
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U jednom drugom istraživanju istog Instituta provedenom 2004. godine i sami

učitelji su procijenili kako posjeduju nedovoljna informatička znanja, a što je
prema njihovim procjenama rezultat lošeg doprinosa inicijalnog fakultetskog
obrazovanja, ali i dosadašnjeg organiziranog stručnog usavršavanja. To ne znači
da oni sami nisu zainteresirani za stjecanje novih znanja i vještina. Rezultati
istraživanja ukazuju na nezadovoljavajuće stanje u praksi obrazovanja i
profesionalnog usavršavanja učitelja u području informatičke pismenosti i njene
primjene u nastavi. S tim u skladu vizija razvoja budućih modela i programa za
obrazovanje i profesionalno usavršavanje učitelja trebala bi uključivati sadržaje,
vještine i sposobnosti povezane s primjenom elektroničkih medija i korištenjem
suvremenih obrazovnih tehnologija putem razvijanja i primjenjivanja tih novih
obrazovnih tehnologija. Učitelji i njihovo obrazovanje u ovom aspektu postaju
značajni čimbenici bez kojih odgoj i obrazovanje budućih generacija ne bi bio
moguć.

14
2. Utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju djece

u osnovnoj školi
• Kakav je utjecaj novih informacijskih tehnologija na proces učenja u

klasičnom obrazovanju u školi?
• Može li tehnologija zamijeniti učitelja?
• Kako na tehnologiju gledaju mladi?
• Kako djeca percipiraju rad s računalom?
• Kako mogu znanja i sposobnosti, stečene u školi, biti modificirane
informacijskom tehnologijom?
• Što postaju osnovne sposobnosti?
• Koje su nove sposobnosti koje trebaju biti svladane?
• Koji su kognitivni preduvjeti potrebni za "nova" učenja?
• Koje su kognitivne posljedice?
• Koji su ključni faktori kvalitetnog obrazovanja?
2.1. Utjecaj računala na osnovne sposobnosti
Dimenzija vremena u učenju
U mnogim okolnostima učeno je kako učenje koje je zasnovano na računalu

ubrzano, i to na različitim razinama školovanja i u različitim situacijama učenja.

15
Koristeći računala učenici uče više, zadržavaju više ili svladavaju istu količinu
informacija brže.
Upravo učitelji izvješćuju da tamo gdje su računala uvedena u nastavni rad,

učenici svladaju program u kraćem vremenu.
Francuski pisac Naymark koji opisuje moguće razloge koji se nalaze u korijenu
promatranog procesa učenja LOGO-a, rekao je: "Mogućnosti računala vjerojatno
mogu oblikovati put djetetova razvoja, ubrzavajući njegove pojedine faze. Ta je
zrelost vjerojatno povezana s kombinacijom blagotvornih načina kojima računalo
može pomoći tijekom određenih procesa učenja. Ti su korisni aspekti
međudjelovanje, stalno stimuliranje učenika, neposredno samo-ispravljanje,
nezavisnost, stvaralaštvo i učenikovo izraženo aktivno sudjelovanje".
Kontekst učenja
U kontekstu učenja stručnjaci raspravljaju o individualnom nasuprot grupnom

učenju, ili osobnom reagiranju mladih na računalo.
Studije u Skandinaviji pokazuju da su učenici, koji su motivirani za učenje uz

pomoć računala, spremni utrošiti svoje vrijeme i energiju na pronalaženje putova
u razvijanju vlastitih novih sposobnosti. Ta promatranja pokazuju povišenu
razinu društvene interakcije i mogućnost prenošenja njezinih dobrih strana u
krist učenikova školskog rada općenito.
Sadržaj učenja
Dva su osnovna nastojanja; jedno teži tome da se razjasni utjecaj računala na

"stare" osnovne sposobnosti, kao što su čitanje, pisanje i računanje, a drugo
nastoji analizirati važnost mogućih "novih" osnovnih sposobnosti, neposrednije
povezanih s kognitivnim zahtjevima i mogućnostima koje su razotkrile
tehnologije.
Čitanje
Na području čitanja informacijska tehnologija može djelovati različito:
na okolinu za učenje,
na motivaciju učenika i onih koji ih uče,

16
uvođenjem novih sadržaja i novih tehničkih pomagala.
Sposobnost čitanja je stari problem. Mnoge analize radile su istraživanje po

pitanju kvalitete i poznavanju školskog materijala za čitanje. Doprinos računala u
tom je pogledu još nejasan. Osnovno je pitanje može li svaki odgovarajući
nastavni materijal biti upotrijebljen za poučavanje sposobnosti čitanja i pisanja.
U tom slučaju bi poznavanje sadržaja na usvajanje sposobnosti čitanja mogla biti
odlučujuća u području informacijske tehnologije. Možda je najveći potencijal
tehnologije u kvantiteti i raznovrsnosti informacija koje su dostupne. No, stalni
porast različitih materijala, koji izlažu učenike nepoznatom u povećanoj mjeri,
može ozbiljno ugroziti dobrobiti sadržane u njihovoj kvaliteti.
Pisanje
Na sposobnost pisanja kod početnika informacijske tehnologije već imaju

utjecaja na učenje, koristeći Microsoft Office Alata Word, koji eliminira veći dio
mehanike prisutne pri pisanju. Djelovanje na brzinu kojom se sposobnost (u
obliku sintaktičke i gramatičke ispravnosti) svladava, naročito je vidljivo kod one
djece koja su imala teškoća tijekom redovne vježbe, čak i kod najmlađih.
U osnovnom i srednjem obrazovanju učenicima je Word bolji jer:
se manje griješi kod pisanja, a ako se i pogriješi lako se ispravlja (i može

se učiniti bez znanja učitelja),
tekst izgleda bolje, i to olakšava ispravljanje grešaka i ideja,
tipkanje nije toliko naporno kao pisanje.
Računanje
Računala su korisno sredstvo za dublje razumijevanje predmeta i pronalaženje

novih pristupa u rješavanju problema. Na primjer, računalima je u početku dano
važno mjesto u učenju matematičkih koncepata, primjerice uz pomoć
programskog jezika LOGO (detaljnije objašnjeno u slijedećim poglavljima).
Džepna računala već odavno igraju važnu ulogu u poticaju na rad. U pogledu
računanja računalo je nezamjenjivo sredstvo u današnjoj znanosti i obrazovanju.

17
2.2. Evolucija osnovnih sposobnosti
Do sada navedeni dokazi potvrđuju da računala mogu biti od pomoći u

nastavi/učenju osnovnih sposobnosti. Pisanje, čitanje i računanje su olakšani
uporabom računala. Pismenost se može ostvariti u ranijoj dobi. No ipak, pisanje
može biti olakšano na štetu subsposobnosti, kao što je gramatička pismenost ili
sposobnost pravilnog pisanja riječi. To čak može biti potpuno potisnuto u drugi
plan, zbog povećane dostupnosti vizualnih oblika komunikacije. Sposobnost
računanja može biti ostvarena s manje napora i u kraćem vremenu, ali s
mogućim neželjenim posljedicama na specifične procese mišljenja, koji se
razvijaju tijekom manipulacija brojkama.
Međutim, utjecaj je tehnologije puno veći od njezinog mogućeg djelovanja na

osnovne sposobnosti. Ona može stvarati potrebu za usvajanjem novih. Za neke
od njih vjerojatno je da će se razviti jače od drugih. Jednostavnije rečeno,
jednom, kada se informacije i podaci mogu prizvati po želji, memorija i
sposobnosti pamćenja, koje su u središtu pozornosti tradicionalnih metodika
nastave/učenja, postat će periferne za proces učenja. Umjesto toga, druge
sposobnosti će dobiti na značenju.
Rad s računalima često razvija uopćenu sklonost ka istraživanju i iskušavanju,

prije nego oslanjanje na već gotovo znanje predano od strane učitelja. Potreba
da pojedinac razvije osobne strategije trebala bi postati imperativna smjernica
jer time se potiče njegov proces osvještavanja samome sebi i razvija
autentičnost. To je najveće blago koje obrazovanje može dati čovjeku.
2.3. Pedagoški pristupi
Razne taksonomije računalnih programa (eng. software) temeljene su na

pedagoškim pristupima, implicitno ili eksplicitno. Sve su razvijene oko istog
pokazatelja; količine kontrole i samostalnosti učenika u odnosu na računalo.
Što kažu studenti?

18
"Računalo daje trenutnu povratnu informaciju".

"Potiče nas da mislimo".
"Učenik je taj koji radi, dok je to u učionici često učitelj".
"Ne osjećamo da nam je učitelj stalno za leđima.
Nezamjetljivi je".
"Dopušteno nam je pogriješiti. Ako smo u krivu, možemo
pronaći drugo rješenje".
"Imamo više vremena za razmišljanje, možemo taj proces usporiti ili ubrzati, ovisno o tome
koliko toga želimo svladati".
Postoje programi koji su na bazi osnovnog ponavljanja i vježbanja, a postoje i

interaktivni u kojima i računalo i učenik imaju aktivnu ulogu. Dakle,
informacijska tehnologija može igrati ulogu u unapređivanju razumijevanja
procesa učenja i u njezinoj primjeni za postizanje pedagoške kvalitete.
Znanstvenici kognitivnog područja i pedagozi suočeni su ipak s primamljivim i
teškim zadatkom da otkriju kako ispravno koristiti tehnologiju da potpomogne
njihov rad, te kako povećati prednosti, a istodobno nedostatke zadržati pod
kontrolom.
2.4. Istraživanja o uporabi računala u Hrvatskoj
Računalna tehnologija rapidno se razvija i sve više zauzima važan dio gotovo
svakog područja djelovanja (rad, edukacija). Uz to, nudi i široku ponudu zabave
pa se u nekim svojim aspektima javlja kao masovni medij usporediv s tiskom,
radijem i televizijom. Ponuda zabave obuhvaća računalne igre, slanje i primanje
poruka, snimanje i slušanje zvuka/glazbe, gledanje filmova, chat, itd. Djeci još
uvijek računala prvenstveno služe za zabavu, no poznato je da ovladavanje
vještinom uporabe računalom izravno koristi budućoj profesionalnoj uporabi.
Prema sudu stručnjaka, hrvatsko društvo informatički još zaostaje. Mnogo
osnovnih i srednjih škola još nema odgovarajuću računalnu opremu.
Istraživanje, koje je pod nazivom "Benchmarking Access and Use of ICT in

european Schools 2006", objavila Europska komisija, provedeno je u proljeće
2006. godine u svih 25 zemalja članica, Norveškoj i Islandu, a ispitano je više od
10 tisuća ravnatelja i 20 tisuća učitelja. U Hrvatskoj je provedeno istraživanje
kojim je bilo obuhvaćeno 4 000 učenika iz 19 osnovnih i 2 srednje škole u 10

19
gradova Republike Hrvatske. Upitnike su ispunjavali učenici od četvrtog do

osmog razreda osnovne škole te prvog i drugog razreda srednje škole. Prema
dobivenim rezultatima, 90% djece iz tog uzorka koristi računalo. Od toga najveći
broj djece koristi računalo za igranje videoigara (83%), za surfanje Internetom
(66%) i slušanje glazbe (53%).
2.5. Obrazovanje učitelja za uporabu računala u nastavi
Nova tehnologija, ako se pravilno i kreativno upotrebljava, pruža priliku za

unapređenje odgojno-obrazovnog procesa. Stavovi i motivacija učitelja, njihovo
osobno obrazovanje i kontinuirano usavršavanje predstavljaju važne faktore u
cijelom procesu.
U Republici Hrvatskoj MZOŠ je pokrenuo Projekt informatičke izobrazbe

zaposlenika školskih ustanova koji se već godinama sustavno provodi. Izvoditelj
projekta je KING ICT, a cilj mu je informatička izobrazba zaposlenika školskih
ustanova prema ECDL programu. Rezultati istraživanja za 2007. godinu (sl.1) su:
opseg istraživanja: 200 učitelja, 5000 zaposlenika školskih ustanova, 21

županija,
trajanje istraživanja: lipanj 2007. – ožujak 2008,
rezultati istraživanja:
Vremenska dinamika
2 0 0 7 2008
lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj
Prijave kandidata
Formiranje grupa i dodjela mentora
Obavještavanje mentora
Distribucija obrazovnih materijala i uputa mentorima
Uvodno predavanje
Izobrazba
Certifikacija
15/15

20
Sl.1. Rezultati projekta
2.6. Obrazovanje učenika za uporabu računala u nastavi
Program ranog učenja informatike zamišljen je i kreiran na način da učenike

postepeno uvodi u svijet računala i pruži im osnovna znanja, odnosno osnovnu
informatičku pismenost. Informatička pismenost definirana je kao jedna od
"pismenosti" koje bi dijete trebalo steći tijekom četverogodišnjeg školovanja u
razrednoj nastavi (uz ostale "pismenosti"; lingvističku, društveno-humanističku,
prirodoslovnu, matematičku, tehnološku, fizičko-zdravstvenu i emocionalnu), kao
što stoji u Kurikularnom pristupu promjenama u osnovnom školstvu, Zagreb,
2002.
Informatika je već neko vrijeme sastavni dio nastavnog plana i programa u

osnovnoj školi, a realizira se u predmetnoj nastavi od 5. do 8. razreda kao
izborni predmet. Kako učenik ne može biti uključen u više od dva izborna
predmeta, nikada se neće u izbornu nastavu informatike, i tamo gdje je ona
dobro organizirana, uključiti svi učenici nekog razreda. U pravilu se u izborne
programe učenik uključuje na temelju vlastitog interesa, darovitosti ili
uvjerenja da bi razvio ili nadogradio znanja i vještine.
U razrednoj nastavi informatika je zastupljena najčešće kao izvannastavna

aktivnost ili kao izborni predmet u 3. i 4. razredu.
Neka od najčešćih pitanja i primjedbi koje se vezuju uz rano učenje

informatike su:
hoće li informatika u tako ranoj dobi negativno utjecati na socijalizaciju, pa

i na tjelesno zdravlje djeteta?
treba li učenike, istodobno dok govorimo o rasterećenju, opteretiti

21
dodatnim nastavnim sadržajem, kada će ionako znanja koja budu stekli

uskoro biti zastarjela?
Očigledno je da se razvoj i širenje informacijske tehnologije neće zaustaviti niti

se može spriječiti. Uskoro će svako dijete, i to već u predškolskoj dobi, biti u
prilici susresti se s računalom i koristiti se njime. Pitanje je hoće li se znati
koristiti na ispravan način, odnosno sa svrhom? Ovdje glavnu ulogu preuzimaju
prvo roditelji, a zatim učitelji kao oni koji promatraju i usmjeruju djecu na
pravilan put.
Kako je ovim programom predviđen jedan nastavni sat informatike tjedno, on

ne može štetno utjecati na dijete. Taj jedan sat osmišljen je tako da je povezan s
ostalim nastavnim predmetima, njihovim ciljevima i zadacima i zbog te korelacije
učenici lakše i kvalitetnije uče.
Program nastave informatike:
razvija kreativnost učenika,
potiče radoznalost i zanimanje za istraživanje,
omogućava učeniku da bude aktivni sudionik nastavnog procesa,
omogućava individualiziranu nastavu,
priprema učenika za cjeloživotno učenje i društvo znanja,
priprema učenika na razumijevanje svijetu u kojemu živi.
2.7. Opremljenost učionica i potrebni uvjeti za primjenu računala u

nastavi
Djeca su kao i odrasli podložna ozljedama pri radu s računalom. Dok su već
duže vremena poznati problemi odraslih kao što su CTS (Carpal Tunnel
Syndrome ili CTS), CVS (CVS) RSI (Repetetive Strain Injury) i dr.; u posljednje
vrijeme sve više takvih problema imaju i djeca školske dobi. Razlog tome je prije
svega povećan broj računala u svakodnevnom korištenju kod kuće i u školi.
Najosjetljiviji i najranjiviji organi pri radu s računalom kod djece su oči. Kad se
jako koncentriraju na neku aktivnost na ekranu djeca nesvjesno jako rjeđe
trepću, zbog čega im se suše oči. Znanstveno je dokazano da gledanje u monitor

22
s premale udaljenosti, kako to djeca često rade, može dovesti do kratkovidnosti

jer se vizualni sistem u djetetovom oku prilagođava toj udaljenosti "misleći" da je
to normalna udaljenost.
Također je činjenica da su računala uglavnom rađena za odrasle osobe, a ne

za djecu. Zbog toga se javlja problem da djeca ne mogu pravilno raditi za
računalom bez nekih osnovnih promjena u razmještaju i veličini elemenata radne
stanice.
Ergonomija prostora za nastavu
Bitno je da učenici još dok su djeca nauče kako pravilno urediti svoje radno
mjesto i kako pravilno raditi sa računalom da kasnije ne bi imali zdravstvenih
problema vezanih uz nepravilan rad s računalom (sl.2).
Većina škola ne može priuštiti specijaliziran namještaj za svoja računala.

Računalne radne stanice često su sastavljene od bilo kojih dostupnih stolova i
stolica. Najčešće su to stolovi i stolice standardne veličine i nisu prilagodljivi
različitoj djeci. Učenici osnovnih škola su vrlo različitog rasta, tako da nije lako
prilagoditi opremu da svima dobro odgovara. Mnogi smatraju da se to ne može
postići bez specijalizirane ergonomske opreme, no može se s vrlo malo ulaganja
napraviti jako kvalitetna oprema koja će zadovoljavati sve najvažnije
ergonomske zahtjeve.

23
Sl.2. Pravilno (gore) i nepravilno (dolje) držanje učenika
Na slijedećoj slici prikazano je nekoliko jednostavnih rješenja koja mogu

pomoći da se radne stanice učenika približe idealnima:
traži se: vrat blago savinut, glava gotovo uspravna,
kako to postići: držač dokumenata izrađen u učionici može držati papir s

kojeg učenik čita dok tipka na pravilnoj visini i udaljenosti,
traži se: oči u ravnini teksta na monitoru. Laktovi u razini s tipkovnicom,
kako to postići: podmetnuti nešto pod učenika ako mu stolica nije dovoljno
visoka. Učenica na slici 3 iskoristila je knjigu no može se koristiti bilo što,
npr. jastučić,
traži se: stopala moraju imati oslonac,
kako to postići: podmetnuti neki predmet ispod stopala.

24
Sl.3. Radna stanica učenika
Uz pravilno sjedenje, djeca moraju imati i za njih prilagođene računalne

komponente – miš i tipkovnicu. Dječja tipkovnica sadrži neke bitne elemente:
sve tipke su optimalno raspoređene i optimalne veličine za tipkanje,
najčešće korištene tipke su obojane,
trackball s tri tipke omogućuje da je point and click uređaj dovoljno blizu,
postoji dodatak tipkovnici za odmaranje zapešća pri tipkanju.
Osvjetljenje učionice
Važan faktor koji utječe na sposobnost čovjeka da dobro vidi je kvaliteta

svjetla. Kvalitetno svjetlo stvara dobru vidljivost i omogućuje ugodno gledanje,
uključuje svjetlinu, kontrast kao i količinu i boju svjetlosti.
Osvjetljenje je učinkovito kada omogućava da se vide detalji vezani za

aktivnost koja se trenutačno obavlja. Kontrast između objekta kojim se učenik
bavi i njegove pozadine mora biti dovoljan da omogući učeniku da dobro i jasno
vidi objekt (bez povećanja napetosti očiju). Ugodno osvjetljenje je individualna
stvar i ne postoji neka razina i način osvjetljenja koji su prihvatljivi za svaku
situaciju.
Za vrijeme rada za računalom, u vidnom polju, ne bi smjela postojati refleksija

svjetlosti i izvora svjetla koje zasljepljuje.
Različite boje svjetlosti stvaraju različita raspoloženja i atmosfere u učionici

25
koje utječu na produktivnost rada učenika. Svjetlost u učionici bi trebala što više
sličiti prirodnoj sunčevoj svjetlosti. To se postiže mijenjanjem izvora svjetla ili
postavljanjem posebnih filtara. Smatra se da bi razina osvijetljenosti računalnih
učionica trebala biti negdje oko 40-50% razine osvijetljenosti običnih učionica.
Za pravilno osvjetljenje učionica potrebno je:
promatrati kako razni tipovi osvjetljenja utječu na učenike,
primijetiti potencijalne opasnosti kao što su izvori blještavila ili refleksije

svjetlosti i primijeniti neke od mnogih načina sprečavanja takvih pojava.
Razgibavanje
Za vrijeme rada za računalom djeca izmaraju svoje oči, te umaraju ramena,

vrat, leđa i ruke. Kako bi se smanjio rizik od ozljeda potrebno je odmarati oči i
razgibavati tijelo sa što više kratkih odmora uz par jednostavnih i laganih vježbi
(u trajanju od 3 minute).
3. Uporaba računala u nastavi
Informacijska je tehnologija u današnje vrijeme izmijenila obrazovnu

tehnologiju svih predmeta i predstavlja jedan aspekt integriranog učenja u kojem
se informatiku nastoji provesti kroz sve predmete odgojno-obrazovnog procesa i
na taj način produbiti kvaliteta primanja i usvajanja znanja. Na temelju iskustva
u raznim zemljama može se zaključiti da veza informatike s drugim sadržajima
postoji, no treba ih osmisliti za potrebe nastave i posebnih struka. U Danskoj se,
na primjer, može vidjeti kako se informatika povezuje s materinjim jezikom i
gramatikom, stranim jezikom, matematikom, prirodom, tehnikom, fizikom,
kemijom, poviješću, zemljopisom, filozofijom, logikom, psihologijom,
sociologijom, politikom, ekonomijom, likovnom i glazbenom kulturom.
Uporaba računala u nastavi za vrijeme učenja kod učenika utječe na:
motivaciju za učenje,
sposobnost logičnog mišljenja,
uspjeh u školovanju,

26
sposobnost samoizražavanja,
metakognitivne sposobnosti,
razvija stavove za otkrivanje pogrešaka,
razvija kooperativnost,
razvija osjećaj odgovornosti,
daje učeniku neposrednu povratnu informaciju.
3.1. Uporaba računala u radu s darovitom djecom
U razvoju čovjeka može doći do vidljivog odstupanja koje nije podjednako u

svim područjima, a javlja se u obliku natprosječnog ili ubrzanog razvoja,
ispodprosječnog ili usporenog, nepravilnog ili čak ograničenog razvoja. Ako se
radi o prvoj skupini razvoja, onda se govori o natprosječno darovitoj i
talentiranoj djeci, a ako se radi o drugoj skupini onda se govori o djeci sa
smetnjama u razvoju. U stranoj literaturi obje skupine razvoja nazivaju se
izuzetna djeca.
Darovita djeca imaju slijedeće kognitivne, afektivne, fizičke, intuitivne i

socijalne karakteristike:
izuzetna količina informacija i neobično pamćenje,
izrazita (dobra) sposobnost shvaćanja,
raznolikost interesa i velika znatiželja,
izrazita verbalna sposobnost i bogat vokabular,
visoka sposobnost izražavanja,
fleksibilan proces razmišljanja,
sposobnost uočavanja različitih i neobičnih odnosa,
velika očekivanja od sebe i dosljednost,
kreativnost u svim poljima djelovanja,
snažna motivacija.
U hrvatskim školama, položaj darovite djece uglavnom je još nepovoljan. Kako

27
bi takva djeca dobila bolje mogućnosti izražavanja i kvalitetnijeg rada, što bi

doprinijelo njihovom napretku i sposobnostima, potrebno je napraviti neke prve
korake. Preporuča se unutar razrednih odjela organizirati posebne skupine
sk koje
bi za cilj imale potencirati sposobnosti darovite djece. Također, organiziranje
sekcija po nastavnim predmetima omogućilo po toj djeci više prostora za njihovo
kreativno izražavanje i rad. Ako u nastavi nema pak dovoljno prostora
(vremenskog ili fizičkog) za poseban rad s tom djecom, uvijek postoji mogućnost
organiziranja izvanškolskih programa.
Na slici 4. prikazana je jedna od anketa provedenih u okviru istraživačkog

Daroviti informatičari – kako dalje?"1, među verificirano nadarenim
projekta "Daroviti
učenicima zagrebačkih
ačkih osnovnih i srednjih škola.
Sl.4. Grafikon interesa darovite djece u osnovnoj školi
3.2. Uporaba računala u radu s djecom sa

s posebnim potrebama
Djeca sa smetnjama u razvoju u svojem fizičkom,, i

intelektualnom,
emocionalnom, govornom, socijalnom ili nekom drugom razvojnom području
izrazito
zrazito odstupaju od onoga što se smatra "standardnim" rastom i razvojem.
razvojem
1
Istraživanje "Daroviti
Daroviti informatičari – kako dalje?", Jasna Cvetković – Lay, 1999., Centar za
poticanje darovitosti djeteta "Bistrić
Bistrić".

28
Takvoj je djeci u procesu odgoja i obrazovanja neophodna specifična stručna

pomoć radi maksimalnog razvoja njihovih potencijala.
Kod djece osnovnoškolskog uzrasta sa smetnjama u razvoju razlikuju se

njihove opće, zajedničke i specifične karakteristike.
Opće karakteristike su one koje su uglavnom identične ili slične

karakteristikama vršnjaka bez smetnji u razvoju. Kod djece s općim
karakteristikama dominiraju karakteristike djece bez smetnji u razvoju pa se i na
njih također odnose opće zakonitosti odgoja. Prema tome, učenici sa smetnjama
u razvoju imaju potrebe identične ostalim vršnjacima te specifične potrebe koje
su posljedica njihove smetnje.
Zajedničke karakteristike se odnose na svu odgojno sposobnu djecu sa

smetnjama u razvoju koja pohađaju osnovnu školu. Među te karakteristike,
između ostalih, pripadaju i one koje ukazuju na to da učenici sa smetnjama u
razvoju:
odstupaju od onoga što se smatra očekivanim rastom i razvojem,
imaju neku od već prije definiranih smetnji u razvoju,
imaju ozbiljne teškoće u odgoju i obrazovanju, te u metodama i

programima namijenjenim učenicima bez smetnji u razvoju,
u procesima odgoja relativno često zahtijevaju individualnu pomoć,

adaptaciju programa, specifičnu opremu, pomagala te nastavna sredstva i
pomoć defektologa, a prema potrebi i drugih stručnjaka itd.
Specifične karakteristike se tiču pojedinih vrsta i stupnjeva smetnji u razvoju.

29
Na primjer, tu ulaze djeca s nekim specifičnim bolestima, kao što su cerebralna

paraliza, epilepsija i dr. kojima je potrebna specifična i konstantna pomoć.
Učenici s cerebralnom paralizom imaju širok dijapazon smetnji i teškoća; neki su
možda i u kolicima i imaju ograničene motoričke sposobnosti ruku. Takvu djecu
potrebno je kvalitetno i ispravno adaptirati u odjel s nužnom adaptacijom
prostora, opreme i nastavnih pomagala (prilagođen ulaz u školu, posebna
sjedalica, prilagođena školska klupa itd.) Za tu djecu, koja pomoću računala
napišu ili izgovore svoje prve riječi, računalo je od neprocjenjive vrijednosti.
3.3. Zanimljivosti u svijetu računala – buđenje kreativnosti u radu

s djecom
3.3.1.3D grafika
3D grafika i općenito vizualizacija je jako privlačna djeci. Uočeno je da

darovita djeca spontano teže takvom načinu izražavanja svoje kreativnosti. Na
Internetu postoje tisuće trodimenzionalnih svjetova prividne stvarnosti (eng.
Virtual Reality) u kojima se može šetati i pritom sretati druge ljude, pričati s
njima, graditi građevine ili cijela naselja i istraživati nepoznate prostore i
istovremeno puno naučiti. Među tim prividnim svjetovima nalaze se i dva
hrvatska prividna svijeta koja su pripremljena za darovitu djecu.
Nastanak prividnih svjetova krenuo je od grupe američkih tinejdžera prije

otprilike desetak godina. Njihov prvi kontakt s pojmom prividne-virtualne
stvarnosti dogodio se nakon što su pročitali knjigu "Snow Crash", američkog
autora Neala Stephensona. Knjiga je žanra znanstvene fantastike čija se radnja
odvija u budućnosti i opisuje meta-svijet kojim vladaju korupcije i mafija. Knjiga
opisuje svijet u kojem postoji specifičan pristup računalnoj mreži, gdje se
računalo nalazi integrirano u svako odijelo i na određeni način omogućuje vlastiti
prijenos u prividnu stvarnost. 1996. godine, inspirirani tom knjigom, načinili su
prvi virtualni (mračni) svijet prema knjizi Metatropolis i u njemu izgradili
sastajalište Pravih Programera (prema knjizi: kafić "Black Sun"). Nakon niza
pokušaja stvaranja prividnih svjetova, osnovala se firma pod nazivom
ActiveWorlds Inc. Danas je AW sinonim za prividnu stvarnost na svjetskoj mreži
– tisuće svjetova u stotinama galaksija. Samo jedan od svjetova, AlphaWorld
danas je po površini velik kao Kalifornija, ima već oko 400.000 stanovnika i oko

30
380 milijuna objekata.
Broj svjetova u galaksiji ActiveWorlds u kojoj su se nalazili svjetovi

Metatropolis i Alpha World počeo je brzo rasti, pa se pojavila potreba za novim
galaksijama. Kako se broj svjetova prividne stvarnosti povećavao, tako se ubrzo
uvidjelo i ogromne prednosti primjene 3D tehnike prikaza na području
obrazovanja.
Zbog toga je otvorena i posebna galaksija samo za obrazovne organizacije pod

nazivom Eduworld u kojoj zasada postoji oko 100 svjetova, a radi se o nekima
od najpoznatijih svjetskih sveučilišta i srednjih škola.
Prividna stvarnost u Hrvatskoj
U toku priprema za prvu ljetnu školu časopisa ENTER u Pučišćima na otoku

Braču u program seminara bila je uključena i izrada 3D web stranica, odnosno
izrada i programiranje 3D objekata na svjetskoj mreži. Nakon završetka
seminara taj je svijet bio ugašen. Neposredno nakon toga otvoren je novi svijet
pod nazivom CROATIA za polaznike tečajeva za nadarene učenike osnovnih škola
i dječjih vrtića u organizaciji centra "Bistrić" i Zajednice za Tehnički Odgoj grada
Zagreba. Svijet CROATIA (galaksija Eduverse) izgradila su nadarena djeca
uključena u tečajeve za poticanje kreativnosti ali i posebno nadarena djeca
uključena u mentorski rad. Na žalost i taj je svijet sada ugašen, ali svi polaznici
tečajeva koje organizira centar "Bistrić" mogu i dalje koristiti i graditi novi svijet
SPAN.

31
Sl.5. Zgrada Centra za poticanje darovitosti "Bistrić" centralna je zgrada u naselju

"Croatia"
Sl.6. Električna centrala naselja "Croatia" koja proizvodi struju snagom vjetra pomoću
dviju velikih vjetrenjača

32
Sl.7. Svemirska luka (eng. Spaceport) iznad naselja CROATIA s upravo pristiglom
krstaricom
Svijet nadarenih Span – Galaksija ActiveWorlds
Svijet prividne stvarnosti SPAN donacija je tvrtke SPAN i poligon je za

uvježbavanje građenja i programiranja u prividnoj stvarnosti. Ovdje mogu
sudjelovati sva djeca koja se registriraju kao polaznici tečajeva centra "Bistrić".
Sav se rad (izgradnja) pažljivo promatra kako bi se mogli izdvojiti talentirani
graditelji kojima se nakon konzultacija s mentorima dozvoljava posjedovanje
vlastitih svjetova i izgradnja u svim hrvatskim svjetovima i naseljima.
Sl.8. Ulaz u svijet SPAN sa postrojenim avatarima
Pojmovnik prividne stvarnosti

33
Virtual Rality
Prividna stvarnost odnosi se na 3D prostor percipiran pomoću posebnih

naočala koje omogućuju stereoskopsko gledanje na način da se sa svakim okom
vidi zasebna slika, što daje dojam prostornosti.
Avatar
Avatar je riječ koja na sanskrt jeziku označava Boga u ljudskom obliku, a u

prividnoj stvarnosti se primjenjuje na lik koji se poprima kada se ulazi u
kompjutorsko generirane svjetove. U tim se svjetovima može poprimiti oblik
ptice, čovjeka ili stroja, može se pojavljivati i nestajati po volji, stvarati ili
mijenjati pojedine predmete (pa čak i fizikalne zakone).
Bot
Riječ Bot potekla je od riječi robot koja označava stanovnika prividnog svijeta
koji, za razliku od Avatara, iz njega ne može izlaziti u realni svijet. Botovi
uglavnom služe Avatarima koji su ih programirali, a mogu imati najrazličitije
funkcije. Ako su ženskog spola mogu raditi kao hostese, voditeljice ili prevodioci,
dok se muški primjerci koriste kao pomoćnici pri izgradnji zgrada ili cijelih
naselja. Jezik za programiranje Botova ima veliki broj (ImaBot, Magsbot, itd), a
za njihovu izradu može se koristiti i Visual Basic.
Caretaker
Čuvar reda je osoba odgovorna za urednu izgradnju i disciplinu u svijetu,

najčešće i graditelj infrastrukture naselja (cesta, trgova i glavnih zgrada). On ima
najviše ovlasti u svijetu.
Peacemaker
Mirotvorac je osoba zadužena za održavanje discipline u svijetu. Oni se lako

prepoznaju jer su njihovi Avatari viši od ostalih stanovnika i turista, a nose i
lijepo dizajnirane uniforme. Čuvar reda ih bira među uglednim građanima i daje
im posebne ovlasti.
World

34
Svijet je 3D prostor u kojem korisnici mogu graditi pojedine objekte ili cijela
naselja. Veličina im se kreće od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina tisuća
kvadratnih kilometara. U jednom od najvećih svjetova po imenu Alphaworld
nalazi se i najstarije hrvatsko naselje Akram.
Galaxy
Galaksija je zajednica svjetova u kojoj postoji mogućnost teleportacije Avatara

među svjetovima. Koliko je poznato, galaksija s najvećim brojem svjetova je
Activeworlds koja broji oko 1000 svjetova i u kojoj se nalaze i svjetovi
"CROATIA" i "SPAN". Broj galaksija na svjetskoj informatičkoj mreži stalno raste
pa im se ne zna točan broj.
Vrijednost pristupa svjetovima prividne stvarnosti i izradi 3D objekata u njima,

te učenju programiranja njihovih svojstava, od velikog je značaja za nastavu
informatike iz više razloga:
razvija kreativnost i potiče rad na samostalnim idejama i projektima za što

postoji i besplatan razvojni sustav,
uz kompjutorsku pismenost razvija kod djece i prostorni vid, što je važno

za kasniji rad na CAD/CAM aplikacijama,
uvodi osnove objektnog programiranja,
socijalizira djecu na svjetskoj razini, jer susreću prijatelje iz svih krajeva

svijeta, a uz komunikaciju s njima ujedno i usavršavaju svoje znanje
engleskog jezika,
učiteljima bitno olakšava posao jer im daje mogućnost da uvedu i

organiziraju individualan rad u informacijskim učionicama, što znatno
podiže efikasnost nastavnog procesa i pridonosi diferencijaciji učenika
prema sklonostima i sposobnostima.
3.3.2.Robotika
Uz prividnu stvarnost jedan od značajnih interesa za djecu je robotika.

Robotika kroz niz projekata omogućuje djeci povezivanje računala s vanjskim
svijetom i pokazuje praktičnu primjenu računala.

35
U radionicama Bistrić koriste se robotski kompleti FISHERTECHNIK (sl.9) i

LEGO koji uključuju programiranje mikrokontrolera pomoću jednostavnih
grafičkih dizajniranih programskih jezika. Za povezivanje računala i
mikrokontrolera kod LEGO kompleta koristi se infracrveni predajnik (sl.10), dok
se kod FISHERTECHNIK sustava koristi serijski kabel koji se spaja na COM
priključnicu računala.
Sl.9. Fischertechnik sustav za robotiku
Sl.10. Infracrveni predajnik (lijevo) i svjetlosni senzor (desno)
Iako oba robotska sustava imaju vrlo pregledan sustav programiranja, za prve
eksperimente koristi se FISHERTECHNIK sustav i modeli sa ventilatorom. LEGO
modeli su interesantniji naprednijoj djeci jer otvaraju šire mogućnosti
eksperimentiranja. Priručnici FISHERTECHNIK daju precizne upute za izgradnju
gotovih modela, dok LEGO MINDSTORMS priručnici daju samo ideje i prijedloge
pojedinih tehničkih rješenja što darovitoj djeci daje poticaj da osmisle vlastite
konstrukcije. To je s pedagoške strane daleko vrjedniji pristup.

36
Sl.11. Robotska ruka u FISHERTECHNIK sustavu
Na slici 11. prikazana je robotska ruka FISHERTECHNIK sustava koja koristi

mikrokontroler sa programom učitanog s osobnog računala.
LEGO modul RXC pogodan je za izradu autonomnih pokretnih robota jer ima
vlastito napajanje koje se sastoji od šest 1,5 voltnih baterija. Osim toga u njega
se može učitati četiri kompjutorska programa koji se kasnije po volji odabiru
pomoću bežičnog daljinskog upravljača.
Sl.12. LEGO modul RXC
Za kraj dobro je spomenuti i tvrtku SYSTEMATIC – FRIOS koja također nudi

interesantan robotski program temeljen na upotrebi programabilnih
mikrokontrolera. Aktivan kukac na slici 13. sa ticalima – senzorima STAMP – BUG
jedan je od primjera tog programa.

37
Sl.13. Systematic – frios, STAMP – BUG

38
4. Učenje i Internet
4.1. Internet
Internet je veliki skup računalnih mreža koje međusobno povezuju milijune

računala u cijelom svijetu. Internet nema vlasnika, nitko ga ne kontrolira ni
cenzurira. Za Internet ne postoji jedan jedinstveni zakon.
Sedamdesetih godina 20-tog stoljeća Ministarstvo obrane SAD-a prvi je puta

povezalo više računala u jednu mrežu koju su 1972. godine nazvali Arpanet. Iste
godine prvi put se pojavila i elektronička pošta. Zahvaljujući napretku osobnih
računala, njihovim umrežavanjem i međusobnim spajanjem svih tih pojedinačnih
mreža 1991. godine "nastao je" Internet. Danas ga upotrebljava više od 30
milijuna ljudi.
Internet omogućuje komunikaciju na globalnoj razini, pruža nove izvore

edukacije i zabave. No, ovisno o tome u kakvim je rukama korisnika, Internet
može pokazati svoju svijetlu ili tamnu stranu. Razvoj informatičke tehnologije,
njezina interaktivnost i povećane mogućnosti komuniciranja sve više i više
predstavljaju rizik za sve korisnike, pa tako i za djecu. Da bi se djeca i mladi
znali ''nositi'' s negativnim aspektima Interneta potrebno je znanje i informatička
pismenost. Zabraniti mladima korištenje Interneta zbog straha ili nekog drugog

39
iracionalnog razloga neće riješiti probleme, već naprotiv produbiti ih.
Surfanje Internetom i prividna komunikacija postali su sastavnim dijelom

odgojno-obrazovnog programa škola u Europskoj uniji. Prema istraživanju koje je
provela Europska komisija, škole u Uniji u pravilu imaju dostupnu brzu
širokopojasnu Internetsku vezu koja omogućuje laku dostupnost kvalitetnih
sadržaja s Interneta. U Europskoj uniji više od 96% škola ima pristup Internetu,
a 67% njih i pristup širokopojasnoj mreži. No, broj korisnika te mreže ipak varira
od države do države. Na primjer, u skandinavskim zemljama 90% škola služi se
širokopojasnom mrežom, dok je taj postotak ispod 35% u Grčkoj, Poljskoj, Cipru
i Litvi. Ne postoje ni veće razlike između više i manje naseljenih mjesta kada je u
pitanju korištenje Interneta u školama. Razlike se naziru tek glede korištenja
širokopojasne mreže za koju nema uspostavljene infrastrukture u ruralnim
mjestima.
U Hrvatskoj se također prepoznala ideja online nastave i obrazovanja. Sve su

učestalije kombinacije klasične i online nastave na sveučilištima te različiti
tematski sadržaji online tečajeva koje proizvode suvremene tvrtke. Hrvatska
akademska i istraživačka mreža CARnet (Croatian Academic and Research
Network), nastala je kao projekt Ministarstva znanosti RH kojemu je glavni cilj
bio graditi komunikacijsku, računalnu i informacijsku infrastrukturu koja bi
olakšala rad hrvatskih znanstvenika. Svečano otvorenje CARnet-a bilo je u
studenome 1992. godine kada još nije postojala veza prema Internet-u (dobila
se u veljači 1993. godine). CARnet mreža je do sada ponudila nekoliko
obrazovnih programa, a CARnetov edukacijski centar Edupoint i tečajeve čija
funkcija je sustavno podizanje razine informatičke pismenosti u hrvatskoj
akademskoj zajednici kroz sljedeće aktivnosti:
organizacija tečajeva o Internetu,
organizacija "in-house" seminara za zaposlenike visokih hrvatskih učilišta,
obrazovanje predavača Internet tehnologija putem Training the Trainers

sustava,
izvođenje tečajeva putem Interneta,
podrška korisnicima WebCT alata za učenje na daljinu,
izdavanje elektroničkih časopisa Edupoint.

40
4.2. World Wide Web
Prva prostorija koju škole opreme priključkom na Internet najčešće je školska

knjižnica ili informatička učionica gdje djeca prikupljaju podatke za školske
projekte, igraju računalne igre, razmjenjuju elektroničke poruke ili sudjeluju u
sobama za razgovor. Knjižničari i učitelji informatike u pravilu provode nadzor
nad djecom tijekom njihove uporabe Interneta. Računala su uglavnom
razmještena tako da učitelj ima pogled na zaslone što učenike potiče na
discipliniraniji rad. Mnoge škole radi sigurnog korištenja Interneta na svoja
računala instaliraju potrebne programe – filtre.
World Wide Web (WWW) nije tehnologija, već koncept. To je pogled na

podatke, a ne organizacija podataka. WWW je informacijski svijet koji
korisnicima omogućuje jednostavan pristup podacima, kao i objavljivanje
vlastitih podataka. Dva osnovna načina korištenja WWW-a u edukaciji su za:
prikupljanje informacija,
nuđenje informacija.
Kod prikupljanja informacija važno je ne samo da učenici nauče kako naći i

prikupiti informacije (korištenjem alata za pretraživanje), nego i da znaju
upotrijebiti te informacije kada ih pronađu, odnosno da ih transformiraju u
znanje. U tom pogledu, mogu nastati i negativni efekti kod učenika koji koristeći
WWW lako pronalaze stranice koje im služe za zabavu više nego za učenje. I
ovdje ključnu ulogu ima učitelj koji ispravno usmjerava učenika u njegovom
radu.
Na WWW, informacije mogu nuditi i učitelji i učenici. Učenici sami kreiraju

vlastite projekte tako da prikupljaju informacije na zadanu temu i prikazuju ih
kao listu URL adresa, da kreiraju svoj home page s pronađenim linkovima ili tzv.
sintetički dokument koji objedinjuje sadržaj prikupljenih dokumenata (s
adresama dokumenata i nazivima obrađenih tema). Ti dokumenti uobličeni kao
WWW hipermedijske aplikacije mogu služiti i ostalim studentima za učenje
obrađene teme, ali i kao primjer za kreiranje vlastitih projekata.
Uz prethodno navedena dva osnovna načina, WWW se u edukaciji može

koristiti još i kao:

41
forum za online diskusije na određenu temu i virtualne konferencije

pomoću kojih se omogućuje i sramežljivim učenicima da se oslobode i
iznesu svoje stavove suučenicima,
korištenje igara koje imaju i obrazovnu funkciju, posebno za motiviranje

učenika, a ne služe samo za zabavu,
pomoć u radu s učenicima koji imaju poteškoća u čitanju i pisanju gdje ih

se motivira na način da napišu nešto o sebi i svojim interesima kreiranjem
svog home page-a ili vođenjem dnevnika učenja u kojem u obliku HTML
dokumenta upisuju što su taj dan naučili.
Korištenje WWW-a u pedagoške svrhe može se razviti u dva osnovna pravca:
tradicionalan pristup kod učenja na daljinu gdje se na WWW koristi

ponuđen courseware,
pretražuju se sadržaji dostupni na WWW-u, koji nisu stavljeni zbog

korištenja samo u obrazovnu svrhu, te nisu ni strukturirani kao klasični
courseware.
Najproduktivniji pedagoški pristup je kombinacija oba pravca, gdje studenti

koriste obrazovni materijal koji je strukturiran kao klasični courseware s
hiperlinkovima na dokumente o nekoj temi dostupnoj na Internetu. Također je
dobro ako i učenici samostalno prikupljaju informacije, te ih objedine na način
sličan klasičnim seminarskim radovima, ali sada ne više u "papirnatoj" nego u
elektronskoj formi.
Glavne prednosti WWW-a koje ga čine atraktivnim za upotrebu u obrazovanju

su: jednostavnost korištenja, hipertekstualne/hipermedijske i mrežne
mogućnosti, dostupnost programske podrške za klijente i za servere za različite
platforme, jednostavnost HTML i dostupnost besplatnih HTML editora,
interaktivnost preko obrazaca za unos podataka, skriptnih jezika, Jave, VRML-a,
itd.
4.3. Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu
Uporaba Interneta poželjna je u mnogim segmentima obrazovanja i Internet

se primjenjuje na mnogim razinama:

42
Međusobna razmjena (eng. Interpersonal Exchanges), pojedinci

razgovaraju elektronskim putem s drugim pojedincima ili s grupama
koristeći e-mail, mailing liste, news grupe, Internet bulleten boards, itd:
prijatelji putem e-maila (eng. Keypals) – studenti se dopisuju o temama

koje sami biraju,
globalni razredi (eng. Global Classrooms) – dva ili više razreda uče
zajedno na unaprijed zadanu temu,
elektronski nastup (eng. Electronic Appearances) – stručnjak iz nekog

područja kao gost kraće vrijeme sudjeluje u diskusiji putem e-maila,
diskusijske grupe i sl. i odgovara na pitanja učenika,
elektronsko mentorstvo (eng. Electronic Mentoring) – stručnjak iz nekog

područja duže vrijeme pomaže učenicima pri istraživanju neke teme,
pitanja i odgovori (eng. Question-and-Answer Services), postavljanje

pitanja na određenu temu,
personifikacija (eng. Impersonations) – svi ili neki sudionici diskusije

glume neku ličnost (npr. povijesnu, iz literature,…).
Prikupljanje informacija (eng. Information Collections), prikupljanje,

obrada i usporedba informacija:
razmjena informacija (eng. Information Exchanges), prikupljanje i

razmjena informacija na određenu temu,
kreiranje baze podataka (eng. Database Creation) – informacije se

organiziraju tako da ih mogu koristiti ostali učenici,
elektronsko izdavaštvo (eng. Electronic Publishing) – izdavanje

elektronskih časopisa,
"teleizleti" (eng. Telefieldtrips) – razmjenjuju se opažanja s izleta s

učenicima iz drugih krajeva,
udružena analiza podataka (eng. Pooled Data Analyses), analiziraju se i

uspoređuju podaci prikupljeni sa više mjesta (anketama, mjerenjima
u prirodi, itd.).
Problemski projekti (eng. Problem-Solving Projects):
traženje informacija (eng. Information Searches) – traže se rješenja

43
postavljenog problema,
elektronsko pisanje (eng. Electronic Process Writing) – učenici se uče

izražavati mišljenje pisanjem na neku temu ili kritičkim osvrtom na
neki napisani tekst,
slijedno kreiranje (eng. Sequential Creations) – više učenika ili grupa

kreira zajedno neki tekst ili sliku,
usporedno rješavanje problema (eng. Parallel Problem Solving) – isti

problem rješava više učenika, a na kraju se razmjenjuju rješenja i
metode rješavanja,
prividno okupljanje (eng. Virtual Gatherings) – okupljanje i diskusija o

nekoj temi u realnom vremenu,
simulacije (eng. Simulations) – imitiraju se stvarni događaji,
društveni projekti (eng. Social Action Projects) – diskutira se i

poduzimaju se akcije (npr. peticije, prikupljanje humanitarne pomoći,
itd.) u vezi sa stvarnim događajima u svijetu.
4.4. Sigurna uporaba Interneta (kod kuće i u školi)
Prilikom priključivanja na Internet, korisnikovo računalo postaje dijelom

Interneta i dodjeljuje mu se IP adresa po kojoj je u tom trenutku dostupno sa
svih drugih računala na Internetu, kao što su i sva druga računala dostupna
njemu. IP adresa jedinstvena je za svako računalo i predstavlja identifikacijski
podatak. S udaljene lokacije običan korisnik ne može saznati točno o kojem
računalu se radi samo po njegovoj IP adresi, ali taj podatak dostupan je
pružatelju internetskih usluga. Računala priključena na Internet izložena su
različitim vrstama rizika. Najznačajniji su pri tome:
neovlašten pristup podatcima pohranjenim u računalu,
prisluškivanje ili krađa podataka u prijenosu,
infekcija računalnim virusima,
aktivni napadi na računala radi njihova onesposobljavanja,
napadi na privatnost vlasnika odnosno korisnika računala.

44
Od svih navedenih vrsta rizika, djeca su najčešće izložena napadima na

privatnost u kojima se:
prijeti njihovim osjećajima, emocionalnom zdravlju i intelektualnom

razvoju,
ugrožava njihova tjelesna dobrobit i sigurnost.
Ostali problemi koji se javljaju su:
rizični odnosi u koje djeca mogu stupiti uspostavljajući kontakt s ljudima

loših namjera. Najbolje rješenje za ovo roditeljski odgoj i odgoj u
ustanovama koje djeca pohađaju. Djecu treba poučiti što sve mogu
doživjeti komunicirajući s nepoznatima putem Interneta, baš kao i u
stvarnom životu,
marketing – bitno je djeci onemogućiti da sama kupuju putem Interneta

kao i uvjeriti ih da ne daju nikakve osobne podatke poput kućne adrese,
telefonskog broja, lokacije škole koju pohađaju i sl. Ako postoji opasnost
da djeca neće poslušati savjete odraslih, postoje programi koji ih u tome
mogu onemogućiti.
Programski proizvodi tzv. blokatori web mjesta djeci onemogućavaju pristup

"rizičnim" web mjestima. No takav software ne rješava problem jer je ponekad
moguće da "povuče" sadržaje koji nisu primjereni jer su dvosmisleni ili prikriveni.
Također se zna dogoditi da neke sadržaje bez razloga diskriminira. Mjesta koja
nude dobre blokatore sadržaja mogu se naći na stranicama:
www.netnanny.com
www.surfwatch.com
www.cybersitter.com
www.cyberpatrol.com
Program Cyber Patrol može zaustaviti djecu u davanju osobnih informacija.

Program ChatGard sprječava dijete da pošalje tekst koji može biti upotrijebljen
za njegovo identificiranje, uključujući njegovo ime, e-mail adresu, adresu
stanovanja, telefonski broj, ime škole i sl. Program nadzire dužinu pristupa
Internetu koje korisnik sam određuje, tako što ograničava korištenje računala

45
tijekom: vremenskog razdoblja unutar jednog dana, ukupnog broja sati po

jednom danu, ukupnog broja sati tjedno.
Ujedinjeni narodi sudjeluju u rješavanju problema dječje sigurnosti na

Internetu. Njihova organizacija UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu) zadužena je za probleme Interneta. 1999. godine
organizirali su stručni skup o pedofiliji i dječjoj pornografiji na Internetu te
pokrenuli program pod nazivom "Ugrožena nevinost – djeca na Internetu" (eng.
"Innocence in Danger – Children Online") koji poziva vodeće stručnjake iz cijelog
svijeta da udruže svoje snage kako bi sva djeca imala siguran pristup Internetu.
Ispitivanje Eurobarometra (tehničkog instrumenta Europske unije) iz 2004.

godine, provedeno u zemljama sjeverne Europe na uzorku djece u dobi između
9. i 16. godine, pokazalo je kako je 44% djece koja koriste web naletjelo na neku
pornografsku stranicu, 25% njih je primilo materijale s pornografskim sadržajem,
30% je vidjelo stranice sa slikama nasilja, a samo je 15% njihovih roditelja
izjavilo da su upoznati s aktivnostima vlastite djece. Ovome se može dodati i
podatak od 14% djece koja su izjavila kako su se već susreli s barem jednom
osobom upoznatom putem web-a.
Zbog ovih se opasnosti ne bi smjelo braniti djeci pristup Internetu, već bi se

zaštita trebala zasnivati na pravilnoj edukaciji. Najbolja obrana protiv svih
potencijalnih rizika i opasnosti s Interneta je ispravna edukacija roditelja i
učitelja, te izgradnja čvrstog odnosa s djetetom utemeljenom na uzajamnom
povjerenju.
Zaštita od zlonamjernih i neželjenih računalnih aplikacija
Zlonamjerni računalni programi su virusi (eng. virus), crvi (eng. worms) i

trojanski konji (eng. trojan horse). Ti programi nanose štetu računalu,
usporavaju vezu s Internetom i koriste računalo za širenje na računala drugih
korisnika Interneta. Posljedice napada mogu biti greške u radu programa,
ispisivanje određenih poruka na računalu, ometanje rada sistema, brisanje
određenih podataka, formatiranje diska, korupcija podataka. Postoje četiri
osnovna načina zaštite od zlonamjernih programa:

46
ne otvarati privitke u porukama od nepoznatih pošiljatelja odnosno otvoriti

ih tek nakon što ih se pregleda antivirusnim programom,
ne otvarati privitke u porukama poznatih osoba ako se ne zna što je u

njima; kod slanja programa i drugih datoteka u privicima elektroničke
pošte, u popratnom tekstu treba dovoljno opisati što se šalje da bi
primatelj znao o čemu se radi,
nadograditi antivirusni program i redovito ga ažurirati,
skenirati antivirusnim programom svaku disketu, datoteku i program s

Interneta prije nego se instalira na računalo.
Antivirusni program
Zadatak antivirusnog programa je prepoznati zlonamjerne aplikacije, spriječiti

infekcije i očistiti zaražene datoteke. Program provjerava datoteke tako što u
njihovom kôdu traži kôdove poznatih virusa. Kad prepozna zlonamjernu
aplikaciju koja se želi aktivirati, obično postavlja pitanje korisniku što želi
poduzeti: "obrisati", "očistiti", "karantenizirati" i "ignorirati".
Osobni Vatrozid (eng. Firewall)
To je aplikacija koja nadzire komunikaciju između računala i mreže i zadatak

joj je kontrolirati i ograničiti pristup računalu s Interneta.
Neželjene aplikacije su dialeri, spyware i adware. Njih se moguće riješiti uz

pomoć Čistača Neželjenih Aplikacija (eng. anti-spyware, anti-adware). Ti čistači
djeluju na sličnoj osnovi kao i antivirusni programi – prepoznaju unaprijed
određene definicije poznatih neželjenih aplikacija; štite privatnost korisnika i
zaštićuju njegovu e-mail adresu od neželjenih poruka. Kao i antivirusne
programe, i čistače neželjenih aplikacija potrebno je redovito ažurirati.
Veliki problem korisnicima elektroničke pošte mogu predstavljati lančana

pisma, hoax-i i spam, koji zatrpavaju sandučić elektroničke pošte. Kod lančanih
pisama i hoax-a važno je ne prosljeđivati poruke prije nego se provjeri njihova
istinitost ili razmisli o mogućnosti događaja koji su opisani u njima. Za provjeru
je li određena poruka hoax, može se proslijediti na adresu hoax@cert.hr;
automatizirani program će obavijestiti pošiljatelja o rezultatu povratnom

47
porukom elektroničke pošte. Glavno pravilo kod rukovanja spam-om je ne

vjerovati dobivenoj poruci.
Ništa ne garantira stopostotnu sigurnost računala jer, bez obzira na sve linije
obrane koje se mogu instalirati, uvijek postoji mogućnost upada u sustav. Ali
stalnim ažuriranjem programa za zaštitu računala može se poboljšati sigurnost
računala.
Zaštita privatnosti
Jedno od glavnih sigurnosnih pitanja kada je riječ o djeci i Internetu, je

prikupljanje osobnih podataka korisnika. Na Internetu se podaci mogu prikupiti u
vrlo kratkom roku i iz velikog broja različitih izvora. Tehnologija omogućuje
prikupljanje podataka i bez znanja korisnika – koje web stranice korisnik
posjećuje, gdje živi, koliko vremena provodi na određenim web stranicama ili na
Internetu. Na temelju takvih informacija stručnjaci mogu vrlo brzo oblikovati
reklamnu poruku po mjeri korisnika. Baze podataka omogućuju oglašivačima da
se uz pomoć prikupljenih osobnih podataka približe ciljanoj skupini korisnika i
privuku njihovu pozornost. Podaci koje razne tvrtke putem Interneta prikupljaju
o korisnicima mogu se podijeliti u tri grupe:
praćenje interesa korisnika ili grupe korisnika i prikupljanje demografskih

podataka,
ustupanje podataka koji omogućuju identifikaciju korisnika trećim

osobama,
korisnici dobrovoljno ili automatski putem tehnologije daju svoje osobne

podatke.
Dobrovoljno davanje podataka odnosi se na ispunjavanje obrazaca u kojima se

takvi podaci traže – najčešće za pretplatu, nagradnu igru i sl. Važno je naučiti
djecu da ne odaju svoje osobne podatke i osobne podatke svoje obitelji te da,
prije nego daju neke informacije, za suglasnost pitaju roditelje. Web stranice su
dužne pribaviti suglasnost roditelja prije nego počnu prikupljati podatke koje
identificiraju djecu pojedinačno. Roditelji imaju pravo vidjeti djetetove podatke
koje web stranice čuvaju u svojim arhivama i zahtijevati njihovo brisanje.
Također, na web stranicama bi trebali biti napisani propisi o zaštiti privatnosti

48
koje roditelji mogu provjeriti i na temelju pročitanog odlučiti hoće li dopustiti

djeci da posjećuju te stranice ili ne.
Mrežni Bonton
Ponašanje na mreži zahtijeva od korisnika poštivanje određenih pravila. Na

Internetu, kao i u stvarnom životu, za djecu vrijede ista pravila:
ne razgovarati s neznancima, znači s ljudima koje dijete nije osobno

upoznalo,
biti pristojan i pokazati poštovanje prema drugim ljudima, ne služiti se

ružnim rječnikom, ne se upuštati u svađe i ne odgovarati na uvrede te
ružne ili prijeteće riječi,
ne pričati o svojim osobnim stvarima kao što su pravo ime i prezime,

adresa, telefonski broj, naziv i adresa obrazovne ustanove, imena roditelja
i prijatelja, lozinke i sl.,
potražiti pomoć roditelja kod svakog pitanja ili problema, svake nejasne
situacije ili otkrivanja nečeg novog i nepoznatog kada dijete samo nije u
mogućnosti procijeniti je li to dobro i korisno ili suviše opasno za njega.
Ne postoje stroga i pisana pravila o tome kako se treba ponašati na Internetu

ali se ipak svi pridržavaju nekih prijedloga koji bi se mogli nazvati nepisana
pravila. To se zove mrežni bonton ili netiquette. Neka od pravila mrežnog
bontona su:
1. Pročitati pravila
Prije ulaska u sobu za razgovor ili na forum, dobro je pročitati pravila

ponašanja kojima je propisano što se smije a što ne smije reći ili napraviti u tom
forumu. Isto tako, u sekciji FAQ (eng. frequently asked questions) nalaze se
korisne informacije i odgovori na već postavljena pitanja korisnika.
2. Razmisliti prije unošenja teksta
Uneseni tekst trebao bi biti kulturan, pristojan, i pravopisno točan, kako ne bi

izazvao uvredljiv ili vulgaran odgovor. Vrlo je lako biti pogrešno shvaćen, zato je
preporučljivo još jednom pročitati napisano prije nego što se pošalje, kako bi se

49
ispravile eventualne pogreške. Treba imati na umu da se primateljeva kultura,

jezik i smisao za humor možda razlikuju od korisnikovog. Mogu se koristiti i
simboli za osjećaje kako bi se naznačio ton, ali treba ih koristiti s mjerom.
3. Imati razumijevanja za tuđe pogreške
Ne treba biti kritičan prema drugima, pogotovo ako su početnici. Kad netko
učini pogrešku, bolje ju je zaboraviti ili mu pomoći odnosno odgovoriti privatno –
porukom adresiranom samo na njega, nego ispravljati njegovu pogrešku javno,
na forumu ili u sobi za razgovor.
4. Ne trošiti tuđe vrijeme i mrežne kapacitete
Spam-ovi, lančana pisma i hoax-i zatrpavaju sandučiće elektroničke pošte.

Prije slanja velikog broja priloga ili datoteke velike veličine, trebalo bi provjeriti je
li primatelj suglasan s tim.
5. Štititi tuđu privatnost
Kod slanja poruke elektroničke pošte na više različitih adresa, tuđe adrese
izlažu se pogledu većeg broja ljudi. Da bi se zaštitila njihova privatnost, treba
odabrati karakteristiku "bcc:" (blind carbon copy).
Računalna komunikacija osjećaja
U računalnoj komunikaciji teško je izraziti raspoloženja i osjećaje. Zato postoje

takozvani simboli za osjećaje (eng. smiley, emotion):
:) :-) smiješak; sretan
:-)) vrlo sretan
:-> vrlo veselo lice
:-D širok osmijeh; radostan i glasan
;-) ;) namigivanje
:-7 "kiseli" osmijeh
:-( namrštenost; tuga
:-(( vrlo tužan
:-P isplaženi jezik

50
:'-( :~~( plakanje
(:-O iznenađenje; šok
:-| %-) zbunjenost
:-|| ljutitost
:-/ neodlučnost
:-@ vrištanje
:-* poljubac
*** poljupci
@--->--- virtualna ruža
<):-) klaun
:-x : pssst! To je tajna!;
:ox šutim
<----- oznaka radnje
0:) anđeo
}:> vrag
Kod razgovaranja na mreži koriste se neke od slijedećih kratica:
AFK away from keyboard (napuštam tipkovnicu)
A/S/L age/sex/location (dob/spol/mjesto)
BAK back at keyboard (vratih se za tipkovnicu)
BBL be back later (vraćam se poslije)
BRB be right back (vraćam se odmah)
BTW by the way (usput)
B4N, BFN bye for now (zbogom za sada)
CU see you (vidimo se)
CUL, CUL8ER see you later (vidimo se kasnije)
CYO see you online (bit ćemo u vezi)
DIKU do I know you? (poznajem li te?)
EMFBI excuse me for butting in (oprosti/te što smetam)
EOM end of message (kraj poruke)
F2F face to face (licem u lice)

51
GA go ahead (nastavi)
IAC in any case (u svakom slučaju)
IC i see (razumijem)
ILU, ILY i love you (volim te)
JK just kidding (šalim se)
LTNS long time no see (dugo se nismo vidjeli)
LOL laughing out loud (glasno se smijati)
MorF male or female (muško ili žensko)
NP no problem (nema problema)
RL real life (stvarni život)
RP role play (glumljeni lik)
TAFN that's all for now (to je sve za sada)
WB welcome back (dobrodošao natrag)
WTG way to go! (bravo!)
W8 wait (čekaj)
WU? what's up? (što se događa?)
WUF? where are you from? (otkud si?)

52
4.5. Učenje i poučavanje na daljinu
4.5.1. Što je to učenje i poučavanje na daljinu?
Učenje na daljinu poznato je i pod nazivima e-learning, Web based

education, online learning, distance learning, distance education. To su pojmovi
koji se najčešće pojavljuju u literaturi i na internetu. Svi oni u osnovi upućuju na
oblik edukacije koji se koristi informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za
razvoj i isporuku nastavnih materijala od učitelja, profesora, voditelja tečaja do
studenta ili učenika te evaluaciju nastavnih materijala i nastavnog procesa.
Na internetu i u medijima sve se više koristi pojam „e-učenje“ (e-fizika, e-

kemija, e-biologija) koji se odnosi na učenje na daljinu. Zanimljivo je
napomenuti da „e“ u nazivu ponajprije znači elektronsko jer neposredno upućuje
na upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije, poglavito interneta.
U Hrvatskoj je izrazito teško prevoditi te nazive samo kao učenje na

daljinu jer uporaba interneta i učenje na daljinu putem interneta još uvijek nisu
ušli u široku primjenu pa se pod pojmom učenje na daljinu često
podrazumijevaju ostali načini takva obrazovanja kao na primjer dopisno
obrazovanje. Novi pojam e-učenje tijesno je povezan s projektima Vlade RH koji
se odnose na upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije u različitim
sferama društva. Stoga često susrećemo i pojmove e-vlada, e-katastar, e-
gruntovnica itd.2 CARNet,3 kao vodeća Hrvatska akademska istraživačka mreža,
upotrebljava pojam e-learning u svojim projektima izgradnje i provedbe e-
learninga u akademskoj zajednici.
Nove tehnologije uzrokovale su porast broja novih aplikacija za učenje na

daljinu i novih okruženja za učenje na daljinu. Na jednak su način uzrokovale
porast broja novih pojmova koji se u osnovi odnose na isto. Shodno tome, jedan
od stalnih problema bio je i ostao pravilan prijevod termina na koje sam nailazio
tijekom čitanja i rada na literaturi. Bilo je potrebno razgraničiti klasično učenje na
daljinu od učenja na daljinu putem interneta, web škole, virtualne škole i
2
Više na internetskim stranicama Vlade RH, http://www.vlada.hr
3
CARNet – Hrvatska akademska istraživačka mreža; http://www.carnet.hr

53
naposljetku virtualnog razreda. Najčešće su to sveučilišta, udruge učitelja,

profesora ili institucije koje podržavaju i razvijaju učenje na daljinu pomoću
interneta, a koji raznovrsno oblikuju termine, objašnjavaju njihovo značenje i
uporabu, te definiraju određene pojmove vezane uz problematiku učenja na
daljinu putem interneta.
Uglavnom se svugdje upotrebljavaju sljedeći termini:
• “distance learning”
• “distance teaching”
• “distance education”
• “teleeducation”
• “cybereducation”
• “online education”
• “virtual learning”
• “virtual school”
• “virtual college”
• “Web school”
• „e-learning“
• „e-school“
• „e-education“
• „Web-based education“
Najčešće je slučaj da se ti termini upotrebljavaju kao istoznačnice, pa se

tako distance learning i distance education upotrebljavaju kao sinonimi za
označavanje onoga što bi netko nazvao učenje na daljinu. Ipak, L. R. Porter
razdvaja ta dva naziva dajući prednost nazivu distance learning: “Iako mnogi
pedagozi češće upotrebljavaju pojam distance education, ja upotrebljavam
distance learning kako bih označila proces pouke i proces obuke”. Pritom je
potrebno obratiti pažnju na činjenicu da oni autori koji pišu o učenju na daljinu
putem interneta ne spominju uvijek internet u terminima kojima se koriste.
Podrazumijeva se da pod distance learning oni imaju na umu učenje na daljinu
putem interneta. Sredinom 90-ih godina 20. stoljeća pojavljuje se pojam
napredno distribuirano učenje (advanced distributed learning), koji brzo usvajaju
mnoge organizacije. U različitim obrazovnim zajednicama, u kojima je učenje na
daljinu i rođeno, provedene su revizije definicije, uključujući znanost poučavanja

54
na daljinu i njen proizvod, učenje na daljinu.
Ovdje smo se dotakli i pojma obrazovanje. Podrazumijeva se da pod

nazivom učenje na daljinu putem interneta zapravo mislimo na proces učenja i
poučavanja, jer kao pedagog razlikujem učenje koje može biti neorganizirano
(neformalno), i zapravo je proces koji traje cijeli život, od učenja, poučavanja
(obrazovanje), koje je organiziran sustav u kojemu se sustavno i organizirano uči
i poučava. Najčešće je učenik taj koji uči dok je profesor poučavatelj, tj.
prenositelj znanja. Naravno, to su već jezični problemi koji nisu izravno povezani
s temom rada. Stoga ću se koristiti pojmom učenja i poučavanja putem
interneta, jer obuhvaća elemente učenja i poučavanja kao i pojmove za sve one
koji sudjeluju u procesu učenja i poučavanja, učitelje i učenike, odnosno
korisnike. Korisnici su svi oni koji se koriste sustavom učenja i poučavanja na
daljinu.
4.5.2. Definicija učenja i poučavanja na daljinu
Danas se učenje na daljinu (učenje i poučavanje) najčešće veže uz pojam

interneta koji svojim kontinuiranim razvojem omogućuje sve bržu i sve
kvalitetniju komunikaciju među ljudima.
Različite su udruge i pojedinci definirali učenje na daljinu na sebi svojstven

način, a ja ću ovdje navesti neke:
- Američko udruženje ASTD:4 „nastavni sadržaji ili aktivnosti isporučene ili

omogućene uz pomoć elektroničke tehnologije“.
- Američko društvo za obrazovanje i razvoj:5 „edukacijska situacija gdje su

instruktor (profesor, voditelj) i studenti odvojeni vremenom i mjestom. Edukacija
kroz treninge ili tečajeve odvija se uz pomoć sinkrone i asinkrone komunikacije,
uključujući tekst, grafiku, audio i video materijale, CD-ROM, online, video i audio
konferencije, interaktivni TV i FAX uređaje.“
4
ASTD (American Society for Trainers and Development), 2001., http://www.astd.org/astd 17.05.2006.
5
Kaplan-Leiserson (2000.) American Society for Training and Development
http://www.learningcircuits.org/glossary.html 15.01.2005.

55
- Zirkle: “aplikacije i procesi“ koji se koriste u učenju na daljinu kao web

podržano učenje, računalno podržano učenje, virtualne učionice…
- Web Based Learning Resources Library6: „sustav i proces u kojemu su

učenik i učitelj na različitim mjestima.“ Upotrebom interneta, te novih generacija
aplikacija, učenje na daljinu uključeno je u novi model koji omogućuje visoku
kvalitetu i više fleksibilnosti. Zbog toga je prikladnije učenje na daljinu zvati
„distribuirano učenje“. Ključni element te definicije jest prostorna udaljenost
učitelja i učenika, te pojam „distribuirano učenje“.
- Holmberg: „Pojam učenje na daljinu pokriva različite oblike učenja na

svim razinama koji nisu pod kontinuiranim i neposrednim nadzorom tutora, niti
su tutori zajedno sa svojim učenicima/studentima u učionicama ili u istoj
ustanovi/zgradi, ali koji, usprkos tome, uživaju dobrobiti planiranog vođenja i
poučavanja (kakve su tipične za) obrazovne organizacije.“7
- Keegan pojam učenje na daljinu određuje ključnim elementima:8
• izdvojenost učitelja i učenika

• upotreba medija
• mogućnost dvosmjerne komunikacije
• utjecaj na edukacijski sustav
• djelovanje kroz industrijsku bazu
- Moore i Kearsley: „Učenje na daljinu je planirana nastava koja se

normalno odvija s udaljenog mjesta, što upućuje na upotrebu specifičnih
instrukcijskih tehnika, specifične provedbe edukacije i posebnih metoda
komunikacije uz pomoć elektroničkih medija. Elektronički mediji omogućuju i
posebne tehnike dizajniranja nastave i drugih specifičnih organizacija,
administracije, dogovora i sl.“9
- Kalifornijski projekt učenja na daljinu: "Distance Learning (DL) je sustav
6
Web Based Learning Resources Library (http://www.knowledgeability.biz/weblearning/ ), 15.05.2006.
7
Desmond Keegan je administrator projekt na „Kernel For Distance Learning“
http://www.nki.no/eeileo/index.htm projektu http://www.umuc.edu/ide/seminar/bios/holmbe-b.html
8 http://www.ascilite.org.au/aset-archives/confs/olnt90/keegan.html
9 http://www.uni-oldenburg.de/zef/cde/found/w7essays.htm 18.02.2006.

56
poučavanja koji povezuje učenika s nastavnim resursima. Učenje na daljinu

omogućuje edukacijski pristup prema učeniku koji nije uključen u edukacijske
institucije i može proširiti njegove mogućnosti. Implementacija učenja na daljinu
je proces koji koristi dostupne resurse, te može uključiti i nove tehnologije.“10
Većinu definicija koje je moguće pronaći u literaturi možemo podvesti pod

zajedničku nazivnik: „Učenje na daljinu predstavlja formalno i neformalno
obrazovanje, treninge i tečajeve koji se odvijaju kroz individualne i grupne
aktivnosti, nastavne procese za čije odvijanje se koriste informacijsko-
komunikacijske tehnologije (internet, intranet, ekstranet, CD-ROM, videokazete,
DVD, TV, GSM telefon, PDA itd.)“
U formalnom smislu učenje na daljinu (učenje i poučavanje) uključuje

brojne modele obrazovanja podržane informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom čija je svrha priprema, distribuiranje, provedba i evaluacija učenja
na daljinu.
4.5.3. Učenje i poučavanje na daljinu - povijesni razvoj
Prvi dokumentirani podaci o učenju i poučavanju na daljinu sežu u 18.

stoljeće, točnije 1728. godinu, kada je izvjesni Caleb Philips objavio oglas u
kojemu nudi program obrazovanja na daljinu iz stenografije.11 Prvi ozbiljni
programi učenja na daljinu javljaju se u Velikoj Britaniji 1840. godine. Isaac
Pitman eksperimentira s programom učenja na daljinu također iz stenografije.
Program učenja na daljinu iz korespondencije i jezika javlja se već 1856. godine i
veže se uz profesore Charlesa Toussainta i Gustava Langenscheidta. Prvo
sveučilište koje je ponudilo program učenja na daljinu je Cape of Good Hope,
1873. godine, u Engleskoj.12
10
California Distance Learning Project http://www.cdlponline.org/index.cfm?fuseaction=whatis 18.02.2006.
11
Distance Education Timeline: Center for Christian Distance Education,
http://www.bakersguide.com/Distance_Education_Timeline/ , 18.02.2006.
12
op. = Distance Education Timeline: Center for Christian Distance Education,
http://www.bakersguide.com/Distance_Education_Timeline/ , 18.02.2006.

57
Slika1: Povijesni razvoj učenja na daljinu
Dopisno obrazovanje najčešće je obuhvaćalo sljedeće kategorije:
• tečajevi iz predmeta namijenjenih pripremanju sudionika za stjecanje

formalnih diploma
• stručni tečajevi i predmeti iz područja tehnike i tehnologije
• općeobrazovni tečajevi
• tečajevi za hobi i slobodno vrijeme.
Različiti dopisni tečajevi i slični projekti pokušali su zamijeniti ili nadopuniti

klasični oblik obrazovanja u učionici.
Razvojem tehnologije u proces učenja na daljinu uključili su se i ostali

komunikacijski mediji (Slika 1) kao radio 1922. godine na Pennsylvania State
College, zatim televizija 1934. godine na State University (SAD); telefon 1965.
godine na University of Wisconts (SAD); videokazete 1984. godine National
Technological University (SAD); telefaks uređaj. Računala uvodi 1984. godine
Electronic University (SAD) s prvim on line tečajem na vlastitom programu za
DOS i Commodore 64 računalo. U posljednjem desetljeću s ciljem učenja na

58
daljinu sve se više koristi i internet (Slika 2).
INTERNET
MULTIMEDIJSKO
RAČUNALO
FAX
STUDENT
UČITELJ VIDEO
TELEVIZIJA
TELEFON
Slika2. Razvoj učenja na daljinu
Do pojave računala u obrazovanju na daljinu nezamjenjiv je medij bila

knjiga. Knjigom se moguće služiti svuda, na radnom mjestu, kod kuće, na
putovanju. Putem udžbenika moguće je prikazati sve sadržaje i usvajanje
sadržaja prilagoditi tempu učenja i shvaćanja svakog studenta. Ako student nije
shvatio ili naučio pojedinu nastavnu cjelinu, uvijek se može vratiti nekoliko
stranica i utvrditi nastavni sadržaj.
Osobna računala spojena na internet uvelike umanjuju važnost knjige.

Naime, danas se često koriste prijenosna računala s mogućnošću spajanja na
internet pomoću kojeg student može u svako doba doći do neke informacije,
pročitati neku stranicu “gradiva”. Također, vrlo je jednostavno ponavljanje
nastavnih sadržaja, “listanje” se ostvaruje pritiskom na tipku “miša”. Jedina
prednost koju je knjiga kao medij zadržala jest dostupnost svakom studentu.
Ipak, razvojem tehnologije i kontinuiranim padom cijena informatičke opreme ta
se prednost kontinuirano smanjuje pa prijenosna računala danas zamjenjuju
klasične radne stanice.
Ovisno o ciljevima obrazovanja na daljinu i edukacijskim sadržajima

59
učenje se nastojalo nadopuniti i izravnim kontaktom profesora i studenta. Tako

nakon što je student savladao nastavne (edukacijske) sadržaje te ispunio sve
zadatke koji su mu postavljeni, pozvan je da posjeti sveučilište kako bi se
upoznao s profesorima i ustanovom, ali i kako bi pristupio rješavanju završnog
testa radi dobivanja svjedodžbe.
Vrlo je rano uočeno da programima učenja na daljinu ne mogu pristupiti

svi ljudi. Učenje na daljinu zahtijeva od studenta neke osnovne postulate. Jedan
od osnovnih uvjeta jest, naravno, pismenost. Također, za određene programe
nužno je imati svjedodžbu o završenom osnovnom obrazovanju ili nižim
stupnjevima obrazovanja. Pismenost je, do uvođenja računala u učenje na
daljinu, podrazumijevala čitanje i pisanje, dok se danas za pristup programima
učenja na daljinu potpomognutog računalom tom pojmu pridodala i informatička
pismenost.
Naravno, pismenost nije jedini uvjet za uspješno obrazovanje na daljinu.

Neophodna je i vrlo bitna odgovarajuća motivacija te interes za određeno
područje. U psihologiji i didaktici to opisuju sintagmom “mentalna kondicija”, što
označava osposobljenost za sudjelovanje u nastavi na daljinu.
Osnova učenja i poučavanja na daljinu jest komunikacija koja se odvija

između profesora i studenta. U početku je ta komunikacija bila vezana uz papir
kao medij. Razvojem telekomunikacija i telekomunikacijske infrastrukture,
telefon i telefaks zauzimaju važnu ulogu u učenju na daljinu. Danas se
telekomunikacije koriste za spajanje na internet. Radio i televizijska
komunikacija također imaju svoju ulogu u učenju na daljinu. Vrlo rano su se na
sveučilištima izgrađivali televizijski centri koji su korišteni u edukacijske svrhe,
odnosno za programe učenja na daljinu (Sveučilište Stanford izgrađuje svoju
obrazovnu televizijsku mrežu 1968. godine).13
Razvojem interneta pojavljuje se plodna sredina za distribuiranje, razvoj i

unaprjeđivanje učenja na daljinu. Multimedijsko računalo spojeno na internet,
mogućnost videokonferencije, prikaz video i audio materijala on line, omogućuju
internetu da zauzme vodeće mjesto u distribuciji programa učenja na daljinu.
13
Distance education Timeline, http://www.ccde.org/timeline.cfm

60
Kako bi prikazali razvoj učenja na daljinu autori poput Garrisona kreirali su

konceptualni model razvoja učenja na daljinu kroz četiri + 1 generacija.
4.5.3.1 Prva generacija
Pod prvom generacijom učenja na daljinu smatra se vrijeme kada je

učenje na daljinu imalo značajke industrijskog modela organiziranog kroz
ekonomske elemente s ciljem postizanja strogo ekonomskih učinaka, te sa
strogom rukovodnom kontrolom.14
Karakteristike prve generacije su:
• instrukcijski dizajn prve generacije je pod utjecajem biheviorističke teorije

učenja
• nosioci su predmetni nastavnici ili profesori koji imaju isključivo iskustvo u
tradicionalnom nastavnom procesu
• grafički umjetnici ilustriraju složene, konzistentne i grafički poticajne
materijale
• urednici prevode sav materijal na jezik koji razumije ciljana skupina
• rukovoditelji projekta upravljaju proračunom i rasporedima kako bi
omogućili suradnju i koordinaciju različitih sastavnih dijelova tečaja.
Svi materijali, posebice materijali za pomoć, izrađeni su kao povratna

informacija između odsutnog instruktora i neovisnog studenta. Pedagoški pristup
prve generacije ima biheviorističke elemente: brojivost, opažanje itd. Osobina
prve generacije može se opisati kao maksimalna sloboda i neovisnost studenta.
Studenti ne moraju čekati specifično vrijeme tijekom godine kako bi započeli s
aktivnostima (početak studija, polaganje ispita i sl.). Studenti mogu organizirati
svoje vrijeme samostalno, a tempo studiranja određuju sami, neovisno o drugim
studentima (grupi). Takva organizacija implicira individualni rad, neovisan o
ostalim elementima (profesor, vremenske aktivnosti, grupa itd.). Potrebno je
napomenuti da učenje i poučavanje nije izoliran čin izvan sustava koji priprema,
organizira i provodi edukacijski proces. Zbog toga se pod neovisnim oblikom
14
U literaturi se najčešće spominje Tayloristova podjela rada, vidi:
http://hum.sagepub.com/cgi/content/abstract/52/1/67?ck=nck

61
(individualnim oblikom) podrazumijeva korištenje asinkroniziranih elemenata kao

što su elektronička pošta, samostalno učenje uz pomoć interneta ili CD-Roma,
dok je u prvoj generaciji to bio telefon. Prva se generacija odlikuje vrlo
jednostavnim prebacivanjem sadržaja na mrežu korištenjem e-learning
konteksta, izgleda, boja i drugih grafičkih elemenata te na taj način mijenja
dotadašnje poimanje nastavnih materijala. Ta promjena materijala uvelike koristi
prednosti medija za distribuciju. Samostalni materijali prve generacije još se ne
koriste u potpunosti prednostima i mogućnostima hipertekstualnog sustava
mreže.
4.5.3.2 Druga generacija
Druga generacija uključuje eru koja omogućuje bolji i brži pristup

podacima kroz rasprostranjene širokopojasne medije15, tehnologije poput radija,
televizije, video i audio materijala. Drugu generaciju opisuju sljedeći elementi:
• prihvaćanje kognitivne teorije učenja

• daljnji razvoj neovisnog učenje, posebice neovisnog u odnosu na mjesto
učenja (korištenje radijske i televizijske tehnologije)
• napredak u kreiranju interaktivne računalno podržane nastave putem
korištenja simulacija, multimedijskog vježbanja i ponavljanja
• daljnji razvoj samostalnog učenja na webu, potpomognut CD-ROM-om ili
DVD-om.16
Uključivanje televizijske i radijske tehnologije omogućilo je prikazivanje

materijala koji su nastali pri posjetima laboratorijima, podmorju ili svemiru. Tako
snimljene i pripremljene materijale vrlo je jednostavno prikazati polazniku
(studentu) bez obzira na mjesto boravka. U drugoj generaciji razvijaju se alati
koji podržavaju računalno-potpomognuto učenje putem korištenja simulacija,
multimedija, uvježbavanja i praktičnih radova, kao i korištenja materijala za
samostalno učenje i rad na web-u. Posebice se to odnosi na interaktivne
materijale. Koriste se sustavi koji omogućuju razvoj centraliziranih sustava za
15
Broadcast media
16
Pogledaj pojam „Hibridni sustavi“.

62
distribuciju edukacijskih objekata kao na primjer MERLOT.17 Ti se sustavi koriste

alatima za pretraživanje, pristup i korištenje sadržaja za učenje na daljinu.
4.5.3.3 Treća generacija
U trećoj generaciji koriste se sve prednosti i mogućnosti sinkrone i

asinkrone interakcije koje omogućuju različite informacijsko-komunikacijske
tehnologije kao što su audio, video i računalne videokonferencije. Razvoj mrežne
infrastrukture unaprjeđuje mogućnosti za kvalitetno korištenje asinkrone i
sinkrone komunikacije u usporedbi s prijašnjim generacijama. Treća generacija
prihvaća elemente konstruktivističke teorije učenja koja upućuje na mogućnost
da studenti kreiraju znanje individualno ili kao članovi grupe.
4.5.3.4 Četvrta generacija
Neki autori smatraju da četvrta generacija predstavlja kombinaciju svih

prethodnih generacija koja se razvijala kroz elemente interneta (mreže).
Razvojem mogućnosti interneta (povećanje propusne moći, brzina itd.)
18.
omogućila je razvoj računalno posredovanih komunikacija (CMC). Osim razvoja
računalnih mreža došlo je do snažnog razvoja i osobnih računala koja su postala
dovoljno jaka da mogu podržavati niz procesa, posebice zahtjevnih Java
programa. Novi alati omogućili su značajan razvoj novih modela učenja i
poučavanja na daljinu, posebice integrirane kroz CMC (poput WebCT, Moodle,
Blackboard itd) i druge web-resurse.
4.5.3.5 Peta generacija
Petu generaciju opisuje prof. Taylor19 kao „inteligentnu s fleksibilnim

modelom poučavanja“. Prethodne generacije koristile su pristup materijalima
putem sinkrone i asinkrone komunikacije, a u ovoj generaciji potrebno joj je
dodati ključan element kao „inteligentnu funkciju“. Pod inteligentnom funkcijom
autor opisuje „korištenje automatskog odgovora na najčešće postavljena pitanja
17
http://www.merlot.org/merlot/index.htm
18
CMC – Computers Mediated Communications
19
James C Taylor profesor na The University of Southern Queensland

63
i integraciju kroz pristup preko „portala servisa i resursa“. Opisuje razvoj pete
generacije integracijom administrativnih sustava i sustava pomoći i instrukcijskih
komponenti. Osim razvoja inteligentnih elemenata dolazi i do razvoja pedagoških
inovacija. Koriste se pedagoški agenti koji omogućuju voditelju (učitelju)
uključivanje različitih elemenata (podsustava), kao na primjer napredno
pretraživanje, navigaciju, elemente semantičkog weba, elemente umjetne
inteligencije itd.
Potrebno je napomenuti da ne postoji točan vremenski slijed generacija. Često

se elementi generacija međusobno isprepleću što ponajprije ovisi o ciljevima i
zadacima obrazovanja, voditelju obrazovanja, ali i znanju i mogućnostima
korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije.
USDLA20 – Američko udruženje za učenje na daljinu kreiralo je genealogiju

učenja na daljinu opisujući svoj rani postanak od aplikacije komunikacijskih
medija (koje je omogućila tehnologija) do učenja uz pomoć računala i
elektroničkog učenja u posljednjih 120 godina (Slika 3.)
20
USDLA – United States Distance Learning Association je vodeće udruženje koje okuplja sve institucije,
sveučilišta, privatne tvrtke, vladine institucije koje se koriste učenjem na daljinu i promiču ga. Osnovano je
1989. godine. Organiziraj konferencije, edukacije i projekte kojima je cilj promicanje učenja na daljinu.
http://www.usdla.org

64
Učenje na daljinu
Učenje na daljinu
Dopisno obrazovanje omogućeno uz pomoć
IT tehnologije
E-edukacija
Obrazovanje
posredovano
računalom elektronički
potpomognuto
obrazovanje
računalno
zasnovani
treninzi (CBT) edukacija preko
online
satelita
učenje videokonferencijski
sustavi
instrukcije
zasnovane na medij elektronička
webu zasnovani na ploča
webu
video trake/
DVD
Slika 3: Genealogija učenja na daljinu
4.6. Posebnosti cjeloživotnog učenja i poučavanja na

daljinu
4.6.1. Učenje i poučavanje na daljinu
Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u procesu

obrazovanja neizbježna je. Jedna od mogućnosti nadopune klasičnog načina
poučavanja jest svakako e-obrazovanje, što ne znači njihovo međusobno
zamjenjivanje. Važna uloga e-obrazovanja jest osposobljavanje za cjeloživotno,
učenje kao i mogućnost boljeg individualnog pristupa, posebno u visokoškolskom
obrazovanju, kako u svladavanju nastavnih sadržaja tako i u konačnoj provjeri
znanja.

65
Imati jasnu strategiju i viziju od velike je važnosti za uspješno uvođenje i

korištenje modela e-obrazovanja. Dosadašnja iskustva i pokušaji uglavnom su
individualnog karaktera pa je stoga važno i pitanje trajnog ulaganja u tehničke
preduvjete, obrazovanje nastavnog kadra i svih osoba koje su uključene u proces
obrazovanja te problem cjelokupnog financiranja.
4.6.2. Učenje i poučavanje na daljinu u okviru akademske zajednice
Učenje/poučavanje na daljinu sve više ima značajnu i aktivnu ulogu unutar

sveučilišne zajednice. Kontinuirana je potreba za kvalitetnim sveučilišnim
znanjem, kvalitetnijom i učinkovitijom komunikacijom između profesora i
stuenata. Interakcija profesora i studenta, interaktivni nastavni materijali,
njihova ponovna uporabljivost sve su zahtjevi koji se postavljaju unutar
akademske zajednice koji se mogu kvalitetno provoditi uz pomoć sustava učenje
i poučavanja putem interneta. Razvojem i uvođenjem učenja i poučavanja putem
interneta omogućeno je otvaranje novih mogućnosti članica sveučilišta poput;
kreiranja i razvoja novih programa, otvaranja sveučilišta tržištu cjeloživotnog
obrazovanja, obučavanja, specijalističkih i subspecijalističkih programa.
Primjećuje se da sam pojam učenja i poučavanja na daljinu upućuje na nešto
novo i drugačije od dosadašnjeg načina rada na fakultetima. No, primjećuje se
također da se o poučavanju na daljinu govori s priličnom količinom neznanja s
obzirom na tehnologiju i način rada i poučavanja. Stječe se dojam da većina
profesora smatra da je dovoljno postaviti sve svoje nastavne materijale na web
te time ispuniti najvažniji zadatak e-obrazovanja. Nedovoljna upućenost i
nedovoljna edukacija profesora (standardi, nastavna tehnologija, instrukcijski
dizajn, oblici komuniciranja itd.) put su prema neuspjehu. Vrlo malo se piše i
upućuje na novu didaktiku (e-didaktiku) tako da profesori smatraju da znanja
koja su stekli u svojem dosadašnjem radu nisu dovoljna da se uhvate u koštac s
novim izazovima.
Sveučilište u Zagrebu izradilo je „Strategiju e-učenja“21 koja ima za cilj

kvalitetno uvesti taj oblik rada na zagrebačko Sveučilište.
21
http://www.unizg.hr/nastava_studenti/strategija_eucenja.html

66
Kao što je navedeno u uvodu: Strategija e-učenja ima zadatak:
• unaprijediti kvalitetu sveučilišnog obrazovanja

• omogućiti nastavnicima i studentima ostvarivanje novih uloga u
obrazovnom procesu
• povećati konkurentnost Sveučilišta i sveučilišnih studijskih programa
• osposobiti studente za uporabu tehnologija cjeloživotnog obrazovanja.
Kako bi strategija bila uspješno provedena, sveučilište planira sljedeće

aktivnosti:
• unaprjeđenje formalno-pravnog i organizacijskog okruženja, osiguravanje

održivosti
• razvoj ljudskih potencijala
• podrška nastavnicima
• podrška studentima
• razvoj obrazovnih sadržaja
• razvoj temeljne i specifične arhitekture.
Strategija je vrijedna hvale i predstavlja dobar nastavak dosadašnjih

aktivnosti koje je provodio CARNet u okviru svojeg novootvorenog „Centra za e-
učenje“22 koji je otvoren krajem 2007. godine.
• promicanje i poticanje primjene informacijske i komunikacijske tehnologije

(dalje u tekstu: ICT), posebno e-učenja u sveučilišnom obrazovanju
• podrška i savjetovanje institucija, sastavnica Sveučilišta, nastavnika i
studenata u primjeni e-učenja, odnosno primjeni ICT-a u sveučilišnom
obrazovanju
• koordinacija i organizacijska i stručna podrška sveučilišnoj mreži za
promicanje i podršku e-učenju
• uspostava i održavanje središnjeg sveučilišnog virtualnog okruženja za e-
učenje i podrška uporabi toga sustava
22
http://www.srce.hr/ceu/

67
• predlaganje standarda i preporuka u području e-učenja na razini

Sveučilišta u Zagrebu
• praćenje i analiza razine i načina primjene e-učenja na Sveučilištu u
Zagrebu
• aktivno praćenje novih tehnologija i trendova u području e-učenja.
Centar ujedno djeluje i kao Središnji sveučilišni ured za e-učenje i izvodi

poslove iz svoje nadležnosti s ciljem učinkovitoga obavljanja zajedničkih
djelatnosti vezanih uz uvođenje i primjenu e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu.
E-learning u Hrvatskoj (projekt e-Otoci)
E-learning učenje temelji se na masovnom širenju, padu cijena Internet

usluga, velikim vremensko – troškovnim uštedama i mogućnošću širenja novih
znanja u praktički prostorno neograničenim uvjetima (udaljene destinacije,
otoci). Poseban problem u Hrvatskoj predstavlja školovanje učenika na otocima,
jer su im odjeljenja često vrlo mala, nema učiteljskog kadra itd. Mnogi ti
problemi riješeni su učenjem na daljinu kroz projekt e-Otoci.
4.6.3.Alati za e-learning
Alat za e-obrazovanje (eng. courseware tool) je računalni program (eng.

software) dizajniran isključivo za edukaciju. Izraz u sebi sadrži dva pojma:
course (tečaj) i software. Alat može biti u obliku CD-ROM-a, web stranice,
diskete, digitalnog udžbenika, programa za učenje i sl.
Courseware alati omogućuju učenje i poučavanje na daljinu pomoću određenih

konfiguracija sustava. Danas se koriste dvije konfiguracije: LCMS (eng. Learning
Content Management System) i LMS (eng. Learning Management System)

68
sustavi. LCMS i LMS sustavi imaju jednu zajedničku karakteristiku, a to je da su

web orijentirani uz potporu procesa učenja i poučavanja. LMS sustav predstavlja
programsku podršku koja omogućava potpuno administriranje procesa učenja i
poučavanja, a LCMS sustav omogućava oblikovanje, pospremanje, upotrebu i
ponovnu upotrebu sadržaja za učenje. Sadržaj za učenje je strukturiran u formi
granula znanja koje se nazivaju objekti učenja.
LMS sustav sastoji se od niza funkcionalnosti koje obuhvaćaju "isporuku" (eng.

delivery), praćenje, izvještavanje i administriranje sadržaja učenja, napredak
polaznika, kao i interakcije polaznika i mentora te polaznika međusobno. LMS se
može primijeniti u vrlo jednostavnim sustavima kao što je školsko okružje, pa
sve do državnih uprava i velikih kompanija. Ključni standard za implementaciju
LMS-a je SCORM.
Uobičajene funkcionalne mogućnosti LMS-a su:
Prijava i naplata – procesira, provjerava i autorizira prijavu te provodi

naplatu (u slučaju javnih portala) kod polaznika,
Upravlja procesom izvođenja obuke (tema, modula seminara),
Provodi testiranje – prva razina testiranja sastoji se od kviz pitanja uz

svaku jedinicu. Druga razina testiranja sastoji se od testova nakon
određenog broja lekcija ili modula, odnosno čitavog seminara,
Mentoring i praćenje tečaja, odnosno upravljanje virtualnom učionicom ili

napretkom pojedinačnog polaznika. Mentor određuje članove virtualne
učionice, prati napredak svakog člana na temelju statistika testova,
komunicira sa svim članovima ili pojedinačnim polaznicima. Zapisi o
praćenju i uspješnosti polaznika spremaju se u bazu podataka,
Korisničke funkcije omogućuju polazniku planiranje i praćenje vlastitog

razvoja putem obrazovnih lanaca, komunikaciju s mentorom,
koordinatorom ili ostalim članovima grupe. Te funkcije mu daju uvid u
statistike njegovog rada i u korištenje pomoćnih funkcija kao što su:
tehnička podrška, pomoć online, rječnik i sl,
Administratorske funkcije obuhvaćaju aktivnosti kao što su: kontrola

sadržaja, evidencija, praćenje i izvještaji, komunikacija, održavanje
pregleda modula i seminara, održavanje obrazovnih lanaca, back up i sl.

69
Pregled važnijih courseware alata
aTutor (Open Source Learning Content Management System – LMCS),
ahyCo (Adaptive Hypermedia Courseware),
Bazaar,
BlackBoard (Blackboard Learning System),
Claroline (Open Source LMS),
dotLRN (Open Source e-learning sustav razvije na MIT-u),
eCollege,
eLearner,
Eledge (Open Source LMS),
FirstClass,
IBM Workplace Collaboration Services (poslovno orijentiran LMS),
Lotus Learning Space (LMS),
Moodle (Open Source LMS),
WebCT (Blackboard Learning System).
AHyCo
AHyCo je prilagodljiv, hipermedijski LMS sustav za učenje putem WWW-a.

Dizajniran je na Fakultetu Elektrotehnike i Računarstva, Sveučilišta u Zagrebu.
Ima osnovne osobine prilagodljivih sustava:
temelji se na hipermediji (WWW-u),
sadrži model domene koji opisuje strukturu prostora znanja određenog

područja učenja,
sadrži model korisnika za pohranjivanje osobina studenata,
ima mogućnost prilagođavanja dijelova sustava na osnovu informacija u

modelu korisnika.
IBM Workplace Collaboration Services
IBM Workplace Collaboration Services je poslovno orijentiran LMS. Sukladan je

70
sa svim aktualnim normama za razmjenu podataka, a isporučuje se s naprednim

programom koje sadrži sučelje za unos i uređivanje sadržaja tečajeva. Tečajevi
se mogu uređivati i u drugim programima koji su sukladni normama. Ovaj LMS je
preveden na hrvatski jezik i jedan je od rijetkih koji imaju ugrađenu podršku za
kombinaciju učenja upotrebom alata za e-obrazovanje i učenja u učionici (eng.
blended learning). Prilikom organizacije tečaja moguće je unaprijed odrediti kada
će se nastava odvijati u učionici, pri čemu se pruža i mogućnost organizacije rada
s učionicama (npr. rezervacija učionica) kao i korištenja potrebnog nastavnog
materijala (npr. projektor, prijenosno računalo,...).
Moodle
Moodle je open source LMS alat. Besplatan je i ima podršku za dvije baze:
MySQL i PostgreSQL. Alat je vro jednostavan za korištenje s pristupačnim
sučeljem za učenike i učitelje i s malim zahtjevima za resursima računala na
kojem se izvršava. Preveden je na hrvatski jezik. Alat je stekao veliku
popularnost kod učitelja zbog svojih pedagoških temelja i velike prilagođenosti
akademskom okruženju.
WebCT
WebCT (Web Course Tools) je trenutno jedan od najboljih komercijalnih alata

za e-obrazovanje. Razvijen je na University of British Columbia 1995. godine za
potrebe sveučilišta (autori: Murray W. Goldberg i dr.). Nekoliko godina kasnije
razvoj i distribuciju preuzela je komercijalna tvrtka WebCT.
Vrlo je intiutivan za rad i sadrži mnogobrojne pomoćne alate za pomoć pri

učenju (linkovi, audio, video, rječnik, tražilica,...), a također i velik broj alata za
komunikaciju. Podrška za kreiranje i ocjenjivanje provjere znanja je na visokoj
razini, kao i statistički pregled postignutih rezultata. Pristup WebCT tečajevima je
autoriziran. Svaki učenik ili nastavnik imaju vlastito korisničko ime i lozinku za
pristup WebCT-u.

71
WebCT omogućuje:
obogaćivanje klasičnog tečaja multimedijalnim elementima (zvuk, slika,

Internet linkovi,…),
ocjenjivanje znanja učenika testovima i zadacima online (moguće je

pristupanje ispitu u različita vremena),
samoprocjena znanja za studente,
stvaranje indeksa i rječnika važnijih pojmova koji se pojavljuju u

lekcijama,
integriranje postojećih web resursa u tečaj,
komunikaciju polaznika tečaja međusobno i s učiteljem kroz forume ili

chat.
Cijena licence ovisi trenutnoj infrastrukturi, korištenju, budućim ciljevima

korisnika. Za zaposlenike znanstvenih institucija koje su članice CARneta
korištenje je besplatno.
Claroline
Claroline je open source alat za e-obrazovanje. Besplatan je, a licenca GPL

omogućuje korisniku prilagodbu i dorade programskog koda. Pomoću njega
mogu se stvarati nastavni sadržaji i aktivnosti, te izvoditi nastava. Za
zadovoljenje tehničkih preduvjeta za korištenje Claroline-a potrebno je imati
računalo na koje se može instalirati jedan od sljedećih operacijskih sustava:
Linux,
BSD,
Unix,
Windows (9x, Me, NT4, 2000, 2003, XP),
MacOS X.

72
Odabir alata
Kako bi učitelj odlučio koji alat izabrati, trebao bi znati koji su mu kriteriji
važni pri odabiru. Ono na što se obavezno mora paziti je da li određeni alat
podržava standarde za razmjenu podataka (npr. SCORM) i ako podržava, koji su
to standardi. Prije odabira "pravog" alata preporučljivo je posjetiti stranicu za
odabir odgovarajućeg alata:
http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/usporedba.
4.6.4.Standardi na području e-leraning-a
Najpoznatije organizacije koje se bave razvojem standarda za e-učenje su23:
AICC – Aviation Industry CBT Committee,
ADL – The Advanced Distributed Learning Initiativer,
IMS – IMS Global Learning Consortium,
IEEE/ LTSC – Institute of Electrical and Elactronics Engineers/(Learning

Technology Standards Comitee).
Vodećim na tom području u svijetu smatraju se IMS i ADL24.
25
IMS – INSTRUCTIONAL MANAGEMENT SYSTEM
Instructional Management System (IMS) je međunarodna organizacija koja se

bavi korporativnim obrazovanjem i formalnom edukacijom. Ima korijene u
projektu koji se zove National Learning Infrastructure Initiative, koje sponzorira
organizacija za promociju obrazovnih tehnologija (danas se zove Educause).
Doprinosi razvoju mnogih standarda koji se koriste u svijetu. Promovira e-
learning i cilj joj je razviti svestranu i prenosivu tenologiju učenja na daljinu
primjenom ICT-a.
23
Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatović, M., op.cit. str.151
24
Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatović, M., op.cit., str. 151
25
Löw, Z., Prvi hrvatski LMS, godina 2, broj 8, Zagreb, 2002.

73
THE ADVANCED DISTRIBUTED LEARNING INITIATIVER26
The Advanced Distributed Learning Initiativer (ADL) je organizacija koja

promovira standarde kroz svoj koncept nazvan Sharable Content Object
Reference Model, poznat kao SCORM. ADL je u velikoj mjeri pomogao
proizvođačima LMS-a u testiranju i implementaciji e-learning tehnologije
bazirane na SCORM-u, što je rezultiralo u sve većem broju proizvoda koje su
bazirane na ovom setu standarda.
AICC – AVIATION INDUSTRY CBT COMMITTEE27
Aviation Industry CBT (Computer-Based Training) Comitee (AICC) je

međunarodno udruženje koje se bavi standardizacijom na području učenja
pomoću računala. AICC definira smjernice za avioindustriju u razvoju, dostavi i
procjeni računalnog učenja i srodnih tehnologija (od 1988. godine). Budući da
AICC standardi nisu vezani usko uz avioindustriju, mogu se primijeniti i šire na
sve oblike učenja pomoću računala. To je ujedno i jedini otvoreni standard, a
usko surađuje na doradi standarda s drugim organizacijama za standardizaciju
kao što su IMS, ADL, i IEEE/LTSC. Trenutno se smatra standardom budući da ga
podržava velik broj tvrtki koje su ključne u učenju pomoću računala.
IEEE/LTSC (LEARNING TECHNOLOGY STANDARDS COMITEE)28
Ova IEEE grupa zadužena je za definiranje standarda, smjernica i preporuka

na području učenja pomoću računala. Cilj grupe je definiranjem standarda
omogućiti komunikaciju između programa za izradu sadržaja i usluga vezanih uz
njih. U izradi standarda surađuje se s IMS-om i AICC-om.
SCORM STANDARD
SCORM – Shareable Content Object Reference Model je skup tehničkih

specifikacija baziranih na radu AICC, IEEE LTSC i IMS Global Consortium
26
Löw,Z.,op.cit.
27
Referalni centar za odabir alata za e-obrazovanje, Odabir alata za e-obrazovanje
28
Referalni centar za odabir dabir alata za e-obrazovanje, Odabir alata za e-obrazovanje

74
organizacija. To je standard koji sustavima za učenje putem Interneta

omogućava pronalaženje, uvoz, dijeljenje, ponovnu upotrebu i izvoz sadržaja na
standardiziran način. Ukratko, SCORM omogućava isporuku e-learning objekata u
pravilnom slijedu i praćenje i izvještavanje napretka polaznika.
Osnovni termini SCORM-a su29:
LMS – Learning Managment System,
Learning Object (reusable object, educational object, content object,

chunks, nuggets, SCO – Shareable Content Object).
Ključni zahtjevi standarda obuhvaćaju:
reupotrebljivost sadržaja (eng. content reusability), gdje je sadržaj

nezavisan o kontekstu učenja te se može upotrijebiti u brojnim
situacijama,
međusobnu izmjenjivost (eng. interoperability) gdje se nastavne

komponente razvijene na jednoj lokaciji mogu koristiti na drugoj lokaciji,
bez obzira na platformu i pripadni set programskih alata,
dostupnost (eng. accessibility) gdje je moguć pristup nastavnim

komponentama sa jedne udaljene lokacije kao i njena isporuka na mnoge
druge lokacije,
trajnost (eng. durability) – neprestano korištenje nastavnih komponenti

bez potrebe za ponovnim oblikovanjem ili ponovnim kodiranjem u slučaju
promjene tehnologije.
SCORM standard se sastoji od tri dijela30:
Overview – modela, vizije i budućnosti,
Content Aggregation Model koji opisuje kako posložiti e-learning sadržaj

tako da se njegovi dijelovi mogu ponovo upotrijebiti (eng. reusability) i da
bude omogućena izmjenjivost dijelova sadržaja (eng. interoperability).
29
Bodrožić, Lj., E-learning, Split, 2003.
30
Bodrožić, Lj., op.cit.

75
Sastoji se od tri specifikacije:
Learning Object Metadata – opisuje što predstavlja sadržaj, čije je

vlasništvo, cijenu (ako postoji), tehničke zahtjeve, namjenu itd.,
XML "binding" – kako kodirati tag-ove u XML-u da budu čitljivi,
IMS Content Packaging – opisuje kako se slaže kolekcija learning

objects-a i njihovih metapodataka, te kako se sadržaj isporučuje
polaznicima.
Run Time Environment – opisuje način na koji se sadržaj pokreće i način

na koji se vrši praćenje napretka polaznika i izvještavanje. Propisuje dvije
stvari:
API – komunikacija između sadržaja i LMS-a se radi standardom

propisanim funkcijama, bez obzira na alate kojima se sadržaj kreira,
Data model – specifikacija što je sadržaj komunikacije između sadržaja i

LMS-a. Ovdje se pohranjuju podaci o pojedinoj lekciji (SCO-u) za
svakog korisnika i spremaju rezultati interakcija korisnika sa SCO-
om.
Objekti učenja (eng. Learning Object)
Objekti učenja nastali su da bi se nastavni sadržaji mogli razdvojiti u elemente

ili module koji se mogu koristiti kao jedinice u procesu učenja, a koje se mogu
spajati u veće cjeline.
Objekti učenja se mogu definirati kao podaci područnog znanja koji se koriste
u sustavu za e-learning. Objekt učenja se mora stvoriti i autorizirati, mora se
moći pospremiti, katalogizirati, prikupiti, isporučiti. Objektima učenja stvara se
struktura nastavnih sadržaja koje učenik mora u procesu učenja i poučavanja
usvojiti kod stjecanja znanja i vještina o izabranom područnom znanju.
Razmjenu objekata učenja moguće je ostvariti jedino uz upotrebu informacija

koje opisuju njihovu strukturu i svojstva. Ove opisne informacije nazivaju se
metapodaci (eng. metadata – podaci o podacima) ili još preciznije metapodaci
objekata učenja. Metapodaci podržavaju traženje, otkrivanje i pregledavanje
objekata učenja. Zbog toga što različiti sadržaji zahtijevaju različite vrste
računalnih poslužitelja objekti učenja mogu biti pospremljeni na različitim

76
računalnim poslužiteljima.
Objekti učenja prema IEEE definirani su kao "bilo koji tip entiteta koji se može
višestruko koristiti ili referencirati tijekom procesa učenja podržanog
tehnologijom". Potreba za definiranjem objekata učenja, došlo je zbog potrebe
unificiranja sadržaja te mogućnosti prijenosa na različite platforme. Kako broj
objekata za učenje može biti velik, uvedena je hijerarhija po veličini objekata.
Objekti za učenje koji su niže razine ulaze u sastav objekata više razine.
AICC je ponudio referentnu strukturu s deset razina u koju uključuje:

curriculum (skup srodnih tečaja), tečaj, poglavlje (smislena dekompozicija
tečaja), podpoglavlje (smislena podjela poglavlja), modul (logički skup, lekcija),
lekcija (obično traje 20 do 60 minuta), tema (logička podjela lekcije). Tema je
iskazana dinamičkom strukturom u kojoj sudjeluju: sekvenca, prikaz na monitoru
računala i konačno objekt učenja. AICC-ove preporuke dopuštaju da se pri
oblikovanju tečaja specificira njegovo dinamičko ponašanje definirajući
preduvjete pristupa (koji mogu ovisiti o stanju drugih elemenata ili završenom
stupnju). Na primjer, jednostavni preduvjet za pristup drugoj lekciji može biti
kompletno izvršenje prve lekcije.
IMS predlaže hijerarhiju po kojoj je objekt za učenje (eng. Reusable Learning

Object – RLO) skup od 7 ±2 osnovnih najmanjih objekata (eng. Reusable
Information Object – RIO) koji su zajedno grupirani s ciljem da korisnik nešto
nauči. RLO se označava kao tema, a RIO kao dio, jedinica unutar teme. Svaki
RLO sadrži i metapodatke koji detaljnije opisuju njegovu strukturu (naslov,
karakteristike, funkcije, objekte). Svako RLO bi morao omogućavati provjeru
novostečenih znanja.
4.6.5.Tehnologije za realizaciju e-learning-a
Za realizaciju e-learninga koriste se brojne tehnologije i njihove kombinacije.

Neke od njih su:
web materijali za učenje,
web stranice,
e-mail,

77
simulacije,
virtualna učionica,
Eportfolio (E-mapa),
PDA (Personal Digital Assistant),
mp3,
screencast,
web whiteboarding,
mulitmedijalni CD-ROM-ovi,
discussion boards,
blog,
wikipedia,
tekstualni chat,
igre.
Web materijali za učenje
U početku su web materijali za učenje bili dostupni na Internetu preko linkova.

Nakon niza godina gomilanja takvih stranica i linkova, počeli su se izgrađivati
Learning Management System (LMS) sustavi koji danas sadrže online nastavu,
nastavne sadržaje, razne aktivnosti i dr.
E-mail
E-mail ili elektronička pošta predstavlja asinkroni oblik komunikacije, odnosno

komunikaciju kod koje oba "sugovornika" ne moraju biti prisutna u isto vrijeme.
Danas se koristi u gotovo svim područjima života i rada. U edukaciji, e-mail služi
za slanje/primanje obavijesti i materijala na relacijama:
individualna komunikacija učenik-učitelj/stručnjak,
grupna komunikacija razred-učitelj/stručnjak.
Kod individualne komunikacije učenici komuniciraju direktno s učiteljem oko

nastave, razmjene materijala, dodatnih informacija i sl. Na ovaj način učenici koji

78
imaju problema s komunikacijom imaju priliku postaviti pitanja učitelju i

poboljšati interakciju. U nekim slučajevima učenik svoj upit i probleme može e-
mailom poslati i osobi koja je stručnjak za njegovo područje interesa.
Grupna komunikacija služi za slanje obavijesti od strane učitelja cijelom

razredu. Obavijest može sadržavati teme i tekst idućeg predavanja s kojim se
učenici moraju prije upoznati, dodatnu literaturu (informacije) za određeni
predmet (tablice, slike, tekst datoteke, web stranice) koja može pomoću
učenicima u njihovom učenju i sl.
Kako bi se poboljšala kvaliteta usvajanja znanja mnogi učitelji svojim

učenicima omogućuju komunikaciju i sa stručnjacima s područja s kojim se
učenici trenutačno upoznavaju. To produbljuje njihovo znanje s praktičnog
aspekta i daje ima osjećaj svrhe onoga što uče.
Simulacije
Simulacija je imitacija nekog stvarnog procesa i daje uvid u ključne

karakteristike (fizičke ili apstraktne) ponašanja sustava. Riječ simulacija se
koristi u mnogim znanstvenim aspektima. Poznato je da se stvaranjem modela i
njihovim simulacijama nastoje dobiti uvidi u nepredvidiva ponašanja
nepristupačnih prirodnih sustava. U medicini, simulacija se koristi kod
proučavanja ljudskog organizma i njegovog međudjelovanja. U inženjerstvu
simulacije predstavljaju ključan korak u analizi testiranja rada sustava prije nego
što se krene u gotovu proizvodnju. Služi optmizaciji rada tehnologije, simulaciji
sigurnosnog inježenjerstva, obuke i obrazovanja. U edukaciji simulacije služe
kako bi se učenici upoznali s mnogim stvarima s kojima ne mogu doći direktno u
kontakt ili kada to predstavlja opasnost. Tada oni svoje vrijeme provode u
virtualnom okruženju gdje postoji mogućnost namjernog stvaranja pogrešaka u
sustavu kako bi se upoznali s njegovim ponašanjem i kritičnim stanjima. U radu
sa simulacijama ističu se tri kategorije:
"žive" simulacije (gdje stvarni ljudi koriste virtualnu opremu u stvarnom

svijetu),
"virtualne" simulacije (gdje stvarni ljudi koriste virtualnu opremu u

virtualnom svijetu),

79
"konstruktivnu" simulaciju (potpuno virtualno okruženje).
Eportfolio (E-mapa),
Elektronički portfolio ili digitalni portfolio je skup elektroničkih zapisa koji se

najčešće nalaze na web-u i kojima se dokumentiraju aktivnosti i postignuća
korisnika. Može biti u obliku teksta (.doc ili .pdf datoteke) s grafikom, audio ili
video zapisa. Elektronički portfolio je sve prisutniji u osnovnim i srednjim
školama, profesionalnom usavršavanju, prijavama za posao ili poslovnim
oglasima. Omogućava pojedincu da bude vrednovan na više razina, jer ističe sve
njegove vještine – uz fakultetsko obrazovanje sadrži individualno radno iskustvo
i izvannastavne aktivnosti. Što se tiče edukacije, nudi povratnu informaciju o
usvajanju znanja i postignućima što daje uvid u napredak pojedinog učenika.
PDA
Džepno računalo ili dlanovnik (sl.14) studentima omogućuje pisanje bilješaka

u digitalnom obliku, a predavačima brzu podijelu potrebnih materijala o kolegiju
pomoću Interneta ili infracrvenog povezivanja. U skladu s potrebama studenata,
neki izdavači su počeli izdavati elektroničke knjige koje se mogu staviti na PDA.
Razvili su se i razni korisni programi – riječnici, enciklopedije, leksikoni i sl.
PDA korisniku omogućuje niz opcija, a neke bitnije su: dostup Internetu i
korištenje e-maila, pisanje i obradu tekstova, kalkulator koji dodatno služi kao
sat i kalendar, snimanje video zapisa, adresar, mogućnost izrade i pisanja
proračunskih tablica, radio ili stereo, računalne igre, GPS, itd. Novija džepna
računala imaju zaslon u boji i zvuk i koriste se kao mobiteli, mrežni preglednici ili
mp3 player-i. Velika većina njih ima zaslon osjetljiv na dodir i bežični pristup
(eng. Wide-Area Networks) Internetu.

80
Sl.14. PDA
Web Whiteboarding
Web Whiteboarding (sl.15) je jedan oblik web conferencing alata koji služi za
emuliranje pisanja i crtanja po ploči za vrijeme predavanja, te učiteljima i
učenicima omogućuje kreiranje i manipuliranje grafičkim informacijama online i u
stvarnom vremenu.

81
Sl.15. Primjeri Web whiteboard-a
Web Whiteboarding se koristi u kombinaciji s VoIP-om

om (eng. Voice over
Internet Protocol).
). Alat predstavlja zamjenu za školsku ploču i kako omogućava
emuliranje nastave u učionici često se koristi kod vritualnih učionica. Također,
omogućuje učenicima sa različtih mjesta da se međusobno povežu i aktivno
sudjeluju u stvaranju i usvajanju znanja.
znanja. Ova je aplikacija vrlo prikladna kod
brainstorming metode rada.
Multimedijalni CD-ROM
ROMovi
Multimedija je povezivanje grafike, teksta, zvuka i videa na različite načine s

računalom, a s kojima je korisnik najčešće u interakciji. Multimedija predstavlja
integraciju različitih medijskih elemenata koji su u osnovi samostalni sadržaji.
Nastali su evolucijom i povezivanjem
povezivanjem digitalnih tehnologija različitih medija .
Multimedija ima značajno mjesto u edukaciji, jer služi kao zamjena ili
nadopuna klasičnim udžbenicima i nastavnim metodama rada. Uz pomoć slika,
zvuka, animacija i video zapisa (kombinacija mnogih elemenata)
elemenata) učenicima se na
produktivniji i lijepši način mogu prezentirati materijali i informacije.

82
Sl.16. Elementi "multimedije"
Danas se multimedija u edukaciji koristi za izradu digitalnih tečajeva –

computer-based training (CBTs) i knjiga (na primjer enciklopedije i zbornici). Ti
tečajevi omogućuju učenicima pregled različitih prezentacija, tekstova o
određenim temama i sl.
Blog
Blog (weblog) je web stranica koja u osnovi sadrži članke (tekst) ispisane u
obrnutom vremenskom slijedu gdje se novi članci uvijek nalaze na vrhu stranice.
Blog može sadržavati komentare i vijesti o nekoj temi, slike, audio/video zapise,
linkove prema drugim blogovima i web stranicama sa sličnom tematikom.
Što se tiče edukacije, danas postoje i Edublog-ovi koje najčešće pišu učitelji sa
svrhom objavljivanja obavijesti o održavanju nastave, ispita, korisnih linkova za
učenike i dodatnih materijala za nastavu. Učenici su slobodni komentirati i davati
prijedloge, čime se postiže atmosefra virtualne komunikacije i mnoga pitanja i
problemi mogu se riješiti i na taj način.

83
Sl.17. Primjer Edublog-a
4.6.6.Portali za samoučenje
Danas su u svijetu poznati portali za stručno usavršavanje (e-learning

sadržaji) pomoću kojih razne tvrtke poslovno educiraju i usavršavaju svoje
zaposlenike. Preko tih portala moguće je proći određeni tečaj, pohađati seminar i
dobiti certifikat za prođeni program.
Portali za samoučenje imaju značajnu ulogu u edukaciji. To su web stranice

koje sadrže multimedijalne (slika, zvuk, film) obrazovne sadržaje i pomažu
korisniku u usvajanju znanja iz određenog područja. Da bi ti portali bili
kompetentni obrazovnim sadržajima koji se uče u klasičnim učionicama nad
njima postoji određena kontrola sadržaja i kvalitete koju osiguravaju recenzenti.
Također, obrazovni portali trebaju odgovarati odgojno-obrazovnim standardima
(EU) koje neka država propisuje.

84
Preko obrazovnih portala:
učenik ulazi u hipermedijski prostor informacija pomoću kojih usvaja

znanje iz nekog područja. Taj prostor poučavanja može biti u obliku
kvizova, testova, simulacija raznih problema koje treba riješti i sl.
Hipermedijski prostor informacija sadrži linkove na materijale iz različitih
predmeta – područja interesa, linkove web stranica s istom tematikom i
dr. Učenik se preko portala može i samostalno, (kreativno) izražavati, te
stvarati komunikaciju s drugim učenicima,
znanstvenici, učitelji i stručnjaci nekog područja kreiraju nove obrazovne

(digitalne) sadržaje i materijale za online učenje. Stvaraju međusobnu
suradnju objavljivanjem i razmjenjivanjem vlastitih sadržaja, ideja i
iskustava, te pronalaze zajednička konstruktivna rješenja za poboljšanje
metodike nastave nekog predmeta,
roditelji pronalaze važne infomacije o školi, nastavnim planovima i

programima, održavanju ispita, pitanja oko upisa, udžbenika i ostalih
zbivanja u školi. Portal je također mjesto preko kojeg roditelji mogu
uspostaviti komunikaciju s razrednicima, učiteljima, drugim roditeljima i
prosvjetnom upravom,
škole, osnovne i srednje, objavljuju informacije o zbivanjima u školi,

aktivnostima određenih predmeta (dodatni materijali za nastavni sat i sl.) i
uspostavljaju komunikaciju s drugim školama.

85
U nastavku teksta navest će se par obrazovnih portala za samuočenje.
Obrazovni portal Normala
Sl.18. Homepage obrazovnog portala Normala
"Udruga Normala je udruga nastavnika i profesora matematike. Bavi se

promicanjem nastave matematike, unapređivanjem nastavnih metoda i
sredstava te primjenom modernih tehnologija u nastavi matematike, brine za
stručno usavršavanje i zaštitu prava nastavnika matematike."31
Za pristup portalu i materijalima nije potrebna registracija korisnika. Portal

sadrži besplatne kvalitetne materijale iz predmeta matematika za osnovne i
srednje škole:
GeoGebra – računalni program dinamične geometrije (grafovi, funkcije,
31
http://www.normala.hr/, op.cit.

86
krivulje) na hrvatskom jeziku koji služe za crtanje vlastitih grafova i

funkcija. Program sadrži samoprovjeru znanja nakon svake lekcije,
diskusijsku (mailing) listu za učitelje matematike pomoću koje oni

razmjenjuju informacije, ideje, materijale i sl.
riznicu matematičkih apleta (Java) koja obuhvaća mnoga objašnjenja

matematičkih pojmova,
"interaktivnu matematiku" s dinamičnim i interaktvinim obrazovnim

materijalima napravljenim u programskom jeziku Java.
Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla"
Za pristup portalu "Nikola Tesla" korisnik treba imati otvoren CARnet korisnički
račun i LDAP zaporku. Portal je namijenjen znanstvenom kadru (znanstvenici,
učitelji, i učenici) i sadrži materijale koji obuhvaćaju gradivo srednje škole iz
predmeta: matematike, fizike, biologije i kemije.
Portal sadrži IT tečajeve od kojih neki imaju ECDL (European Computer

Driving Licence) certifikat i tečajeve iz:
web dizajna (osnove HTML kôda, CSS-a, JavaScript-a, izrada i

objavljivanje web stranica pomoću programa FrontPage),
multimedije (obrada slika – GIMP, izrada Flash animacija, digitalna

audio/video obrada),
primjene Interneta u obrazovanju,
korištenje Interneta (osnove računalne sigurnosti, komunikacija i suradnja

putem Interneta).
Nedostatak portala je što nema mogućnost samoprovjere znanja.

87
Sl.19. Homepage obrazovnog portala "Nikola Tesla"
Obrazovni portal Učilica
"Online kviz znanja Školska Učilica pruža novi način usvajanja sadržaja
obuhvaćenog nastavnim planom i programom osnovne škole. Namijenjena je
učenicima od prvog do osmog razreda i sadrži preko 20 000 pitanja kojima je
obuhvaćeno gradivo svih nastavnih predmeta za sve razrede osnovne škole, u
skladu s planom i programom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Pitanja
su oblikovali nastavnici i učitelji, a kroz različite tipove pitanja učenici na
zanimljiv i poučan način provjeravaju i produbljuju svoje znanje. U okviru
Školske Učilice nalazi se i Prometna Učilica koja učenike upoznaje s prometnom
kulturom pješaka i biciklista." (izvor: www.carnet.hr)

88
Sl.20. Homepage obrazovnog portala Učilica
Obrazovni portal Učilica namijenjen je isključivo učenicima osnovnih škola i

vrlo je jednostavan za korištenje. Za pristup portalu potrebno je imati pripadajući
CARnet korisnički račun. Portal sadrži online testove po predmetima za sve
razrede osnovnih škola. Vrijeme ispita i vježbe objavljuju se na vrijeme, a
konačni rezultati (ocjene) se spremaju i postoje na uvid svakom učeniku. Svi
predmeti su razrađeni po cjelinama tako da učenik čitave godine usvaja znanje.
Nedostatak portala je to što nema zajednički forum ili chat prostor pomoću
kojih bi se omogućila komunikacija između učenika i učitelja, a time i sigurno
poboljšalo učenje.
Edukacija.net
Obrazovni portal Edukacija.net namijenjen je svima: učenicima, učiteljima,

znanstvenicima, poslovnim ljudima i drugima. Portal sadrži repozitorije i
bibliografske baze podataka.
Portal nudi:
besplatne e-learning demo lekcije Microsoftovih Office alata operacijskog

sustava Windows (Word, Excel, PowerPoint, Outlook, Access, Project)
Cognita Microsoft Office online testove za samoprovjeru znanja,
IT tečajeve,
tečajeve iz Poslovnih vještina i Zaštite i sigurnosti.
Svi navedeni e-learning tečajevi se mogu kupiti u svojoj potpunoj verziji.

Prednost portala je što ima besplatni kutak u kojem korisnik ima uvid u
ponuđene tečajeve na temelju čega može procijeniti njihovu kvalitetu u slučaju
da ga želi kupiti.
Sve ostale informacije o portalu mogu se pronaći na njegovoj službenoj web

stranici (vidi Prilog A).

89
Sl.21. Homepage obrazovnog portala Edukacija.net
Merlot
Merlot je obrazovni portal koji nudi materijale za učenje u raznim znanstvenim

i umjetničkim područjima (eng. collection):
Arts,
Business,
Education,
Humanities,
Mathematics and Statistics,
Science and Technology,

90
Social Sciences.
Sl.22. Homepage obrazovnog portala Merlot
Za pristup portalu nije potrebna registracija (koja je besplatna) i materijali su

besplatni. Neregistrirani korisnici imaju pristup:
materijalima za učenje (određene discipline ili područja),
pretraživanje registriranih korisnika – znanstvenika i stručnjaka,
pregled po "privatnim" kolekcijama korisnika iz nekog područja.
U slučaju registracije korisnici imaju imaju neke dodatne mogućnosti:
stvaranje vlastitih kolekcija sadržaja i uvid u već postojeće (od drugih

korisnika),
stvaranje vlastitih profila i uvid u profile drugih korisnika što omogućava

91
međusobno dijeljenje stručnih iskustava i znanja,
ocjenjivanje materijala (sadržaja) dostupnih na portalu.
Portal je moguće pretraživati i po disciplinama. Neke od njih su: Biology,

Business, Chemistry, English, Faculty Development, History, Music, Health,
World,…itd. Odabirom određene discipline korisnik otvara web stranicu-portal
posvećen toj disciplini s materijalima za učenje, popisom znanstvenika
(profesora) i sl.
4.6.7.Online provjeravanje znanja
Provjera znanja je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa kojom se nastoji

odrediti u kojoj mjeri i s kojom kvalitetom su učenici usvojili nastavno gradivo.
Prema Bloom-ovoj taksonomiji32 oblici učenja dijele se u tri kategorije:
kognitivnu (znanje),
afektivnu (stavovi),
psihomotoričku (vještine).
U okviru kognitivne kategorije Bloom razlikuje 6 hijerarhijskih razina učenja

(prema razinama složenosti spoznajnih domena):
činjenično znanje,
razumijevanje,
primjena,
analiza,
sinteza,
procjena.
Danas uz klasičnu nastavu, učenici u mnogim školama u svijetu svoje znanje

usvajaju i provjeravaju pomoću računala i Interneta. Mogu li digitalne tehnologije
u kvalitetnoj mjeri provjeravati sve navedene stupnjeve znanja ovisi o kvaliteti
32
Bloom, B.S. (Ed.) (1956) Taxonomy of educational objectives: The classification of educational
goals: Handbook I, Cognitive domain. New York;Toronto: Longmans, Green.

92
materijala i ispravnom vodstvu učitelja. No, činjenica ostaje da bez obzira na sve
mogućnosti digitalne tehnologije koju ona nudi, od online provjere znanja do
virtualnih učionica, dijete će najkvalitetnije učiti iz vlastitog iskustva u svijetu u
kojem živi.
Provjere znanja na web-u
Na Internetu je moguće pronaći online provjere znanja većinom za prve tri

razine kognitivnog znanja. Tipovi pitanja koji se mogu pronaći su pitanja u
kojima učenik:
reproducira odgovor,
odabire ispravan odgovor između onih koji su već navedeni kao mogući
odgovori (tip dvočlanog izbora ili alternativni tip, tip višestrukog izbora s
jednim ili više točnih odgovora, tip uspoređivanja i sređivanja).
Pitanja se dijele i prema njihovoj dostupnosti:
statistička pitanja (spremljena kao dio HTML kôda) za kvizove za

samoprovjeru znanja,
dinamička pitanja (spremljena u bazu podataka) – ako je potrebno

ocjenjivati i uspoređivati rezultate svih studenata.
ALGEBRA informatičko učilište
Algebra, informatičko učilište, sadrži tehnički zahtjevnije ispite, raznolikije i

zabavnije. Učilište je razvilo myQtest tehniku ispitivanja znanja pod nadzorom
Person VUE svjetske vodeće organizacije u tzv. testing industry. Za polaganje
Algebrinih online ispita potrebno je biti Algebrin korisnik.
EDUPOINT
CARnet EduPoint je edukacijski centar Hrvatske akademske i istraživačke

mreže. Svi CARnetovi online tečajevi temelje se na specijaliziranom programu za
učenje u WebCT-u.
Metodičke upute za izradu CARnet-ovih online provjera znanja
Procjena znanja i vještina polaznika radi se prije tečaja, tijekom učenja i na

93
kraju tečaja, a realizira se putem:
zadataka za vježbu koji su sastavni dio lekcije i koje polaznik rješava po

želji,
online kvizova za samoprovjeru sadržaja lekcije koje polaznik rješava po

želji. One se navode nakon svakog poglavlja ili nakon skupine od nekoliko
poglavlja ovisno o sadržaju i želji autora,
obaveznih zadataka za provjeru vještina koje polaznik šalje mentoru i

dobiva povratnu informaciju o uspješnosti.
Kvizovi za samoprovjeru znanja polazniku daju mogućnost da analizira vlastiti

test, pitanje po pitanje, te da dobije podatak o uspješnosti testa u cjelini. Postoje
slijedeći tipovi pitanja:
Pitanja s odabirom:
pitanja višestrukog izbora odgovora s jednim ili više točnih odgovora od

više ponuđenih,
točno/netočno pitanje je tvrdnja koju treba procijeniti je li točna ili nije

(postoje samo dva odabira),
sparivanje pojmova međusobno gdje treba točno spariti pojmove

složene u dvije kolone.
Pitanja bez odabira:
esej ili složeniji zadatak koji se ne može vrednovati automatizirano

putem računala nego ga vrednuje mentor,
upisivanje tekstualnog odgovora u predviđeno prazno polje,
unos brojčanog odgovora u predviđeno prazno polje.
Za provjere znanja su prikladne sve vrste pitanja, ali preporuča se zbog

jednostavnosti, i kod sastavljanja i kod rješavanja, koristiti pitanja višestrukog
izbora i točno/netočno. Uz svako pitanje treba navesti povratnu informaciju o
točnom odgovoru uz preporuku na koji se dio gradiva polaznik eventualno treba
vratiti i ponoviti ga (ako je odgovor bio netočan).
Kod provjere vještina, na primjer poznavanja rada u nekom računalnom

94
programu, koriste se pitanja s mapama osjetljivim na dodir (ukoliko ih podržava

courseware alat uz pomoć kojeg se online tečaj implementira) i/ili složeniji
zadaci.
Završna procjena znanja i vještina na kraju tečaja je obavezna i uključuje

pitanja iz svih ili samo iz onih cjelina tečaja koje autor smatra najvažnijima
ovisno o sadržaju tečaja. Umjesto završnog testa, završno provjeravanje
primjene znanja i vještina može se realizirati kao opširniji završni rad
(zadatak/projekt).
Na stranicama www.claroline.net/ moguće je postaviti svoj tečaj. Stranice su

prevedene na 32 jezika, a postoji i hrvatska inačica. Aplikacija se temelji na
PHP/MySQL i dopušta učiteljima da kreiraju i administriraju tečajeve sa zadacima
za svoje učenike. Koriste ju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu
strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Alati za izradu online testova znanja
Većina alata za učenje na daljinu (courseware) ima modul za online kreiranje,

isporuku i obradu testova. Ako je korisniku potrebna samo funkcija online izrade
testa tada mu je dovoljno odabrati neki open source (besplatni) alat koji ima
razvijen taj modul.
Postoje programski paketi sastavljeni od više programa čije kombinacije daju

mogućnost kreiranja "papirnatih" testova, testova za samostalno računalo,
testova za računalo u lokalnoj mreži i testova preko Interneta (na primjer paket
CQuest).
Alate za pripremu i provođenje testova online korisnik može instalirati na

vlastiti poslužitelj (eng. hosting) ili server. Prednosti vlastitog servera su
sigurnost, dostupnost, pouzdana budućnost i veća mogućnost prilagođavanja
vlastitim potrebama. Nedostatak je održavanje tajnosti testa. Prednosti hosting-a
su pak jednostavnost pokretanja servisa i lakše održavanje tajnosti testa, a
nedostatak je nesigurna budućnost (posebno kod besplatnih servisa) i
neprilagodljivost vlastitim potrebama.

95
Na stranicama referalnog centra33 može se pronaći podjela terminologije oko

definiranja online testova, kvizova, ispita i anketa:
test – dijagnostička procjena predznanja,
kviz – samoprocjena aktualnog znanja uz dobivanje povratnih podataka

tijekom procesa učenja u cilju unapređenja tog procesa (eng.
selfassessment, formative assessment),
test – dijagnostička procjena znanja radi praćenja napredovanja

studenata, ali i prikupljanja podataka za završnu ocjenu,
ispit – završna procjena znanja (eng. summative assessment) radi

dobivanja konačne ocjene,
anketa – dijagnostička procjena znanja, vještina i stavova cijele grupe

studenata.
U nastavku slijedi popis nekoliko alata za izradu online testova.
Respondus
Respondus je besplatna inačica komercijalnog alata za izradu ispita ograničena

samo na računalnu izradu "papirnate" verzije testova, ali ne i interaktivnih e-
ispita. Ovim alatom se mogu izraditi klasični "papirnati" testovi sa 6 vrsta
pitanja: MCQ, Točno/Netočno, Esej, Sparivanje pojmova, Pitanja višestrukog
izbora, Upisivanje riječi koja nedostaje.
Hot Potateos
Hot Potateos sadrži 6 alata za izradu interaktivnih vrsta e-testova i web-
33
http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/pismena.html

96
aktivnosti: MCQ, Kratki odgovor, Križaljka, Sparivanje pojmova, Upisivanje riječi

koja nedostaje, Pravilan redoslijed riječi u rečenici. Alat je besplatan za
akademske ustanove.
Questionmark
Questionmark je vodeći programski alat za izradu, obradu, objavu i analizu

online ispita, testova, anketa s 10-tak vrsta pitanja (Esej, Objašnjenje, Upis
teksta koji nedostaje, Vruća točka, Povezivanje pojmova, Pitanja s više
ponuđenih odgovora od kojih je samo jedan točan, Pitanja s više točnih
ponuđenih odgovora, Brojčana pitanja, Izbor točnog odgovora iz padajućeg
izbornika, i sl.) Program se može kupiti i smjestiti na vlastiti server, ali pruža i
mogućnosti udomljavanja na njihovom serveru. Postoji mogućnost unosa
multimedije (slike, zvuka, filma). Može se koristiti za izradu e-testova, a može se
integrirati i u postojeće alate za e-obrazovanje (WebCT, Blackboard i sl.).
CQuestNet Assessment Software
CQuestNet Assessment Software je skupina alata koja omogućava izradu i

distribuciju računalnih testova, ispita i kvizova. Moguća je izrada testova sa 5
vrsta pitanja (S više ponuđenih odgovora od kojih je samo jedan točan, S više
točnih ponuđenih odgovora, Točno/Netočno, Upis kratkog odgovora i Esej).
Postoji mogućnost unosa multimedije (slike, zvuka, filma). Pitanja se pohranjuju
u banku pitanja koja omogućava brzu izradu testova. Alat bilježi odgovore
studenata, vrijeme i rezultate, te ih statistički obrađuje. Postoje tri skupine alata:
"CQuestLAN" – za izradu i distribuciju testova na lokalnim računalima ili lokalnoj
mreži; "CQuestNet" – za mrežnu distribuciju testova i "CQuestPublisher" – za
distribuciju testova putem CD-a ili disketa.
QuizStar

97
QuizStar je web mjesto za izradu i obradu online testova sa 3 vrste pitanja

(Pitanja s više ponuđenih odgovora, Točno/Netočno i Upisivanje kratkog
odgovora). Program nudi mogućnost odabira broja pitanja po ekranu,
dozvoljenog broja pokušaja, povratnu informaciju o netočnim odgovorima, slanja
rezultata e-mailom i određivanje trajanja testa.
Syvum
Syvum je alat koji omogućuje izradu besplatnih online testova sa 3 vrste

pitanja (Pitanja s više ponuđenih odgovora, Točno/Netočno i Upisivanje pojma
koji nedostaje).
QuiaWeb
QuiaWeb je alat koji učiteljima omogućuje izradu, objavu na web-u i

ocjenjivanje online testova s 8 vrsta pitanja. Alat sadrži gotove obrasce za 16
vrsti edukacijskih igara i aktivnosti i obrasce za izradu kvizova. Njihove usluge je
moguće koristiti 30 dana besplatno. Postoje i mogućnosti izrade zabavnih
provjera znanja u inačicama matching (pojmu se pridodaje pripadni pojam),
hangman, pop-ups (iz padajućeg izbornika izabire se riječ koja pravilno
nadopunjava zadanu rečenicu) i challenge bord.
SASTEST
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu razvijen je sveobuhvatni

programski sustav temeljen na klijent/server Internet komunikaciji realiziranoj u
ASP programskom okruženju (MS serveru). Može se koristiti kao test za
samoprocjenu znanja, računalni test ili "papirnati" test. Računalna tehnologija
omogućava pripravu i vrednovanje ispita objektivnog tipa na sistematiziran i
jednostavan način. U predloženom sustavu koriste se tri načina provjere znanja:
testovima,

98
pismenim (usmenim) ispitima,
problemskim zadacima.
Sustav radi s četiri vrste pitanja:
pitanja s jednim točnim odgovorom od maksimalno pet ponuđenih

(podvrsta točno-krivo),
pitanja s više točnih odgovora unutar (maksimalno pet) ponuđenih,
pitanja sa rubrikom za upisivanje (kratkog) odgovora,
"klasična" pitanja na koja ispitanik daje pismeni ili usmeni odgovor.
Sustav se koristi na FER-u, na kolegiju "Osnove elektrotehnike", kao i na

predmetu "Računalstvo" na TTF-u.
4.6.8.E-learning klasifikacija
Današnje obrazovanje može se promatrati unutar dvije kategorije:
klasična nastava – nastava u učionici (eng. f2f ili face-to-face),
nastava uz pomoć ICT-a – tehnologija u službi poboljšanja klasične

nastave (ICT supported teaching and learning),
Nastava uz pomoć ICT-a je oblik e-učenja koji obuhvaća različite aspekte

korištenja ICT-a i ovisi o intenzitetu i načinu korištenja:
hibridna ili mješovita nastava – kombinacija klasične nastave i nastave

uz pomoć tehnologija (eng. hybrid, mixed mode ili blended learning).
online nastava (pure e-leraning) – nastava uz pomoć ICT-a u

potpunosti organizirana na daljinu (eng. fully online).
Hibridno obrazovanje (eng. hybrid learning, blended learning, mix-

mode)
Hibridno obrazovanje ili mješovita nastava predstavlja kombinaciju klasične

nastave (eng. face-to-face) u učionici i nastave uz pomoć tehnologija (ICT) gdje
se tradicionalni načini učenja nadopunjuju s online metodama i tehnikama.
Vrijeme koje se inače provodi u razredu je u tom slučaju smanjeno, ali nije

99
potpuno eliminirano. Cilj mješovitog obrazovanja je spojiti najbolje elemente f2f i

online učenja34:
online obrazovno okruženje i klasično f2f okruženje,
online metode s tradicionalnim metodama poučavanja i učenja,
mediji za dostavljanje sadržaja za učenje.
Pomoću mješovitog učenja moguće je nastavu prilagoditi svim učenicima i

njihovim stilovima učenja. Neki uče aktivno slušajući, drugi kroz razgovor, treći
vlastitim eksperimentiranjem, a četvrti samostalnim proučavanjem literature.
Učitelj je taj koji inspirira i stvara kavlitetnu socijalnu sredinu za dijete i njegov
razvoj, te je stoga važno da se to ne izgubi uvođenjem novih modela i
tehnologija u nastavu. U odnosu na tradicionalno podučavanje ili pak isključivo
online učenje mješovito učenje nudi slijedeće prednosti:
učenje prilagođeno pojedincu,
fleksibilnost mješovitog modela omogućuje učiteljima uspješniji proces

prenošenja znanja,
međusobna interkacija učenika,
interakcija učenika i učitelja,
materijali za učenje su uvijek dostupni,
primjena različitih tehnologija.
Modeli mješovitog obrazovanja
Kod mješovitog učenja mogu se izdvojiti dva osnovna modela35:
Slijedni model (eng. "program flow" model),
34
http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=46&IDKategorije=7, op.cit.
35

100
Jezgra programa (eng. "core-and-spoke" model).
Slijedni model (eng. program flow)
Slijedni model predstavlja kronološki (linerano) određen obrazovni program

kojeg učenik treba proći i iskusiti. Model koristi različite metode poučavanja i
medije, a prikladan je za korištenje prilikom prijelaza s f2f modela na mješoviti
model. Prvi korak modela zove se Početni događaj (eng. kickoff event) kod kojeg
se učenicima prezentira cijeli program, raspored, aktivnosti, ciljevi, itd. Drugi
korak je Inicijalna obrazovna aktivnost kod koje se učenici prvi puta susreću s
učiteljem ili voditeljem programa. Nakon toga slijede razne obrazovne aktivnosti
– obrazovni moduli koji imaju svoj određen program i ponavljaju se više puta po
potrebi. Završni korak slijednog modela uključuje Konačnu provjeru znanja za
mjernje uspješnosti učenika prilikom njegovog pohađanja modela. U slučaju da
obrazovni moduli sadrže svoje vlastite ispite znanja tada nije potrebna Konačna
provjera znanja.
Vrlo je bitno kod slijednog modela paziti na umjerenost primjene online

okruženja tijekom procesa učenja. Na primjer, ako se neke obrazovne aktivnosti
unutar modela uče online, tada se preporuča da se za taj isti model provjera
znanja radi na tradicionalan način.
Povratna informacija je najčešće u obliku anketa kroz koje učitelji i autori

sadržaja mogu dobiti vrlo bitne i konkretne rezultate kvalitete njihovog rada i
potrebe za promjenama (ako postoje).
Kod slijednog modela učenici mogu planirati svoje obrazovne aktivnosti što im
daje osjećaj da su uključeni u cijeli tijek programa. Učiteljima model omogućuje
kontinuirano praćenje napretka učenika i na taj način lakše riješavanje problema
kada se oni pojave. Programi se lako mijenjaju i održavaju, a ako se se ustanovi
da jedan od elemenata programa nije uspješan, može ga se izbaciti ili zamijeniti
bez utjecaja na ostatak programa. Program se može lako nadopuniti novim
elementima ili se postojeći elementi mogu nadograditi i promijeniti.

101
Mogući raspored aktivnosti slijednog modela36
Početni Inicijalna Provjera Druga Provjera Konačna Povratna

događaj obrazovna obrazovna provjera informacija i
aktivnost aktivnost znanja zaključak
Ovaj proces se može ponoviti

nekoliko puta
Modularni (eng. core-and-spoke) model
Kod modularnog modela autor sadržaja i voditelj programa kreira jedan

osnovni pristup modela (eng. core – jezgra), a zatim taj osnovni pristup
nadopunjuje dodatnim modulima (metarijalima) – raznim sadržajima,
interaktivnim elementima, provjerama znanja i dr. Svaki takav modul ili element
(eng. spoke) može biti obavezan ili opcionalan. Ovdje nije određen točan
redoslijed proučavanja materijala kao kod slijednog modela.
Glavne osobine modularnog modela su37:
dodatni materijali su opcionalni i nije točno određeno kada ih učenik treba

koristiti,
učenici sami odlučuju koje će dodatne materijale koristiti i kada,
svi učenici ne moraju završiti program u isto vrijeme.
Usporedba slijednog i modularnog modela38
Slijedni model Modularni model
Raspored Linearan tijek događaja, Osnova programa je linearna s

definiran je početak i kraj opcionalnim dodatnim
svakog događaja. materijalima.
Fleksibilnost Strogo se kontrolira da li se Svi resursi i događaji oko

učenici drže rasporeda kako bi glavnog dijela programa su
svi završili program na opcionalni i učenici ih mogu
36
http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=49&IDKategorije=7
37
38

102
vrijeme. koristiti kada i ako žele.
Prednosti za Čvrsto strukturiran program, Lako se kreira i mijenja.

obrazovnu napredak učenika i završetak
ustanovu se lako mogu utvrditi.
Izazovi Zahtijeva striktno držanje S obzirom da je dosta

rasporeda, stalnu podršku materijala za učenje
učitelja i učenike koji će se opcionalno, moguće je da se
pridržavati rasporeda. neće koristiti različiti stilovi
učenja već samo jedan kao
primarni.
Odgovornost Učenici moraju sudjelovati u Učenici sami trebaju preuzeti

učenika svim aktivnostima koje su u odgovornost za svoje učenje.
rasporedu.
Modularni model se za razliku od slijednog lakše i brže gradi u svojim fazama.

Nakon što se razvije osnovni pristup, on se može odmah i koristiti, a za to
vrijeme paralelno se razvijaju dodatni materijali koji će se kasnije korisiti.
Prednost ovog načina rada je što se ti dodatni materijali mogu mijenjati prema
potrebama učenika i njihovog načina učenja što se može saznati tek nakon
određenog vremena korištenja osnovnog pristupa.
4.6.9.Virtualna učionica
Virtualna učionica je drugi naziv za nastavno online okruženje u kojem se

susreću učenici i učitelji. U nazivu riječ virtualni označava spojenost na mrežu ili
računalni sustav s mogućnošću interaktivne razmjene podataka, uputa i
informacija (e-učenje). Dakle, virtualna učionica je edukacijsko okruženje koje
postoji u obliku pohranjenog digitalnog sadržaja (LMS sustavi) kojemu se može
pristupiti i izmjenjivati ga putem mrežnih i računalnih sustava. U virtualnoj se
učionici sve odvija u nematerijalnom okruženju i mjesto za učenje je potpuno
neovisno od fizičke učionice (učenje na daljinu). No, može postojati u kombinaciji
s tradicionalnim učionicama gdje se neke aktivnosti iz klasične nastave mogu
drugačije prezentirati u virtualnom prostoru i time doprinijeti većoj ponudi
sadržaja učenicima. U ovom pogledu, Internet doprinosi dodatnim načinima
komunikacije i izmjeni sadržaja, ali nužno ne zamjenjuje klasičnu nastavu.

103
Primjena Virtualne učionice
Virtualna učionica zasada najveću primjenu ima u edukaciji odraslih i to

najčešće kroz razne specijalizirane tečajeve za savladavanje novih tehnologija,
specifičnih programskih paketa ili za učenje stranih jezika. S druge strane, sve je
šira upotreba virtualne učionice na fakultetima u pohađanju pojedinih kolegija
gdje se najčešće radi kombinacija klasične i virtualne nastave, odnosno
mješovito učenje. Što se tiče srednjoškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, u
svijetu postoje škole koje nastavu izvode isključivo u virtualnoj učionici. No,
najčešća primjena je u obliku mješovitog učenja.
Sustav za učenje K12
K12 online škola je sustav upravljanja učenja temeljen na web tehnologijama,

a omogućava online lekcije, raspored lekcija, izvještaje o napretku, procjene i
komunikaciju (sl.23). Veliki broj virtualnih škola u SAD-u i svijetu temelji se
upravo na ovom sustavu obrazovanja. Kurikulum K-12 je sveobuhvatan i
sadržajno bogat program od dječjeg vrtića do devetog razreda koji obuhvaća
preko 7000 lekcija. Knjige offline i materijali uključeni su za svaki predmet u
svrhu unošenja važnih elemenata klasičnog obrazovanja u okruženje za učenje
na daljinu.

104
Sl.23. Homepage K12 online sustava
Sustav je popularan zbog dobre podrške, odgovara državnim standardima u

700 lekcija kroz šest područja (jezik, umjetnost, matematika, znanost, povijest i
glazba), omogućava uključivanje roditelja u obrazovni proces, lekcije su
sastavljene po jedinicama koje odgovaraju standardnom školskom programu,
nudi online plan i program za učitelje, radne zadatke i vodiče, nudi razne alate za
sva područja i odgovara svim državnim standardima u većini država SAD-a.
Uz pomoć K-12 sustava područne škole imaju mogućnost svojim učenicima

ponuditi veći opseg predmeta, te utjecati na bolju uključenost učenika u
obrazovanje pogotovo kod učenika s posebnim potrebama. Učitelji su zaduženi
nadgledati i ocjenjivati napredak u svojim virtualnim učionicama. Cijena sustava
K12 ovisi od škole do škole.
Kanadsko Virtualno Sveučilište
Kanadsko virtualno sveučilište (Canadian Virtual University, CVU) je skupina

kanadskih vodećih fakulteta u online obrazovanju. Sveučilište nudi preko 300
stupnjeva obrazovanja, diploma i certifikata, te 2500 individualnih kolegija gdje

105
studenti sami biraju kolegije i usmjerenja koja žele (sl.24). Sveučilište je

pogodno i za internacionalne studente koji žele jednog dana nastaviti studij u
Kanadi ili jednostavno žele diplomu Kanadskog sveučilišta.
Sl.24. Kanadsko virtualno sveučilište
Michigansko Virtualno Sveučilište i Škola
Michigansko virtualno sveučilište (Michigan Virtual University, MVU) je

privatno, neprofitabilno udruženje osnovano 1998. godine sa svrhom da
građanima Michigana omogući online obrazovanje. 2000. godine osnovana je
Michiganska virtualna škola. Motivacija za osnivanje virtualnog sveučilišta bila je
da se podrži ekonomski razvoj pružanjem prikladne i financijski isplative
edukacije budućoj i trenutnoj radnoj snazi. Posljednjih šest godina MVU je vodeći
promicatelj e-učenja na komercijalnom i obrazovnom području. Danas je vizija
MVU-a postati obrazovno koncentrirana organizacija s dugoročnim partnerstvom
s K-12 zajednicom.
Michiganska virtualna škola omogućava srednjoj školi savladavanje predmeta

onim učenicima koji na drugi način nemaju pristup tim predmetima. MVS
surađuje sa područnim i manjim školama kako bi omogućili potrebne bodove za
predmete i diplome za daljnje školovanje. Ovakva vrsta obrazovanja pogodna je
za nadarene, napredne učenike, učenike s posebnim potrebama, učenicima
kojima zbog daljnjeg obrazovanja treba dodatni broj bodova, učenicima privatnih
i javnih škola i onima koji se educiraju kod kuće.
Broj predmeta koji se nudi u virtualnom obrazovanju je kompatibilan s

predmetima "klasične" škole i podržan od strane države. Edukacija djece je
organizirana na najbolji mogući način gdje su njihove ocjene potpuno priznate i
zadovoljavaju kriterije "klasično" odslušanih i položenih predavanja.

106
Floridska Virtualna Škola
Floridska virtualna škola (Florida Virtual School, FLVS) je javna virtualna

visoko osnovna i srednja škola koja nudi online preko 85 predmeta učenicima od
šestog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole (u originalu od 6
do 12 razreda). Škola je besplatna za učenike floridskih osnovnih škola i to
javnih i privatnih te onima koji se školuju od kuće. Prioritet je na učenicima
kojima je potreban opširniji pristup, odnosno koji žele upoznati svoje edukacijske
ciljeve, a koji:
uče privatno i školuju se od kuće,
pohađaju škole sa manjim brojem sadržaja i mogućnosti,
pohađaju seoske škole, škole na perifernim dijelovima gradova ili bilo koje
druge škole koje imaju ograničenu ponudu predmeta,
žele završiti barem jedno polugodište (semestar) ranije od predviđenog

(za napredne učenike).
Svi predmeti FLVS-a su izrađeni prema državnim standardima i postavljeni na

Internet, a učenici im pristupaju kada god oni to žele. Certificirani učitelji vode
učenike kroz predmete i komuniciraju s njima svakodnevno preko via telefona, e-
maila, instant poruka (chat) i rasprava na forumu.
FLVS je priznat od dvije velike agencije: SACS (The Southern Association of

Colleges and Schools) i "Povjereništva za internacionalna i transregionalna
priznanja". Svih 67 škola u Floridi su udružene i povezane s FLVS-om. Područne
škole FLVS mogu uzeti u obzir kada žele smanjiti veličine razreda, ponuditi
predmete koji nisu dostupni ili ih nije moguće izvoditi u područnim školama,
omogućiti studentima brži napredak ili nadoknadu propuštenog gradiva.
Isto tako, FLVS je pogodan kao dobro edukacijsko okruženje za učenike s

određenim medicinskim problemima ili poremećajima u ponašanju.

107
Sl.25. Homepage kanadskog virtualnog sveučilišta
Globalna Virtualna Učionica
Globalna virtualna učionica (The Global Virtual Classroom, GVC) je besplatan

online program za promicanje komunikacije, suradnje i razumijevanja između
učenika diljem svijeta u svrhu odgajanja međukulturalnog poštovanja i usvajanja
korištenja novih tehnologija.

108
Cilj programa je:
osvještavanje međukulturalne komunikacije,
izgradnja suradnje,
učenje i usvajanje računalnih vještina.
U sklopu GVC-a, na svjetskoj razini, održavaju se natjecanja u kojem škole

međusobno surađuju na razvoju i izgradnji web stranica kojima se ocjenjuje
kvaliteta i prezentacija sadržaja, te suradnja između škola. Natjecanje je
namijenjeno učenicima od 7 do 18 godina. Škole se prijavljuju putem Interneta.
Na natjecanje se prijavljuje oko 100 timova s time da se svaki tim sastoji od tri
škole sa skroz različitih dijelova svijeta. Svaki tim odabire za sebe jednu temu te
na njoj radi tijekom cijele školske godine.
Tako je i jedna Hrvatska škola, OŠ "Ivana Gorana Kovačića" iz Slavonskog

Broda sa školom iz SAD-a (Long Beach Middle School iz Mississippija) te školom

109
iz Rusije (Novosibirsk) osvojila drugo mjesto na tom natjecanju s temom "Kuća

Znanja" – "House of Knowledge" (sl.26)
(http://winners.virtualclassroom.org/0603/homepage.html).
Sl.26. Homepage "House of Knowledge"
Virtualno obrazovanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je primjena virtualnog obrazovanja najviše prisutna kod edukacije

odraslih i studenata. Upotreba virtualnih učionica odvija se uz pomoć besplatnih
platformi kao nadopuna klasičnoj nastavi. Veliku podršku fakultetima u primjeni
takvih platformi pruža CARnet mreža i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa (MZOŠ).

110
Hrvatsko "Virtualno Sveučilište"
Od 2000. godine MZOŠ jednom godišnje objavljuje poziv za prijavu IT

projekata. Financiranjem tih projekata nastoji se potaknuti primjena IT-a u
obrazovanju i kao rezultat nastali su digitalni udžbenici i online kolegiji. U želji za
poticanjem nastajanja novih digitalnih obrazovnih materijala i boljim pregledom
nad postojećim materijalima, na adresi http://www.mzos.hr/virtus/ otvoren je
informacijski portal Ministarstva pod nazivom "Virtualno sveučilište". Na tom
mjestu mogu se dobiti ili ponuditi informacije o online kolegijima na svim visokim
učilištima prisutnima na Internetu. Projektu su se priključila Hrvatska Sveučilišta:
Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište J.J Strosamayer u Osijeku,
Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadri, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli,
Sveučilište u Dubrovniku. U projektu također sudjeluju: Društveno veleučilište i
Tehničko veleučilište iz Zagreba, Veleučilište "Lavoslav Ružička" iz Vukovara,
Veleučilište "Marko Marulić" iz Knina, Veleučilište u Karlovcu, Veleučilište u
Požegi, Veleučilište u Rijeci, Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište u Varaždinu.
Na Učiteljskom fakultetu (http://www.ufzg.hr/) u Zagrebu pokrenut je projekt

koji se zove "Centar za cijeloživotno obrazovanje"(2CO), a koji se odvija na
platformi Moodle. Studenti i korisnici programa pristupaju, kao i u svakoj drugoj
virtualnoj učionici, prijavljivanjem na sustav svojim korisničkim imenom i
zaporkom. Kolegiji su podijeljeni po područjima – katedrama. Taj projekt je
zamišljen kao nadopuna klasičnom izvođenju kolegija, studentima i profesorima
koji se odlučuju klasičnu nastavu kombinirati s novim nastavnim tehnikama ne bi
li poboljšali svoju nastavu.
Fakultativno online obrazovanje
Tvrtke koje se bave edukacijom odraslih, kao CARnet, sve više rade na
promociji besplatnih mentoriranih tečajeva za profesore, učitelje, studente i
razvoju online digitalnih jedinica za savladavanje gradiva za učenike osnovnih
škola.
Informatički e-learning seminari tvrtke Cognita
Cognita IT u svojoj ponudi nudi online multimedijalne i interaktivne seminare.

111
Za uspješan završetak seminara potrebno je potpuno savladati sve lekcije

uključujući interaktivne vježbe u sklopu lekcija, kao i uspješno riješavanje testa
znanja. Svojim sadržajem i količinom seminari pokrivaju područja koja se uče u
klasičnim učionicama i traju do 20 školskih sati.
Cognita u svojoj ponudi seminara ima savladavanje programa po standardu

ECDL-a, razne poslovne i IT seminare i tečajeve za učenje stranih jezika.
Online tečajevi omogućavaju učenje preko Interneta gdje se korisnika navodi

na samostalan rad kako bi po završetku tečaja imao vlastito iskustvo. Ukoliko mu
zatreba pomoć, sustav u svakom trenutku može odraditi ono što je korisnik sam
trebao (simulacija). Osim te direktne pomoći prilikom rješavanja zadataka,
korisniku su na raspolaganju i komunikacijski alati za postavljanje pitanja,
razmjenu mišljenja ili iskustava s drugim korisnicima. Također, tečaj može imati
mentora koji prati napredak korisnika i pomaže po potrebi. To je dakle fizička
osoba, stručnjak za određeno područje, koja pomoću sustava stoji korisnicima na
raspolaganju prilikom učenja.
Edupoint (CARnet-ovi) online tečajevi
CARnet u svojoj ponudi nudi besplatne online tečajeve koji omogućavaju:
praktično učenje koje ne ovisi o mjestu, vremenu ili tempu rada,
odabir vlastitog stila učenja i aktivnu ulogu polaznika u kreiranju vlastitog

znanja,
jednoliku dostupnost tečajeva polaznicima iz čitave Hrvatske, kao i

skupinama kojima je klasično obrazovanje nedostupno,
integraciju u suvremene europske i svjetske obrazovne tokove.
Edupoint online tečajevi dostupni su u mentoriranim i nementoriranim

verzijama. Pravo pristupa online tečajevima imaju svi pripadnici akademske i
istraživačke zajednicem te nastavnici iz osnovnih i srednjih škola koji posjeduju
AAI@EduHr elektronički identitet. U ponudi tečajeva nude se skupine za ECDL
tečajeve, Web design, Multimediju, Primjenu Interneta u obrazovanju, te
Korištenje Interneta. Tečajevima se pristupa uz korisničko ime i zaporku.
CARnet je također pokrenula projekt pod nazivom E-learning akademija - ELA

112
koji educira nastavnike za primjenu novih tehnologija u nastavi. Programi koji se

nude su:
E-learning Management – omogućuje stjecanje vještina i znanja potrebnih

za učinkovitu implementaciju e-learning edukacije u hrvatskim obrazovnim
ustanovama,
E-learning Tutoring – omogućuje stjecanje i razvijanje specifičnih znanja i

vještina potrebnih za uspješno komuniciranje s udaljenim polaznicima, te
za poticanje njihove interakcije i pružanje adekvatne pomoći polaznicima u
njihovom samostalnom radu,
E-learning Course Design – bavi se pitanjima i problemima koji su važni

budućim autorima online edukacijskih sadržaja i nastavnih aktivnosti u
online okružju, te tehničkom i drugom osoblju koje osigurava podršku.
5. Primjena računala u budućnosti
U ovom poglavlju navest će se dva primjera mogućeg korištenja tehnologije u

budućnosti.
Hologramski učitelj
Pod pojmom hologramski učitelj (h-learning) podrazumijeva se proces učenja

korištenjem holograma koji bi simulirao situacije iz stvarnog života. Na taj način
učenici bi stekli edukaciju popraćenu više praktičnim znanjem i iskustvom nego
teorijom. Takav sustav sadržavao bi hologramske učionice i interaktivne
holograme za pomoć tijekom edukacije. Predviđa se da bi ovakav način učenja u
školama bio primjenjiv oko 2020. godine.
Robotska škola
Futuristi vjeruju da će do 2020. (2030.) godine većina domova u svijetu imati

robota u nekom obliku. Koliko je to realno, vrijeme će pokazati. Trenutno se u
Japanu testira nekoliko robota gdje je najveći uspjeh postignut s robotom
"PaPeRo". Očekuje se da će sljedeće godine ta vrsta robota biti dostupna svima.
Glavna uloga robota je druženje i interakcija s djecom, te poticanje na učenje.
Robot ima mogućnost da djecu uči gotovo svim predmetima, od matematike,

113
fizike, astronomije, do pravila ponašanja, ophođenja s odraslima i sl.
Iako tehnologija budućnosti nudi razna rješenja, na kraju, djeca i učenici se

trebaju prvenstveno razvijati socijalno i emocionalno u stvarnom svijetu, jer
tehnologija ne može zamijeniti čovjeka, stvarni život i njegove situacije.
6. CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning)
6.1. Uvod
Čovjek je danas počeo koristiti najnovija tehnološka dostignuća za

unapređenje procesa učenja. U tom pogledu, sve se više ljudi odlučuje na neke
od oblika učenja na daljinu. Zbog nemogućnosti pristupa programskim paketima
(eng. software) na vlastitom jeziku, te sve većom potrebom za učenjem i
poznavanjem barem dva strana jezika, povećava se potreba za učenjem stranih
jezika.
Computer-Assisted Language Learning (CALL), odnosno računalno

potpomognuto učenje je pristup učenju jezika pomoću računalne tehnologije.
Učenje pomoću računalne tehnologije ima više oblika i to putem specijaliziranih
programa za tečaj ili programa za samostalno učenje. Jedan od zanimljivih
programa za samostalno učenje je i Before You Know It koji je napravljen da
pomogne ljudima ovladati stotinama riječi i fraza na jeziku koji uče i savršeno ih
memorirati. Proizvođač ovog programa je Transparent Language, Inc. Osnovni
paket programa može se besplatno preuzeti na web-stranici www.byki.com.
Program je na engleskom jeziku i on je osnova za učenje ostalih jezika koje
program nudi. Program se temelji na multimedijalnosti - slika, tekst (dvojezični) i
zvuk/glas izvornog govornika, a funkcionira na principu kartica (flash-kartice).
Informacije se usvajaju prema temama kroz pet modela učenja: pregledaj,
prepoznaj, nauči, izgovori i usvoji. Modeli omogućuju brzo poboljšanje
sposobnosti komunikacije korisnika, kao i sposobnosti razumijevanja knjiga,
filmova, web-stranica i dr.
6.2. Povijesni razvoj
Prvi CALL program temeljio se na vježbama povezanim s programiranim

114
instrukcijama, tzv. CALI (Computer-Assisted Language Instruction), a u uporabi

je bio sve do ranih 80-ih. Kroz 80-te CALL je proširio svoje područje, prihvaćajući
komunikativni pristup i spektar nove tehnologije, posebno multimediju i
komunikacijske tehnologije. Ranih 90-ih proizašao je i novi naziv – TELL
(Technology Enhanced Language Learning); tehnološki poboljšano učenje jezika,
koje je ustvari davalo točniji opis djelovanja u području CALL-a.
Tipični CALL program potiče učenike na reakciju. Taj poticaj može biti prikazan
u obliku teksta, slike, zvuka ili video snimke. Učenik reagira tipkajući na
tipkovnici, klikom na miša ili govoreći u mikrofon. Računalo daje povratnu
informaciju, odgovarajući je li učenikov odgovor točan ili netočan, a novije
verzije CALL programa pokušavaju analizirati odgovor i istaknuti greške.
Wida Software (London, UK) je jedna od prvih specijaliziranih tvrtki za razvoj

CALL programa za mikroračunala ranih 80-ih. Tipični program prve generacije
Wida-inih software-a uključivao je niz opcija: Matchmaster (spajanje dijelova
rečenica), Choicemaster (klasični test s više ponuđenih odgovora), Gapmaster
(popunjavanje praznina u tekstu), Textmixer (program koji ispremješta stihove
pjesme ili rečenice, te ih treba posložiti), Wordstore (privatni rječnik) i
Storyboard (ispravljanje cijeloga teksta). Cijeli programski paket popularniji je
pod nazivom The Authoring Suite.
Razvojne faze
CALL se postupno razvijao proteklih 30 godina. Njegov razvoj se može

podijeliti u tri karakteristične faze: bihevioristička, komunikacijska i integrativna
faza.
Bihevioristička faza
Bihevioristička faza bazirala se na tada dominantne biheviorističke teorije

učenja te su programi nalikovali jezičnim obukama i vježbama. Ti programi
koristili su računalo kao učitelja; odnosno kao sredstvo koje donosi gradivo za
učenje. Logistička podloga ovih programa objašnjava činjenicu da se ovakve
vježbe koriste i danas. Najpoznatiji sistem za učenje bio je PLATO, koji je
uključivao jezične, gramatičke i prijevodne vježbe. Krajem 70-ih pojavom
mikroračunala bihevioristički pristup odbijen je na teorijskoj i pedagoškoj razini.

115
Komunikacijska faza
Komunikacijska faza bazirala se na komunikacijskom pristupu učenju, koji je

bio značajan 70-ih i 80-ih. Predlagači ovog pristupa smatrali su da vježbe iz
prethodne faze nisu davale komunikaciji dovoljno važnosti.
Integrativna faza
Integrativna faza bazira se na dva važna tehnološka otkrića: multimediju i

Internet. Multimedijska tehnologija razvija više vrsta medija. Ono što
multimediju čini još snažnijom je hipermedija, odnosno povezanost svih izvora
multimedije. Multimedija kakva danas postoji samo djelomično pridonosi
integrativnom CALL-u, baš iz razloga što još ne postoji program koji je dovoljno
inteligentan da na temelju govora ocjenjuje, ispravlja i analizira. Stoga je
tehnološki razvoj Interneta uvelike pomogao u razvoju bolje komunikacije
između učenika, te učenika i učitelja. Putem Interneta učenici brže i lakše dobiju
povratnu informaciju od učitelja, lako razmjenjuju tekstove, dokumente, i sl.
Internet olakšava razvoj integrativnog pristupa korištenja tehnologije.
Sadašnje stanje
Oduševljeni novom tehnologijom u ranim danima CALL-a, mnogi profesori i

učitelji su se orijentirali na tehnološka pitanja, zapostavljajući ona pedagoške i
metodološke prirode, ne shvaćajući da su potrebne inovacije upravo u pedagogiji
i metodologiji kako bi se računala uspješno uvela u nastavni plan i program
stranih jezika.
Razvojem multimedija i interneta CALL polako u ovo vrijeme dobiva svoje

priznanje. Korisnici sada mogu komunicirati međusobno u realnom vremenu na
neodređenoj udaljenosti. Sve je veća ponuda CD-ROM-ova koji nude instrukcije u
učenju jezika.
6.3. Vrste CALL programa
Postoje tri vrste CALL programa: Računalo kao učitelj, Računalo kao poticaj i
Računalo kao instrument.
Računalo kao učitelj

116
Tu su programi dizajnirani za učenje gramatike, uključujući i vježbe, programi

za učenje izgovora, za sintezu teksta, za razvoj vokabulara, itd.
Računalo kao poticaj
Tu su programi za analizu, kritičko razmišljanje, diskusiju i pisanje, itd.
Računalo kao instrument
Tu su programi za analizu riječi, gramatička provjera, samostalno učenje, itd.
Povijest CALL-a pokazuje da računalo može na razne načine služiti i pomoći u

učenju jezika. Ono može biti učitelj koji nudi vježbe, poticaj za diskusiju i
interakciju, ili instrument za pisanje i istraživanje. Oni koji iskoriste računala u
svrhu dobrog i kvalitetnog učenja, sigurno će obogatiti svoj edukacijski program i
mogućnosti učenja.
7. Programski paket "Before You Know It"
7.1. O programu
Današnje obrazovanje bazira se na pamćenju velike količine različitih

informacija, od stranih riječi, geografskih pojmova, do matematičkih formula i
povijesnih činjenica. Zapamtiti informacije često je izazov, ali to ne znači da
njihovo učenje mora biti teško i dosadno. Programski paket Before You Know It
pruža zabavno i poticajno učenje.
Program je napravljen kako bi ljudima pomogao ovladati stotinama riječi i

fraza na jeziku koji trenutno uče. Program je temeljen na slikovnim, dvojezičnim
karticama popraćenim zvukom (eng. flash-kartice) koje korisniku omogućuju da
vidi i čuje strani jezik od izvornih govornika, a nakon toga slijedi proces učenja
jezika. Program prati korisnikov odgovor i neprestano mu se prilagođava, te ga
potiče na učenje jedinstvenih riječi i fraza koje su većini korisnika teže. Program
sadrži mogućnost učenja 63 jezika (program se nadograđuje ponuđenim
odabirom željenog jezika).
Postoje dvije osnovne verzije koje su dostupne korisnicima: Before You Know
It Deluxe i Before You Know It Lite. Osnovni paket programa, čiji je proizvođač

117
Transparent Language, Inc može se besplatno preuzeti se web-stranice

www.byki.com. Nedostatak programa za hrvatske korisnike je ta što je program
na engleskom jeziku, pa je on polazišna točka za učenje drugih stranih jezika.
Ovi besplatni programski paketi za operacijske sustave Windows i Macintosh

uključuju nekoliko desetaka popisa riječi i fraza, slike za kartice i glas izvornog
govornika za svaku karticu. Program sadrži i opciju pomoć, ispis svih
dokumenata koje su korisniku potrebne i korištenje samo-pomoći. Iako je
besplatna verzija programa prihvatljiva, postoji mnogo razloga za njenu
nadogradnju (koju je potrebno platiti – Before You Know It Deluxe):
sadrži puno više jezičnog sadržaja koji polazi od svakodnevnih riječi i

uobičajenog razgovora, popraćeno zvukom izvornog govornika i slikama u
svrhu vizualnog pamćenja,
mogućnost za prilagođavanje vlastitog popisa riječi i fraza koje treba

dodatno vježbati,
napredna tehnika izgovora, s mogućnošću snimanja vlastitog glasa i

usporediti ga s glasom izvornog govornika,
podrška ovog programa za Palm i PockedPC, BYKI se može "nositi sa
sobom" i učiti,
jedinstvene flasch-kartice koje omogućavaju učenje jezika pomoću Palm-a

i mp3-a i to za vrijeme vožnje u automobilu, za vrijeme vježbanja , trčanja
i sličnih aktivnosti.
Program BYKI je podržan od slijedećih operacijskih sustava:
7.2. Mogućnosti programa
Za instalaciju programa dane su upute koje je lako slijediti. Grafičko sučelje

programa je pristupačno i jednostavno za uporabu. Kod prvog pokretanja
programa potrebno je odabrati jednu od ponuđenih tema (lista) s riječima i
frazama koje korisnik želi naučiti na odabranom jeziku (sl.27). Ponuđene teme
su: životinje, hotel, restoran, napitci, boje, dani u tjednu, pozdravi, mjeseci,
brojevi, riječi potrebne za razgovor, hrana, glagoli, godišnja doba. Nakon odabira
jedne od tema, program dalje vodi i uči. Uz svaku temu piše broj kartica

118
(informacija) koje ta tema sadrži.
U idućem koraku potrebno je odabrati jedan od ponuđenih modela učenja

(sl.28). Sveukupno je 5 modela koji se kreću od lakšeg k težem, od gledanja i
slušanja do pisanja riječi. U gornjem dijelu sučelja pišu četiri osnovne
informacije: oblik učenja, jezik koji se uči, model učenja i lista koja se uči. Kod
svakog modela učenja sučelje sadrži žuti okvir koji naznačuje osnovne upute za
daljnji radi u modelu.
Sl.27. Izgled početnog sučelja sa popisom tema

119
Sl.28. Izgled popisa modela učenja (opcija Review it)
Opis modela učenja
Model PREGLEDAJ (sl.29) sadrži dvojezične kartice uz sliku, informacije na oba

jezika i zvuk izvornog govornika. Za vrijeme učenja, u sredini sučelja prikazuju
se kartice, a u donjem dijelu niz opcija: ponavljanje zvuka prema želji
(mogućnost usporene verzije – ikona kornjače), prelazak na slijedeću karticu,
povratak na prethodnu karticu. Postoji mogućnost i da korisnik samostalno
mijenja kartice prema željenom tempu, izgovara ili sluša riječi te označava
programu koliko je kartica usvojio.

120
Sl.29. Izgled sučelja modela PREGLEDAJ
Model PREPOZNAJ (sl.30) sadrži kartice sa riječima ili frazama jezika koji se
uči uz izgovorenu riječ – zvuk (bez slike). Od korisnika se traži da razmisli i kaže
ono što je čuo na jeziku kojeg pozna (engleski). Zvuk se može slušati više puta,
a kada se želi provjeriti znanje jednostavno se okrene kartica i pročita je li riječ
dobro prepoznata ili nije. Ti rezultati provjere znanja pohranjuju se u programu
kao YES/NO odgovori i pomoću njih program računa bodove. Ako se zabilježio
odgovor NO, bodovi se oduzimaju i program automatski nudi ponovno rješavanje
iste kartice. Kartice se mogu i po volji preskakati. Sveukupno je moguće prikupiti
5 bodova.

121
Sl.30. Izgled sučelja modela PREPOZNAJ
Model NAUČI (sl.31) sadrži riječ ili frazu na jeziku kojeg se uči, a na korisniku
je da upiše prikazano na jeziku kojeg poznaje (engleski). Program zapisuje točne
i pogrešne odgovore te prema njima stvara listu usvojenosti pojedinih
informacija. Sveukupno je moguće prikupiti 6 bodova.
Model IZGOVORI (sl.32, sl.33) sadrži govorni zvuk i tekst sa kartice na jeziku
kojeg korisnik poznaje (engleski, npr. riječ dog). Na njemu je da ono što je čuo
ponovi na jeziku kojeg uči (obrnuto od modela PREPOZNAJ). Okretanjem kartice
može se vidjeti informacija na oba jezika. Sveukupnoj je moguće prikupiti 7
bodova.

122
Sl.31. Izgled sučelja modela NAUČI
Sl.32. Izgled sučelja modela IZGOVORI – zadatak

123
Sl.33. Izgled sučelja modela IZGOVORI – rješenje (uz zvuk)
Model USVOJI (sl.34) prikazuje informaciju na poznatom jeziku, a korisnik je

treba upisati na jeziku koji se uči (obrnuto od modela NAUČI). Kao pomoć ovdje
se može koristiti zvuk govornika. Prilikom pisanja na jeziku koji se uči (npr.
slovački), tipkovnica se prilagođava tom jeziku i zato je potrebno pritisnuti na
ikonu tipkovnice u donjem dijelu sučelja kako bi se korisniku prikazao smještaj
potrebnih tipki na njegovoj tipkovnici. Ako se koristi direktno tipkovnica na
sučelju tada je za ostala slova i znakove potrebno koristiti tipku Shift. Sveukupno
je moguće prikupiti 8 bodova.

124
Sl.34. Izgled sučelja USVOJI
7.3. Upute za učenje
U nastavku su dane upute proizvođača programa koje korisnicima omogućuju

lakše učenje i snalaženje u programu:
pri prvom pokretanju programa potrebno se postaviti kao korisnik (eng.

user). Nakon toga, treba odabrati listu/temu/popis informacija koje se žele
učiti/vježbati,
poslije odabira željene liste, odabire se učenje pomoću Flash-kartica i

model učenja. Preporučuje se da se modeli učenja koriste po redu, od
pregledavanja do usvajanja, jer na taj način se postepeno stječe potrebna
razina znanja za rješavanje problema,
Modele učenja prepoznaj i nauči treba koristiti kao vježbu prevođenja. Ako
se pogriješi tijekom učenja program ispisuje točno rješenje,
napomena: zvučni izgovor se može slušati bilo kada, kao opcije pomoći i
prisjećanja,
pomoću modela učenja usvoji i izgovori uči se iz druge perspektive – s

125
jezika kojeg se zna, riječi i fraze treba izgovarati i zapisivati na jeziku koji
se uči,
kada korisnik osjeti da je savladao neku cjelinu, potrebno je promijeniti

listu/temu i učiti dalje.
7.4. Prednosti i nedostaci programa "Before You Know It"
Prednosti programa su slijedeće:
osnovni programski paket (eng. software) je besplatan,
prisutna je multimedijalnost: slika, tekst i zvuk (izvorni govornik),
korisnik slobodno odabire željenu temu (popis),
sva pitanja i nejasnoće mogu se riješiti u programu pomoću opcije Pomoći

(na engleskom jeziku) ili pomoću informacija sa službene web-stranice,
program omogućuje istovremenu poduku u čitanju, izgovoru i pisanju sa

poznatog na strani jezik i obrnuto, što ga čini potpunim,
zvučni izgovor se uvijek može koristiti, a izgovara ga izvorni govornik,
program je jednostavan za instalaciju i korištenje.
Nedostatci programa su slijedeći:
program je napravljen samo za govornike engleskog jezika (ako npr.

korisnik želi učiti slovački jezik, uvjet je da poznaje engleski jezik),
kompletni programski paket je potrebno kupiti,
kod upisivanja riječi postoji vremensko privikavanje programa na

drugačiju tipkovnicu (kašnjenje).
8. Programiranje
8.1. Evaluacija programskih jezika
Programi su skupovi instrukcija pisani u različitim programskim jezicima koje

korisnik koristi za pisanje svojeg programskog kôda. Ovisno o svrsi rada
programa, programski kôd se sastoji od različitih varijabli (promjenjivih

126
vrijednosti), složenih aritmetičkih ili boole-ovih izraza i slično. Programski kôd je

za računalo kao stroju (mikroprocesor) koji treba izvršiti taj kôd određena vrsta
apstrakcije koju je potrebno ''prevesti''. I tu pretvorbu programskog kôda u
izvedivi strojni kôd (niz 0 i 1) čine programi prevodioci (eng. compilers).
Programi prevodioci su jezici niže razine koji upravljaju registrima i memorijskim
adresama, a programi u kojima se piše programski kôd predstavljaju jezike više
razine.
Jezici više razine dijele se na proceduralne programske jezike i objektno-

orijentirane programske jezike.
8.2. Proceduralni programski jezici
Prvi takav jezik pojavio se 1954. godine kada je tvrtka IBM za potrebe
znanstvenih i inženjerskih istraživanja, koja su zahtijevala složene matematičke
proračune, razvila programski jezik Fortran (FORmula TRANslator). Fortran se i
danas još uvijek koristi za inženjerske aplikacije.
1959. godine od strane grupe proizvođača računala, te korisnika u javnom

sektoru i industriji, razvijen je program Cobol (Common Business Oriented
Language). Cobol se primarno koristio za komercijalne aplikacije koje su
zahtijevale precizne i učinkovite obrade velikih količina podataka.
1967. godine Martin Richards je na temeljima BCPL i B jezika s namjenom

pisanja operacijskih sustava i prevoditelja razvio programski jezik C. U tom
jeziku je kasnije napisan UNIX operacijski sustav.
U kasnim 70-tim godinama, Kernighan i Ritchie, razvili su "klasični C" jezik.

Njegova široka upotreba jezika dovela je do razvoja više inačica za različite
tipove računala, pa je bilo potrebno uvesti standardizaciju s ciljem da se C može
koristiti neovisno o tipu računala i platformi. Rezultat udruženih napora od strane
American National Standards Committee i ISO bio je ANSI C proceduralni jezik.
Programski jezik Pascal dizajniran je približno u isto vrijeme kada i C (autor:

Niklaus Wirth) i bio je namijenjen za akademsku upotrebu.
Proceduralni (strukturni) programski jezici sastoje se od niza instrukcija

(naredbi) koje program izvodni slijedno, jednu za drugom (sekvencijalno). Takvo

127
programiranje koristi slijedeće strukture:
Bezuvjetni skok (go to) – slanje programa na određenu liniju kôda.
Ispitivanje uvjeta (if – then – else) – slelekciju između dvije različite akcije
(ili između izvršavanja neke akcije i ignoriranja) koji je određen time da li
je uvjet zadovoljen ili ne.
Ponavljanje (do-while i for) – ponavljanje nekih naredbi sve dok je uvjet

zadovoljen ili sve dok neki brojač ne dostigne određenu vrijednost.
8.3. Objektno-orijentirani programski jezici
Objektno-orijentirani programski jezici koriste objektno-orijentirano

programiranje (OOP). Za razliku od ostalih pristupa u programiranju računala u
kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je
težište na projektiranju aplikacija kao skupu objekata koji razmjenjuju poruke.
Prednost mu je da pojednostavljuje razvoj i testiranje iznimno velikih i
kompliciranih sustava. Sadrži mogućnosti apstrakcije podataka, enkapsulacije,
polimorfizma i nasljeđivanja. Danas .NET platforma je u potpunosti dizajnirana za
razvoj objektno-orijentiranih aplikacija i kao takva je odlična podloga za učenje i
prihvaćanje objektno-orijentirane strategije u razvoju modernih aplikacija.
Prednosti objektnih jezika:
lakši za razumijevanje jer su bliži stvarnom svijetu,
lakši za ispravljanje i modificiranje,
pojednostavljuje razvoj i testiranje iznimno velikih i kompliciranih sustava,
sadrži mogućnosti apstrakcije podataka, enkapsulacije, polimorfizma i

nasljeđivanja.
Među prvim objektnim jezicima bili su:
Small Talk (razvijen u Xeroxu),
C++ je hibridni jezik u kojem je moguće koristiti naredbe C jezika i

objektno-orijentirane naredbe. Podržava enkapsulaciju, nasljeđivanje,
polimorfizam i primjenjujući ove principe omogućava fleksibilan,
modularan, jasan i kôd koji je iskoristiv. Grupa akcija koje zajedno

128
izvršavaju jedan zadatak formiraju funkcije i nadalje funkcije se grupiraju

u formu programa. C++ se koncentrira na kreiranje korisničkih definiranih
tipova koji se nazivaju klase. Dakle, dok se C programer koncentrira na
pisanje funkcija, C++ programer radi s klasama. C++ je postao
dominantnim programskim jezikom 90-tih godina.
Java je razvijena pod vodstvom James Gostling-a u Sun Microsystems.

Originalno se zvala Oak, i dizajnirana je 1991. godine za korištenje u
ugradbenim (eng. embedded) aplikacijama. 1995. godine je preimenovana
u Java i redizajnirana za razvoj Internet aplikacija. Proteklih godina Java je
postala veoma popularan i uspješan programski jezik. Ne koristi se samo
za Web programiranje već i za razvoj samostalnih (eng. standalone)
aplikacija na serverima, desktopima i mobilnim uređajima. Za razliku od
mnogih ostalih jezika Java je od početka dizajnirana kao objektno-
orijentirana. Java kao i C++ podržava enkapsulaciju, nasljeđivanje,
polimorfizam i primjenjujući ove principe omogućava fleksibilan,
modularan, jasan i iskoristiv kôd.
C# je objektno-orijentiran programski jezik i u svojoj srži ima mnogo

sličnosti sa Javom, C++ -om i Visual Basic-om. Naime, C# kombinira
snagu i učinkovitost C++-a, jednostavan i čist objektno-orijentiran dizajn
Jave i pojednostavljen jezik Visual Basic-a. Kao i Java, C# također ne
dopušta mnogostruko nasljeđivanje iste klase ili korištenje pokazivača
(eng. pointer) u sigurnom kôdu, ali C# brine o otpuštanju zauzete
memorije objektima koji više nisu u upotrebi. No ipak, za razliku od Jave,
C# podržava koncept svojstva (eng. properties). Velika prednost u odnosu
na većinu dotadašnjih programskih jezika je to što se programi pisani u
Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje
postoji JVM (Java Virtual Machine). Razvojna okruženja postoje u
besplatnim inačicama za oba jezika (Visual studio C# Express, Eclipse za
Javu i drugi). C# nudi atraktivne i popularne mogućnosti kao npr. razvoj
igara, za X-box (popularnu igraču konzolu konkurentnu PS2) ili upravljanje
robotikom (Robotics studio).
Upravo ovakvim alatima u obrazovanju učenicima bi se omogućilo samostalno

kreiranje i stvaranje zadataka, projekata, igara i slično. Cilj obrazovanja koje
koristi tehnologiju je da djeca ne upoznaju samo programiranje kao apstraktnu

129
znanost, već da uoče njenu praktičnu primjenu u životu i grade svoju intuiciju
kreativnošću i stvaranjem.
8.4. Objektno-orijentirano programiranje
S vremenom je bilo potrebno smisliti način programiranja koji će omogućiti

brže, točnije i ekonomičnije programiranje. Kao revolucija u programiranju javilo
se uvođenje objekata kao programskih komponenti koje su se mogle više puta
koristiti (eng. reusable), a koje su opisivale elemente iz stvarnog svijeta.
Programeri (eng developer) koji razvijaju program (eng software) otkrili su da se
korištenjem modularnog, objektno-orijentiranog dizajna i pristupa programiranju
može postići veća produktivnost nego s pomoću strukturiranog programiranja.
Ljudi razmišljaju u terminu objekta. Svi objekti imaju obilježja kao veličinu,
boju, težinu i slično. Također, svi imaju različito ponašanje: dijete - plače, spava,
uči, pjeva, itd. Ljudi uče o objektima proučavajući njihove obilježja i ponašanje.
Različiti objekti mogu imati ista obilježja, a slično ili različito ponašanje.
Objektno-orijentirano programiranje predstavlja način izrade programa kod

kojeg su programi organizirani kao skup međusobno povezanih objekata. U
prvom koraku razvoja programa koje se naziva modeliranje developer definira
sve objekte s kojima želi rukovati i odnos između objekata. Tako definirani
objekt se poopćuje kao klasa objekta (npr. žirafa pripada u skup živih bića koje
nazivamo životinje). Klasa tako definira vrstu podataka koju sadrži i bilo kakav
logički slijed koji može njome manipulirati. Svaki zaseban logički slijed zove se
metoda. Ostvarenje klase zove se "objekt" ili "varijabla klase". Korisnik
komunicira s objektima, a oni komuniciraju jedni s drugima preko dobro
definiranog sučelja. Neke bitne karakteristike objektno-orijentiranog
programiranja su:
naglasak je na podatku, a ne na proceduri,
programi su podijeljeni u objekte,
podatci su skriveni i ne mogu biti dohvaćeni preko vanjskih funkcija,
objekti mogu komunicirati jedni s drugima pomoću funkcija,
novi podatci i funkcije mogu biti lako dodani gdje god je to potrebno,

130
prisutan je pristup odozdo prema gore (eng. bottom-up).
8.4.1.Osnovne karakteristike objektno-orijentiranog modela
Apstrakcija
Suština apstrakcije je u uočavanju osnovnih karakteristika promatranog

objekta i pronalaženju osobina po kojima se razlikuje od ostalih objekata.
Apstrakcija se fokusira na vanjski izgled objekta zanemarujući potpuno njegovu
unutrašnjost.
U objektnim programskim jezicima svakoj apstrakciji, iz domena problema,

odgovara jedna klasa. Klase su prototip iz koga se kreiraju primjerci (instance).
Objekti u programskom jeziku su primjerci tih klasa i do njih se dolazi
instanciranjem.
Enkapsulacija
Enkapsulacija je koncept potpuno komplementaran apstrakciji. Apstrakcija se

fokusira na uočavanje osobina i ponašanja objekata, a enkapsulacija se fokusira
na implementaciju koja će dovesti do željenog ponašanja. Bitan aspekt
enkapsulacije je sakrivanje nebitnih osobina klase, tj. sakrivanje strukture klase.
Svaka klasa ima dva djela: sučelje i implementaciju. Sučelje klase obuhvaća
samo vanjski izgled klase i preko njega se ustanovljava da li apstrakcija ima
željeno ponašanje. Implementacija obuhvaća realizaciju svih mehanizama koji
dovode do tog željenog ponašanja.
U programskim jezicima implementacija obuhvaća kreiranje prethodno

identificiranih klasa. Svaka klasa ima svoje članove klase: podatke – članove;
funkcije – članice. Iz klasa se mogu proizvesti instance (objekti) čijom se
međusobnom komunikacijom ostvaruje funkcionalnost cijelog sistema. Sama
enkapsulacija se realizira razdvajanjem javnih i privatnih dijelova klase. Javni
dijelovi klase (funkcije – članice) čine sučelje te klase prema okolini, a privatni
dijelovi (podatci – članovi koji izražavaju stanje objekta) obuhvaćaju
implementirane detalje koji za korisnika klase nisu važni i stoga on ne mora znati
za njih.

131
Modularnost
Modularnost je koncept povezan isključivo sa samim programom a sastoji se u

formiranju modula koji se mogu prevoditi odvojeno i koji ujedno imaju dobro
definirane veze i prema drugim modulima. U strukturiranom dizajnu,
modularizacija programa sastoji se od grupiranja potprograma dok se u
objektnom dizajnu prvo uočavaju logičke cjeline koje zajedno čine izvjestan broj
klasa i onda se formiraju moduli.
Npr. module C++-a programskog jezika predstavljaju datoteke koje se

prevode odvojeno. Sučelja modula nalaze se u zaglavljima datoteka (ekstenzija
h) a njihova implementacija u odvojenim (.cpp) datotekama. U programskom
jeziku Java ovo se postiže paketima (package).
Hijerarhija
Kada broj identificiranih apstrakcija nekog problema postane prevelik tada se

prelazi na novo logičko grupiranje apstrakcija, odnosno na hijerarhiju. Hijerarhija
klasa se u programskim jezicima ostvaruje preko mehanizama nasljeđivanja
(eng. inheritance) uz koji vežemo i pojam polimorfizam. Polimorfizam se sastoji u
tome da jedna apstrakcija može biti vrsta neke druge apstrakcije s dodatnim
osobinama. Na primjer, ako smo u domeni problema identificirali apstrakcije koje
ćemo nazvati "prijevozno sredstvo", "brod" i "avion", onda o druge dvije
apstrakcije možemo razmišljati kao o specifičnim vrstama prve apstrakcije.
Opravdanje za to nalazimo u činjenici da avion i brod jesu prijevozna sredstva.
Klase koje odgovaraju ovim apstrakcijama povezane su na taj način što su klase
koje odgovaraju avionu i brodu izvedene iz klase koja odgovara prijevoznom
sredstvu (tj. nasljeđuju njenu strukturu i ponašanje), nasljeđujući tako
kompletnu funkcionalnost te klase i dodajući neke svoje karakteristike koje ih
čine autonomnim entitetima.
8.4.2.Objekti u objektno-orijentiranom programiranju
Objekti u programskim jezicima predstavljaju objekte iz stvarnog svijeta.

Objektima se pridružuju: svojstva, postupci i odgovori na događaje. Prema Alanu
Kayu, pristup objektno-orijentiranom programiranju posjeduje pet esencijalnih
karakteristika:

132
"sve je objekt". Objekt kao sofisticirana promjenjiva varijabla koja

omogućava pohranu vrijednosti varijable i podršku operacijama nad tom
varijablom,
program se transformira u skup objekata koji surađuju razmjenom poruka.

Poruku se može gledati kao mehanizam poziva operacije nad objektima,
svaki složeni objekt izveden je kao skup više objekata,
svaki objekt pripada određenom tipu, odnosno predstavlja instancu klase,
svi objekti iste klase mogu primati iste poruke (polimorfizam).
8.5. Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog

programiranja
Cilj proceduralnog programiranja je razbiti programski zadatak u zbirku

podatkovnih struktura i subrutina, dok je u objektno-orijentiranom programiranju
cilj razbiti programski zadatak u objekte. Bilo koja metoda može biti važeća za
postizanje specifične programerske zadaće.
Najpopularniji programski jezici obično imaju i objektno-orijentirane i

proceduralne aspekte.
Prednosti objektno-orijentiranog programiranja su efikasnije programiranje

grafičkog sučelja i razvoja web-a, gdje se vidi primjena objektno-orijentiranog
programiranja u implementaciji XML i HTML jezika.
Proceduralno programiranje se koristi na nižim razinama operativnog sustava

(kernel, driveri, moduli), a više razine operativnog sustava i pomoćne aplikacije
su tu da bi pružile prednosti objektnog programiranja.
Kod objektnog programiranja izgled složenog objektnog kôda, za razliku od

proceduralnog, je puno čitljiviji i lakše ga je zapamtiti radi mogućnosti
nasljeđivanja tj. stvaranja klase unutar klase. Također, objektno-orijentirano
programiranje jasnije razlikuje podatke od programskih procedura. Za razliku od
ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim
strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji
izmjenjuju poruke.

133
Razlike između objektno-orijentiranih i proceduralnih programskih jezika
Objektno-orijentirani Proceduralni jezik

jezik
metode funkcije
objekti moduli
poruka poziv
član varijable
U usporedbi s proceduralnim programiranjem, objektno-orijentirano

programiranje ima slijedeće prednosti:
omogućava čistu modularnu strukturu za programe što ga čini dobrim za

definiranje apstraktnih tipova podatka gdje su ugrađeni detalji skriveni,
lakše se održava i mijenja postojeći kôd kako bi novi objekti mogli biti
stvoreni s malim razlikama nad već postojećim,
programer lako prilagođava i po potrebi mijenja komponente programa.
Svijet shvaćamo objektno, a ne proceduralno, dakle objekti sadrže procedure i

svojstva. Djeci će biti lakše shvatiti realan primjer koji se i njima samima
svakodnevno događa. Na primjer, kada djetetu kažemo da sjedne, ono će primiti
naredbu "sjedni". Prilikom toga dijete neće razmišljati o primicanju stolice,
sagibanju i ostalim dijelovima procesa sjedenja već će to izvršiti kroz jednu
naredbu. Na istom primjeru djeci se može objasniti kako može izgledati objektno
programiranje.
Programerske metode proceduralnog programiranja neće biti u potpunosti

izostavljene prelaskom na objektno programiranje. One se koriste unutar metoda
klasa za izvršavanje proceduralnih zadataka nad objektima ili njihovim
svojstvima. Djeca bi i dalje učila osnove proceduralnog programiranja u
korištenju uvjeta, logičkih usporedba, petlji i slično.
8.6. Operacijski sustav Windows
Microsoft je prvi put uveo operacijski sustav zvan Windows 1985. godine kao
dodatak MS-DOS-u kao odgovor na rastuće zanimanje za grafička korisnička
sučelja.

134
U operativnim sustavima koji koriste grafičko korisničko sučelje rad korisnika

sa sustavom postaje jednostavan zbog mogućnosti korištenja slikovnih izbornika
gdje se naredbe i opcije odabiru i aktiviraju pritiskom na njih. Sve informacije na
zaslonu se tretiraju kao slika. Ovdje je omogućen i WYSIWYG prikaz (eng. what
you see is what you get) identičan onome koji će se vidjeti ako se slika ili
dokument ispiše na papiru. Važna odlika operativnog sustava Windows je da
objekte ugrađene u operativni sustav može koristiti svaka aplikacija koja radi na
tom operativnom sustavu. Ta karakteristika korisnicima omogućuje olakšano
učenje upotrebe novih aplikacija (jer je korisničko sučelje različitih aplikacija
zapravo vrlo slično, opcije se koriste na sličan ili isti način), a programerima
upotrebu gotovih objekata ugrađenih u operativni sustav čime se vrijeme izrade
aplikacija drastično smanjuje.
Windows je dizajniran da radi sa formama (prozorima) kako bi svim

korisnicima omogućio istovjetan pristup različitim aplikacijama. .NET platforma je
(uz pomoć razvojnog sučelja Visual Studio .NET-a) odličan izbor za
programiranje na Windows platformi.
8.7. Informatika i programski jezici u obrazovanju
Program nastave informatike kao dio nastavnog programa provodi se u

osnovnim školama kao izborni predmet od petog razreda. Programi koji se uče u
hrvatskim školama, kao što su Basic, Logo i Pascal, pomažu djeci da nauče
osnove programiranja i logičkog razmišljanja. U procesu programiranja,
zadavanjem nekog apstraktnog problema i pronalaženje metode za njegovo
rješavanje, djeca razvijaju svoju kreativnost i apstraktno mišljenje, te
produbljuju intuiciju. Razvoj logičkog slijeda razmišljanja postiže se točnim i
sažetim opisivanjem problema kojeg treba (programski) riješiti, analiziranjem
metoda rješavanja i prikazivanja problema (uvođenje pojmova kao što su
različite vrste podatka, varijable, polja, stabla, grafovi, itd.) i stvaranjem
najproduktivnijeg programskog kôda. Na taj način djeca uče kako najefikasnije,
praktično i kreativno riješiti neki problem. Oni koriste tehnologiju kao pomoćno
sredstvo. Bilo koje opredjeljenje, od biologa do povjesničara, danas traži
poznavanje tehnologije i neke osnove informatičke pismenosti. Ako djeca
pomoću nastave informatike i osnove programiranja steknu neke osnove logičkog
razmišljanja, zadavanja, analiziranja i rješavanja problema, to će moći primijeniti

135
u svakom aspektu svog života i na bilo kojem području djelovanja.
8.7.1.Igra i učenje od prvog razreda
Za stvaranje kvalitetnijih nastavnih predmeta u osnovnoškolskom obrazovanju

koji bi svojim programima dali djeci dublji uvid u informacije koje primaju,
razmišlja se o uvođenju nastave informatike od prvog razreda osnovne škole u
obliku računalnih igara. Taj bi program u sebi sadržavao elemente:
likovne kulture (crtanje likova i njihova animacija),
glazbene kulture (stvaranje zvuka i glazbe),
fizike (interakcija objekata i njihova mehanika),
tjelesne kulture (pravila sportova),
povijesti, zemljopisa, kemije i biologije (stvarni život).
Na taj način učenici bi istraživanjem pojedinačnih disciplina proširili svoje

znanje i dobili dublje shvaćanje načina rada discipline uz logičko i objektivno
razmišljanje.
Lingvistički predmeti razvili bi bolje shvaćanje nastajanja govornog jezika,

razvoj komunikacije, stvaranja raznih priča i slično. Likovni predmet unio bi
kreiranje i animiranje likova s prijelazom u 3D prostor. U glazbenom predmetu
učenici bi mogli sami stvarati glazbu, u matematici bi stekli specifični način
razmišljanja kod vlastitog zadavanja i rješavanja matematičkih problema
(pomoću vizualizacija). Povijest bi sadržavala realne situacije i životne priče iz
prošlosti koje bi učenici mogli proživjeti i primiti činjenice na dubljoj razini, a ne
samo kao informaciju. U geografiji učenici bi proučavali različita područja planeta
i Svemira putem stvarnih 3D slika, proučavali bi klimu i njen utjecaj, sastav tla,
itd. U kemiji i biologiji kroz 3D animacije stvorio bi se bolji opis kemijskih i
bioloških procesa, kao što je spajanje atoma, kretanje ptice u zraku na principu
uzgona, itd.
8.7.2.Program Scratch
U svijetu učenici sa programiranjem u školama kreću od svoje osme godine

kada se upoznaju sa samim osnovama. Jedan od poznatijih programa u kojima

136
se održava nastava naziva se Scratch (sl.35). Program je razvijen je na MIT-u

(Massachusetts institute of technology), istom sveučilištu s kojeg potječe i
programski jezik Logo. Namijenjen je djeci od osme do šesnaeste godine, no i
mlađa djeca ga mogu koristiti. Pomoću tog programa djeca razvijaju kreativno
razmišljanje, sistematičan pristup analizi i rješavanju problema, ispravno
korištenje tehnologije, dobro komuniciranje i cjeloživotno učenje.
Sl.35. Sučelje programa Scratch
Programiranje u Scratchu od strane korisnika temelji se na grafičkom

povezivanju prethodno nacrtanih blokova (kao LEGO kockice). To učenicima
omogućuje da stvaraju razne predmete, od robota do kuće, pasivne skulpture ili
glazbenog instrumenta.
Različiti tipovi podataka su prikazani različitim oblicima blokova gdje se dijelovi

slažu tako da se spoje na sintaktički pravilan način. Na slici 36. prikazan je jedan
takav primjer korištenja programa, gdje je učenik odredio liku u igri da se kreće
za 150 koraka i nakon što se pomakne za tu vrijednost izgovori: "Dobar dan!", te
kroz dvije sekunde ispustiti notu broj 58 na pola sekunde.

137
Sl.36. Spojeni blokovi u pripravnosti za izvršavanje programa (lijevo) i program u

izvođenju (desno)
Takav pristup radu onemogućuje sintaktičke greške i fokusira pažnju učenika

na problem koji bi treba riješiti, a ne na samu mehaniku programiranja.
Ova bi se vrsta programa u hrvatskim školama mogla primijeniti u nastavi

informatike od drugog do četvrtog razreda. Pomoću njega učenici bi radili na
raznim projektima i učili širok spektar aktivnosti iz različitih predmeta, te tako
proširivali svoje znanje.
8.7.3.Objektno-orijentirano programiranje kroz oči djeteta
Svijet oko nas možemo promatrati na različite načine – kroz klase stvari kao
što su npr. "Mačka", "Kuća" ili "Stablo". Na te klase može se gledati kao na
kategorije ili imena kojima označavamo više sličnih stvari. Potrebno je pronaći
način kako tu klasu "opisati" računalu tako da ono može riješiti probleme vezane
uz nju.
U svakoj klasi stvari nalaze se neki specifični objekti koji su nam od interesa.
Na primjer, u klasu "Stablo" ulaze sva stabla neke šume kao objekti te klase.
Kada postoji specifični objekt s kojim računalo treba raditi neke radnje, potrebno
je dati ispravan opis programu kojim predstavljamo taj objekt klase. Objekti
imaju razna obilježja, a obilježja su riječi koja opisuju objekt pobliže. Objektu se
mogu događati razni događaji, a to su neke akcije koje utječu na njega (npr.

138
padanje kiše). Akcije su stvari koje objekt radi (npr. lišće daje kisik procesom
fotosinteze). Klasa, skup objekta te klase, obilježja objekta i akcije koje objekt
čini zapisuju se nizom instrukcija (naredbi) u programu. U C# klasa se zapisuje
na slijedeći način:
class Stablo
Ovaj dio kôda definira:
klasu Stablo
sva obilježja te klase zapisat će se unutar vitičastih zagrada { }
class Stablo
Stablo kesten;
kesten = new Stablo();
Objekti su specifični pojedinci neke klase. Klasa samo opisuje "kakve su sve te
stvari" općenito. To je osnovni plan za stvaranje objekta.
Ako se radi s određenim objektima, potrebno je napisati kojoj klasi pripadaju,

tako da se prvo može prvo provjeriti ima li saznanja o toj klasi. Ovo se radi
specificirajući klasu kojoj objekt pripada i dajući ime objektu.
Ime klase Ime objekta
Stablo kesten
Ovo se naziva "deklariranje objekta". Nakon deklaracije objekta dalje se može

raditi s njim. Prvo se radi "instanca" klase. Tu se koristi znanje o klasi kako bi se
napravio "realan" objekt s kojim se može raditi.
kesten = new Stablo();
To se zove "instanciranje" objekta. U ovom primjeru kesten je instanca klase

Stablo, odnosno kesten je objekt vrste Stablo.

139
U idućem koraku klasi stablo dodaju se slijedeća polja:
class Stablo
string vrstaStabla;
string.ime;
int brojGrana;
int brojListova;
int visina;
bool jeBiljka
Ovaj dio kôda "zna" da sva stabla unutar klase Stablo imaju ova polja.
Slijedeći dio kôda zapisuje podatke - obilježja o specifičnom stablu unutar klase
Stablo.
Stablo kestenŽut;
kestenŽut = new Stablo();
kestenŽut.vrstaStabla = "Kesten";
kestenŽut.ime = "Žut";
kestenŽut.brojGrana = 27;
kestenŽut.brojListova = 1008;
kestenŽut.visina = 3;
kestenŽut.jeBiljka = true;
Na slici 37. prikazano je razvojno okruženje Visual Studia 2005. Prikazani kôd
simulira raniji primjer dan u Scratchu pod slikom 36. Kôd opisuje klasu Human
koja nasljeđuje Character i dvije metode. U primjeru prve metode, iskorištena je
beskonačna petlja (do-while) koja se često koristi u proceduralnom
programiranju. Metoda MyAction slična je funkcijama u proceduralnom
programiranju, ali s razlikom što se poziva s prefiksom "this" kako bi se koristila
metoda unutar trenutne klase.

140
Sl.37. Programsko sučelje – Visual Studio
8.8. Programski jezik PC LOGO
8.8.1.Razvoj programa
Logo je viši (proceduralni) programski jezik. Izrađen je 1968. godine u tvrtki

Bolt, Beranek & Newmann, Inc. u Cambridgeu. Osnivačem se smatra Seymour
Papert, koji je bio matematičar i kibernetičar. Potpuni razvoj doživio je po
povratku Paperta u SAD u laboratoriju za razvoj umjetne inteligencije u
Massachuttses Institute of Technology (MIT-u). Tu je radila Državna znanstvena
zaklada pod nazivom "Logo grupa". Ova ekipa bila je sastavljena od vrhunskih
stručnjaka s područja matematike, fizike, psihologije, gnoseologije a povezivali
su ih programeri. Tako je nastao viši programski jezik Logo koji objedinjuje
umjetnu inteligenciju i psihologiju korisnika.
PC Logo 4 radi samo na DOS-u u 16 bit-noj verziji. Naziv Logo dolazi od grčke
riječi logos koja znači riječ ili misao. Definicija Briana Harvey-a, profesora sa
University of California Berkeley glasi:

141
Logo je dijalekt, (jezik nastao iz drugog jezika) Lisp-a39, jezik visokog nivoa -
dizajniran za istraživanja u informatici.
Prvotna namjena programskog jezika LOGO bila je vezana uz obradu teksta,

riječi i rečenica. Logo je visoko interaktivan programski jezik koji koristi simbol
kornjače za kretanje po zaslonu. Ovakvo kinestetičko učenje blisko je posebno
učenicima mlađeg uzrasta.
8.8.2.Verzije LOGO jezika
Danas postoje mnoge verzije Loga. Neke od njih su: UCB Logo, Terapin Logo,
MSW Logo, PC Logo 4.0.
8.8.3.LOGO u osnovnoškolskom programu
LOGO je interaktivni, viši programski jezik, prilagođen kronološkoj i

intelektualnoj dobi učenika. Omogućuje brzu i jednostavnu kontrolu napisanog
programskog koda što učenicima pruža uvid u ispravnost njihovog rada. Pomoću
ovakve vrste programa, učenici lako razvijaju samopouzdanje, sječu sigurnost u
svoj rad i postaju samostalni i kreativni.
Programiranjem različitih vrsta zadataka učenike se može dovesti u korelaciju

s većinom ostalih nastavnih predmeta. Na primjer,lako se može provjeriti znanje
iz matematike (područje geometrije i računa), znanje engleskog jezika,
hrvatskog jezika, tehničke kulture i likovne kulture.
LOGO ima vrlo dobro razrađen HELP sustav nam engleskom jeziku i
omogućuje učenicima da istovremeno istražuju primjenu poznatih naredbi i
dodaju nove naredbe s kojima se još prije nisu susreli. HELP sustav predstavlja
vrstu digitalne literature koja je danas široko rasprostranjen način usvajanja
online znanja.
39
Lisp je programski jezik opće namjene. Osobito je značajan u istraživanjima umjetne
inteligencije (AI - artificial intelligence).

142
Bitne karakteristike programskog jezika LOGO su:
pristupačan je uzrastu učenika osnovne škole,
kreativan i zanimljiv program koji unapređuje kvalitetu procesa mišljenja,

razvija apstraktno mišljenje i samopouzdanje,
daje kvalitetnu pripremu za učenje drugih programskih jezika.
8.8.4.Sučelje LOGO jezika
Za rad u Logu velika je olakšica poznavanje engleskog jezika. Budući da

učenici engleski jezik imaju kao obavezan jezik u nastavnom kurikulumu,
koristimo ovu pogodnost i kad god je to moguće napominjemo značenje
engleskih riječi, njihov pravilan izgovor i prijevod na hrvatski jezik. Tako će
učenici lakše pamtiti značenje i kratice naredbi. Prva poruka sa glavnog zaslona
programa glasi: Welcome to Logo.
8.8.4.1 Sučelje Editora
Pritiskom na tipku F10 ili ispisom riječi edit otvara se Editor. Editor ima više
funkcija:
u njemu se pišu procedure i iz njega se otvaraju već pohranjene

procedure
iz njega na izvedbeni ekran provjerava je li napisan programski kôd

dobar, odnosno je li ostvario svoju funkciju
Kod pisanja procedura, odnosno programskog kôda, procedura započinje s

riječi TO, a završava s riječju END. Na primjer:
TO kvadrat
...
END
Editor daje mogućnost pohranjivanja (ekstenzija .lgo) novih procedura (Save

as) i pohranjivanje izmjena (Save). Iz Editora se izlazi pritiskom na tipku F2 .
Nije potrebno odmah pohraniti ispisani program. On može ostati noname sve dok
ga se ne provjeri i ne unesu sve željene izmjene.

143
8.8.5.Programiranje
U osnovnoškolskom nastavnom programu zastupljeni su oni programi koji će

osposobiti učenike da samostalno rade s operacijskim sustavom i programima za
pisanje i obradu teksta, crtanje i uređivanje slika, tablične programe i ostalo.
Kod pisanja programskih kôdova potrebno je postepeno proširivati i kretati se

od jednostavnih prema složenijim algoritmima, a paralelno se prilagođavati
znanju i vještinama učenika. Najvažnije je da učenik savlada i usvoji način i tijek
logičkog razmišljanja kojeg je potrebno imati kod pisanja programskog kôda u
gotovo bilo kojem programskom jeziku. Sintakse pisanja se možda razlikuju od
jezika do jezika, ali način na koji treba razmišljati ostaje sličan ili isti.
U programskom jeziku Logo:
Učenika prvo treba savladati kretanje kornjače po grafičkom zaslonu. U

ovom području crtaju se slike. Započinje se s crtanjem najjednostavnijih
pravilnih geometrijskih likova. Zatim se ti likovi umnožavaju i dovode u
najrazličitije odnose i kombinacije. Postupno se uvode varijable umjesto
konstanti. Savladava se način na koji se varijable i dalje mogu postupno
mijenjati po veličini i konačno uvode se ograničenja koja se odnose na
numeričke veličine.
Koordinatni sustav u Logu ima veliki značaj pri izradi crteža kojima se
određuje pozicija na zaslonu. Isto tako nemoguće je crtati slobodnu sliku
ako se ne kombinira veličina likova i njihov razmještaj.
Slijedeća cjelina je računanje u Logu. Ovdje se cijelim nizom zadataka

učenik upoznaje s izvršavanjem računskih operacija u Tekstscreen-u ali i s
njihovim ispisivanjem na grafičkom zaslonu. I ovdje se na višem stupnju
uvode ograničenja i odlučivanja koja Logo omogućuje. Slično kao i u
drugim programskim jezicima numeričke veličine postavljaju se u odnose
te se ovisno o zadovoljavanju odnosno o nezadovoljavanju uvjeta program
grana po principu IF - THEN – ELSE. Isti rezultati postižu se testiranjem
vrijednosti nakon čega se opet uz uvjet točnosti odnosno netočnosti
program grana. Ovdje se ispitivanje vrši pomoću TEST – IFTRUE –
IFFALSE. Kombinacija računanja i iscrtavanja slika proširuje broj zadataka
i unosi raznolikost koja osvježava monotoniju samog računanja. Potrebno

144
je napomenuti da Logo koristi i druge oblike grananja kao što su GO –

LABEL, FOR – petlju, WHILE – petlju, OUTPUT i slično.
Generiranjem RANDOM sistema moguće je ispisivati slučajne brojeve ili

pak iscrtavati geometrijske likove po principu slučajno odabrane veličine
stranice, broja stranica odnosno bilo koje veličine koja određuje lik.
Kod tekstovnih zadataka najrazličitijih sadržaja mogu se ispisivati

određena slova – znakovi gdje učenici mogu postavljati zahtjeve za
variranjem ispisa i slično.
Posebno poglavlje čine Liste. Liste su na neki način baze podataka. Ako se
želi pohraniti niz podataka (riječi ili brojeva), taj niz se zapisuje u uglate
zagrade i time se formira lista.

145
Literatura
[1] Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Internet stranica: http://public.mzos.hr/Default.aspx.
[2] Defining competencies and curriculum, European reference points for the teaching profession,
Prepared by Eurydice for study visit (England, April 2003).
[3] Razdevšek-Pučko, C., Kakvog učitelja/ nastavnika treba (očekuje) škola danas (i sutra)?,
Internet stranica: http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/kompetence-uciteljev-slo-hrv-
t07.pdf.
[4] Baranović B. i sur., Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obvezno
obrazovanje u Hrvatskoj, Zagreb, travanj, 2004., Internet stranica:
http://mzu.sbnet.hr/files/kursazetakhrv.pdf.
[5] Parry Aftab, Kako prepoznati opasnosti Interneta, Zagreb, 2003.
[6] Ilišin, Bobinac i Furio Radin, Djeca i mediji, Zagreb, 2001.
[7] Nessia Laniado, Gianfilippo Pietra, Naše dijete, vidoigre, Internet i televizija, Rijeka, 2005.
[8] OED/CERI, Nove informacijske tehologije-izazov obrazovanju, Zagreb, 1988.
[9] Šavle, Domašek-Padjen i Jerčinović, Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu

osnovne škole, Zagreb.
[10] Gojko Zovko, Odgoj izuzetne djece, Zagreb, 1996.
[11] Košir, Zgrabljić i Ranfl, Život s medijima, Zagreb, 1999.
[12] Andrilović, Čudina, Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
[13] Istraživanje "Daroviti informatičari – kako dalje?", Jasna Cvetković – Lay, 1999., Centar za
poticanje darovitosti djeteta "Bistrić".
[14] Jasna Cvetković – Lay, Ana Sekulić – Majurec, Darovito je, što ću s njim?, Alinea, Zagreb,
1998.
[15] Jasna Cvetković – Lay, Ja hoću i mogu više, Alinea, Zagreb, 2002.
[16] Jasna Cvetković – Lay, Darovito je, što ću sa sobom?, Alinea, Zagreb, 2002.
[17] Mužić-Rodek, Kompjutor u preobražaju škole, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
[18] Udruga roditelja darovite djece, Internet stranica: http://www.udruga-roditelja-darovite-djece.hr.

146
[19] Web poslužitelj hrvatskih škola, Internet stranica: http://skola.sys.hr/mak/index.htm.
[20] Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja, Internet stranica:

http://www.hdpio.hr/.
[21] Aktivni prividni svjetovi, Internet stranica: http://www.activeworlds.com/.
[22] Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić", Internet stranice: http://www.nadarenost.net/,

http://www.bistric.com/.
[23] Zagrebački računalni savez, Internet stranica: http://www.zrs.hr/.
[24] Tehnologija i darovita djeca, Gayle Dallaston, Internet stranica:

http://www.dallaston.net/gayle/articles/intqagtc.htm.
[25] Fischertechnik roboti, Internet stranica: http://www.fischertechnik.de.
[26] Lego roboti, Internet stranica: http://mindstorms.lego.com/.
[27] Aftab, Parry, Kako prepoznati opasnosti Interneta, vodič za škole i roditelje, Neretva, Zagreb,
2003.
[28] Blažić, Arjana, Inform@tika za najmlađe, Naklada Haid, Zagreb, 2003.
[29] CARNet CERT, First Aid by +CERT.hr, priručnik i CD za računalnu sigurnost korisnika
Interneta, CARNet, Zagreb.
[30] DK Direct Limited, Internet, Znak, Zagreb, 1997.
[31] Gookin, Dan – Rathbone, Andy, PC-i za neznalice, Znak, Zagreb, 1995.
[32] Hafkemeyer, Christof, Das Internet, surfen im Computernetz, Tessloff Verlag.
[33] Juul, Jesper, Vaše kompetentno dijete, Educa, Zagreb, 1996.
[34] Levine, John – Baroudi, Carol – Levine Young, Margareth, Internet za sveznalice, Miš, Zagreb,
2001.
[35] Montessori, Maria, Dijete: tajna djetinjstva, Naklada Slap, Zagreb, 2003.
[36] Pfaffenberger, Bryan, Otkrijte Internet, Znak, Zagreb, 1998.
[37] Šavle, Silvano, Internet, Adamić, Arbor informatika, Centar tehničke kulture, Rijeka, 2001.
[38] Ždrnja, Bojan, Što su i kako rade virusi, Bug i SysPrint, Zagreb, 2003.
[39] Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, Internet stranica: http://www.carnet.hr/.

147
[40] Hoić-Božić, N., E-learning AHyCo portal, Razvoj modela za učenje na daljinu na primjeru
kolegija Metodika nastave informatike, Internet stranica:
http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=18&IDKategorije=1.
[41] Moodle LMS sustav za e-learning, Internet stranica: http://moodle.org/.
[42] Claroline LMS sustav za e-learning, Internet stranica: http://www.claroline.net/.
[43] Odabir alata za e-learning, Internet stranica:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/usporedba.
[44] Referalni centar za odabir alata za e-obrazovanje, Internet stranica:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/2006/alati.
[45] Bates, A.W., Upravljanje tehnološkim promjenama: strategije za voditelje visokih učilišta,
Zagreb: CARNet, 2004.
[46] Jelavić, F., Didaktika, Slap – Jastrebarsko, 1998.
[47] Kurelac, I., Učenje na daljinu (Diplomski rad na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje
«Baltazar Adam Krčelić» u Zaprešiću), 2006.
[48] Merrill, M.D., First principles of instruction, Paper presented at the Association for Educational
Communications and Technology (AECT), Denver, Colorado, 2000.
[49] Šumanovac, Z., Claroline sustav za upravljanje učenjem i primjena u nastavi informatike,
(Diplomski rad na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu), 2005.
[50] Woodill G., Where is the Learning in e-learning?: a critical analysis of the e-learning, London,
New York, 2002.
[51] Zimme, K., Claroline na steroidima, (Diplomski rad na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u
Zagrebu), 2006.
[52] Siemens, G., Instructional design in Elearning, Internet stranica:

http://www.elearnspace.org/Articles/InstructionalDesign.htm.
[53] UNESCO, Information and communication technology in education, Internet stranica:

http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001295/129538e.pdf.
[54] E-learning članci, Internet stranica: http://www.e-learningguru.com/wpaper.htm.
[55] George Siemens, Open Source Content in Education, Part 1: History and Philosophies, Internet
stranica: http://www.elearnspace.org/Articles/open_source_part_1.htm.

148
[56] George Siemens, Open Source Content in Education, Part 2: Developing, sharing, expanding
resources, Internet stranica: http://www.elearnspace.org/Articles/open_source_part_2.htm.
[57] ITcentar, Internet stranica: http://www.itcenter.hr/ (http://lms.itcenter.hr).
[58] ONLINE edukacija, Internet stranica, http://www.pc-skola.com/.
[59] Edupoint, Časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju, Internet stranica:

http://edupoint.carnet.hr/.
[60] Međunarodni poslovni centar, Internet stranica: http://www.mpc.hr/.
[61] Lebrun M, eLeraning with Claroline, Internet stranica:

http://www.claroline.net/e_learning_with_claroline.htm.
[62] Tingle, J., E-learning, Edupoint, godina 4, br. 24, Zagreb, 2004.
[63] Tingle, J., E-learning i što bismo s njime mogli u Hrvatskoj, 55. kolokvij Knjižnice IRB, Zagreb,
2005.
[64] Sajko, M., Rabuzin, K, Zlatović, M.,E-learning-oblikovanje sadržaja i primjena u nastavi, E-

learning – učenje na daljinu, br. 17, str. 149-156, Zagreb, 2005.
[65] Stankov, S., Paradigma e-učenja i Inteligentni tutorski sustavi, 2005., Internet stranica:
http://proliant.pmfst.hr/stankov/Nastavni_Materijal_PDSFPMZ/E-Learning_dio.pdf.
[66] Low, Z., Prvi hrvatski LMS, godina 2, broj 8, Zagreb, 2002., Internet stranica:
http://www.carnet.hr/casopis/broj-08/clanak-02/index.html.
[67] Sveučilišni računski centar SRCE, E-učenje, Internet stranica:

http://www.srce.hr/ceu/e_ucenje.html.
[68] Referalni centar za metodiku i komunikaciju e-obrazovanja, Metodika i komunikacija e-

obrazovanja, Internet stranica: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod.
[69] Wikipedija, E-mail, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/E-mail.
[70] Wikipedija, Simulacije, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Simulations.
[71] Wikipedija, PDA, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Personal_digital_assistant.
[72] Wikipedija, EPortfolio, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/EPortfolio.
[73] Wikipedija, Materijali za učenje temeljeni na web aplikacijama, e-leraning, Internet stranica:
http://en.wikipedia.org/wiki/Web-based_teaching_materials.

149
[74] Wikipedija, Hipermedija, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Hypermedia.
[75] Wikipedija, Multimedija, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Multimedia.
[76] Wikipedija, Blog, Internet stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Blogs.
[77] Normala, Obrazovni portal za samoučenje, Internet stranica: http://www.normala.hr/.
[78] Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", Internet stranica: https://lms.carnet.hr/lms/.
[79] Edukacija.net, Internet stranica: http://www.edukacija.net/.
[80] Merlot, Obrazovni portal za samoučenje, Internet stranica: http://www.merlot.org/.
[81] Školska i prometna učilica, Internet stranica: http://ucilica.skole.hr/.
[82] Učilište Algebra, Internet stranica: http://www.algebra.hr/myqtest_main.asp.
[83] Bloom, B.S. (Ed.), Taxonomy of educational objectives: The classification of educational goals:
Handbook I, Cognitive domain, New York;Toronto: Longmans, Green, 1956.
[84] CARNet, Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju, Internet stranica:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/pismena.html.
[85] K12, Sustav za udaljeno učenje-online škola, Internet stranica: http://www.k12.com/.
[86] Canadian Virtual University, Internet stranica: http://www.cvu-uvc.ca/.
[87] Michigan Virtual University, Internet stranica: http://www.mivu.org/.
[88] Florida Virtual School, Internet stranica: http://www.flvs.net/Pages/default.aspx.
[89] Global Virtual Classroom, online edukacija, Internet stranica: http://www.virtualclassroom.org/.
[90] Cognita, e-learning, Internet stranica: http://www.cognita.hr/.
[91] Moja Edukacija, Internet stranica: http://www.moja-edukacija.com/ustanova/99/carnet-edupoint-

edukacijski-centar/.
[92] Before You Know It, Programski paket za učenje stranih jezika, Internet stranica:
www.byki.com.
[93] Vrhovac, Y. i suradnici, Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, 1999.
[94] Mayo Joseph (prijevod s engleskog Zoran Juras); C# programski jezik, Miš, Zagreb, 2002.

150
[95] Peppler, K. i Kafai, Y., Creative coding: The role of art and programming in the K-12 educational
context, 2005.
[96] Riel M., Educational change in a technology-rich environment, Journal of Research on

Computing in Education 1994; 26(4): 452–474.
[97] Wikipedija, Objektno orijentirano programiranje, Internet stranica:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Objektno_orijentirano_programiranje.
[98] Wikipedija, Objektno orijentirano programiranje, Internet stranica:

http://en.wikipedia.org/wiki/Object-oriented_programming.
[99] Wikipedija, Java, programski jezik, Internet stranica:

http://en.wikipedia.org/wiki/Java_(programming_language).
[100] Programski paket Scratch, Internet stranica: http://scratch.mit.edu/.
[101] Galašev – Kralj – Kniewald – Sokol, Informatika 5, multimedijski priručnik, SysPrint, Zagreb,
2007.
[102] Galašev – Kralj – Kniewald – Sokol, Informatika 5, metodički priručnik za učitelje, SysPrint,
Zagreb, 2007.
2007.
Zagreb, 2007.
2007.
Zagreb, 2007.
[107] Grnfeld – Gradiški, Marijana, LOGO programiranje 1, Tiskara Kolarić, Zagreb, 1998.
[108] Grnfeld – Gradiški, Marijana, LOGO programiranje 2, Tiskara Kolarić, Zagreb, 1998.
[109] Hrpka, Branko, LOGO 4, Pentium, Vinkovci, 1997.
[110] Kniewald, Ines, Programski jezik LOGO 1.0, Multigraf, Zagreb, 1995.
[111] Kniewald, Ines, Programski jezik LOGO 4.0, Alfej, Zagreb, 1999.

151
[112] Kralj – Kniewald – Sokol – Galašev – Glavan, Informatika 8, multimedijski priručnik, SysPrint,
Zagreb, 2007.
[113] Kralj – Kniewald – Sokol – Galašev – Glavan, Informatika 8, metodički priručnik za učitelje,
SysPrint, Zagreb, 2007.
[114] Svetličić – Barišić – Vrhovski, Informatika 5, udžbenik, Profil, Zagreb, 2007.

152
Prilog A – Popis web stranica za učitelje, učenike

enike i djecu
CARnet-ove usluge
http://ucilica.skole.hr/ Školska
kolska učilica za provjeravanje
znanja
http://e-knjiznica.carnet.hr/ E-knjižnica za učenike
učenik
http://pingvin.carnet.hr/linux_u_obrazovanju/prikazi_
.hr/linux_u_obrazovanju/prikazi_ Računalne igre
software.php?grpsw=5
Yahoo svjetski pretraživač

pretraživa namijenjen isključivo
ivo za
djecu
http://kids.yahoo.com/
Eduwrold
http://www.activeworlds.com/edu Virtualni svijet (galaksija) za

obrazovne organizacije
Preporučljiva
ljiva web mjesta (programi) za internetsko obrazovanje
(učenje na daljinu):
http://www.classroom-assistant.net/index.htm
assistant.net/index.htm Teachers helping teachers –
stranice
tranice za učitelje
http://www.edutech.nodak.edu/ Izvori
zvori informacija za učitelje
http://quest.arc.nasa.gov Učitelji
čitelji na Internetu – vodič po
resursima zanimljivi učiteljima
http://www.pde.rpi.edu Rensselaer Professional and
Distance
nce Education – razni
fakultetski programi
http://www.healthcaretrainingsystems.com/index.sht Healthcare Training Systems –
zdravstveno obrazovanje
ml
http://iearn.org/circles/ iEARN
EARN Learnig Circles – razni
obrazovni tečajevi za pravničke
vještine
http://www.modernmontessori
http://www.modernmontessori-intl.com/ Modern Montessori International
Courses – poduka u Montessoni
metodi poučavanja
Artmedia – multimedija i izdavaštvo
http://artrea.com.hr/index.html

153
http://artrea.com.hr/onlinekviz.html on-line kvizovi za djecu
http://artrea.com.hr/onlineskola.html on-line škola
http://artrea.com.hr/mozgalice3.html Mozgalice, logičke i matematičke

pitalice
http://artrea.com.hr/onlineigre.html on-line igre i puzzle za djecu
http://artrea.com.hr/bojanke.html on-line bojanke za djecu
Popis courseware alata i LMS sustava (učenje na daljinu, e-

learning)
Besplatni Alati (eng. open-source)
http://www.atutor.ca/ ATutor
http://www.bazaar.org/ Bazaar
http://moodle.org/ Moodle
http://www.claroline.net/ Claroline
http://www.dokeos.com/ Dokeos
http://www.ilias.de/docu/ ILIAS
http://www.sakaiproject.org/portal CourseWork
http://eledge.sourceforge.net/ Eledge
http://classweb.ucla.edu/ ClassWeb
http://kewl.uwc.ac.za/ KEWL
http://www.staffs.ac.uk/COSE/ COSE
http://www.jones.com/companies/jones-e-education Jones e-education
http://learnloop.sourceforge.net/ LearnLoop
http://manhattan.sourceforge.net/ Manhattan Virtual Classroom
http://www.olat.org/ OLAT
Alati za on-line provjeru znanja

Besplatni alati
http://lectcomm.sourceforge.net/ ETH Lecture Communicator
http://www.tesol.net/scripts/QuizTest/ QuizTest
http://www.tesol.net/scripts/SFESurvey/ SFESurvey

154
Domaći Alat
http://osnove.tel.fer.hr/ SASTEST
Komercijalni alati
http://www.cquestsoftware.com/ CQuest
http://www.questionmark.com/ Questionmark
http://www.algebra.hr/myqtest_main.asp myQtest
http://www.respondus.com/ Respondus
Portali za samoučenje
http://www.normala.hr/ Normala
https://lms.carnet.hr/lms/ Nacionalni portal za udaljeno

učenje "Nikola Tesla"
http://www.edukacija.net/ Edukacija.net
http://www.merlot.org/ MERLOT
http://ucilica.skole.hr/ Školska Učilica
Larina igraonica
www.gizdic.com
http://www.gizdic.com/igre/mozgalice.htm "mozgalice" igre
http://www.gizdic.com/igre/avanture.htm "avanture" igre
http://www.gizdic.com/igre/pucanje.htm "akcione" igre
http://www.gizdic.com/igre/sportske.htm "sportske" igre
http://www.gizdic.com/igre/arkadne.htm "arkadne" igre
http://www.gizdic.com/igre/najmladji.htm Igre "za najmlađe"
http://www.gizdic.com/igre/stare.htm "Stare (klasične)" igre
http://www.gizdic.com/igre/ostale.htm "ostale, razne" igre
http://www.tockica.net/ Računalne igre

Priče
Pjesme
Chat mogućnosti
Dnevnik
http://www.bonus.com/ Za djecu od 3 do 13 godina
Računalne igre
http://free-kc.t-com.hr/Mladen-Ban/ ABECEDA – edukativni program za
djecu od 3 do 7 godina

155
http://www.wartoft.nu/software/sebran/croatian.aspx Besplatan programski paket

"Sebran's ABC" za učenje slova i
brojeva namijenjen djeci koja
pohađaju vrtić
http://www.kidscom.com/ Za djecu od 4 do 15 godina
Računalne igre i chat
http://www.lycoszone.com Za djecu po dobnim skupinama –
za djecu predškolskog i školskog
uzrasta
Računalne igre
Razni zabavni sadržaji
http://www.mamamedia.com Za djecu od 5 do 12 godina
Kreacija vlastitih priča, likova,
sadržaja
http://www.zeeks.com Za djecu od 6 do 13 godina
Elektronička pošta
Chat mogućnosti
http://www.yahooligans.com Yahoo verzija web-pretraživača za
djecu
http://www.disney.com Disney
http://www.sikids.com Sport (Sport Illustrated for Kids)
http://www.pathfinder.com/TFK Time for Kids
http://www.nationalgeographic.com/kids National Gographic for Kids
http://www.discoverykids.com The Discovery Channel for Kids
Zanimljivi edukacijski portali za djecu i mlade

http://school.discoveryeducation.com/ Discovery Education Classroom
Resources
http://www.xplora.org/ww/en/pub/xplora/index.htm Xplora – europski portal o znanosti
i istraživanju za učitelje, učenike,
djecu i mladež
http://www.globe.gov/ Obrazovni program GLOBE
Xplora
Xplora je novi europski portal o znanosti i istraživanju namijenjen djeci i

mladima, njihovim učiteljima, te svima koji sudjeluju u obrazovanju ili

156
informiranju o znanosti, istraživanju i obrazovanju.
Xplora sadrži:
novosti o projektima iz područja znanosti, obrazovanja i istraživanja,
pedagoške naputke o primjerenim i učinkovitim načinima prenošenja

znanja o određenim znanstvenim sadržajima,
bazu podataka (virtualna knjižnica) koja omogućuje pretraživanje on-line

izvora o različitim znanstvenim područjima i temama s nizom didaktičkih
sadržaja i programskih paketa za nastavnike i djecu različitog uzrasta,
sudjelovanje u virtualnom laboratoriju na virtualnim zadacima i projektima
koje bi inače bilo preskupo ili neizvedivo provesti u školama, a učitelji
mogu međusobno izmjenjivati iskustva ili zatražiti savjet stručnjaka u
okviru rubrike Practice.
(http://www.xplora.org/ww/en/pub/xplora/practice/favourites.htm)
GLOBE
Utemeljitelj znanstveno obrazovnog programa GLOBE (Globalno učenje i

opažanje za dobrobit okoliša) je jedan od američkih potpredsjednika Al Gore.
Program je utemeljen na Dan planeta Zemlje 1994. godine. 22. travnja 1995.
godine SAD su pokrenule taj program, a vlade mnogih zemalja diljem svijeta
potpisale su sporazume o provođenju programa GLOBE. Vodeći nositelj programa
GLOBE od 2003. godine u SAD postaje Univerzitetska korporacija za atmosferska
istraživanja (UCAR), a partneri su NASA - američka državna uprava za atmosferu
i svemir, Nacionalna fondacija za znanost, Univerzitet države Colorado i US State
Department. U program je danas uključeno preko 100 zemalja (preko 13.000
škola), a na svakom od kontinenata (pa čak i na Antarktiku) postoji bar jedna
GLOBE škola.
Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog

svjetskog programa (sporazum je potpisan 13. travnja 1995.). Supotpisnici
Sporazuma o implementaciji programa GLOBE u Hrvatskoj su Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva, a neposredna provedba povjerena je Zavodu za školstvo
Republike Hrvatske.

157
Od 2005. godine u Hrvatskoj je u program uključeno preko 130 škola, od kojih

neke aktivno sudjeluju u ostvarivanju programskih zadaća: redovita mjerenja
(okoliš škole – područje atmosfere, vode, tla i pokrova) i unošenje rezultata u
svjetsku bazu podataka na GLOBE serveru, koja je dostupna svim posjetiteljima
na Internetu. Unošenje prikupljenih podataka zahtijeva uporabu računala što
omogućuje korelaciju predmeta informatika s ostalim predmetima u školi
(priroda, geografija,...).
GLOBE program organizira i niz natjecanja Globe škola i održavanje smotri. Na

natjecanjima se predstavljaju dostignuća koja učenici prezentiraju pomoću Power
Point prezentacija, a od nedavno je moguća i komunikacija učenika i voditelja
putem blog-ova.

158
Prilog B – Primjeri korištenja aplikacije Power Point u

nastavi i poslovima učitelja
Ovaj prilog sadrži primjere korištenja Microsoft Office alata Power Pointa u
nastavi (po predmetima) i poslovima učitelja koje je napisala pedagoginja
Mihaela Martinčić, Osnovne škole Donja Dubrava u Zagrebu.
Korištenje aplikacije u nastavi
Sat razrednika
Učenici vole kada im se pokaže neka prezentacija, a najviše im se sviđaju

prezentacije njihovog rada u nastavi koje im ponekad pedagoginja Mihaela
pripremi za sat razrednika. U ovim prezentacijama se koriste fotografije koje
nastaju tijekom redovnog rada unutar cijele nastavne godine. Ovo je jedan način
kako se fotografije mogu iskoristiti, a ujedno i omogućiti učenicima da izraze
svoje dojmove i usput se prisjete određenog sadržaja.

159
• Bio je lijep sunčan jesenski dan…

• Izašli smo iz učionice pred školu…
Tražili smo jesen
PŠ Zasadbreg
• Ponijeli smo i • A onda je učiteljica rekla da pronađemo jesen…

udžbenike…
• Tražili smo, tražili…
• Čitali smo o jeseni…
• I kad smo je našli • I slikali se s njom

donijeli smo je u
razred
Takva prezentacija može izvrsno poslužiti kao motivacija za razgovor o tome

što se učenicima sviđa u školi, što bi mijenjali, kakvu bi nastavu željeli. Učitelj
pak dobiva povratnu informaciju o vlastitom radu, može ga valorizirati i mijenjati
ako je potrebno.
Sat likovne kulture
Na satu likovne kulture Power Point se može koristiti kada se učenicima želi
pokazati neki primjer rješavanja određenog likovnog problema. Prednosti pred
oglednim primjerkom učiteljevog udžbenika su višestruke – na projekcijskom

160
platnu slika je veća, svi je istovremeno vide i mogu je zajednički analizirati.
Nastava prirode i društva
Power Point se može iskoristiti za prikazivanje slika koje su u stvarnom

okruženju teško dostupne. U nastavku je prikazan primjer prezentacije koja se
može koristiti kod obrade Republike Hrvatske u 4. razredu. Ova je nastavna
jedinica primjerena za obradu putem prezentacije jer treba obraditi državne
simbole, a budući da se u prezentaciju može ubaciti i zvuk, onda je na jednom
mjestu moguće spojiti sliku zastave i grba sa zvukom himne Republike Hrvatske.
Lijepa naš
naša Domovino,
Oj junač
junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
MOJA DOMOVINA Da bi vazda sretna bila!

Mila kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina,
Mila kuda si nam ravna,
Mila kuda si planina!
REPUBLIKA
Teci Dravo , Savo teci,
Nit ti, Dunav, silu gubi!
Sinje more, svijetu reci,
HRVATSKA
Da svoj narod Hrvat ljubi!
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hraš
hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
Domovina – zemlja u kojoj se netko ZASTAVA

rodio, u kojoj živi ili je iz nje
podrijetlom
3 polja crvene,
Domoljublje – osjeć
osjećaj ljubavi, bijele i plave boje
poš
poštovanja i odanosti prema domovini
U sredini je
hrvatski grb
Republika – drž
država u kojoj vladaju
predstavnici naroda izabranih na
Služ
Službeno je
izborima izabrana 21.
prosinca 1991.
HIMNA
GRB
Lijepa naš
naša Domovino, Napisao: Antun Mihanović
Mihanović, 1835. godine
Oj junač
junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila! Prvi puta objavljena u časopisu „Danica”
Danica”
pod nazivom „Horvatska domovina”
domovina”
Mila kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina, Na vrhu štita je kruna
Mila kuda si nam ravna,
Mila kuda si planina!
koju čine 5 starih
hrvatskih grbova:
grbova:
ilirski, Dubrovač
Dubrovačke
Teci Savo, Dravo teci,
Nit’
Nit’ ti, Dunav, silu gubi! Republike, Dalmacije,
Sinje more, svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi! Uglazbio: Josip Runjanin 1865. godine
Istre i Slavonije
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hraš
hrašće bura vije,
Štit na kojemu je 25
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
polja naizmjenič
naizmjenično
crvene i bijele boje

161
Nastava matematike
U prvom razredu pred učitelje dolazi zadatak da učenike upoznaju s

geometrijskim likovima: kvadrat, trokut, krug, pravokutnik. Kako bi se učiteljima
i djeci pomoglo u lakšem crtanju i učenju pojmova Power Point sadrži alat za
crtanje gotovih oblika, brzo i jednostavno. Nacrtani se oblici, a i pripadajući tekst
mogu jednostavno obojiti željenom bojom i tako još više vizualno približiti
učenicima. Također, učitelji mogu napraviti slide-ove za ponavljanje i
uvježbavanje geometrijskih likova i tijela na različite načine – kao igru pogađanja
njihovih imena i sl.
Ovdje treba napomenuti da kreda i ploča, te bilježnica i ravnalo ne mogu

zamijeniti Power Point, ali pomoću njega moguće je dati bolju vizualnu sliku
pojma koji se uči. Neophodno je da učitelj i dalje sam crta s pomoću krede na
ploču i dijete s pomoću ravnala u svoju bilježnicu, jer samo vlastitim iskustvom
crtanja dijete će naučiti i usvojiti novi pojam. A ujedno dijete vježba i svoje
kognitivne sposobnosti (prepoznavanja likova) i motoričke sposobnosti prilikom
crtanja.
GEOMETRIJSKA TIJELA I LIKOVI POGODI ŠTO JE ŠTO

• PRAVOKUTNIK • KVADAR
Vrlo je zanimljiva i mogućnost postavljanja ponavljajuće dijaprojekcije što

omogućuje učitelju da više puta pokaže učenicima neki sadržaj, a da pri tom nije
opterećen stalnim pisanjem po ploči već može obilaziti učenike i pomagati im. To
je naročito primjenjivo kod usvajanja nekih praktičnih vještina. Primjer za takav

162
način rada je usvajanje pisanja brojke 1. Za obradu se može koristiti animacija u

kojoj se pokazuje kako se pravilno piše broj 1. Prvo se pokaže kako se piše broj
1, a nakon toga se slika upotpuni i strelicama. Animacija se može više puta
ponoviti, učenicima koji teže svladavaju gradivo to će omogućiti višestruko
pokazivanje, a za to vrijeme učitelj je slobodan i može ispravljati uočene
pogreške.
PISANJE BROJKE 1 PISANJE BROJKE 1
Ovakav način rada se može koristiti i za učenje praktičnih vještina, kao na

primjer vezanje cipela, pranje zubi, ruku i sl.
Za učitelje koji Power Point bolje poznaju postoji i naprednije korištenje

aplikacije pa se njome mogu izraditi i različiti kvizovi znanja. Prezentacija se tada
sastoji od pitanja i više ponuđenih odgovora. Ukoliko učenik točno odgovori, daje
mu se povratna informacija i onda se prelazi na sljedeći slide koji sadrži novo
pitanje. Ukoliko učenik netočno odgovori, prelazi se na slide na kojem se učenika
obavještava da je krivo odgovorio, te se ponovno vraća na isto pitanje sve dok
točno ne odgovori. Mogućnost dodavanja crteža i zvukova može takvu
prezentaciju učiniti vrlo zanimljivom. Ovdje se radi o prezentaciji za samostalno
korištenje pa se pretpostavlja da se ona daje učenicima koji se znaju služiti
računalom, iako učenici rješavanje takvih zadataka mogu naučiti vrlo brzo i u
školi ako za to postoje uvjeti. Ovakvim zadacima vježba se matematika, čitanje,
sposobnost promatranja i uočavanja, motorika korištenja miša.
U nastavku je prikazan jedan primjer za nastavnu jedinicu ponavljanja

zbrajanja i oduzimanja (brojeva do 10).

163
Nadam se da ćeš sljedeće
1 + 2
zadatke rješavati s lakoćom i
užitkom...
UŽIVAJ!!!
4 3
Žalim, BRAVO!!!!
to je
krivi To je točan
odgovor! odgovor!!!
Pokušaj ponovno!
Nastava hrvatskog jezika
Prikazani slide prikazuje primjer učenja vrsti rečenica (gradivo 2. razreda) i

rađen je na temelju plakata kakvi se često pripremaju učenicima. Slide je
moguće koristiti na satu obrade, na satu ponavljanja i vježbanja. Prednost slide-
a u odnosu na gotovi plakat je što se ovdje može sakrivati tekst i naknadno
(postepeno) pojavljivati na slide-u. Na taj način, animacijom teksta, privlači se
pažnja učenika i usmjerava na željeni tekst što kod plakata nije moguće jer
učitelj ne zna koji dio plakata učenik promatra i čita.

164
Danas je
sunčan dan. Zec trči.
Viči!
IZJAVNE Hoćeš li jesti?
JESNE
Koliko imaš
godina?
UPITNE REČENICE Zec ne trči.

Ne viči!
Nećeš li jesti?
Joj, boli
me zub!
NIJEČNE
USKLIČNE
I iz hrvatskog jezika mogu se pripremiti zadaci za provjeru znanja uz pomoć

Power Pointa. U nastavku je prikazan jedan takav primjer. Radi se o pisanju
glasova č i ć , što je kod učenika kajkavaca poseban problem. U prvom koraku
učenicima se mogu pokazati slijedeći slide-ovi:
Badnja noc
Što nedostaje?
Noc je. Cuk se cuje. Psic cuva kucu.
Pilici su uz kvocku. U kuci gore svijece.
Na cilimu je veliki cup. U njemu je cvijece.
Kraj peci je macak Srecko. Baka braci
Č Ć
prica price. Oni na pec mecu vrece.
U ponoc ce u njima naci…
Ovaj problem može se na zanimljiv način riješiti kroz igru. Učenici se

rasporede u parove i svaki učenik samostalno prepisuje tekst upisujući znakove Č
i Ć. Nakon toga se zamijene bilježnice i učenici preuzmu ulogu učitelja/učiteljice.
Na slijedećem slide-u pokaže se ispravno napisan tekst, a učenici, odnosno sada
"učitelji" svom partneru iz odabranog para ispravljaju tekst. Svi su "učitelji",
istovremeno i "učenici" tako da nitko nije povlašten.
Nastava glazbene kulture
Power Point se može koristiti na satovima glazbene kulture kada se sluša neki

165
odabrani glazbeni primjer. Kod slušanja, od učenika se traži da prepoznaju

izvođače (zbor ili solist, dječji, ženski, muški ili mješoviti zbor), a ako se radi o
instrumentalnoj skladbi tada glazbalo ili grupu glazbala (klavir, truba, tamburaški
orkestar i sl.). Često učenici prepoznaju zvuk nekog glazbala, ali zapravo i nisu
sigurni kako ono izgleda. Power Point-om se može obogatiti prepoznavanje,
povezati slika i zvuk te tako osigurati točnije i sigurnije prepoznavanje.
U nadogradnji naučenog mogu se izraditi kvizovi znanja u kojem učenici mogu

odslušati zadanu skladbu, prepoznati izvođača ili pak riješiti neki drugi zadatak.
Ako postoji mogućnost snimanja satova njihovog sviranja i te snimke se mogu
iskoristiti kasnije za razne aktivnosti igre zvukovima.
Ono što daje prednost pred samom reprodukcijom zvuka pomoću kazetofona
ili CD playera je činjenica da se uvijek može povezati slika i zvuk i na taj način
stvoriti cjelovita slika o zadanom pojmu bez obzira radi li se o instrumentu
(glazbalu), vokalu, zvuku iz prirode ili neposredne okoline (ptičji pjev, glasanje
domaćih životinja, žubor potoka, vjetar u krošnjama i sl.)
Korištenje aplikacije u nekim poslovima učitelja
Planiranje nastave
Osim u nastavi Power Point može pomoći i u drugim poslovima učitelja.

Njegova mogućnost izrade grafikona i dijagrama može pomoći kod izrade tjednih
ili mjesečnih planova, ili pak za samu prezentaciju planiranog na Razrednim
vijećima kod timskog ili tematskog planiranja. U nastavku je prikazan jedan
primjer kada učitelj za sebe izradi plan rada za neki mjesec i kasnije ga iskoristi
na način da iz njega uzme neke dijelove (ili cijeli plan) i pomoću njih izradi
razredni plan za taj mjesec koji će staviti u učionicu.

166
ČITAMO LEKTIRU
ZNAMO IZ HRVATSKOG JEZIKA: REČENICA , RIJEČ,
SLOG, IMENICE
NOVE PRIČE I PJESME O JESENI, ZAVIČAJU, KRUHU
IGRE RIJEČIMA
IGROKAZI
LIMAČI
GDJE JE ONAJ CVJETAK ŽUTI
PLJESNIMO RUKAMA
JESENSKA PJESMA
JESEN U VOĆNJAKU, VINOGRADU, ŠUMI, LIVADI

ZAVIČAJI SU RAZLIČITI – MOJ ZAVIČAJ JE…
ZAŠTITA I ČUVANJE PRIRODE
DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI
BROJEVI DO 100 – ČITANJE, PISANJE I USPOREĐIVANJE

ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 100 BEZ
PRIJELAZA DESETICE
HODANJE I TRČANJE
BACANJE I HVATANJE LOPTE
ELEMENTARNE IGRE
KOLIKO SMO NARASLI
KOLIKO SMO TEŠKI
PENJANJE I SKAKANJE
KRETANJE UZ GLAZBU

167
RIJATELJ I PRIJATELJSTVO
PAŽLJIVO NA PUTU DO ŠKOLE
UČENIČKA PRAVA I DUŽNOSTI
IGRE U PRIRODI
Prezentacija na stručnim skupovima
Učitelji sve češće prezentiraju svoje radove ili rezultate radova svojim
kolegama na stručnim vijećima ili skupovima (Aktivi razredne nastave, Učiteljska
vijeća, stručni skupovi i dr.). Tu je vrlo bitno voditi računa o pravilima
prezentiranja – kratko, jasno i zanimljivo:
na slide-ovima iznositi činjenice/natuknice, a ne rečenice,
imati maksimalno do 15 slide-ova,
prezentirati u okviru 15 minuta ili manje ovisno o potrebi i zahtjevima

skupa.
U nastavku je prikazan primjer prezentacije s jednog stručnog skupa održanog

u vrijeme uvođenja HNOS-a u hrvatske škole. Teme prezentacije bila je kako
svoj rad prezentirati drugima.
Što je prezentacija?
ODABIR I PREZENTACIJA
PRIMJERA IZ PRAKSE
OŠ Donja Dubrava
Prezentacija je
oblik međuljudskog komuniciranja.
Martinčić, prof.
Mihaela Martinč

168
Osnovna struktura
Svrha prezentacije je
prezentacije:
“uvjeravanje”
uvjeravanje” pojedinaca ili grupe
1. Ostvarenje
ljudi da:
2. Određivanje sadrž
sadržaja
primi određene
3. Izlaganje
informacije,
pozitivno ih ocijeni, 4. Dokazivanje i animiranje
usvoji, 5. Zaključ
Zaključivanje
prema njima 6. Usmjeravanje
postupi.
Savjeti
Zašto je sve to važno?
za oblikovanje prezentacije:
rabite kontrastne boje za tekst i
podlogu,
slova moraju biti dovoljno velika (24),
koristite kratke reč
rečenice ili fraze,
neka se sadrž
sadržaji na stranicama
izmjenjuju jednostavno,
izbjegavajte pretrpanost stranice,
tekst mora biti jednostavan i čitak.
Zato što… Previš

Previše informacija i/ili hvaljenja mož
može kod
vaš
vaših kolega u drugim školama izazvati :
O vaš
vašoj prezentaciji ovisi prihvać
prihvaćanje i
stres
provođenje HNOS-
HNOS-a u drugim
dekoncentriranost
školama.
nemotiviranost
Pravilnim ćete odabirom i otpor
prezentacijom primjera iz prakse
najlakš
najlakše približ
približiti HNOS drugim
školama.

169
Ne zaboravite na sebe! Za vrijeme prezentiranja

Vrlo lako vam se mož
može dogoditi i ovo…
ovo… Pazite na sluš
slušatelje i na njihove reakcije!
dolazak u školu na kraju UV-

UV-a
Budite:
Budite umjereni: prezentaciju ne koristite

za “reklamiranje”
reklamiranje” škole, uč
učitelja/uč
itelja/učiteljica, poticajni
uspjeha...
realni
Nemojte govoriti negativno (NE valja ovo, ono…
ono…).
Izbjegavajte rasprave jer vam one pozitivni
oduzimaju vrijeme. pristupač
pristupačni.
Ne odgovarajte na provokacije (nadam se da ih
neć
nećete dož
doživjeti).
Odgovarajte na pitanja.
Izbjegavajte riječ
riječ MORATE (izaziva negativnu
reakciju).
Prezentacija za roditelje
Roditelji žele, trebaju i vole dobiti kvalitetne povratne informacije o

napredovanju svoje djece. Njih zanima sve što se s njihovom djecom događa u
školi.
OPĆI USPJEH NA KRAJU

ŠKOLSKE GODINE
7
5
ODLIČAN
4 VRLO DOBAR
3 DOBAR
DOVOLJAN
2 NEDOVOLJAN
1
0
Broj učenika

170
Obično se na kraju školske godine na posljednjem roditeljskom sastanku

učitelji i pedagozi osvrnu na opći uspjeh razreda u cjelini. Ovdje se može
iskoristiti Power Point za izradu grafikona općeg uspjeha učenika i taj grafikon
staviti na vidljivo mjesto u razredu ili hodniku. Također, na kraju školske godine
može se napraviti prezentacija o najzanimljivijim aktivnostima i pokazati
roditeljima na posljednjem roditeljskom sastanku.
Prilog C – Primjena računala u nastavi matematike

(redovna nastava)
Upotreba računala značajno doprinosi učenju matematike pomažući učenicima

pri:

171
uvježbavanju računanja,
eksperimentiranju, stvaranju hipoteza koje se odnose na svojstva

geometrijskih likova, funkcija i brojeva,
radu s realističnim podacima i s većim skupovima podataka,
razvijanju logičkog mišljenja, stvaranju i modificiranju strategija

rješavanja s mogućnošću dobivanja povratne informacije,
učenju pomoću slika (razvijanje sposobnosti vizualizacije),
razvijanju vještina i sposobnosti matematičkog modeliranja na temelju

danih podataka.
U nastavi matematike u osnovnoj školi prilikom obrađivanja geometrijskih

sadržaja često se koriste programi dinamičke geometrije (računalni programi
namijenjeni proučavanju i rješavanju planimetrijskih i stereometrijskih
problema). Takvi programi omogućuju dinamičku vizualizaciju (promjena
položaja) statičnih objekata – geometrijskih likova, što je inače nemoguće postići
u klasičnoj nastavi gdje se geometrijski sadržaji uče na statičan način (statični
crteži). Postoje dva programa dinamičke geometrije koji su prevedeni na hrvatski
jezik i koji se koriste za izradu nastavnih materijala. To su Geogebra i Sketchpad.
Više informacija o navedenim programima moguće je pronaći na slijedećim web
stranicama:
http://www.geogebra.org/cms/
http://www.chartwellyorke.com/sketchpad.html
Pokazalo se da rad u tim programima učenicima viših razreda pruža izvrsnu

motivaciju za učenje matematike i razvijanje interesa za predmet.
U nastavku je prikazan primjer korištenja programa Sketchpad na jednom

nastavnom satu matematike u 6. razredu osnovne škole provedenom u
informatičkoj učionici
(Izvor: Prof. dr. sc. Sanja Varošanec, Prirodoslovno-matematički fakultet-

Matematički odjel, web Luka Malešević,
http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2003/malesevic/index.html).

172
Primjer – Zbroj kutova u trokutu
Cilj nastavne jedinice je dokazati i usvojiti tvrdnju da je zbroj veličina kutova u

trokutu 180o. Učenici su upoznati s pojmom kuta, trokuta, vršnih kutova, kutova
uz presječnicu i znaju svojstva vršnih kutova i kutova uz presječnicu. Kroz
uvodno ponavljanje koje se provodi na početku sata učenike je dobro podsjetiti
na te pojmove i svojstva.
Središnji dio sata (oko 20 min) posvećen je eksperimentiranju pomoću

programa Sketchpad. Konstrukciju koju treba nacrtati s pomoću programa
učenici prime od učitelja na nastavnom listiću na kojem zapisuju svoje zaključke.
Nastavni listić
1. Nacrtaj trokut ABC.
2. Izmjeri kutove ABC, BCA i CAB.
3. Što primjećuješ vezano uz kutove?
4. Zbroji sve veličine kutove tog trokuta. Upiši rezultat na crtu.
5. Pomakni točku A.
6. Što se dešava s veličinom kutova trokuta ABC?
7. Što se dešava sa zbrojem veličina kutova?
8. Pomakni točke B i C.
9. Što se dešava s veličinom kutova trokuta ABC?
10. Što se dešava sa zbrojem veličina kutova?
11. Pokušaj zapisati tvrdnju.
12. Točkom C povuci paralelu sa stranicom BC.
13. Povuci pravce AC i BC.
14. Na svakom od polupravaca s vrhom u C koji ne sadrže druge točke

trokuta označi po jednu točku – nazovi ih E, F, G, H.
15. Izmjeri kutove ECF, FCG i GCH.
16. Što primjećuješ? Pojavljuju li se na slici sukladni kutovi?
17. Objasni zašto se to dešava?
18. Promijeni položaj točke C. Što primjećuješ?
19. Bez izvođenja operacije zbrajanja izračunaj koliki je zbroj veličina

kutova ECF, FCG i GCH? Objasni zašto.

173
Nakon izvođenja eksperimenta slijedi prezentacija i analiza rješenja. Na kraju

se izvodi i zapisuje zaključak o zbroju kutova u trokutu i dokaz tog poučka.
Novootkriveno znanje se primjenjuje na primjeru pravokutnog i jednakokračnog
trokuta. Izgled ekrana računala po završetku eksperimenta je slijedeći:
m∠ABC = 53°
m∠BCA = 92°
m∠CAB = 35°
m∠ABC+m∠BCA+m∠CAB = 180°
F G
m∠HCG = 53°
E C H
m∠GCF = 92°
m∠FCE = 35°
B A
Prilog D – Programski jezik LOGO
Funkcijske tipke editora

F1 - poziva pomoć – HELP
F2 - SS - vodi nas u SPLITSCREEN
F3 - TS - prikazuje TEXTSCREEN
F4 - FS - je FULLSCREEN
F5 - LOAD“ - poziva snimljeni program
F6 - SAVE“ - nudi snimanje programa
F10 - otvara ekran EDITOR-a
F9 – otvara novi, prazan EDITOR
Osnovne funkcije za ispis znakova
ime funkcije prijevod poziv funkcije značenje

174
FIRST PRVI FIRST :A prvi znak u riječi :A
LAST ZADNJI LAST :A zadnji znak u riječi :A
BUTFIRST BEZ PRVOG BF :A riječ :A bez prvog znaka
BUTLAST BEZ ZADNJEG BL :A riječ :A bez zadnjeg znaka
BUTMEMBER BEZ ČLANA BM "X :A riječ :A bez izabranog znaka
FORMEMBER OD ČLANA FM "X :A riječ :A od izabranog znaka
COUNT BROJI COUNT :A broj znakova u riječi :A
ITEM ČLAN ITEM "N :A "N-ti znak iz riječi :A
WORD RIJEČ WORD :A :B spaja :A i :B u jednu riječ
SENTENCE REČENICA SE :A :B spaja :A i :B u jednu rečenicu
Osnovne naredbe
ST (Shawturtle)– pokaži kornjaču
HT (Hideturtle)– sakrij kornjaču
FD (Forward) (broj piksela) – idi naprijed - na primjer: Fd 100
BK (Back) (broj piksela) – idi natrag - na primjer: Bk 120
RT (Right) (broj stupnjeva) – okreni se desno - na primjer: Rt 60
LT (Left) (broj stupnjeva) – okreni se lijevo - na primjer: Lt 60
PU – (Penup) digni pero
PD – (Pendown) spusti pero
PE – (Penerase) postani brisalo
CS – (Clearscreen) obriši ekran
HOME – idi kući (u centar ekrana)
EXIT – iziđi iz Loga
PE FD 120 PD (briše crtu krećući se u naprijed)
PE BK 120 PD (briše crtu krećući se u natrag)
PU FD 150 PD (pomiče kornjaču bez pisanja)
SETPC (broj - boje) - mijenja boju kornjači
REPEAT (ponavlja) - na primjer: repeat 3[fd 55 rt 120]
MAKE “ - učini zapovijed - na primjer: make ”a :a+5
TELL - navesti broj kornjača
ASK – dati naredbu odabranoj kornjači
GETXY – pokazuje gdje je kornjača
SETXY [x y] – postavlja kornjaču na zadanu poziciju
PR [ ] – ispisuje poruku na tekstovnom ekranu
TT SE [ ] – ispisuje tekst na grafičkom ekranu

175
Primjeri pisanja programskog kôda jednostavnijeg tipa
Kod pisanja programskog kôda postoji princip rada ili postupak kojeg se
potrebno pridržavati:
Svaki se zadatak zada riječima. Nakon toga slijedi analiziranje problema koji se uočava u zadatku.
Odabire se postupak (metoda rješavanja) kojim se problem može riješiti. Postupak se zapiše i tek
onda slijedi pisanje procedure u Editoru. Na pisanje i crtanje postupaka treba obratiti posebnu
pažnju jer plansko vođenje zadatka vodi k znatno kvalitetnijem radu.
Dalje slijede primjeri zadataka koji će biti rješavani po gornjem principu.
Nacrtati kvadrat duljine stranice 80 pixel-a.
Analiza i uočavanje problema
Kvadrat je zadan stranicom duljine 80 pixel-a. Kutovi kvadrata su 90

stupnjeva.
U pisanju programskog koda koristit će se naredba Repeat.
Izrada procedure
to kvadrat
repeat 4[fd 80 rt 90]

176
end
Slika na ekranu
Nacrtati tri kvadrata duljine stranica 30 pixel-a u uspravnom nizu.
Element slike je kvadrat stranice 30 pixel-a.
Nakon iscrtavanja prvog kvadrata kornjača mora napraviti pomak u gornji

lijevi kut. To se ponavlja tri puta.
Izrada procedure
to kvadrat
end
to pomak
pu fd 30 pd
end
to niz
repeat 3[kvadrat pomak]
end
Slika na ekranu

177
Nacrtati tri kvadrata duljine stranica 30 pixel-a u vodoravnom nizu.
Osnovni element slike je kvadrat stranice 30 pixel-a.
Nakon iscrtavanja prvog kvadrata kornjača mora napraviti pomak u donji

desni ugao. To se ponavlja tri puta.
Izrada procedure
to kvadrat
end
to pomak
pu rt 90 fd 30 lt 90 pd
end
to niz
repeat 3[kvadrat pomak]
end
Slika na ekranu

178
Na poziciji (-200,60) nacrtati šesterokut duljine stranice 40 pixel-a.
Šesterokut duljine stranice 40 pixel-a nalazit će se u drugom kvadrantu

koordinatnog sustava.
Za postavljanje kornjače na pravu poziciju koristit će se naredba setxy.
Izrada procedure
to sest
pu setxy [-200 60] pd
repeat 6[fd 40 rt 360/6]
end
Slika na ekranu

179
Zadati računalu bilo koja dva prirodna broja, te izračunati njihov zbroj,
razliku, produkt i kvocijent.
Zadane brojeve i rezultate potrebno je ispisati na ekranu.
Dva prirodna broja zadat će se naredbom Make.
Pozicioniranjem položaja kornjače odredit će se mjesto ispisa rješenja.
Turtletekst-om (Tt) ispisivat će se rješenja na ekranu.
Izrada procedure
to racun
Make "x 45
Make "y 9
Pu setxy [-300 150] Pd
Tt se [x =] :x
Tt se [y =] :y
Tt se [x + y =] :x+:y
Tt se [x - y =] :x-:y
Tt se [x * y =] :x*:y
Tt se [x /y =] :x/y
end
Ispis rješenja na ekranu

180
x = 45
y =9
x + y = 54
x − y = 36
x * y = 405
x/y = 5
Ispisati pet slučajnih prirodnih brojeva manjih od 50.
Za pokretanje slučajnog izbora brojeva koristit će se naredba Random.
Za ispis pet brojeva koristit će se naredba Repeat.
Izrada procedure
to slucajni
ts ct
Repeat 5[pr random 50]
end
Programski ispisati zadane riječi: Dobro, jutro, informatičari.
Potrebno je povezati sve tri riječi u jednu rečenicu, ispisati prvu riječi bez
prvog slova, drugu riječi bez zadnjeg slova i treću riječ od slova m.
Svaka riječ zadat će se posebno naredbom Make.
Zatim će se koristiti funkcije BF :A, BL :A, BM "X :A, SE :A :B.
Izrada procedure
to rijeci
ts ct
Make "A "Dobro
Make "B "jutro
Make "C "informaticari
pr :A

181
pr :B
pr :C
pr BF :A
pr BL :B
pr FM "M :C
pe (se :A :B :C)
end
Ispis rješenja na ekranu
Dobro
jutro
informaticari
obro
jutr
maticari
Dobro jutro informaticari
Potrebno je izraditi dvije liste, gdje se jedna sastoji od pet nastavnih

predmeta, a druga od pet ocjena.
Potrebno je ispisati obje liste na ekranu.
Analiza i uočavanje problema:
Naredbom Make napisat će se dvije liste: lista predmeta i lista ocjena.
Zatim će se naredbom Print (pr) tražiti ispis u Tekstscreen-u.
Izrada procedure
To ocjene
Make "predmeti [informatika engleski matematika hrvatski povijest]
Make "ocjene [5 4 3 4 2]
ts ct
pr :predmeti
pr :ocjene
end

182
Primjeri pisanja programskog kôda složenijeg tipa
Kod ove vrste zadataka učenici će se upoznati s pojmovima: algoritam i

dijagram toka.
Algoritam je niz postupaka koje treba izvršiti određenim redom da bi se riješio

neki zadatak. Točan algoritam vodi k sigurnom i točnom rješenju, a dobar
algoritam znači uštedu vremena.
S pojmom algoritam učenici su se susretali već na prvim satovima matematike

kod rješavanja problemskih zadataka, a kasnije i u drugim nastavnim
predmetima: fizici, kemiji, likovnoj kulturi, tehničkoj kulturi, itd.
Dijagram toka je grafički prikaz algoritma. Postoji više različitih načina za

iscrtavanje dijagrama toka što ovisi o dogovoru autora. No, bez obzira na
odabran oblik likova njihovo značenje je univerzalno i ostavljeno programerima
na volju koji će lik odabrati (sl.38).
Sl.38. Dijagram toka podataka
Potrebno je nacrtati proizvoljni broj :n kvadrata.
Prvi kvadrat mora imati stranicu :a veću od nule i manju od 100 pixel-a, a
svakom slijedećem kvadratu stranica se povećava za 10 pixel-a. Zadatak treba
pohraniti pod imenom niz :n :a.

183
Pomoću naredbe Make stranica kvadrata :a povećat će se proizvoljni broj

:n puta za 10 pixel-a.
Uvjetom if veličine stranica kvadrata postavit će se u zadano ograničenje.
Izrada procedure
to kva :a
repeat 4[fd :a rt 90]
end
to niz :n :a
cs
if or :a<0 :a>100 pr [stranica ne zadovoljava uvjete]stop
repeat :n[kva :a Make "a :a+10]
end
Slika na ekranu
(iscrtava se upisom naredbe: niz 6 40)
Potrebno je nacrtati pravilni geometrijski lik čiji će se broj stranica

određivati upisom broja :n.
Duljina stranice lika bit će određena upisom broja :a. Program treba računati
opseg lika. Zadatak treba pohraniti pod imenom opseg.lgo.
U ovom zadatku mijenjat će se i broj i veličina stranica ovisno o pozivu :n i

:a.
Crtanje lika izvest će se naredbom Repeat. Nakon što se zada algebarski

184
izraz za izračunavanje opsega lika zatražit će se ispis iznosa na grafičkom

zaslonu (Tt).
Izrada procedure
to opseg :n :a
cs fs ht
repeat :n[fd :a rt 360/:n]
pu bk 2*:a pd
make "o :n *:a
tt se [Opseg lika je] :o
end
Dijagram toka
Potrebno je pozvati četiri kornjače gdje svaka od njih istovremeno crta

svoj kvadrat.
Kvadrati se međusobno razlikuju po boji i poziciji na ekranu, te se iscrtavaju

jedan pokraj drugoga. Zadatak treba pohraniti pod imenom vise_kor :a.
Naredbama tell i ask poziva se više kornjača koje istovremeno rade svoj
zadatak.

185
Svakoj kornjači dodjeljuje se druga boja naredbom setpc (setpencolor)
Izrada procedure
to vise_kor :a
cs fs ht
tell[1 2 3 4]
ask 1 [setpc 1 repeat 4[fd :a rt 90]]
ask 2 [setpc 2 pu rt 90 fd :a lt 90 pd]repeat 4[fd :a rt 90]]
ask 3 [setpc 3 pu rt 90 fd :a*2 lt 90 pd]repeat 4[fd :a rt 90]]
ask 4 [setpc 4 pu rt 90 fd :a*3 lt 90 pd]repeat 4[fd :a rt 90]]
end
Slika na ekranu
(iscrtava se upisom naredbe: vise_kor 60)
Potrebno je napisati proceduru koja crta piramidu s promjenjivim

brojem trokuta :n u bazi i promjenjivim duljinama stranica :d.
Piramida u svakom novom redu ima za po jedan trokut manje. Ukupan broj
redaka (visina piramide) jednak je broju trokuta u prvom retku. Zadatak treba
pohraniti imenom pira.lgo.
Prvu proceduru čini osnovni element slike – trokut koji mijenja duljinu
svoje stranice :d.
Drugu proceduru čini vodoravni niz trokuta s :n brojem ponavljanja.
Treća procedura sadrži pomak kornjače u svrhu iscrtavanja idućeg reda

186
trokuta.
Na kraju se piše procedura koja povezuje sve tri prethodne i smanjuje broj
trokuta Make " :n-1 iz retka u redak.
Izrada procedure
to tro :d
repeat 3[fd :d rt 360/3]
end
to niz :n :d
repeat :n[tro :d fd :d]
end
to pomak :n :d
bk :n*:d rt 60 fd :d lt 60
end
to pira :n :d
cs fs
lt 90
repeat :n[niz :n :d pomak :n :d make "n :n-1]
end
Slika na ekranu
(iscrtava se upisom naredbe: pira 5 30)

187
Treba nacrtati brod prema zadanim dimenzijama.
Ovaj zadatak uvježbava snalaženje u koordinatnom sustavu i omogućava

učenicima da samostalno i kreativno rade.
Brod se rastavlja na tri dijela: trup, jarbol i jedro. Svaka procedura piše se
posebno i na kraju se sve tri povezuju u jednu proceduru brod. Ta
procedura iscrtava sliku broda u fullscreen-u.
Radi ljepših efekata kod crtanja koristit će se promjena boje pera setpc i
debljine crte setwidth.
Izrada procedure
to trup
setpc 6
setwidth 5
pu setxy [-210 -210] pd
setxy [180 -210]
setxy [230 -80]
setxy [100 -80]
setxy [30 -110]
setxy [-230 -110]
setxy [-210 -210]
end

188
to jarbol
setpc 5
setwidth 3
pu setxy [10 -110]pd
setxy [0 220]
setxy [-10 -110]
end
to jedro
setpc 15
setwidth 4
pu setxy [-150 -60]pd
setxy [150 -40]
setxy [160 180]
setxy [-140 160]
setxy [-150 -60]
end
to brod
cs fs
trup
jarbol
jedro
end
Treba napisati program koji zbraja prvih N prirodnih brojeva.
Zadatak treba pohraniti pod imenom Zbroj_N.lgo.

189
Prvo se definira početni prirodni broj – broj 1.
U idućem koraku radi se inicijalizacija početne sume prvih N prirodnih

brojeva koja iznosi nula.
Nakon toga se u svakom idućem koraku pomoću naredbe repeat

prirodnom broju 1 (make "r :+1) vrijednost uvećava za +1. Također,
prethodno izračunatoj sumi u svakom idućem koraku dodaje se novo
izračunati prirodni broj (make "s :s+:r).
Izrada procedure
to zbroj_N :n
make "r 1
make "s 0
repeat :n[make "s :s+:r make "r :r+1]
pr (se [zbroj prvih] :n [brojeva iznosi] :s)
end
Na primjer, za sumu prvih 6 prirodnih brojeva ispis rješenja na ekranu poziva

se s naredbom: zbroj_N 6.
Potrebno je napisati program koji ispisuje prezent glagola u svim licima

jednine i množine.
Prezent glagola ima nastavke grupe am, grupe im, grupe em i grupe jem
(programiram, mislim, pišem, kupujem).
Rade se podprocedure koje prate svaku grupu glagola kroz lica ja, ti, on,
mi, vi, oni.
Konačna procedura treba odrediti korijen riječi :k na koji se dodaje

nastavak i sam nastavak :nastavak.
U svim slučajevima nastavci su dvoslovni što se radi pomoću naredbe

Make "nastavak Word last bl :r (last :r). Tako se izdvajaju predzadnje
i zadnje slovo. Ostatak riječi nazvat će se korijen, a dobit će ga se

190
naredbom Make "k bl (bl :r).
Na kraju se još brišu tri slova s kraja glagola ako on pripada grupi jem. U
tom slučaju radi se testiranje korijena glagola test (last :k)="j i ako on
završava na j, korijen se skraćuje za još jedno slovo ift [make
"nastavak word last :k :nastavak make "k bl :k]. Spajanje korijena i
nastavka radi se jednostavnom petljom if then.
Izrada procedure
to grupa_am :k
pr (se "ja Word :k "am)
pr (se "ti Word :k "as)
pr (se "on Word :k "a)
pr (se "mi Word :k "amo)
pr (se "vi Word :k "ate)
pr (se "oni Word :k "aju)
end
to grupa_im :k
pr se "ja Word :k "im
pr se "ti Word :k "is
pr se "on Word :k "i
pr se "mi Word :k "imo
pr se "vi Word :k "ite
pr se "oni Word :k "e
end
to grupa_em :k
pr se "ja Word :k "em
pr se "ti Word :k "es
pr se "on Word :k "e
pr se "mi Word :k "emo

191
pr se "vi Word :k "ete
pr se "oni Word :k "u
end
to grupa_jem :k
pr se "ja Word :k "jem
pr se "ti Word :k "jes
pr se "on Word :k "je
pr se "mi Word :k "jemo
pr se "vi Word :k "jete
pr se "oni Word :k "ju
end
to prezent_glagola :r
ts ct
Make "nastavak Word last bl :r (last :r)
Make "k bl (bl :r)
test (last :k)="j
ift [make "nastavak word last :k :nastavak make "k bl :k]
if :nastavak ="am then grupa_am :k
if :nastavak ="im THEN grupa_im :k
if :nastavak ="em THEN grupa_em :k
if :nastavak ="jem THEN grupa_jem :k
end
Ispis rješenja poziva se s naredbom prezent_glagola "kuham ili bilo kojim

drugim glagolom u prvom licu jednine:
ja kuham ja ucim ja idem ja kupujem
ti kuhas ti ucis ti ides ti kupujes
on kuhsa on uci on ide on kupuje
mi kuhamo mi ucimo mi idemo mi kupujemo

192
vi kuhate vi ucite vi idete vi kupujete
oni kuhaju oni uce oni idu oni kupuju
Treba izraditi dvije liste.
Prva lista se sastoji od pet nastavnih predmeta. Druga lista se sastoji od pet
ocjena. Treba ispisati obje liste i svakom članu prve liste pridružiti po jedan član
druge liste.
Prvo se formiraju dvije liste.
Prvi način povezivanja članova listi je pomoću naredbe count.
Drugi način povezivanja članova listi je preko for petlje u kojoj se u

svakom koraku izdvajaju brojevi iz intervala [1,5] i pridružuju im se
predmeti i ocjene.
Ispis list u oba slučaja radi se pomoću for petlje.
Izrada procedure (prvi način)
to baza
Make "predmeti [informatika engleski matematika hrvatski povijest]
Make "ocjene [5 4 3 4 2]
end
to veza
ct ts
for "p 1 count :predmeti [pr se (item :p :predmeti) (item :p :ocjene)]
end
Izrada procedure (drugi način)
to predmeti
ct ts
Make "P [informatika matematika engleski povijest hrvatski]

193
make "o [5 4 5 2 3]
for "r 1 5 [pr se (item :r :p) (item :r :o)]
end
Ispis rezultata na ekranu
informatika 5
matematika 4
engleski 5
povijest 2
hrvatski 3

194

Skripta Metodike Informatike

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Metodike Informatike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

KATEDRA ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić

doc. dr. sc. Mario Dumančić

METODIKE NASTAVE INFORMATIKE

Drugo dopunjeno izdanje

Zagreb, travanj 2012.

Recenzent: red. prof. dr. info. sc. Slavko Šimundić

"Sveučilišna skripta "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike" rezultat je

Recenzent: prof. dr. sc. Vladimir Šimović

Učiteljski Fakultet Zagreb

1.1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje ............................................................... 7

1.2. ICT tehnologija u Hrvatskoj ............................................................................................................ 9

1.3. Primjena ICT tehnologije u nastavi .............................................................................................. 10

1.4. Kompetencije učitelja .................................................................................................................... 11

2. Utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju djece u osnovnoj školi ...................................... 15

2.1. Utjecaj računala na osnovne sposobnosti ..................................................................................... 15

2.2. Evolucija osnovnih sposobnosti .................................................................................................... 18

2.3. Pedagoški pristupi ......................................................................................................................... 18

2.4. Istraživanja o uporabi računala u Hrvatskoj ................................................................................ 19

2.5. Obrazovanje učitelja za uporabu računala u nastavi.................................................................... 20

2.6. Obrazovanje učenika za uporabu računala u nastavi ................................................................... 21

2.7. Opremljenost učionica i potrebni uvjeti za primjenu računala u nastavi ..................................... 22

3. Uporaba računala u nastavi ................................................................................................................. 26

3.1. Uporaba računala u radu s darovitom djecom ............................................................................. 27

3.2. Uporaba računala u radu s djecom sa posebnim potrebama........................................................ 28

3.3. Zanimljivosti u svijetu računala – buđenje kreativnosti u radu s djecom ..................................... 30

4. Učenje i Internet ................................................................................................................................... 39

4.1. Internet .......................................................................................................................................... 39

4.2. World Wide Web............................................................................................................................ 41

4.3. Uporaba Interneta u odgojno-obrazovnom procesu ..................................................................... 42

4.4. Sigurna uporaba Interneta (kod kuće i u školi) ............................................................................. 44

4.5. Učenje i poučavanje na daljinu ..................................................................................................... 53

Učiteljski Fakultet Zagreb

4.6. Posebnosti cjeloživotnog učenja i poučavanja na daljinu ............................................................ 65

5. Primjena računala u budućnosti ....................................................................................................... 113

6. CALL (eng. Computer-Assisted Language Learning) ....................................................................... 114

6.1. Uvod ............................................................................................................................................ 114

6.2. Povijesni razvoj ........................................................................................................................... 114

6.3. Vrste CALL programa ................................................................................................................. 116

7. Programski paket "Before You Know It" ......................................................................................... 117

7.1. O programu ................................................................................................................................. 117

7.2. Mogućnosti programa ................................................................................................................. 118

7.3. Upute za učenje ........................................................................................................................... 125

8. Programiranje ..................................................................................................................................... 126

8.1. Evaluacija programskih jezika .................................................................................................... 126

8.2. Proceduralni programski jezici ................................................................................................... 127

8.3. Objektno-orijentirani programski jezici ...................................................................................... 128

8.4. Objektno-orijentirano programiranje ......................................................................................... 130

8.5. Usporedba proceduralnog i objektno-orijentiranog programiranja........................................... 133

8.6. Operacijski sustav Windows ........................................................................................................ 134

8.7. Informatika i programski jezici u obrazovanju ........................................................................... 135

Učiteljski Fakultet Zagreb

8.8. Programski jezik PC LOGO ........................................................................................................ 141

Literatura ..................................................................................................................................................... 146

Prilog A – Popis web stranica za učitelje, učenike i djecu ....................................................................... 153

Prilog C – Primjena računala u nastavi matematike (redovna nastava) ................................................ 171

Prilog D – Programski jezik LOGO........................................................................................................... 174

Učiteljski Fakultet Zagreb

Živimo u doba sveopće informacijske-komunikacijske revolucije koju

U ovom radu prezentirat će se neke od osnovnih metoda ICT tehnologija

Učiteljski Fakultet Zagreb

(informacijsko-komunikacijske tehnologije, eng. Information and communication