Teorije linosti

Psihoanalitiki pristup linosti

Klasina psihoanalitika teorija

Sigmund Freud (1856-1939)
Najstarije meu osmero djece, vei dio ivota

proveo u Beu Lijenik- zapoeo karijeru s istraivanjima u podruju neurofiziologije Zaetak psihoanalize suradnja s lijenikom Josephom Breuerom na istraivanju histerije (pacijentica Anna O) Drutveni kontekst - Viktorijansko doba:
Seksualnost kao tabu Prevladavajui stav racionalnost i samokontrola nas

razlikuju od ivotinja

Freudov psihoanalitiki pristup

Psihoanalitika teorija je vrlo sveobuhvatna:

Teorija o ljudskoj prirodi Model razvoja linosti Metoda psihoterapije

Identificirao je dinamike faktore koji motiviraju

ponaanje Naglaavao ulogu nesvjesnog Razvio prvu psihoterapijsku metodu

Osnovne pretpostavke psihoanalitikog pristupa

to nas motivira, pokree na neku aktivnost? Freudov odgovor: u svakome od nas je izvor

energije: psihika energija koja motivira ponaanje

Promjene u linosti zbivaju se kao posljedica

preusmjeravanja psihike energije osobe

Elementi psihoanalitikog pristupa

Osnovni instinkti (libido i thanatos)

Nesvjesna motivacija

Psihiki determinizam

Osnovni instinkti: to nas pokree?

Instinkti su glavni izvor psihike energije, oni pokreu psihiki sistem Freudova teorija instinkata pod utjecajem Darwinove evolucijske teorije Dva osnovna instinkta:
1.

Libido (eros) seksualna energija, instinkt ivota Osigurava preivljavanje pojedinca i ljudske rase Orijentiran prema rastu, razvoju i kreativnosti Funkcionira na temelju principa zadovoljstva cilj je osigurati ugodu i izbjei neugodu

2. Thanatos instinkt smrti

odgovoran za agresivne porive prema sebi i drugima

poriv prema smrti, povreivanju sebe i drugih, razaranju

Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snano odreuju ponaanje ljudi

Npr. silovanje Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na nain koji ukljuuje i seksualnu energiju

Nesvjesna motivacija: katkad ne znamo zato inimo to to inimo

Ljudski um sastoji se od tri razine (santa leda)

1.

Svjesno sadri misli, doivljaje i osjeaje

kojih smo trenutano svjesni

2.

Predsvjesno sadri informacije kojih

trenutano nismo svjesni, ali ih lako moemo dozvati u svijest znanja, sjeanja

3.

Nesvjesno najvei dio uma koji sadri misli,

osjeaje i sjeanja kojih nismo svjesni ukljuuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osjeaje

Psihiki determinizam: Nita se ne dogaa sluajno

Freud postoji razlog za svaki na postupak, misao i osjeaj

Sve to inimo, kaemo, mislimo izraz je naeg uma svjesnog, predsvjesnog ili nesvjesnog

Razlozi za nae ponaanje mogu se otkriti otkrijemo li sadraj nesvjesnog

Veina simptoma duevnih bolesti uzrokovana nesvjesnom motivacijom Da bi se izlijeili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvjesnom

Struktura linosti
Psihoanalitika teorija linosti objanjava kako se ljudi nose sa

svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje namee civilizacija

Um kao hidrauliki sustav jedan dio stvara porive, drugi je

glas drutva i njegovih oekivanja, a trei dio pokuava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih drutvenih ogranienja

Tri osnovna dijela linosti:

Id

(iracionalni dio) Ego (racionalni dio) Superego (moralni dio)

ID zahtjevno dijete

Najprimitivniji dio uma, izvor svih poriva i potreba Voen principom zadovoljstva elja za zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja Funkcionira bez logikih pravila, ne uzima u obzir realitet

EGO prometni policajac

Voen principom realiteta - stavlja id u okvire stvarnosti

Rjeava probleme logikim razmiljanjem planiranjem i smiljenim djelovanjem

SUPEREGO sudac

Internalizira vrijednosti, norme i moral drutva Savjest osobe Namee potivanje normi izazivanjem osjeaja krivnje

Razvoj linosti: faze psihoseksualnog razvoja

Svi ljudi prolaze kroz isti slijed razvojnih faza U svakoj od prve tri faze djeca moraju razrijeiti

specifian konflikt koji se odnosi na nain postizanja seksualnog zadovoljstva

Ako dijete ne razrijei uspjeno taj konflikt, moe

ostati fiksirano na toj fazi

Prelazak u viu fazu oznaava zreliji nain

postizanja seksualnog zadovoljstva

Faze psihoseksualnog razvoja

1. Oralna faza (roenje 18 mj)

Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik Glavni izvor konflikta odvikavanje od sisanja

2. Analna faza (18 mj. 3 godine)

Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izluivanje, odnosno zadravanje stolice

Glavni izvor konflikta djetetova sposobnost da stekne samokontrolu

Faze psihoseksualnog razvoja

3. Falusna faza (3-5 godina)
Dijete otkrije da ima (ili nema) penis Seksualna elja usmjerava se prema roditelju suprotnog spola Edipov i Elektrin konflikt elja za posjedovanjem roditelja suprotnog spola i eliminacijom roditelja istog spola Razrjeava se identifikacijom s roditeljem istog spola (npr. ako djeak ne moe imati majku samo za sebe, identificirat e se sa svojim ocem koji ju ima)

Faze psihoseksualnog razvoja

4. Faza latencije (6 god pubertet)

Nema znaajnih promjena u razvoju linosti Dijete usmjereno na stjecanje znanja i vjetina koje e mu trebati u odrasloj dobi

5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)

Libido se fokusira na genitalno podruje Nema specifinog konflikta

Razvoj linosti
Oralna faza

Vezana uz kasnije nepovjerenje i strah od odbacivanja

Analna faza

Vezana uz kasniji problem osobne moi, pretjeranu urednost, sitniavost Falusna faza Povezana s kasnijim stavovima u podruju seksualnosti Faza latencije Doba socijalizacije

Genitalna faza Seksualna energija investirana je u svakodnevni ivot

Obrambeni mehanizmi
Tjeskoba signalizira da neto nije u redu i da neto

treba uiniti
Signalizira da je ego ugroen dogaajima iz

stvarnosti, impulsima iz id-a, ili pretjeranom kontrolom superega

Funkcija ega je da se nosi s prijetnjama i odupre

opasnostima, ime e reducirati anksioznost

Ego to postie koritenjem obrambenih mehanizama

Obrambeni mehanizmi
Potiskivanje

Formirana reakcija
Poricanje Projekcija Premjetanje Sublimacija Regresija Racionalizacija

Obrambeni mehanizmi
Potiskivanje prijetee misli se potiskuje

nazad u nesvjesno (npr. kod PTSP-a)

Formirana reakcija prijetei impulsi se

suzbijaju naglaavanjem upravo suprotnog ponaanja (npr. agresivni osjeaji prema nekom pretjerano ljubazno ponaanje)
Poricanje odbijanje da se prepoznaju

informacije koje izazivaju tjeskobu, one se dre izvan svijesti

Obrambeni mehanizmi
Projekcija impulsi koji izazivaju tjeskobu

projiciraju se na druge; drugima se pripisuju vlastiti prijetei impulsi (npr. mislimo da nas netko ne voli, ugroava, a zapravo je obratno mi ne volimo njega)
Premjetanje nesvjesne elje, strahovi ili

agresivni impulsi premjetaju se s prave mete na neto drugo (npr. naljuti nas ef, viemo kui na partnera)

Obrambeni mehanizmi
Sublimacija opasni porivi i potrebe pretvaraju se u

pozitivno, socijalno prihvatljivo ponaanje (npr. velika agresivnost u uspjeh u borilakim sportovima)
Regresija vraanje na ranije, sigurnije faze ivota

(npr. dijete se pri roenju sestre pone ponaati kao beba)

Racionalizacija mehanizam ukljuuje naknadna

logina objanjenja ponaanja koja nemaju veze s prvotnim uzrokom ponaanja (npr. student padne ispit, pa zakljui da pitanja nisu bila jasno postavljena)

Zato je psihoanaliza vana?

Prva teorija linosti, prva psihoterapija - i

danas utjecajan pravac psihoterapije

Mnoge ideje npr. pojam nesvjesnog i pojam

obrambenih mehanizama i danas predmet interesa istraivaa u podruju linosti

Utjecaj na popularnu kulturu i danas velik

objanjenja ponaanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste

Ali
teorija se temelji na vrlo malom broju

sluajeva
danas ima uglavnom povijesnu vrijednost
ne igra veliku ulogu u suvremenom

prouavanju linosti

1.

Prema Freudu, razvoj linosti uglavnom zavrava do 5 godine. T N

2.
3.

Dio linosti koji uspostavlja ravnoteu izmeu naih poriva i instinkata i zahtjeva okoline je.
Kad nas ostavi partner/partnerica, a mi se uvjeravamo da e nam se vratiti, koristimo obrambeni mehanizam premjetanja T N Nesvjesno sadri informacije o kojima trenutano ne razmiljamo, ali ih se uvijek moemo sjetiti T N Osnovni instinkti koji nas motiviraju zovu se.

4. 5.