Razvojna psihologija

Studij nastavnike izobrazbe

(2014./15.)
Doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Suvremeni psiholoki pristupi

i
Razvojna psihologija 2013./2014.
Studij nastavnike naobrazbe
Doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Suvremeni psiholoki pristupi

Psiholoki pristupi ili psiholoke perspektive: gledanje na

teme i probleme u psihologiji.

Analiza psiholokih pojava moe krenuti iz razliitih

perspektiva.

Svaka od njih nudi neto drugaije tumaenje razloga zbog

kojih se pojedinac ponaa kao to se ponaa, pa svaka
moe dati svoj doprinos naoj koncepciji cijele osobe.

Grko slovo psi (): kratica za psihologiju.

Atkinson i Hilgard (2007):

Bioloka perspektiva

Psiholoka dogaanja nastoji povezati s aktivnou mozga i

ivanim sustavom.

Povezuje vidljivo i vanjsko ponaanje s elektrinim i

kemijskim dogaanjima u tijelu.

Istraivanja nastoje specificirati neurobioloke procese koji

se nalaze u osnovici ponaanja i psihikih procesa: primjerice
depresija se objanjava?
abnormalnim promjenama u razini neurotransmitera

Bihevioralni pristup

Watson: psihologija, da bi bila znanost, mora prikupljati podatke

koji se mogu javno obznaniti i pokazati (ponaanje je javno,
svijest je privatna).

Usmjeren na podraaje i reakcije koji se mogu opaati, na vidljivo

ponaanje. Ponaanje je posljedica uvjetovanja i potkrepljenja.

Bihevioralna analiza drutvenog ivota mogla bi se usredotoiti na

ljude u interakciji (socijalni podraaji),

vrstu reakcija koja se prema njima pokazuje (nagraujue,

kanjavajue, neutralne),

na to kako te reakcije podraavaju ili prekidaju reakciju.

Nije uzimao u obzir psihike procese pojedinca, ne govore o

psihikim procesima koji interveniraju izmeu podraaja i reakcije
(unato tome na osnovu subjektivnih iskaza pojedinaca se
zakljuuje o njihovoj mentalnoj aktivnosti).

Kognitivni pristup

Reakcija na biheviorizam.

Orijentacija na razumijevanje psihikih procesa; mentalnih procesa poput

percipiranja, pamenja, dosjeanja, rasuivanja, odluivanja i rjeavanja
problema te njihovih odnosa s ponaanjem.

19 st.: temelji se na introspekciji

Suvremena kognitivna psihologija:
pretpostavlja da samo prouavanjem mentalnih procesa moemo
potpuno shvatiti to organizmi ine
mentalne procese moemo objektivno prouavati usmjeravanjem na
specifina ponaanja (poput biheviorista), ali ih interpretiramo
pozivajui se na mentalne procese koji su u njihovoj osnovici.
Interpretacije: analogija izmeu uma i kompjutera: informacije se
obrauju, selekcioniraju, usporeuju i kombiniraju s drugim ranije
upamenim podacima, transformiraju...

Psihoanalitiki pristup

S. Freud: psihoanalitika koncepcija ljudskog ponaanja

U nekim aspektima spoj kognicije i fiziologije 19. stoljea:
Kognitivno: zamisli o svijesti, percepciji i pamenju
Bioloki: bioloki utemeljeni instinkti.
Psihoanaliza: i teorija linosti i metoda psihoterapije
Orijentacija na razumijevanje ponaanja u terminima nesvjesnih motiva
koji proizlaze iz seksualnih i agresivnih impulsa. Nesvjesni procesi,
vjerovanja, strahovi i elja: iako ih osoba nije svjesna, djeluju na
njezino ponaanje.
Impulsi koje roditelji ili drutvo zabranjuju proizlaze iz naslijeenih
instinkata:
budui da se raamo s njima njihov utjecaj je snaan
zabranama se potiskuju u nesvjesno, ali time ne nestaju
mogu se manifestirati kao drutveno prihvatljiva ponaanja ili kao
emocionalni problemi i simptomi mentalne bolesti
to su isti temeljni instinkti koji pokreu i ivotinje (seks,
agresivnost)

Subjektivistiki pristup

Udruen sa kognitivnom psihologijom; prevladava u socijalnoj i

psihologiji linosti.

Orjentacija na razumijevanje ponaanja i psihikih procesa u terminima

subjektivne stvarnosti koju ljudi aktivno konstruiraju. Ljudsko ponaanje
je funkcija percipiranog, a ne objektivnog svijeta.

Za razumijevanje ljudskog socijalnog ponaanja nuno je shvatiti kako

osoba definira situaciju (ovisi o kulturi, osobnoj povijesti pojedinca i
postojeem motivacijskom stanju).

Ljudi aktivno konstruiraju svoju subjektivnu realnost (introspekcija:

samoiskazi), ali ne vide svoju subjektivnu realnost kao osobnu
konstrukciju.
Naivni realizam: ljudi vlastite konstruirane subjektivne realnosti
smatraju vjernim izrazom objektivnog svijeta.

Introspekcija; samoiskazi

sustavno opaanje prosudbi i ponaanja

Upiite odgovarajui broj na crtu:

1.

2.

____Orijentacija na razumijevanje neurobiolokih

procesa koji su u osnovi ponaanja i psihikih procesa.
Bioloka perspektiva
____Orijentacija na razumijevanje vidljivog
Bihevioralna
perspektiva

ponaanja, iji se nastanak tumai uvjetovanjem i

potkrepljivanjem.
____Orijentacija na razumijevanje ponaanja

3.

4.

5.

i psihikih procesa u terminima subjektivne stvarnosti

Kognitivna perspektiva
koju ljudi aktivno konstruiraju.
Psihoanalitika
perspektiva
Subjektivistika
perspektiva

____Orijentacija na razumijevanje ponaanja

u terminima nesvjesnih motiva.
____ Orijentacija na razumijevanje psihikih procesa
poput percipiranja, osjeanja, rasuivanja,
odluivanja i rjeavanja problema te njihovih odnosa s
ponaanjem.

Razvojna psihologija

Razvojna psihologija

Aristotelova periodizacija razvoja: tri stadija

Jean Jacques Rousseau (1712 1778): otac moderne teorije odgoja.

Djeca drugaija od odraslih: imaju vlastiti nain gledanja, razmiljanja

i osjeanja.

etiri glavna razdoblja u razvoju i kako djeca doivljavaju svijet preko

osjetila

ovjek po svojoj prirodi dobar, kazna je prirodna posljedica loeg

vladanja.

Razvojna psihologija

Zaeci prave znanstvene psihologije:

Opaanje djece znanstvenika: Darwin (1872) i Preyer (1888), Holl

(1846 1924).

Testiranje i norme: Alfred Binet,

Razvojna psihologija se razvila iz psihologije djece i mladih u

posljednjih nekoliko desetljea.

Danas: ovjek se razvija cijelog ivota i razvojna psihologija

prouava sva razdoblja od poetka do smrti.

Razvojna psihologija

Grana psihologije posveena istraivanju promjena u ponaanju i

sposobnostima tijekom razvoja

Razvojna psihologija prouava tjelesne, intelektualne i

emocionalne promjene kroz sva razdoblja ovjekova ivota

Na razvoj takoer utjeu iri initelji, npr. kulturalna pripadnost,

socijalno nasljee.

PERIODIZACIJA ovjekova psihikog razvoja

RAZDOBLJE OVJEKOVA PRIBLINO TRAJANJE
PSIHIKOG RAZVOJA

Prenatalno razdoblje od zaea do roenja

Novoroene od roenja, 0 -1mj.
Dojene 1 mj.-18.mj.
Rano djetinjstvo
18 mj. do kraja 3. god
Predkolska dob 4 - 6/7 god.
kolska dob srednje djetinjstvo
Pubertet
12 -15 god
Adolescencija 15 - 20
Rana odrasla dob 20 - 40
Srednja (zrela) odrasla dob 40 - 65
Kasna zrela dob (starost) >65

PERIODIZACIJA ovjekova psihikog razvoja

Tri vrste uzronih faktora koji objanjavaju razvoj (Lackovi-Grgin i ubela

Adori, 2005):

Dobno normativni: povezani s dobi

Normativno-povijesni: opi dogaaji ili obrasci dogaanja unutar

odreenog vremena ili kulture

Nenormativni ivotni dogaaji: individualna ivotna povijest

Opasnost u objanjavanju razvoja pomou nenormativnih ivotnih

dogaaja: da se svaka promjena ponaanj nakon nekog ivotnog
dogaanja shvati kao razvojna promjena.

Razvojne promjene: one promjene koje bitno i na dui rok

mijenjaju kvalitetu funkcioniranja

Tri podruja razvoja

Biosocijalni razvoj (tjelesni razvoj, Strasen, 1994.)

prisutnost

socijalnih initelja ovisan o genetskim osnovama,

prehrani i brizi za zdravlje. Bioloki utjecaji za koje smo ranije
mislili da djeluju samostalno surauju s okolinskim initeljima i kroz
zajedniko djelovanje odreuju uinak.

Tri podruja razvoja

Kognitivni razvoj ovisan o razvoju mentalnih procesa.

Nain na koji razmiljamo i znanje koje imamo rukovodi
naim ponaanjem.
Psihosocijalni razvoj je povezan s emocionalnim razvojem,
razvojem linosti i socijalnim razvojem.

Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller,

2005):

Tri glavne orijentacije objanjenja ljudskog razvoja:

kognitivistiko
pristup

okoline i uenja

etoloki

gledita.

razvojni model

pristup, istraivanje razvoja s evolucijskog

Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller,

2005):

Kognitivistiko- razvojne teorije

Istie

utjecaj znanja na percepciju. Nain na koji dijete

percipira svijet odreen je stupnjem njegova razvoja
(Piaget). Pristup obrade informacija usmjeren je na nain
na koji se ulazni podaci preobraavaju za vrijeme dok ih
mozak obrauje.

Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller,

2005):

Teorije o utjecaju okoline i uenja

Naglaavaju
Iz

ulogu iskustva

odvojenih ulaznih osjetnih podataka stvaraju se sve

detaljnije i sloenije percepcije.

Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller,

2005):
Etoloka teorija
Manji

naglasak na iskustvo

Vjeruju

da ak i sasvim mala djeca osjetne podatke percipiraju

cjelovito, a ne kao odvojene djelie podataka iz razliitih osjetila.
Razvoj

se oituje u poveanju osjetljivosti na strukturu ulaznih

informacija, kao i na promjenjivost/nepromjenjivost svojstava.

Ekoloki pristup

Ekoloki pristup:
o

Vie nego na uroene predispozicije, pristup istraivanju

razvoja koji se usredotouje na pojedinca u njegovom
okolinskom kontekstu (Bronfenbrenner, 1979; Berry, 1995)

Dijete i okolina neprekidno utjeu jedno na drugo na

dvosmjeran ili transakcijski nain

Ekoloki
pristup

Ekoloki pristup

Mikrosustav
o

Najblii djetetu

Mezosustav:

o
o

Obitelj, vrti, kola

Meusobni odnosi izmeu djetetovih mikrosustava: odnosi roditelja s uiteljicom, odnosi
djetetove brae i sestara,

Egzosustav:
o

ira obitelj, susjedstvo, radno mjesto, zdravstveni sustav,

Socijalni sustav koji moe utjecati na djecu, ali u kojem ona neposredno ne sudjeluju: masovni
mediji, radno mjesto, lokalna vlast i socijalne usluge zajednice, kolsko vijeekoji e se odraziti
na dijete

Makrosustav
o

Zakonodavstvo, tradicija, k ultura i subkultura u kojoj dijete ivi

Utjee na dijete kroz sustav vjerovanja, vrijednosti, stavove

Stabilniji je od drugih sustava, ali se i mijenja s razvojem drutva

Problemi razvojne psihologije

Je li ljudska priroda oblikovana prirodom ili okolinom?

Za razumijevanje tijeka razvoja i zakonitosti razvoja potrebno je

uzeti u obzir:

genetsku osnovu za rast i razvoj

djelovanje okoline koja oblikuje razvoj kroz sva ivotna

razdoblja.

Rasprava o prirodi nasuprot odgoju je osnovni problem razvojne

psihologije: bavi se time u kojoj su mjeri ponaanje i razvoj
rezultat nasljea/biolokih/prirodnih initelja; odnosno
okolinskih/iskustvenih initelja.

Je li ljudska priroda oblikovana prirodom ili okolinom?

Rasprava o utjecaju nasljea ili okoline: jesu li ljudske sposobnosti
naslijeene ili steene iskustvom?
Dolaze

na svijet sa zalihom znanja i shvaanja realnosti?

Djelovanje biolokih procesa (nasljea, modanih procesa) na
miljenje, osjeanje i ponaanje?
Znanje

se stjee iskustvom i interakcijama sa svijetom?

Vano

je kako se ti prirodni i okolinski utjecaji

kombiniraju

Zajedniko djelovanje nasljea i okoline

Organizam je rezultat epigenetikog razvoja

geni imaju samo poetnu ulogu, a podvrgnut je mnogim
drugim utjecajima
Epigenetikaje znanstvena disciplina u biologiji, odnosno
genetici, koja prouava nasljednepromjene u ekspresiji
genakoje nisu uzrokovane promjenom u DNK nizu
Slijed i rezultat razvoja odreen je sluajnou meusobnih
utjecaja dogaaja koji se pojavljuju unutar i izvan organizma.
Veliki dio ponaanja i osobina nije posljedica ni vanjskih
(obiteljskih) niti genskih razvojnih preduvjeta, nego posljedica
nenormativnih faktora (traumatski doivljaj, bolesti,
preseljenje).

Utjecaji obitelji (udina-Obradovi i Obradovi,

2006)
1. Pasivna povezanost: pasivno prenoenje
roditeljskih gena
Roditeljski

geni utjeu na nasljee djeteta , ali ne i

na njegovu okolinu

Utjecaji obitelji
2. Reaktivna povezanost nasljea i okoline
Interakcija genskog nasljea i okoline, okolina drugaije reagira
na pojedince razliitih naslijeenih osobina i razliite
osjetljivosti

Utjecaji obitelji
3. Aktivna povezanost nasljea i okoline
Djetetovi geni utjeu na dijete; dijete aktivno trai i
bira aspekte i svojstva okoline za koje je najvie
osjetljivo i koji su najpoticajniji za razvoj
sposobnosti za koje ima genetske predispozicije

Utjecaji obitelji

Nasljee ima vei utjecaj na djetetov razvoj u odraslijoj dobi

djeteta jer se smanjuje utjecaj roditelja na stvaranje okoline,
a poveava aktivno traenje i formiranje vlastitih razvojnih
uvjeta

Osim gena svakog roditelja i poticajne okoline koju roditelji

stvaraju u skladu s biolokim i materijalnim mogunostima,
roditelji utjeu na djetetovo ponaanje procesima
socijalizacije: nagradama, kaznama, modeliranjem

Procesi iz drutvene okoline utjeu meusobno, svaka

promjena u jednom potie promjenu u drugim slojevima

Utjecaj obitelji na bioloki razvoj djeteta

Mozak tek roenog djeteta pripremljen je za iskustvo, to znai da su za

razvoj njegovih dijelova potrebni specifini doivljaji, utjecaji okoline.

U procesu razvoja, neuroni odgovaraju na stimulaciju iz okoline meusobnim

povezivanjem stvaraju se poveznice izmeu ivanih stanica (neurona).

Niti kojima se neuroni povezuju (dendriti) stvaraju sloene ivane puteve.

Ako se stanica mozga opetovano izlae stimulaciji jednakog obiljeja,
poveznice postaju deblje. Ako se podraaj ne ponavlja, poveznice se stanjuju
i ubrzo nestaju, sasue se.

Konani uinak je gusta mrea neuralnih puteva koji nastaju kao posljedica
fiziolokih procesa podstaknutih stimulacijom i uenjem.

Ovaj se proces naziva sinaptogeneza i odreuje kako se pojedine poveznice

izmeu neurona organiziraju u neuronsku mreu, ime se odreuje i njihovo
funkcioniranje.

Utjecaj obitelji na bioloki razvoj djeteta

Vano je osigurati djetetu brojne pozitivne socijalne prilike i

mogunosti uenja, kako bi sinapse koje su njima podraene ostale
trajno.
Osigurati odgovarajue podraaje u pravo vrijeme.

Za neke razvojne procese postoje kritini periodi vrijeme kada se

odvijaju. Stimulacije izvan ovih razdoblja nisu niti izdaleka tako
uinkovite ako u vrijeme kada se promjene dogaaju podraaji
izostanu

Kritini periodi: uski prozori vremena za vrijeme kojih je odreeni

dio tijela najosjetljiviji na odsustvo podraaja ili na utjecaj iz
okoline.

Osjetljiva razdoblja: dulji periodi vremena u kojima se vjetine

nalaze pod specifinim utjecajima.

Utjecaj obitelji na tjelesno zdravlje

Prehrana: povezanost izmeu kvalitete prehrane i rasta. Pothranjenost:
utjee na misaone procese, naroito tetna u trudnoi i ranijim
godinama ivota jer se tada mozak najbre razvija.

Anoreksija, teak poremeaj hranjenja koji se obino ustanovljuje kod

djevojaka u adolescenciji a obuhvaa pretjeran gubitak teine, to je
posljedica izgladnjivanja.

Bulimija: poremeaj prekomjernog uzimanja hrane i povremenog

ienja putem namjernog izazivanja povraanja ili sredstava za
pospjeivanje probave.

Razvoj u kontekstu: drutveni sloj, kultura i siromatvo; Poremeaji u

tjelesnom rastu; Zlostavljanje i psihika trauma; Generacijske razlike

Utjecaji obitelji

Istraivanje naslijeenih osobina esto ovisi o prilikama

za uenje, o ponaanju roditelja

Rizina obitelj

Zdrava i poticajna obitelj

Utjecaj obiteljske strukture i procesa

Utjecaj jednoroditeljske obitelji

Utjecaj ekonomske moi

Utjecaj obiteljskog stresa na razvoj djece

Utjecaj odnosa roditelja i djeteta na razvoj djece

Utjecaji obitelji

U osnovi svih roditeljskih postupaka su odgojni ciljevi i

vrijednosti roditelja, tj. jasno odreeni razvojni rezultati koje
oni ele postii

Roditeljski stil utjee na rezultate neizravno: utjee na

prihvaanje roditeljskih utjecaja, na djetetovu spremnost da
bude socijalizirano, na prihvaanje roditeljskih konkretnih
aktivnosti i postupaka

Utjecaji roditelja ovise odgoju, izvan-obiteljskoj sredini i

irem kontekstu u kojem ive djeca i obitelj.

Model roditeljskog ponaanja Diane Baumrind (1971) uz

prilagodbu Macoby i Martina (1983)
toplo
(prihvaanje)

kontrola

autonomija

hladno
(odbijanje)

Autoritativan roditelj

Osigurava toplu i podravajuu kunu atmosferu

Djetetu postavlja visoka oekivanja i standarde

ponaanja

Dosljedno provodi kuna pravila

Objanjava zato su neka pravila prihvatljiva, a

neka ne

Ukljuuje djecu u donoenje odluka u obitelji

Autoritaran roditelj

Prua manje emocionalne topline od autoritativnih

roditelja

Djetetu postavlja visoka oekivanja i standarde

ponaanja

Postavlja pravila ponaanja bez obzira na djetove

potrebe

Oekuje posluno pridravanje pravilima bez

pogovora i postavljanja pitanja

Dozvoljava malo razmjene u odnosima roditelja i

djeteta

Permisivan/poputajui roditelj

Osigurava toplu i podravajuu kunu atmosferu

Djetetu postavlja samo nekoliko oekivanja i standarda

ponaanja

Rijetko reagira na neprimjereno ponaanje

esto omoguava djetetu odluivanje (primjerice vezano

uz jedenje, odlazak na spavanje,..)

Neukljuen/zaputajui roditelj

Djetetu prua vrlo malo, odnosno gotovo nita

emocionalne podrke

Djetetu postavlja svega nekoliko oekivanja i

standarda ponaanja

Pokazuje mali interes za ivot svog djeteta

ini se preplavljen vlastitim problemima

Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo

Pojam autoritativnog roditeljstva dominira udbenicima i

istraivanjima kao najea konceptualizacija optimalnog
roditeljskog ponaanja (udina-Obradovi i Obradovi, 2006)

Autoritativno roditeljstvo u brojnim istraivanjima pokazuje

povezanost s najboljom prilagodbom djece i adolescenata
(Baumrind, 1991)

Integrativni model roditeljstva, njegovih odrednica i posljedica (Belsky,

1984; Brofenbrenner, 1979; Martin i Colbert, 1997.; Stevenson-Hinde, 1998;
van Bakel i Riksen-Walraven, 2002)
Obiljeja roditelja
Osobnost i rod
Emocionalna zrelost i
psiholoko zdravlje
Inteligencija i obrazov anje
Stavovi
Znanje

Obiteljski iri i
drutveni kontekst
Socijalna mrea
Radno okruenje
Brani odnosi
Obiteljska struktura
Socioekonomski status
Kultura

Obiljeja djeteta

Temperament
Spol
Sposobnosti
Dob

Roditeljstvo

Subjektivni doivljaj roditeljstva

Roditeljski odgojni stil
Roditeljske vrijednosti, aktivnosti i postupci

Razvoj odrasle osobe

Emocionalna
sigurnost/samoregulacija
Samostalnost i nezavisnost
Drutvena kompetencija
Kognitivna zrelost
kolska uspjenost
Profesionalna uspjenost

Razvoj d jeteta
Promjena vanosti ciljeva i
vrijednosti
Prilagodba na viestrukost uloga
Prilagodba na nove obiteljske odnose
Prilagodba na djetetove razvojne
potrebe

prema udina-Obradovi i Obradovi, 2006:243

Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo

roditeljima je dana primarna odgovornost za socijalizaciju

vlastite djece, to se odnosi na ohrabrivanje djece da usvoje
vrijednosti drutva i usmjeravanje njihovog optimalnog
socijalnog i emocionalnog razvoja (Grusec i Ungerer, 2003)

istodobno taj kontekst omoguuje roditelju vlastiti rast i razvoj

(Martin i Colbert, 1997)

Socijalizacija: proces u kojem pojedinac usvaja sustav

vrijednosti agensa socijalizacije (obitelji, drutva)

Procesi kojima se standardi odreenog drutva prenose s jedne

generacije na sljedeu (Schaffer, 2003)

Ukupnost promjena u ponaanju pojedinca koje nastaju zbog

djelovanja agensa socijalizacije

Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo

Tradicionalno: jednosmjeran proces u kojem poticaji za

promjenom i pridravanjem pravila dolaze izvan pojedinca

Prouavanjem interakcija novoroenadi i dojenadi i njihovih

primarnih skrbnika stvoren je novi pogled na socijalizaciju, koji
se naziva modelom uzajamnosti (Schaffer, 2003)

Sommer (1998): primjerenije novom pogledu na dijete kao na

socijalnog aktera bilo shvaanje socijalizacije kao dvosmjernog
procesa u kojem se dijete razvija u odnosima s roditeljima, ali
i svim ostalim znaajnim osobama

Promjene u razumijevanju djeteta, uloge roditelja i prirode

socijalizacije

Model

Poimanje

Roditeljsko
ponaanje

Fokus
istraivanja

Prethodno
oblikovano

Ostaviti ga da se
samo razvija

Razvojne norme

Pasivno

Oblikovanje
ponaanja i
uvjebavanje

Uinci nagrada i
kazni

Antisocijalno

Discipliniranje

Konflikt roditelja i
djeteta

Sudionik

Osjetljivost i
responzivnost

Reciprocitet u
socijalnim
interakcijama

djeteta
Laissezfair
Modeliranje
gline
Konflikt

Uzajamnost

Schaffer, 2003:233

Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo

Model uzajamnosti prepoznaje dijete kao aktivnog sudionika

u vlastitom socijalnom razvoju i naglaava meuovisnost
roditelja i djeteta u mnogim socijalnim situacijama. Na djecu
se vie ne gleda kao na pasivne objekte odgoja odraslih, ve
se ona prepoznaju kao subjekti vlastitog ivota i razvoja
(Schaffer, 1996)

Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo

nova shvaanja prirode djece i roditeljstva

budui ovjek osoba sa svojim sadanjim ivotom,

potrebama, eljama; aktivno i kreativno bie; stvara djeju
kulturu i istovremeno doprinosi drutvu odraslih

od roditelja se oekuje da se prilagode novom poloaju djeteta

u drutvu; potovanje djetetove osobnosti i subjektiviteta

djeca su prepoznata kao nositelji ljudskih prava ije ostvarenje

jami drava. Roditeljstvo izlazi iz sfere privatnosti prelazi u
sferu javnosti.

Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo

Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta poiva na:

uvaavanju i potivanju djeteta te omoguavanju njegovog
osnaivanja i utjecaja

promjene u shvaanju roditeljske uloge, koje obiljeava pomak

s roditeljskog autoriteta na roditeljske odgovornosti

Kako bi djelovao u skladu s razvojnim potrebama

djeteta, najvanije odgovornosti roditelja su:

Zadovoljiti djetetove osnovne potrebe

Osiguravanje djejih tjelesnih potreba i primjerene brige o zdravlju

Osigurati sigurnost
Osiguravanje primjerene zatite djeteta od povrede i opasnosti

Pruiti emocionalnu toplinu

Osiguranje zadovoljavanja djejih emocionalnih potreba, davanje
djetetu osjeaja posebne vanosti i pozitivan osjeaj vlastitog
identiteta

Prikladno poticati i stimulirati uenje i razvoj

Promoviranje uenja djeteta, djejeg intelektualnog razvoja i
socijalnih iskustava djeteta

Usmjeravati i postavljati granice

Omoguavanje djetetu da regulira vlastite emocije i ponaanje

Osigurati stabilnost
Osiguravanje dovoljno stabilnog obiteljskog okruenja
(Aldgate i sur., 2006)

Roditeljske odgovornosti

Hoffman (1977): tri skupine odgojnih postupaka:

Pokazivanje moi - naredbe, prijetnje, tjelesna sila

Djeca kojima roditelji prvenstveno objanjavaju moralna pravila na

najviem stupnju moralnog razvoja (Ne elim drugima initi loe).

Uskraivanje ljubavi - verbalno neodobravanje, ismijavanje i uskraivanje

njenosti

Uskraivanje Ijubavi dovodi djecu na neto niu razinu (Ne elim biti lo,
odbaen).

lndukcija - objanjava i naglaava zahtjeve situacije i tetne posljedice

djetetovog ponaanja za samo dijete, roditelja ili druge osobe.

Pokazivanje moi podrava najnie oblike moralnog rasuivanja (U pravu je

jai).

Korektivni roditeljski odgojni postupci (Delale,

2009)

Alternative kanjavanju (nagraivanje djeteta,

objanjavanje/poduavanje, nadzor)

Pohvaliti dijete nakon to je konano prestalo s neprimjerenim

ponaanjem
Dati novac ili druge stvari nakon to je prestalo s neprimjerenim
ponaanjem
Objasniti pravila kako biste sprijeili ponavljanje neprimjerenog
ponaanja
Pokazati ili demonstrirati djetetu kako napraviti neto na pravilan nain
Rei djetetu da ga promatrate i pazite to je napravilo
Provjeriti ponaanje djeteta kako biste ga uoili radi li neto dobro/loe

vrsta roditeljska kontrola dovodi do

dobro prilagoenih adolescenata?!

problematina operacionalizacija konstrukta roditeljskog

nadzora koji implicira roditeljsku aktivnost kontrole (Stattin i
Kerr, 2000)

Vano je roditeljsko znanje o svakodnevnim aktivnostima i

ivotu djeteta, povezano je s nizom mjera adolescentske
prilagodbe

komunikacija roditelja i djeteta puno korisnija aktivnost od

praenja i kontrole (Kerr i Stattin, 2000).

Rad s roditeljima

Poticati sustavan rad s roditeljima predkolske i kolske dobi

Sadraji su dobrovoljni pa im pristupaju i imaju koristi od njih

visoko motivirani roditelji- u manjini

Uitelji i nastavnici imaju dobra metodika znanja, ali nisu

educirani za rad s roditeljima i promjene koje se uvode u sustav

Edukacija strunih suradnika: strunjaci nisu obueni za rad s

roditeljima: edukacija za strunjake u vrtiima, kolama,
Centrima za socijalnu skrb nije sustavna

Uvoenje kolegija iz podruja roditeljstva

Podrati projekte, inicijative NGOa, publikacije koje promiu

roditeljstvo

Roditelji kontroliraju
STVARI
NE djecu!
ALI, imaju snaan utjecaj
na njih.

PRIVRENOST

PRIVRENOST = osobita, dugotrajna emocionalna veza koja se razvije

izmeu dvije osobe (Ainsworth i sur., 1978)

Ponaanja privrenosti imaju za cilj poveati blizinu s potencijalnim

skrbnikom i potaknuti njegovu ili njezinu reakciju, dijete eli doi i
ostati blizu osobe kojoj je privreno, osobito kada su pod utjecajem
stresa (uplaena, bolesna, umorna)

John Bowlby (1969, 1988) tumaio privrenost kao adaptivni sustav

ponaanja koji se razvio kako bi poveao djetetove izglede za
preivljavanje

PRIVRENOST

Kako majke i djeca razvijaju snaan emocionalni odnos koji

obiljeava dojenaku dob i rano djetinjstvo?
Najranije interakcije majke i djeteta
Razvoj afektivnog sustava: sredite uzajamne regulacije dijete-skrbnikvaan je za socijalni odnos koji se uspostavlja
Frued: majka najee hrani dijete: stvaranje privrenosti
Privrenost objektima koji pruaju oralno zadovoljenje
Erikson: prva godina ivota: povjerenje-nepovjerenje
Osjetljivost roditelja na potrebe djeteta i spremno reagiranje na zahtjeve
djece doprinosi razvoju osjeaja povjerenja
Teorije uenja: hrana je nuna za odravanje ivota pa dijete postaje
privreno majci zbog povezivanja hrane s majkom? Hrana je snano
potkrepljenje?

PRIVRENOST

Harry Harlow: kakvu ima ulogu hranjenje u razvoju privrenosti?

Osim hranjenja: mogunost maenja s majkom?

Harry Harlow i R. Zimmerman (1959) : eksperiment s mladunadi

rhezus majmuna

Odvojeni od majke

Tijekom 6 mjeseci hranjeni iz boice: zamjenska majka: surogat

majke od drva i ice. Jedna prekrivena mekim frotirom, druga
iana.

ZV: ljubav mladunadi prema majkama operacionalizirana kroz dvije

mjere:

Koliina vremena provedena uz zamjensku majku

Koliku sigurnost koju prua u situacijama kada je mladune preplaeno

PRIVRENOST
Harry Harlow i R. Zimmerman (1959) : eksperiment s mladunadi rhezus
majmuna
Rezultati:
17,
1h

18 h dnevno na frotirskoj majci

na ianoj, bez obzira na kojoj je bila boica s hranom.

stresnim situacijama (uplaeni) dosljedno biraju frotirsku majku,

preferiraju udobnost.
Hranjenje

nije najvanija odrednica privrenosti nego mogunost hvatanja i

priljubljivanja uz majku.
Kasnije:
Ponaanje

majmuna koje je odgojila zamjenska majka kasnije u ivotu je

udno i neadekvatno: stereotipna ponaanja (ljuljanje naprijed-nazad,
agresivno ponaanje: prekomjerna i neprimjereno usmjerena)
Majke

bez majki: indiferentno ili zlostavljako ponaanje

Sigurna i nesigurna privrenost

(Ainsworth, 1983)

Kada dijete otkrije da je jasno komuniciranje negativnih

osjeanja i stanja roditelju/primarnoj figuri privrenosti
uspjeno u izazivanju reakcija, ono e razviti sigurnu
privrenost

Kada dijete ustanovi da komuniciranje negativnih osjeaja i

stanja dovodi do odbijanja od roditelja/ primarne figure ili
konflikta s njom, ui ili inhibirati ili prenaglaavati negativna
osjeanja ili stanja: nesigurna privrenost

Ainsworth i Witting, 1969.

Najupotrebljavanija metoda za procjenu jaine i kvalitete odnosa

privrenosti: ispitivanje u nepoznatoj situaciji

Opaanje djetetovih reakcija na niz strukturiranih epizoda koje

ukljuuju majku i nepoznatu osobu

8 epizoda
jednosmjerno staklo: epizode odvajanja od skrbnika, biljeenje reakcija

Tri obrasca reakcija:

B: sigurna privrenost: istraivanje u prisustvu, uzmemirenost kad ode, veselje

kad se vrati 65% djece

A: anksiozno-izbjegavajua: mala uznemirenost pri odvajanju, a kad se vrati

izbjegavaju je: 25% djece

C: anksiozno opirua: znaci uznemirenosti, posebno tijekom odvajanja,

olakanje i ljutnja po povratku: 10% djece

Psihoanalitike i
psihosocijalne
teorije
doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Psihoanalitike teorije
Vaan doprinos psihoanalitikog modela sastoji se u opisu faza
psihoseksualnog razvoja od roenja do odrasle dobi. Objasnite pet faza
psihoseksualnog razvoja. Objasnite povezanost libida i psihoseksualnog razvoja.

ime

jo osim bioloki Freud objanjava razvoj?

Struktura

linosti: koje su tri bazine komponente linosti u Freudovoj

psihoanalitikoj teoriji i na to se odnose?

doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Psihosocijalne teorije

Erikson: povezan s psihoanalitiarima

Proirio Freud-ovu teoriju istiui vanost psihosocijalnih vidova razvoja

nakon ranog djetinjstva

Vea pozornost socijalnom kontekstu razvoja linosti

doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Psihosocijalne teorije

Psihoseksualni i psihosocijalni rast i razvoj odvijaju je zajedno

Razvoj odvija cijelog ivota

Razvoj se odvija tijekom osam stadija

Sadri specifine krize koje treba razrijeiti, u svakom od stadija

osoba ima neki psihosocijalni zadatak kojeg mora savladati

doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Psihosocijalne teorije

Kriza je isto to i ivotna prekretnica, razdoblje ranjivosti, ali i

velikih potencijala.

Na takvim prekretnicama moemo razrijeiti svoje unutranje

sukobe; svladati ili ne savladati razvojni zadatak.

ivot je u velikoj mjeri rezultat izbora koje inimo u tim fazama.

U svakoj ivotnoj fazi suoavamo se sa zadatkom uspostave

ravnotee izmeu sebe i svijeta u kome ivimo

doc. dr. sc. Eva Anela Delale

Stadij

Psihosocijalna kriza
Uspostavljanje:

Vani socijalni
odnosi

Povoljan rezultat razvoja

temeljnog povjerenja
ili nepovjerenja

majka

povjerenje
sigurnost
optimizam, NADA

2. Druga i trea
godina ivota

autonomije ili sumnje

u sebe

roditelji

osjeaj samoutjecajnosti
VOLJA

3. Od etvrte do
este godine

inicijative ili krivnje

obitelj

cilj, usmjerenost,
inicijativnost, SVRHA

4. Od este
godine do
puberteta

produktivnosti ili
inferiornosti

kola, susjedstvo

KOMPETENCIJA u
intelektualnim, socijalnim
i tjelesnim vjetinama

5. Adolescencija

identiteta ili konfuzije

identiteta

vrnjaci
modeli

cjelovita i jasna
samospoznaja,VJERNOST

6. Rana odraslost

intimnosti ili izolacije

partneri
prijateljstvo,
seks

sposobnost uspostavljanja
trajnih veza, LJUBAV

7. Srednja dob

plodnosti ili stagnacije

podjela dunosti u
kuanstvu

BRIGA ZA DRUGE, za
obitelj i budue generacije

8. Starost

integriteta ili oajanja

ovjeanstvo

zadovoljstvo proivljenim,
spremnost za suoavanje
sa smru, MUDROST

1. Prva godina
ivota

Intelektualni
(kognitivni) razvoj
Teorija spoznajnog ili kognitivnog razvoja djece: J.
Piaget

Piaget

Ideje o strukturi i funkcioniranju inteligencije preuzeo je iz biologije; dva osnovna bioloka

naela, organizacije i adaptacije

Temeljna organizacija se oituje u kognitivnim strukturama koje dijete stvara tijekom razvoja

Kognitivni razvoj se odvija kroz bezbrojne prilagodbe: pokuaje asimilacije i akomodacije

Prednosti metode:

Promatranje u prirodnim uvjetima

Longitudinalno praenje

Nedostaci: uzorak!

Razvijajui se djeca stvaraju kvalitativno razliite strukture koje postepeno omoguavaju

bolje razumijevanje svijeta

Te kvalitativno razliite strukture su stupnjevi.

Vaniji od dobi je slijed, red kojim se izmjenjuju pojedini stupnjevi; dob se uzima kao grubi
prosjek

Dijeli razvoj na etiri stupnja ili razdoblja:

Teorija spoznajnog ili kognitivnog razvoja djece: J.

Piaget

Senzomotoriki razvoj (0-2)

Osjetilni podaci, manipuliranje predmetima i stvarima
Bezuvjetni refleksi, uvjetni refleksi
Razvijanje shema o postojanosti predmeta (permanentnost
objekta)
Egocentrino-predoperacionalno razdoblje (2-7)
predpojmovno razdoblje misaonog razvoja: crno-bijelo
kategoriziranje
razdoblje intuitivnog miljenja (formiraju se pojmovi: apstrakcija i
generalizacija)
Razdoblje konkretnih operacija (7-11)
Sustavno i logiko miljenje o konkretnim pojavama.
Uzrono- posljedino, trajnost predmeta, uivljavanje u gledita
drugih, socijalna komparacija
Razdoblje formalnih operacija (11-15)
Usvajanje logikih operacija s apstrakcijama i simbolima

est senzomotorikih
stupnjeva
Stupanj

Stupanj
1. Faza refleksne aktivnosti

1. Uvjebavanje refleksa 0-1

2. Razvoj shema 1-4
3. Otkrivanje postupaka 4-8

2. Primarne cirkularne reakcije

3. Faza sekundarnih cirkularnih
reakcija

4. Namjerno ponaanje 8-12

4. Faza koordinacije sekundarnih

shema

5. Novost i istraivanje 12-18

5. Faza tercijarnih cirkularnih

reakcija

6. Mentalno predoavanje 18-24

6. Simbolike shemate

Tablica 8-2, Vasta, str 263

Uvod u razvojnu psihologiju, EADelale, 2013_2014, Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

Ogranienja predoperacijske misli:

konzervacija

Ogranienja predoperacijske misli: konzervacija

Conservation of Substance

Two identical balls of clay

One is deformed

Do the two pieces have

the same amount of clay?

Conservation of Number

Two identical rows of

pennies

One row is rearranged

Do the two rows have the

same number of pennies?

Kritika Piaget-ove teorije

Faze ne zavravaju jasno u odreenom trenutku

kako je Piaget predvidio

Djeca razumiju vie od onog to je predvidio

Kognitivni razvoj ovisi o djetetovom obrazovanju i

kulturi u kojoj ivi

Piaget je precijenio kognitivne sposobnosti mnogih

odraslih

Moralni razvoj
Kohlberova teorija moralnog razvoja (L. Kohlberg)

Pretkonvencionalni ili predmoralni razvoj:

izbjegavanje kazne ili drugih negativnih posljedica;

postizanje nagrade

Konvencionalni stupanj moralnog razvoja:

ponaanje dobrog djeaka/curice

ponaanje prema propisima, pravilima ili konvencijama (najvea faza i

za mnoge odrasle)

Postkonvencionalni stupanj moralnog razvoja

prihvaanje ideja o jednakim pravima na temelju implicitnog ili

eksplicitnog drutvenog dogovora

pridravanje univerzalnih etikih naela kojih se pridravaju ak i kad je

to na njihovu tetu.

Razumijevanje opredjeljenja u moralnim dilemama omoguuje

intelektualna razvijenost.

Literatura:

udina-Obradovi, M. i Obradovi, J. (2006). Psihologija braka

i obitelji. Zagreb: Golden marketing - Tehnika knjiga d.d.

Lackovi-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lackovi-Grgin, K. i ubela Adori, V. (2005). Odabrane teme

iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Smith, E.E., Nolen-Hoeksema, S., Frederickson, B.L., Loftus,

G.R., Bem i D.J. i Maren,

S. (2007). Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2005). Djeja psihologija.

Jastrebarsko: Naklada Slap.