Matematika1 Kurikulum PDF

Matematika
za 1. razred opće gimnazije
Priručnik za nastavnike
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

,
Više informacija o fondovima EU-a možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr
Ovaj priručnik izrađen je radi podizanja digitalne kompetencije korisnika u sklopu projekta e-
Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt), koji sufinancira Europska
unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i
istraživačka mreža – CARNET. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatske akademske
i istraživačke mreže – CARNET.
Matematika 1 / Uvodni dio priručnika

Priručnik za nastavnike 2
Impresum
Ključni stručnjaci: Neključni stručnjaci:
Autori: Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje:

Sanja Antoliš, Aneta Copić, Eva Špalj Jasmina Ivšac Pavliša, Maja Peretić
Urednica: Stručnjak za pristupačnost:

Štefica Dumančić Poljski Vedran Podobnik
Stručnjak za dizajn odgojno-obrazovnog procesa Recenzenti:

ili metodičko oblikovanje nastavnih sadržaja:
Toni Milun Recenzent za metodičko oblikovanje sadržaja:
Nikola Koceić Bilan
Stručnjak za dizajn i izradu digitalnih
sadržaja te dizajn korisničkog sučelja: Recenzent za inkluzivnu prilagodbu sadržaja:
Željka Car Katarina Pavičić Dokoza
Izdanje:
1. izdanje
Lektori:
Petra Glavor Petrović, Marinka Botić, Ivana Ujević
Priprema i prijelom:
Algebra d.o.o.
Podizvoditelj:
Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Naručitelj i nakladnik:
Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET
Mjesto izdanja:
Zagreb
Više informacija:
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET
Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb
tel.: +385 1 6661 500
www.carnet.hr
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom

Creative Commons Imenovanje -Nekomercijalno-Dijeli 3.0 Hrvatska.

Sadržaj
Impresum .................................................................................................................................... 3
Uvodni dio priručnika ................................................................................................................. 18
Kako koristiti priručnik ...................................................................................................................... 18

Što je DOS? ........................................................................................................................................ 30
Didaktički trokut: učenik – učitelj – DOS ........................................................................................... 36
Didaktička uloga multimedijskih i interaktivnih elemenata DOS-a................................................... 37
Povezivanje DOS-a s tradicionalnim pristupima ............................................................................... 39
Motivacija, poticanje i vrednovanje uz DOS ..................................................................................... 41
Suvremene nastavne metode i DOS ................................................................................................. 43
Metodičko-didaktički aspekti uporabe DOS-a u radu s učenicima s posebnim obrazovnim
potrebama......................................................................................................................................... 44
Modul 1: Brojevi......................................................................................................................... 47
Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 47

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja ovog modula DOS-a ................................ 47
Digitalni alati i dodatni sadržaji ......................................................................................................... 49
1.1. Skupovi ............................................................................................................................... 51

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice ................................................... 52
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima koji
imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe .................................................................................... 53
1.2. Prirodni, cijeli i racionalni brojevi ......................................................................................... 56

1.3. Realni brojevi i brojevni pravac ............................................................................................ 61

1.4. Računske radnje na skupu realnih brojeva ............................................................................ 66

1.5. Apsolutna vrijednost realnoga broja ..................................................................................... 71

1.6. Primjena omjeri, razmjeri, postotci, aritmetička sredina ....................................................... 76

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................. 81

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ........................................................................ 85

Modul 2: Potencije ..................................................................................................................... 87

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja ovog modula DOS-a ................................ 87
Digitalni alati i dodatni sadržaji ......................................................................................................... 88
2.1. Pojam potencije................................................................................................................... 91

2.2. Potencije s cjelobrojnim eksponentom ................................................................................. 95


2.3. Računanje s potencijama jednakih baza................................................................................ 99

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice ................................................. 100
imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe .................................................................................. 101
2.4. Računanje s potencijama jednakih baza............................................................................... 103
Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 103

2.5. Znanstveni zapis realnoga broja .......................................................................................... 107

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................ 111

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ....................................................................... 114

Modul 3: Algebarski izrazi .......................................................................................................... 116

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja ovog modula DOS-a .............................. 116
Digitalni alati i dodatni sadržaji ....................................................................................................... 117
3.1. Algebarski izrazi .................................................................................................................. 120

Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja jedinice ................................................ 121

3.2. Vrijednost algebarskog izraza .............................................................................................. 124

3.3. Računske radnje s polinomima ............................................................................................ 127

3.4. Kvadrat i kub binoma .......................................................................................................... 131

3.5. Razlika kvadrata, zbroj i razlika kubova ............................................................................... 135

3.6. Faktorizacija ....................................................................................................................... 139

3.7. Racionalni algebarski izrazi. Skraćivanje, množenje i dijeljenje algebarskih razlomaka .......... 142

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima s
teškoćama u razvoju ....................................................................................................................... 144
3.8. Zbrajanja i oduzimanje algebarskih razlomaka ..................................................................... 146

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima s
teškoćama u razvoju ....................................................................................................................... 148
3.9. Računanje s algebarskim razlomcima .................................................................................. 149



Modul 4: Uređaj na skupu realnih brojeva ................................................................................. 157

Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja ovog modula DOS-a ............................ 157
Dodatni materijali i poveznice za izvođenje nastave uz DOS.......................................................... 160
4.1. Rješavanje linearnih jednadžbi ............................................................................................ 161

4.2. Jednadžbe s apsolutnom vrijednosti .................................................................................... 166

4.3. Primjena jednadžbi ............................................................................................................. 172

4.4. Svojstva uređaja u skupu R i intervali .................................................................................. 176

4.5. Rješavanje linearnih nejednadžbi ........................................................................................ 181

4.6. Rješavanje sustava nejednadžbi .......................................................................................... 184

4.7. Rješavanje složenih nejednadžbi ......................................................................................... 187

4.8. Nejednadžbe s apsolutnom vrijednosti ................................................................................ 191

4.9. Primjena nejednadžbi ......................................................................................................... 196



Modul 5: Koordinatni sustav u ravnini........................................................................................ 205

Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja ovog modula DOS-a ............................ 205
5.1. Koordinatni sustav u ravnini................................................................................................ 209

5.2. Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu ......................................................................... 213

5.3. Polovište dužine ................................................................................................................. 216

5.4. Površina trokuta ................................................................................................................. 219

5.5. Primjena koordinatnog sustava ........................................................................................... 223



Modul 6: Linearna funkcija ........................................................................................................ 232

6.1. Proporcionalne dužine ........................................................................................................ 236

6.2. Linearna funkcija ................................................................................................................ 240

6.3. Graf linearne funkcije ......................................................................................................... 244

6.4. Graf funkcije apsolutne vrijednosti ...................................................................................... 248

6.5. Modeliranje linearnom funkcijom ....................................................................................... 252



Modul 7: Sustavi jednadžbi ........................................................................................................ 263

7.1. Sustav linearnih jednadžbi .................................................................................................. 266

7.2. Metode rješavanja sustava linearnih jednadžbi ................................................................... 269

7.3. Grafičko rješavanje sustava linearnih jednadžbi ................................................................... 272


7.4. Primjena sustava linearnih jednadžbi .................................................................................. 275



Modul 8: Sukladnost i sličnost ................................................................................................... 285

8.1. Sukladnost.......................................................................................................................... 289

8.2. Primjena sukladnosti .......................................................................................................... 292

8.3. Karakteristične točke trokuta .............................................................................................. 296


8.4. Formule za površinu trokuta ............................................................................................... 300

8.5. Proporcionalnost ................................................................................................................ 303

8.6. Talesov poučak ................................................................................................................... 306

8.7. Homotetija ......................................................................................................................... 309

8.8. Sličnost............................................................................................................................... 312

8.9. Euklidov poučak.................................................................................................................. 315

8.10. Primjena sukladnosti i sličnosti .......................................................................................... 318




Modul 9: Trigonometrija pravokutnog trokuta ........................................................................... 327

9.1. Trigonometrijski omjeri u pravokutnom trokutu .................................................................. 331

9.2. Računanje trigonometrijskih omjera ................................................................................... 335

9.3. Svojstva i veze trigonometrijskih omjera ............................................................................. 339

9.4. Primjena na pravokutni trokut ............................................................................................ 343


9.5. Primjena u planimetriji ....................................................................................................... 347



Modul 10: Podatci ..................................................................................................................... 357

10.1. Vrste i prikaz podataka...................................................................................................... 361

10.2. Mjere srednje vrijednosti .................................................................................................. 364

10.3. Raspršenost podataka ....................................................................................................... 368


10.4. Grupirani podaci ............................................................................................................... 371

10.5. Uspoređivanje i interpretacija podataka ............................................................................ 374



Pojmovnik ................................................................................................................................. 382

Uvodni dio priručnika
Kako koristiti priručnik
Priručnik za primjenu DOS-a je prateći materijal uz digitalne obrazovne sadržaje (DOS) iz

matematike za sedmi i osmi razred osnovne škole te prvi i drugi razred opće gimnazije
(Matematika 7, Matematika 8, Matematika 1 i Matematika 2).
Sastoji se od dva bitno različita dijela: općeg dijela i dijela namijenjenog određenom razredu.
Prvi dio priručnika (prvih 7 poglavlja) priručnika daje uvod o digitalnim obrazovnim sadržajima i
njihovoj ulozi u suvremenim metodama poučavanja. Ovaj dio je identičan za sve razrede.
Drugi dio priručnika daje preporuke nastavnicima za korištenje konkretnih jedinica DOS-a i
multimedijalnih elemenata u odgojno-obrazovnom procesu, navodi dodatne digitalne alate i
sadržaje koji će doprinijeti ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te daje smjernice i sadržaje
za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (inkluzija).
Priručnik je dostupan u tri formata: PDF, ePub (format za elektroničke knjige, može se preuzeti
i čitati na računalima i mobilnim uređajima) i OneNote (Microsoft OneNote 2016, digitalna
bilježnica koja omogućuje na jednom mjestu održavanje bilješki i informacija s dodatnim
prednostima; mogućnosti naprednog pretraživanja i umetanja multimedije).
U prvom poglavlju, koje je upravo pred Vama, navedene su upute kako koristiti priručnik na
primjeru OneNote inačice.
OneNote inačica priručnika

Osnovne značajke OneNote-a su:
 automatsko spremanje
 mogućnost pisanja na proizvoljnom mjestu svake stranice
 mogućnost ubacivanja svih vrsta sadržaja, dokumenata i poveznica
 mogućnost reorganiziranja i ponovnog korištenja stranica i odjeljaka
 pripadni moćni alati za označavanje i pretraživanje
 mogućnost spremanja poveznice na originalne sadržaje prilikom kopiranja
 brzo i pregledno kretanje kroz pojedine dijelove dokumenta.
OneNote inačica priručnika sadrži sve što i pdf inačica te dodatne stranice „Pomoćni interaktivni
sadržaji“ na kojima su interaktivni i multimedijski sadržaji umetnuti u OneNote. Tako
pripremljene sadržaje učitelji i nastavnici mogu lako koristiti za nastavu te prema potrebi
mijenjati i prilagoditi svojim potrebama.

U OneNote priručniku sadržaji su grupirani u odjeljke, sekcije i stranice unutar sekcija. Početni
odjeljci sadrže poglavlja prvog, općeg dijela priručnika. Slijede odjeljci koji se odnose na
konkretan DOS. Svaki DOS podijeljen je na module, a moduli na jedinice, što je detaljno opisano
u sljedećem poglavlju.
Sadržaji koji se odnose na module konkretnog DOS-a nalaze se na stranicama odjeljka s

naslovom modula, a sadržaji na razini jedinice se nalaze na stranicama sekcija s naslovima
jedinica. Moduli su označeni slovima A, B, C, …, a jedinice brojevima 1.1, 1.2 itd.
Odjeljci i sekcije
Stranice Sadržaj stranice
Uvodni odjeljak (na slikama to je prvi odjeljak Matematika 8) ima stranice:
 Naslovnica
 Ciljevi, ishodi, kompetencije
 Ovdje su navedeni ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke
kompetencije na razini cjelovitog DOS-a prema kojima je izrađen DOS.
 Pojmovnik
 U priručniku se nalazi pojmovnik ključnih pojmova prenesen iz konkretnog DOS-
a.

Slijede odjeljci koje obrađuju pojedine module (označeni slovima A, B, C …). Svaki modul ima
uvodnu sekciju (1.0. u modulu A, 2.0. u modulu B …) i sekcije po jedinicama (1.1., 1.2. … u modulu
A; 2.1., 2.2. …. u modulu B itd.)
Uvodna sekcija svakog modula sadrži sljedeće stranice (na ilustracijama koje slijede to je modul
A Kvadriranje):
Ciljevi, ishodi, kompetencije
Navedeni su ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke kompetencije na razini

modula.

Metodički prijedlozi
Ovdje se nalaze metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja modula. To je sažetak

metodičkih prijedloga za korištenje jedinica ovog modula, odnosno preporuke koje su
primjenljive na sve jedinice.
Neki metodički prijedlozi i preporuke identični su u više modula, no ta ponavljanja su ostavljena

kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini modul sadrži
sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se isti u još nekom drugom modulu.

Digitalni alati i dodatni sadržaji
Informacije na ovoj stranici podijeljene su u tri grupe.
Popis i kratki savjeti za korištenje digitalnih alata
 Navedeni su digitalni alati koji su preporučeni u priručniku za korištenje u ovom modulu,

svrha korištenja i poveznice na kojima se nalaze detaljne upute.
 Većina preporučenih digitalnih alata spominje se u svakom modulu, ponavljanja su
ostavljena kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na
pojedini modul sadrži sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u
nekom drugom modulu.
Dodatni materijali i poveznice za izvođenje nastave uz DOS
 Navedene su poveznice na sve sadržaje predložene u jedinicama modula kao pomoć u

izvođenju nastave. Tako ih nastavnici mogu naći na jednom mjestu.
Poveznice na dodatne izvore i važne reference za nastavnike
 Ovdje su predloženi izvori na kojima nastavnici sami mogu pronaći i odabrati sadržaje
koji im mogu pomoći u izvođenju nastave. To su interaktivni sadržaji (animacije,
simulacije…), video materijali, izvori na kojima se nalaze prijedlozi pokusa i učeničkih
projekata te također stručni članci vezani uz područje matematike koje obrađuje modul.
 Veliki broj navedenih izvora spominje se u svakom modulu, ponavljanja su ostavljena
kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini modul

sadrži sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u nekom drugom
modulu.
Operativni plan
To je popis jedinica unutar modula s predviđenim brojem sati za njihovu obradu.

Sekcije uz svaku jedinicu modula (na ilustracijama to je jedinica 1.1 Kvadriranje racionalnih
brojeva) sadrže sljedeće stranice:
Navedeni su ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke kompetencije za konkretnu

jedinicu. Prema njima je izrađen sadržaj jedinice.

Metodički prijedlozi
Ovdje se nalaze metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja konkretne jedinice. Oni
nisu pripreme za nastavni za nastavni sat već prijedlozi nastavniku koje dijelove sadržaja može i
na koji način koristiti u nastavi.
Pomoćni interaktivni sadržaji
Ovdje su interaktivni, multimedijski sadržaji umetnuti u OneNote.
Sekcija ˝Metodički prijedlozi˝ podijeljena je na dva dijela:
(a) Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice
Započinje s općim uputama vezanim uz različite svrhe primjene jedinice (npr. obrada,
ponavljanje ...), odnos prema ostalim jedinicama modula i eventualnu vezu s drugim modulima.
Navedena je i preporuka koji se oblici učenja i poučavanja mogu primijeniti pri korištenju
sadržaja jedinice.
Slijede prijedlozi primjene sadržaja jedinice:
 Uvod i motivacija
 Razrada sadržaja učenja i poučavanja
 Završetak.

Ova podjela prati strukturu korištenu u DOS-u i tim redoslijedom izdvojeni su dijelovi sadržaja
koje je pogodno koristiti u nastavi. Redoslijed nije sugestija organizacije nastavnog sata.
Cjelovito osmišljavanje i priprema izvođenja nastave prepušteni su nastavniku, kao i izbor mjesta
na kojima će uklopiti sadržaje jedinice DOS-a.
 Dodatni prijedlozi
Ovdje su navedeni dodatni prijedlozi koji mogu pomoći nastavniku u ostvarenju odgojno-
obrazovnih ishoda predviđenih u jedinici. To su poveznice na digitalne sadržaje, ukazivanje na
neka alternativna metodička rješenja i sl.
(b) Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima
koji imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe
 Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i s darovitim
učenicima
Svaka jedinica sadrži dijelove koji po složenosti ili sadržaju izlaze izvan okvira programa. Oni su
na ovom mjestu u priručniku istaknuti, kao i prijedlozi nastavniku kako organizirati njihovo
izvođenje i prezentaciju rezultata. Ponekad su u priručniku navedeni i prijedlozi
zadataka/aktivnosti koji se ne nalaze u jedinici.
Aktivnosti za učenike koji žele znati više i za darovite učenike birane su kao projektni zadaci ili
dodatne teme za samostalno istraživanje. Mogu se provoditi samostalno ili u manjim
skupinama.
 Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s

učenicima koji imaju teškoće
Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni su u skladu sa standardima pristupačnosti tako da su dizajn,

funkcionalnosti i sam sadržaj pristupačni svim korisnicima uključujući i osobe s poteškoćama.
Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje razradili su prijedloge i smjernice nastavnicima za svaku

jedinicu.

Interaktivni sadržaji koji su umetnuti u OneNote navedeni su kao poveznice u popisu ˝Dodatni
materijali i poveznice za izvođenje nastave uz DOS˝.

Opisani sadržaji identični su onima koji se nalaze u pdf inačici priručnika, razlika je djelomično u
njihovom rasporedu.
Ukoliko vam treba pomoć u snalaženju s OneNoteom možete pročitati i ove kratke upute.
Hrvatski-ONENOTE
2016 WIN QUICK START GUIDE.pdf

Što je DOS?
Što je DOS?
Pojam ˝digitalni obrazovni sadržaj˝ (DOS) je naziv za sadržaj namijenjen korištenju u
obrazovanju za učenje i poučavanje, a koji je pohranjen na računalu, elektroničkom mediju ili je
objavljen na Internetu.
Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni u sklopu pilot projekta e-Škole namijenjeni su učenicima za
samostalno učenje i samoprocijenu kod kuće i na nastavnom satu. Nastavnik će koristiti DOS
zajedno s priručnikom kako bi obogatio svoj način poučavanja i primjenom novih strategija i
metoda učeniku omogućio aktivno učenje.
Cilj DOS-a je poticati kod učenika aktivno učenje na inovativan, učinkovit, motivirajući i
pojedincu prilagođen način. Nastavniku pak DOS omogućava ostvarivanje definiranih odgojno-
obrazovnih ishoda uz primjenu raznolikih strategija, pristupa i metoda poučavanja.
U DOS-u su korištene sve prednosti digitalnih tehnologija poput interaktivnosti, nelinearnosti,

multimedijalnosti, modularnosti i prilagodljivosti.
Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni su u skladu sa standardima pristupačnosti tako da su dizajn,

funkcionalnosti i sam sadržaj pristupačni svim korisnicima uključujući i osobe s poteškoćama.
Struktura DOS-a
Digitalni obrazovni sadržaji iz matematike pokrivaju cjelokupni opseg trenutačno važećeg
kurikuluma/nastavnog programa određenog razreda i obuhvaća ukupni godišnji fond školskih
sati predviđenih za matematiku.
Svaki DOS je podijeljen na jedinstvene samostalne cjeline – module (po deset u svakom razredu).
Moduli koji čine cjeloviti DOS realizirani su kao zasebni paketi sadržaja koje je, osim kao dio
cjelovitog DOS-a, moguće koristiti neovisno o drugim modulima istog DOS-a.
Svaki modul se sastoji od nekoliko jedinica, a svaka jedinica obuhvaća sadržaj učenja i
poučavanja za čije provođenje je predviđeno jedan do tri školska sata. Jedinice su međusobno
povezane i nadovezuju se jedna na drugu. Odabrani redoslijed jedinica je prijedlog autora, no
ponekad su moguća i drugačija rješenja.
Jedinice kao dio modula

Svaka jedinica ima sljedeće dijelove:
 uvod i motivaciju: Na početku...

 razradu sadržaja učenja i poučavanja
 Završetak: …i na kraju.

Na početku su navedeni odgojno-obrazovni ishodi za tu jedinicu DOS-a.
Uvod i motivacija
Jedinice započinju motivacijskim primjerom.
Najčešće su primjeri povezani sa svakodnevnim životom i osobnim iskustvima učenika.
Razrada sadržaja učenja i poučavanja
Razrada sadržaja učenja i poučavanja načinjena je sukladno načelima konstruktivističke nastave

matematike u kojem se od učenika očekuje da uočavaju, istražuju, proučavaju, opažaju,
povezuju i zaključuju kako bi izgradili vlastito matematičko znanje.
Pri tome se koriste multimedijski elementi:
 ilustracije/fotografije
 2D i 3D animacije
 video zapisi
 interakcije (elementi koji zahtijevaju interakciju učenika sa sadržajem).

Primjeri sadrže pitanja ili računske zadatke koji su detaljno pojašnjeni i riješeni.
Zadaci su dani u obliku interakcija u kojima učenik dobiva povratnu informaciju o točnosti
rješenja ili se rezultat i dijelovi postupka dobivaju pomoću tipke Rješenje.
U jedinicama se nalaze opisi praktičnog rada učenika. Često su popraćeni crtežima, animacijama
ili video zapisom.
Korelacije s drugim predmetima posebno su istaknute kao bi učenicima skrenuli pažnju na njih
i potaknuli ih da povezuju znanja usvojena u pojedinim predmetima. Možete ih koristiti kao ideju
za međupredmetne teme pogodne za učeničke projekte.
Projekti i projektni zadaci su ponuđeni kao drugačiji pristup učenju. Kroz njih učenik kroz različite
oblike rada uči i primjenjuje naučeno kako bi realizirao i ostvario ciljeve projekta. U radu na
projektu i projektnim zadacima moguće je osmisliti zadatke za različite razine učeničkog znanja
tako da u njima mogu sudjelovati svi učenici.
U priručniku su navedeni prijedlozi i preporuke kako organizirati rad na projektu i koje upute
dati učenicima.
U ˝Kutku za znatiželjne˝ nalaze se obogaćeni sadržaji koji su izvan okvira obaveznog

programa/kurikuluma. Prvenstveno su namijenjeni darovitim učenicima. Sadržaji se obogaćuju
tako da se ishodi iz obaveznog kurikuluma proširuju sadržajima koji se inače rijetko dotiču pa se
uči šire ili se postojeći ishodi dopunjavaju složenijima pa se uči dublje. Neki od sadržaja
predstavljaju akceleraciju jer se nalaze u obaveznom kurikulumu viših razreda.

Jedinice sadrže niz zanimljivosti. Možete ih koristiti kao motivaciju u bilo kojem dijelu nastavnog
sata.
Završetak
Na kraju svake jedinice nalazi se podsjetnik na najvažnije dijelove jedinice, zadatci za

ponavljanje, prijedlozi za daljnje istraživanje, ideje za suradničko učenje, igre ili prijedlozi za
projekte.

Rubrika Procijenite svoje znanje nalazi se na kraju odabranih jedinica. Sastoji se od niza
konceptualnih pitanja i zadataka za učenje, vježbanje i samoprocjenu usvojenosti odgojno-
obrazovnih ishoda. Zadaci su oblikovani na jedan od sljedećih načina:
 odabir točno/netočno;
 višestruki odabir s jednim točnim odgovorom;
 višestruki odabir s više točnih odgovora;
 unos točnog odgovora;
 uparivanje odgovora;
 uparivanje povlačenjem i postavljanjem elemenata (teksta, markera, slika, dijelova ili
cijelih formula i simbola);
 grupiranje elemenata;
 uređivanje poretka elemenata;
 odabir i umetanje riječi koje nedostaju iz ponuđenih odgovora;
 umetanje riječi koje nedostaju upisom;
 unos rješenja na sliku (npr. dijagram i sl.).
Rubrika Procijenite svoje znanje namijenjena je učeniku za samostalni rad te mu služi kao alat za
samoprocjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini jedne odnosno nekoliko
jedinica. Učenik dobiva povratnu informaciju o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Aktivnosti za samostalno učenje
U posebnoj jedinici Aktivnosti za samostalno učenje nalaze se aktivnosti namijenjene učenicima

za samostalan rad koje pomažu u učenju i usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda modula te
aktivnosti koje učenicima nude da dodatno istraže teme vezane uz modul. Sadržavaju nekoliko
vrsta zadataka, često s primjerima iz svakodnevnog života, u kojima su stopljena znanja i vještine
usvojene u pojedinim jedinicama modula. Zadaci su različite razine složenosti te su neki
namijenjeni svim učenicima, a neki učenicima koji žele znati više i darovitim učenicima.
Jedinicom Aktivnosti za samostalno učenje možete se koristiti u cijelosti na nastavnom satu na

kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom ili u dijelovima koji dopunjavaju pojedine
jedinice.
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Posebna jedinica Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda sadržava zadatke za procjenu

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula i učenike uputite na nju na kraju obrazovnog
ciklusa obuhvaćenog modulom.

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda osmišljena je u obliku interaktivnih provjera
znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im daje povratnu informaciju o
točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula. Samovrednovanjem i
praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih postignuća dobiva smjernice za daljnje
učenje.
Pojmovnik
U svim jedinicama DOS-a pojmovi koje se željelo istaknuti pisani su podebljanim slovima.
Najvažniji pojmovi navedeni su i u Pojmovniku. Klik na pojam vodi na početak jedinice u kojoj je
definiran.

Didaktički trokut: učenik – učitelj – DOS
Nastava je organizirana, cilju usmjerena odgojno-obrazovna djelatnost. Odnos triju čimbenika

nastave: učenika, nastavnika i nastavnih sadržaja opisuje didaktički trokut. Pritom su učenik i
nastavnik subjekti nastavnog procesa, a nastavni sadržaji (sadržaji učenja) su predmet nastave.
Naglašavanje važnosti pojedinog čimbenika nastave označavaju sintagme kao nastava
orijentirana na učenika, nastavnika ili nastavne sadržaje.
DOS kao nastavni sadržaj namijenjen je prvenstveno učeniku s ciljem poticanja aktivnog učenja
na učinkovit, motivirajući i pojedincu prilagođen način. Stoga je u didaktičkom trokutu učenik -
nastavnik - DOS naglašena važnost učenika i međudjelovanje učenika i nastavnog sadržaja (u
našem slučaju DOS-a). Uloga nastavnika kao nužnog subjekta nastavnog procesa u ovom trokutu
i njegovo međudjelovanje s učenikom i DOS-om još pojačavaju orijentiranost nastave na
učenika.
DOS omogućava učenje i poučavanje u različitim okruženjima, prikladan je za korištenje na nizu

različitih platformi od mobilnih uređaja do stolnih računala, uključuje primjenu multimedijskih
elemenata, omogućava različite pristupe učenju i poučavanju. Mogućnost samoprocjene
usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i praćenje vlastitog napretka daje učeniku smjernice za
daljnje učenje odnosno vraća ga na jedinice DOS-a čiji ishodi nisu u potpunosti usvojeni.
DOS slijedi suvremena nastavna načela:
 poticanje cjelovitog razvoja i dobrobiti učenika;

 povezanost sa životnim iskustvima, očekivanjima i usvojenim znanjima učenika;
 aktivna uloga učenika u učenju;
 izbornost i individualizacija;
 usmjerenost prema suradnji;
 osiguravanje poticajnog i sigurnog okruženja;
 relevantnost za sadašnji život;
 zanimljivost kao osnova pozitivne motivacije;
 poticanje inkluzije i uvažavanje različitosti;
 vertikalna povezanost sa sadržajima koji prethode i koji se nastavljaju te horizontalna
povezanost s ostalim predmetima, međupredmetnim temama i modulima;
 odgovarajući omjer širine i dubine znanja i vještina.
Time DOS proširuje okvire didaktičkog trokuta i njegovom implementacijom nastavni proces
postaje didaktički mnogokut.
Učenici uče u okruženju koje omogućuje konstruiranje znanja utemeljeno na problemima i

projektima te aktivnom i iskustvenom učenju usmjerenom prema pitanjima i istraživanju.

Didaktička uloga multimedijskih i interaktivnih elemenata DOS-a
Današnji učenici, bitno više od prijašnjih generacija, odrastaju okruženi multimedijama, izloženi
brzom protoku i dostupnosti informacija. Nove tehnologije sastavni su dio svakodnevnog života
i nužno imaju utjecaj i na nastavni proces, kao što je već navedeno u prethodnom poglavlju.
Multimedijskim elementima omogućuje se prezentacija obrazovnih sadržaja kombinacijom

slike, zvuka i teksta te uključivanje interaktivnih elemenata koji zahtijevaju interakciju učenika
sa sadržajem. Sve to doprinosi privlačenju pozornosti učenika, zainteresiranosti i motivaciji te
razumijevanju sadržaja i primjeni stečenih znanja u novim situacijama.
Multimedijski i interaktivni elementi DOS-a
Multimedijski elementi DOS-a uključuju:
 zvučni zapis
 fotografije/ilustracije
 video zapis
 2D i 3D animacije.
Ovo su elementi niske razine interaktivnosti, pri čemu interaktivnost uključuje pokretanje,
zaustavljanje ili pauziranje nekog elementa.
 Interaktivni elementi srednje razine interaktivnosti uključuju:

 pomicanje ili grupiranje dijelova sadržaja povlačenjem miša ili nekom drugom
aktivnošću
 obrazac za ispunjavanje
 označavanje odgovora
 unos teksta, formula ili audio zapisa
 povećavanje grafičkog prikaza do velikih detalja (engl. zoom in) i sl.
Nalaze se u standardnim zadacima za učenje, ponavljanje i samoprovjeru odgojno-obrazovnih

ishoda kao što su npr. da/ne pitalice, višestruki odgovori, povlačenje na sliku, uparivanje,
grupiranje elemenata itd.
 Elementi visoke razine interaktivnosti uključuju:

 didaktične igre
 simulacije s mogućnošću unosa ulaznih parametara i prikazivanja rezultata ovisno o
unesenim parametrima
 mogućnost dobivanja povratnih informacija
 3D prikaz uz mogućnost manipulacije elementom, i sl.
Značajna uloga multimedijskih elemenata u DOS-u je upravo interaktivnost. Interaktivni

elementi omogućuju aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu. Kroz manipulaciju
određenih elemenata učenici mogu uočavati pravilnosti, postavljati i provjeravati hipoteze te
metodom nepotpune indukcije donositi opće zaključke. Interaktivni elementi visoke razine
omogućuju uvođenje eksperimenta u nastavu matematike.

Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih postignuća
dobiva smjernice za daljnje učenje.

Povezivanje DOS-a s tradicionalnim pristupima
Znanje je oduvijek bilo jedan od osnovnih instrumenata razvoja društvenih zajednica i uspješnih
nacionalnih gospodarstava. U suvremenim uvjetima, osobito globalizacijskim, novostvorena
znanja kao rezultat istraživanja i inovacije, postaju ne samo temelj već i ključni čimbenik razvoja
nekog društva. Za uspješnu tranziciju prema društvu utemeljenom na znanju uz tradicionalan
pristup, nužni su novi pristupi obrazovanju i poučavanju.
Sve se više raspravlja o tzv. cjeloživotnom učenju, odnosno o aktivnosti učenja tijekom života, s
ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske, društvene i
poslovne perspektive.
Osim formalnog obrazovanja u obrazovnim institucijama poput škola, veleučilišta i fakulteta, sve
se veća pozornost pridaje neformalnom obrazovanju putem dodatne edukacije na tečajevima i
seminarima te informalnom obrazovanju koje pojedinac stječe vlastitim radom, komunikacijom,
čitanjem, razvijanjem vještina, iskustava i znanja.
Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice

postizanje veće konkurentnosti na tržištu rada. Međutim, cjeloživotno učenje usmjereno je
prema osobi i njenim individualnim sposobnostima, poboljšanju njenog ponašanja, raspolaganju
informacijama, povećanju znanja, razumijevanju, novim stavovima. Koncept cjeloživotnog
učenja, razvijen u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, odgovor je na problem neusklađenosti
između obrazovanja mladih i odraslih osoba.
Da bi mogli ostvariti koncept cjeloživotnog učenja, do kraja obaveznog obrazovanja treba razviti
određene kompetencije koje predstavljaju temelj za daljnje učenje.
Tradicionalni pristupi učenju i poučavanju dugo su bili obilježeni razredno-satnim i predmetno-

satnim sustavom te frontalnom nastavom što ne može zadovoljiti zahtjeve koncepta
cjeloživotnog učenja.
Nastavni proces treba omogućiti:
 uvođenje novih oblika učenja

 istraživačko i eksperimentalno poučavanje
 ispitivanje i procjenu različito postavljenih ishoda učenja
 doprinos općem sustavu obrazovanja
 doprinos razvoju svakog učenika prema njegovim sposobnostima.
DOS je razvijen na tragu ovih zahtjeva. Suvremena nastavna tehnologija ne negira tradicionalne
pristupe nastavi već se na njima temelji i proširuje broj i značaj didaktičkih elemenata nastave
sagledavajući ih u novim odnosima (didaktički mnogokut).
Razrada sadržaja učenja i poučavanja u jedinicama DOS-a prati tradicionalnu metodiku

poučavanja matematike.

U uvodu se opaža/uvodi problem pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri koriste primjeri iz
svakodnevnog života. Nakon toga se, ovisno o problemu, upotrebljavaju različite znanstvene
metode: analiziranje, sintetiziranje, apstrahiranje, induciranje, deduciranje, generaliziranje,
specijaliziranje ili upotreba analogija. Da bi se u potpunosti usvojio sadržaj dan je niz primjera i
zadataka s rješenjima. Sistematizacija i povezivanje sadržaja te procjena znanja, također su
sastavni dio DOS-a. Samoprocjena daje učeniku samostalnost pri učenju, ali zahtjeva i
odgovornost te smjernice za daljnje učenje.
Multimedijski elementi doprinose motivaciji, boljem razumijevanju sadržaja i aktivnom

sudjelovanju učenika u nastavi.
U DOS-u se nastavnici susreću s digitalnim alatima i raznim digitalnim sadržajima. Radi lakše
implementacije digitalnih tehnologija u nastavu matematike u ovaj priručnik je uključen popis
digitalnih alata, svrha korištenja i poveznice na kojima se nalaze detaljne upute. Navedeni su
dodatni materijali i poveznice na sadržaje koji mogu pomoći u izvođenju nastave uz DOS te
poveznice na izvore gdje nastavnici sami mogu pronaći i odabrati odgovarajuće sadržaje
(animacije, simulacije, video materijale, izvore na kojima se nalaze prijedlozi pokusa i učeničkih
projekata te stručne članke vezane uz područje matematike koje obrađuje modul).
To je pomoć nastavniku u uvođenju novih oblika učenja.
Implementacija digitalnih tehnologija u nastavu matematike dodatno motivira učenike i nastavu

čini maštovitom i atraktivnom. Digitalni alati i sadržaji imaju značajnu ulogu u provođenju
mjerenja i obradi rezultata, a simulacije zorno predočuju procese koje iz različitih razloga inače
nismo u mogućnosti tako jasno vidjeti.

Motivacija, poticanje i vrednovanje uz DOS
Motivacija je unutarnja snaga koja pokreće čovjeka na aktivnost i usmjerava ga k ostvarenju

određenog cilja.
Motiviranje učenika za nastavu obuhvaća sve što potiče na učenje, usmjerava ga, i potiče osobni
interes za određeni predmet ili područje te povećava osobnu razinu postignuća.
Motivacija u nastavi sastavni je dio uvodnog dijela nastavnog sata pri uvođenju i predstavljanju
problema, no može biti prisutna u svim stadijima nastavnog sata: pri obradi, vježbanju ili
ponavljanju nastavnih sadržaja.
Većina jedinica DOS-a započinje motivacijskim primjerom. Najčešće su primjeri povezani sa

svakodnevnim životom i osobnim iskustvima učenika.
U razradi sadržaja naći ćete zanimljivosti koje možete koristiti kao motivacijske elemente u bilo
kojem dijelu sata.
Interaktivnost i elementi igre također motiviraju učenike.
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svakom modulu DOS-a osmišljena je u obliku

interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im daje
povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog
modula. Samoprocjenom i praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih postignuća
dobiva smjernice za daljnje učenje.
Svrha ovakvih procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u cjelovitom digitalnom

obrazovnom sadržaju je pedagoško-motivacijska.
Na kraju nekih jedinica je nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje svrha
ovakvih procjena. Dodatno, u posebnoj jedinici (Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih
ishoda) možete pronaći više interaktivnih zadataka za provjeru usvojenosti svih odgojno-
obrazovnih ishoda cijeloga modula.
Zadaci koji su sastavni dio procjene oblikovani su na jedan od sljedećih načina:
 odabir točno/netočno
 višestruki odabir s više točnih odgovora
 odabir jednog točnog odgovora (uključujući i matematičke simbole i jednostavne
formule)
 uparivanje odgovora
 uparivanje povlačenjem i postavljanjem elemenata (teksta, slika, dijelova ili cijelih
formula i simbola)
 grupiranje (razvrstavanje) elemenata
 uređivanje poretka elemenata
 odabir i umetanje riječi koje nedostaju iz ponuđenih odgovora

 umetanje riječi koje nedostaju upisom
 numeričko umetanje (mogućnost zadavanja intervala brojeva u kojem se nalazi
rješenje)
 povlačenje riječi koje nedostaju iz ponuđenih odgovora
 povlačenje rješenja na sliku (npr. dijagram i sl.).
Prilikom rješavanja zadataka kod kojih se očekuje od učenika upisivanje riječi koja nedostaje,
obrazovni sadržaj neće, kao točno, prihvatiti rješenje koje je matematički točno, ako je riječ
pogrešno napisana (pravopisna pogreška). Ova opaska nije unesena u obrazovne sadržaje kako
se pažnja učenika ne bi skrenula s matematike na pravopis, no u takvim situacijama bit će
potrebna pomoć nastavnika.

Suvremene nastavne metode i DOS
DOS omogućava učenje i poučavanje u različitim okruženjima i različite pristupe učenju i

poučavanju.
U školskom okruženju DOS je moguće koristiti za rad u učionici opće namjene. Poželjno je da
učionice budu opremljene prijenosnim ili stolnim računalima, interaktivnom pločom ili
pametnim ekranom i sl.
Osobitost DOS-a je mogućnost njegova korištenja na raznim uređajima (mobilni telefoni, tableti,
prijenosna i stolna računala) te je pogodan i za rad izvan školskog okruženja.
Kroz aktivnosti za učenje, način prezentacije sadržaja i elemente za procjenu usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda DOS stavlja težište na promicanje suvremenih nastavnih metoda, na
strategije i pristupe kao što su rješavanje problema, istraživačka i projektna nastava i suradničko
učenje te razvoj kritičkog mišljenja, sposobnosti rješavanje problema i donošenja odluka,
metakogniciju, digitalnu pismenost i aktivno građanstvo.
U skladu s prirodom nastave matematike i matematike kao znanstvenog područja, DOS osobito
snažan naglasak stavlja na aktivnosti koje potiču iskustveno učenje, projektno učenje i učenje
kroz istraživanje. DOS sadrži interaktivne elemente u kojima učenici imaju mogućnost mijenjanja
vrijednosti različitih parametara te na temelju rezultata uočavaju pravilnosti, postavljaju i
provjeravaju hipoteze, a metodom nepotpune indukcije donose opće zaključke.
Multimedijski i interaktivni elementi omogućuju aktivno i iskustveno učenje usmjereno prema

pitanjima, problemima i istraživanjima, konstruiranje znanja utemeljeno na problemima i
projektima te razvijanje učenikovih kompetencija za snalaženje u novim situacijama.

Metodičko-didaktički aspekti uporabe DOS-a u radu s učenicima s
posebnim obrazovnim potrebama
Kao što je na početku priručnika navedeno, metodičko-didaktički prijedlozi za učenike s

posebnim obrazovnim potrebama koji uključuju darovite učenike kao i učenike s različitim
teškoćama slijede svaku nastavnu jedinicu kao i aktivnosti za samostalno učenje. Inkluzivni
pristup u procesu obrazovanja podrazumijeva učenje o različitosti od strane drugih kao i jedan
podržavajući i ravnopravni odnos. U nas se već niz godina njeguje inkluzivni pristup u smislu
uključenosti učenika s teškoćama u sustav obrazovanja na način da su uvažene njihove
individualne potrebe putem uvođenja različitih prilagodbi i osiguravanja podrške.
Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa tako zadatak koji je težak jednom učeniku s
disleksijom neće biti težak drugome učeniku s istom teškoćom. Kako bi im se osigurala
primjerena podrška prilikom obrazovanja, važno je prepoznavati te razumjeti njihova obilježja i
poznavati osnovne vrste prilagodbi. Timski rad u okviru kojega surađuju predmetni nastavnici,
stručni tim škole, pomoćnici i roditelji bi trebao iznjedriti različite mogućnosti prilagodbe za što
učinkovitije usvajanje sadržaja iz matematike i fizike za svakog učenika ponaosob. Metodičko-
didaktički prijedlozi koji se odnose na učenike s teškoćama su u početnim modulima i jedinicama
napisani na način da obuhvate temeljne smjernice za svu djecu s teškoća te su kroz daljnje
jedinice razrađeni specifično u odnosu na sadržaj same jedinice kao i na obilježja određene
teškoće.
Primjerice, u matematici za osmi razred, u nastavnoj jedinici 1.2. koja se odnosi na uređene
parove nastavnicima je sugerirano da obrate pažnju na jezično složenije zadatke koje valja
pojednostaviti i popratiti vizualnim primjerima kako za učenike koji se školuju po prilagođenom
programu tako i za učenike s disleksijom i/ili diskalkulijom:

U prijedlozima se nastavnike podsjeća na uporabu funkcionalnosti koje su ugrađene u DOS-ove,
a mogu olakšati praćenje nastave učenicima sa specifičnim teškoćama učenja kao i onima koji
imaju teškoće vizualne obrade (promjena fonta, boje pozadine, uvećanje zaslona). Nadalje,
ostvarene su poveznice između samoga gradiva i obilježja teškoća koje mogu probuditi učenikov
interes za nastavne sadržaje, na primjeru iz fizike (sedmi razred, jedinice 1.5 i 1.7):
„Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati masu tijela i mjerne
jedinice s interesima učenika koji su često iznimno izraženi ili atipični u svim zadatcima u kojima
je to moguće. Primjerice, ako učenik voli kuhanje, može ostalim učenicima demonstrirati svoj
omiljeni recept kao i mase pojedinih sastojaka.“
„Uvijek je važno uzeti u obzir moguću senzoričku preosjetljivost učenika s poremećajem iz

spektra autizma na određene podražaje te u skladu s tim prilagoditi nastavnu jedinicu (miris
svijeće s aromom vanilije).“
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima

koji imaju teškoće nisu zamišljeni na način da osiguravaju prilagođeni materijal za poučavanje
niti svojevrsni „recept“, već nastavnike podsjećaju na prilagodbu načina poučavanja i one
segmente nastavne jedinice koje bi trebalo dodatno pojasniti, ponoviti, pojednostaviti,
predstaviti na drugačiji način ili na razinu složenosti zadataka od kojih valja odabrati one
jednostavnije. U prijedlozima je naglašena važnost uporabe pomagala koja olakšavaju učenje te
svih aspekata digitalne tehnologije.
Inkluzivni pristup podrazumijeva uvažavanje različitosti koje je izrazito važno razviti kao
vrijednost kod učenika tipičnoga razvoja zbog čega se, uz ostale prijedloge, preporuča provoditi
što više vršnjačke suradnje (primjerice u aktivnostima za slobodno učenje).

Matematika
Modul 1: Brojevi

Modul 1: Brojevi
Ciljevi i zadaće MODULA

 Definirati skupove prirodnih, cijelih, racionalnih, iracionalnih i realnih brojeva i ovladati
računskim radnjama u skupu R
 Usvojiti i razlikovati svojstva prirodnih, cijelih, racionalnih, iracionalnih i realnih brojeva
Odgojno-obrazovni ishodi
 Odrediti uniju, presjek, komplement i razliku zadanih skupova
 Razlikovati skupove prirodnih, cijelih, racionalnih, iracionalnih i realnih brojeva i njihova
svojstva
 Primijeniti osnovne računske radnje u skupu realnih brojeva
 Prikazati realne brojeve na brojevnom pravcu
 Rabiti apsolutnu vrijednost realnoga broja
 Prihvatiti matematiku kao područje ljudske djelatnosti kroz povijest
Generičke kompetencije
 Spremnost korištenja numeričkog izračunavanja za rješavanje problema iz
svakodnevnog života
 Sklonost korištenju tehnologijom u svrhu samostalnog rada
 Sposobnost posvećivanja vremena učenju, samostalnosti, disciplini, upornosti i
upravljanju informacijama u procesu učenja
Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja ovog

modula DOS-a
Na početku prvog razreda srednje škole potrebno je omogućiti učenicima koji su slabijeg
predznanja da taj nedostatak nadoknade kako bi u nastavku mogli ostvariti predviđene ishode
učenja. Istovremeno, treba pripremiti nove sadržaje učenicima koji su koncepte vezane uz
brojeve i računanje usvojili u osnovnoj školi.
Stoga je ovaj modul uglavnom ponavljanje i proširivanje osnovnih pojmova i računskih radnji
vezanih uz brojeve, njihove zapise i prikaz na brojevnom pravcu. U svim se jedinicama pojavljuju
interaktivni zadatci koji omogućavaju rješavanje zadatka tog tipa onoliko puta koliko je učeniku
potrebno da dođe do stupnja automatizacije, odnosno do željene uvježbanosti. Dakle, učenik
samostalno određuje količinu istovrsnih zadataka koje će riješiti, što je dosta važno s obzirom
na različito predznanje učenika.
Matematika 1 / Modul 1: Brojevi

Prva jedinica su Skupovi koji su, iako novi, intuitivno jasan i učenicima blizak pojam, a neophodan
za sve sadržaje koji će se u jedinicama koje slijede obraditi. Upravo je iz tog razloga naglasak na
usvajanju matematičkog jezika koji se vezuje uz skupove i njihovu primjenu.
U drugoj jedinici Prirodni, cijeli i racionalni brojevi nastoje se ponoviti osnovni pojmovi vezani uz
prirodne, cijele i racionalne brojeve kroz niz interaktivnih zadataka, ali s naglaskom na njihovo
pravilno zapisivanje i prikazivanje. Isto se tako nastoje naglasiti zajednička svojstva i
karakteristična svojstva po kojima se ti skupovi brojeva razlikuju.
U trećoj jedinici Realni brojevi i brojevni pravac naglasak je na uvođenju iracionalnih brojeva kao
brojeva s beskonačnim neperiodičnim decimalnim zapisom te na otklanjanju poteškoća koje
učenici imaju pri razlikovanju različitih decimalnih zapisa. U toj se jedinici učenici prvi put
susreću s formalnim matematičkim dokazom. Učenici će taj dokaz pogledati na videozapisu, što
im omogućuje ponavljanje ili zadržavanje na dijelovima dokaza do potpunog razumijevanja.
Konstrukcije nekih korijena i smještanje realnih brojeva na brojevni pravac obrađeno je uz

pomoć animacija i interaktivnih zadataka. Time se izbjegava nepreciznost koja je neizbježna pri
klasičnim konstrukcijama na papiru, a i znatno se uštedi na vremenu koje se može iskoristiti za
uvježbavanje.
S obzirom na to da je u osnovnoj školi naglasak bio na uvježbanosti računanja u skupovima

brojeva, u četvrtoj jedinici Računske radnje na skupu realnih brojeva naglasak je na procjeni,
zaokruživanju na decimale i značajne znamenke te učinkovitom korištenju džepnim računalom
pri računanju. To je nužno ne samo zbog matematičkih sadržaja već i zbog primjene u drugim
znanostima: fizici, kemiji i slično.
Zbog toga se i peta jedinica Apsolutna vrijednost realnog broja našla u ovom modulu, iako se
uređaj i jednadžbe i nejednadžbe s apsolutnom vrijednošću obrađuju kasnije u četvrtom
modulu. Jedan od važnijih matematičkih sadržaja koji je u uskoj korelaciji s Fizikom je račun
pogreške koji se obrađuje u ovoj jedinici.
Šesta jedinica Primjena, omjeri, razmjeri, postotci, aritmetička sredina također je temeljena na
ponavljanju i proširivanju spomenutih pojmova iz osnovne škole. Naglasak je na primjeni i
interaktivnim zadatcima kojima ćemo približiti razna područja u kojima se omjeri i postotci
koriste, a s obzirom na mogućnost ponavljanja zadataka iste vrste, učenici će moći vlastitim
tempom rješavati zadatke.
Na kraju modula su Aktivnosti za samostalno učenje s pomoću kojih će učenici moći samostalno
usvojiti neke dodatne sadržaje, procijeniti usvojenost sadržaja iz prethodnih jedinica kroz blok
zadataka, napraviti projekt ili eksperiment, povezati sadržaje ili raditi interdisciplinarno s nekim
drugim predmetom (iz fizike, glazbe, umjetnosti).
Procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenici će naći na kraju modula. Pripremljeni

su interaktivni zadatci za formativno vrednovanje. Nakon povratne se informacije učenici mogu
vratiti na ono područje koje nisu dovoljno usvojili.

Sve jedinice nude i neke izborne i dodatne teme za učenike koji imaju bolje predznanje pa se ne
moraju dugo zadržavati na zadatcima unutar jedinice, za učenike koje zanimaju izborne teme
pa žele proširiti svoje znanje te za darovite učenike koji žele malo izazovnije teme.

GeoGebra
GeoGebra je program dinamične matematike koji ujedinjuje geometriju, algebru i analizu.
Program je otvorena koda i dostupan je na hrvatskom jeziku na www.geogebra.org.
Više o GeoGebri možete pročitati na https://e-laboratorij.carnet.hr/geogebra-interaktivna-
matematika/.
Kahoot
Kahoot je interaktivni digitalni alat za izradu kvizova. Više o Kahootu možete pročitati na
https://e-laboratorij.carnet.hr/kahoot-game-based-sustav-za-odgovaranje-i-kvizove/ .
Crossword Labs
Križaljke možete izraditi s pomoću alata Crossword Labs. Više o alatu Crossword Labs možete
pročitati na https://e-laboratorij.carnet.hr/crossword-labs-svatko-moze-napraviti-krizaljku/.
Coggle
Za izradu umnih mapa možete upotrebljavati alat Coggle. Više o alatu Coggle možete pročitati
na https://e-laboratorij.carnet.hr/coggle-mentalne-mape/.

Pri realizaciji modula Brojevi mogu vam pomoći i ovi sadržaji e-Škole scenarija poučavanja:
Formati papira i Zajedno smo skup(A).
Dodatni se materijali mogu naći i na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu Nikola Tesla
(Matematika, Matematika srednje učenici). Uz modul Brojevi vezane su lekcije iz Teme 1:
Skupovi, Cijeli brojevi, Iracionalni brojevi, Djeljivost, Faktorizacija, Razlomci, Operacije s
razlomcima, Decimalni brojevi, Decimalni brojevi i razlomci.
Matematička lektira: Jedna od priča iz knjige Malbe Tahana (2003) Čovjek koji je brojio, Izvori,
Zagreb.
Prikaz knjige i priča Osam hljebova može se naći u članku Šime Šuljića (2004) Čovjek koji je brojio,
MIŠ 23.

Poveznice na dodatne izvore i važne reference za nastavnika
Možda bi vas mogle zanimati i ove teme:
Voskoglou, Michael; Kosyvas, Georgios D. Analyzing students’ difficulties in understanding real

numbers. Journal of Research in Mathematics Education, [S.l.], v. 1, n. 3, p. 301–336, listopad
2012. ISSN 2014–3621. Dostupno na
http://www.hipatiapress.info/hpjournals/index.php/redimat/article/view/229 (pristupljeno 27.
svibnja 2017.) doi :http://dx.doi.org/10.4471/redimat.2012.16.
Kardum-Bošnjak, S. 2012. Suradničko učenje. Metodički ogledi: časopis za filozofiju odgoja.

19(1). 181–199. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/94728
Operativni plan
Modul Jedinice DOS-a Broj sati
1. Brojevi 12 + 1
1.1. Skupovi 2
1.2. Prirodni, cijeli i racionalni brojevi 2
1.3. Realni brojevi i brojevni pravac 1
1.4. Računske radnje na skupu realnih brojeva 2
1.5. Apsolutna vrijednost realnog broja 2
1.6. Primjena (omjeri, razmjeri, postotci, aritmetička sredina) 3
Aktivnosti za samostalno učenje 1

1.1. Skupovi
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti pojam skupa i računskih radnji s njima
 Usvojiti oznake za skupove i računske radnje s njima
 Modelirati skupovima
 Definirati osnovne računske radnje sa skupovima
 Provesti osnovne računske radnje sa skupovima
 Rabiti matematički jezik vezan uz skupove
 Riješiti jednostavnije problemske zadatke sa skupovima
 Vještine upravljanja informacijama
 Sposobnost prilagodbe novim situacijama
 Sposobnost timskog rada

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice
Planirani broj nastavnih sati: 2 sata
Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima; za obradu, vježbanje, ponavljanje ili
samostalni rad, suradnički te projektni rad učenika.
Uvod i motivacija
Pojam je skupa za učenike jedan od intuitivnijih pojmova u matematici. Zato naglasak nije na
motivaciji i nema se potrebe dugo zadržavati na samom uvodu. Dovoljno je odabrati neki
učenicima blizak primjer grupiranja određenih pojmova, predmeta i slično, kao što je dano na
početku ove jedinice.

Već uvodni primjer u ovoj jedinici daje naslutiti prikaz skupova s pomoću Vennova dijagrama,
što je uz samu terminologiju vezanu uz skupove i radnje sa skupovima važan dio sadržaja koji
slijedi. Nakon nekoliko oglednih primjera slijedi niz različitih interaktivnih zadataka koji će
pomoći pri razumijevanju i usvajanju spomenutih sadržaja. Pritom je važno napomenuti kako
interaktivnost omogućuje individualizaciju u količini ponavljanja i uvježbavanju određenog
sadržaja. Učeniku je generiranjem zadataka istog tipa omogućeno zadržavanje na tom zadatku
do željene uvježbanosti. U samoj je razradi stavljen naglasak na korištenje različitih prikaza
skupova i njegovih elemenata, a isto tako i na primjenu skupova pri rješavanje zadataka u kojima
se ne ispisuju elementi skupova, već njihovi kardinalni brojevi. U problemskim je zadatcima
dosta važno vizualizirati problem, odnosno uočiti važnost prikaza problema Vennovim
dijagramom, što znatno olakšava rješavanje.
Učenici će s pomoću interaktivnog apleta u Geogebri otkriti formulu koja povezuje broj
elemenata unije i presjeka s brojem elemenata zadanih skupova. Ova se formula prirodno koristi
u rješavanju problemskih zadataka promatrajući Vennov dijagram, a ne mora biti poznata
učenicima kao takva. Međutim, na ovaj se način kod učenika jednostavnim primjerom nastoje
razviti istraživačke kompetencije.
Kao dodatna je tema predviđena primjena iste metode na izvod formule za slučaj triju skupova.
Završetak
Na kraju jedinice predviđen je zadatak za samostalan rad u skupinama u kojem će primijeniti
matematički jezik vezan uz skupove, različito prikazati skupove i njihovu uniju, presjek, razliku i
komplement. Isto će tako modelirati skupovima u primjerima iz stvarnoga života.
Svoje će znanje vrednovati rješavajući niz od osam zadataka za samoprocjenu.

Dodatni prijedlozi
Za uvod u ovu jedinicu može se primijeniti i neki drugi oblik rada. Primjerice, po skupinama
učenici mogu dobiti različite teme iz života i unutar te teme s ili bez pomoći računala istražiti
koji su važni pojmovi, podjele i slično. Kao ideja može poslužiti i neki nastavni predmet koji su
učenici imali taj dan, a gradivo sadrži mnoštvo podjela i novih pojmova. Nakon toga će učenici
te pojmove napisati na papiriće i razmijeniti papiriće s drugom skupinom. Svaka će skupina
razvrstati dobivene pojmove u zadani broj grupa, odnosno skupova. Time su učenici radili
interdisciplinarno i koristili Matematiku za utvrđivanje gradiva nekoga drugog predmeta. U DOS-
u je naveden primjer korelacije s Geografijom. Na osnovi istog primjera mogu se u nastavku
(obradi) uvesti osnovni simboli za " je element", "je podskup", ali i operacije sa skupovima,
zajedno s pripadajućim oznakama.
Na kraju nastavne jedinice prije rješavanja zadataka za samoprocjenu može se napraviti neki
kviz, primjerice Kahoot kviz, kako bi se unijelo malo dinamike i natjecateljskog duha, a ujedno i
ponovile osnovne činjenice o skupovima. Više o Kahoot kvizovima možete pročitati na e-
laboratoriju.
Za provjeru usvojenosti pojmova možete koristiti križaljke. Primjer križaljke izrađene u alatu
Crossword Labs:
https://crosswordlabs.com/view/skupovi3#.WSSXw_z5WP0.gmail
Više o alatu Crossword Labs možete pročitati na e-laboratoriju.
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni

sadržaji za rad s učenicima koji imaju posebne odgojno-obrazovne
potrebe
Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i s

darovitim učenicima
Za učenike koji žele znati više predlažemo:
1. Istražiti povijest vezanu uz pojam skupa i Vennove dijagrame.
2. Potražiti u udžbenicima drugih predmeta, novinskim člancima i slično primjere

Vennovih dijagrama i napraviti plakat.
3. Darovitim učenicima dati zadatak da poopće formulu za kardinalni broj unije, odnosno
takozvanu formulu uključivanja – isključivanja.
4. O paradoksima u teoriji skupova daroviti učenici mogu pročitati više u članku Russellov
paradoks

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad
s učenicima s teškoćama u razvoju
Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju i učenicima sa
specifičnim teškoćama u učenju, uvijek valja imati na umu da isti predstavljaju heterogenu
skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika.
Za učenike s oštećenjem vida preporučuje se voditi računa o prilagodbi učioničkoga prostora

(primjerice mjesto sjedenja), kao i radnog prostora (osigurati dodatnu rasvjetu, povećala, klupu
s nagibom). Isto je tako važno imati na umu da se pomagalima koja učenicima olakšavaju rad
uistinu valja koristiti (tablicom, šilom, čitačima ekrana...). U scenarijima valja odabirati one
elemente koji imaju zvučni zapis kao što su videozapisi koje je dobro unaprijed najaviti i/ili
popratiti usmeno ili predlošcima s kratkom uputom na što valja usmjeriti pozornost prilikom
gledanja videozapisa (npr. u drugom je videozapisu potrebno usmeno popratiti videozapis).
Za učenike s oštećenjem sluha preporučuje se unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti
ključne dijelove nastavne jedinice. Posebnu pozornost valja posvetiti pripremanju učenika na
gledanje videozapisa u okviru čega se također savjetuje pripremiti predložak na kojem se nalazi
tekst koji će ostali učenici slušati (posebno u drugom videozapisu). Potrebno je uzeti u obzir da
će učenici s oštećenjem sluha imati teškoća s razumijevanjem definicija i uputa zadataka, kao i
učenici sa specifičnim teškoćama u učenju.
Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se prilagoditi vrijeme izvođenja aktivnosti,

primjerice, posebno za uporabu digitalnih obrazovnih materijala, kao i za pokretanje
videozapisa. Učenici s motoričkim teškoćama brže se umaraju i služe se uređajima u skladu s
motoričkim mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim teškoćama korisnik asistivne
tehnologije, valja se koristiti njome s ciljem aktivnog sudjelovanja na nastavi (da učenik odgovori
služeći se uređajem). S obzirom na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu
podršku u vidu asistenata, preporučuje se pomoć asistenta pri uvećanju zaslona kod prolaženja
kroz nastavnu jedinicu i označavanju količina na brojevnom pravcu. Ako se uz nastavnu jedinicu
planiraju preslike radnih materijala, one moraju biti uvećane.
Za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije nije potrebno prilagođavati

nastavne materijale ni pojednostavljivati zadatke. Više je važno voditi računa o načinu
odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi. Učenike koji govore
netečno (mucanje) ne valja izlagati da izlažu pred cijelim razredom.
Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju (primjerice učenici s disleksijom, disgrafijom,

diskalkulijom i jezičnim teškoćama) potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt),
upotrijebiti jedan od ponuđenih fontova (npr. Verdana ili Dyslexia), povećati razmak između
redova, a tekst treba biti poravnan na lijevu stranu. Važne informacije iz zadatka, ključne riječi
ili oznake (npr. ∅, card) istaknite podebljanjem tiska.
Za učenike s poremećajima u ponašanju važno je osigurati aktivno sudjelovanje u nastavi putem

nekih drugih aktivnosti, primjerice, izradom plakata ili powerpoint prezentacije pri rješavanju
problema iz svakodnevnog života. Nakon završetka nastavne jedinice valja pohvaliti učenika za

sva primjerena ponašanja, ali i ne kritizirati ga i uspoređivati s drugima ako je došlo do
neprimjerena ponašanja.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se koristiti se vizualnom podrškom

na način da se sadržaj jedinice unaprijed najavi slikom ili natuknicom, kao i svaka nova aktivnost
unutar jedinice (primjerice videozapis). Preporučuje se povezati temu ove jedinice s interesima
učenika u svim zadatcima u kojima je to moguće.

1.2. Prirodni, cijeli i racionalni brojevi
Ciljevi i zadaće
 Definirati i razlikovati skupove N, Z i Q s obzirom na svojstva skupova i svojstva računskih
radnji zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja
 Uvježbati provođenje računskih radnji u skupu Q
 Uvidjeti mogućnosti primjene brojeva i njihovih svojstava u problemima svakodnevnog
života
 Razlikovati skupove brojeva
 Računati s racionalnim brojevima
 Primijeniti svojstva računskih radnji u skupu racionalnih brojeva
 Sposobnost primjene znanja o brojevima u svakodnevnim situacijama
 Sposobnost vizualizacije
 Sposobnost korištenja tehnologije u učenju

Uvod i motivacija
U uvodu učenici mogu pročitati povijesne zanimljivosti vezane uz brojeve i brojenje. Opisan je
najstariji izvor koji govori o brojenju – kost iz Išanga stara oko 20 000 godina. Prikazani su i
simboli za brojeve kod starih Egipćana.

Prirodni brojevi
Nakon definicije skupa N učenici mogu kroz nekoliko interaktivnih zadataka ponoviti pojmove
sljedbenik, prethodnik i prisjetiti se zatvorenosti skupa N s obzirom na računske radnje. Pojmove
djeljivost, djelitelj, prost broj, složeni broj učenici su trebali usvojiti već u osnovnoj školi. Stoga
se samo definiraju pojmovi, a nakon toga slijede interaktivni zadatci u kojima učenici mogu
provjeriti jesu li ih dobro razumjeli i mogu li ih primijeniti. Slično su obrađeni i rastav prirodnog
broja na proste faktore, najveći zajednički djelitelj, najmanji zajednički višekratnik i relativno
prosti brojevi. Određivanje najmanjega zajedničkog višekratnika učenici trebaju dobro savladati
kako bi kasnije mogli na sličan način određivati najmanji zajednički višekratnik algebarskih izraza.
Učenici kojima je potrebno više vježbe kako bi ostvarili predviđene ishode učenja mogu rješavati
zadatak mjere i višekratnici koji se nalazi na kraju jedinice.
U nastavku je opisana primjena faktorizacije u kriptografiji. Ova se tema može dalje istražiti.
Učenici mogu u grupama proučiti različite načine kriptiranja, pripremiti zadatke u obliku
kriptiranih tekstova za učenike drugih grupa. Može se organizirati natjecanje u kriptiranju.
Na kraju poglavlja o prirodnim brojevima u interaktivnom zadatku s nizom sličnih zadataka
učenici će generalizacijom doći do formulacije teorema o dijeljenju s ostatkom.
Cijeli brojevi
U nizu interaktivnih zadataka učenici će ponoviti svojstva skupa Z.
Racionalni brojevi
Nakon definicije skupa Q učenici će u nizu interaktivnih zadataka ponoviti svojstva skupa Q i
računskih radnji u skupu Q. Aktivnost u kojoj učenici po redu slažu kartice sa zadatcima
računanja u skupu Q može se provesti na različite načine. Učenici mogu zadatke rješavati
individualno. Može se raditi i u paru ili u grupi suparnički na način da se dva ili više učenika

natječu tko će prije složiti kartice. Možete se koristiti poveznicom za štopericu. Učenici kojima
treba više vježbe mogu rješavati zadatak računske radnje s racionalnim brojevima u
razlomačkom zapisu na kraju jedinice.
Zatim se povezuju razlomački i decimalni zapis racionalnoga broja. Učenici će, prateći
videozapis, ponoviti kako se prelazi iz jednog zapisa u drugi, a rješavajući interaktivni zadatak
sami provesti opisani postupak.
Izborna tema
Izborna je tema u ovoj jedinici Euklidov algoritam za određivanje najveće zajedničke mjere.
Učenici će otkriti algoritam rješavajući konkretan zadatak i uz pomoć animacije koja vizualizira
korake algoritma.
Završetak
Na kraju ćete jedinice naći nekoliko zadataka kojima učenici mogu provjeriti usvojenost ishoda
učenja. Za učenike slabijeg predznanja u ovoj je jedinici predviđeno nekoliko interaktivnih
ponavljajućih zadataka izrađenih u GeoGebri. To su zadatci određivanja najveće zajedničke
mjere, najmanjega zajedničkog višekratnika te zadatci zbrajanja, oduzimanja, množenja i
dijeljenja racionalnih brojeva u razlomačkom zapisu. Učenici mogu po volji ponavljati zadatke
istog tipa sve dok ne automatiziraju potrebne procedure.
Dodatni prijedlozi
Učenici će u tekstu o brojevima pronaći nekoliko crtica iz povijesti. Ova se tema može dublje
istražiti. Naprimjer, učenici mogu radeći u grupama na internetu pronaći više podataka o
matematičarima koji se spominju u tekstu. Mogu pripremiti kratke predstave ili snimiti film
kojim će ostalim učenicima predstaviti nekog od matematičara.
Jedna od tema može, naprimjer, biti o egipatskim razlomcima: Jankov, D. 2011. Egipatski
razlomci. Osječki matematički list. 11, 11–18.
O različitim metodama kriptiranja nastavnik može pročitati u članku skupine autora: Barun, M.;
Dujella, A.; Franušić, Z.: Kriptografija u školi.

potrebe

1. Izborna tema Euklidov algoritam. Učenici će na konkretnom primjeru i uz pomoć

animacije s pravokutnicima otkriti Euklidov algoritam. Zatim mogu primijeniti algoritam
pri određivanju najveće zajedničke mjere.
2. U jedinici Aktivnosti za samostalno učenje daroviti učenici mogu proučiti dodatnu temu
o verižnim razlomcima. Mogu povezati određivanje verižnog razlomka racionalnih
brojeva i Euklidov algoritam.
3. Više o Euklidovu algoritmu, verižnim razlomcima, ali i rješavanju linearnih diofanskih

jednadžbi daroviti učenici mogu pročitati u članku: Đumić, M.; Bokun, M. J. 2013.
Primjene Euklidovog algoritma. Osječki matematički list 13, 121–137.
4. Daroviti učenici mogu pročitati sljedeće djelo: Matić, I. 2014. Uvod u teoriju brojeva.
Osijek.

Za učenike s oštećenjem vida preporučuje se voditi računa o prilagodbi učioničkog prostora

uistinu valja koristiti (tablicom, šilom, čitačima ekrana, itd.). U scenarijima valja odabirati one
gledanja videozapisa. Primjerice, treći je videozapis potrebno dodatno usmeno objasniti. Treba
uzeti u obzir da će učeniku, radi lakšeg praćenja, možda trebati na papir ispisati brojke iz prvog
i drugog videozapisa.

tekst koji će ostali učenici slušati. Potrebno je uzeti u obzir da će učenici s oštećenjem sluha
imati teškoća s razumijevanjem definicija i uputa zadataka, kao i učenici sa specifičnim
teškoćama u učenju.

primjerice, posebno za uporabu digitalnih obrazovnih materijala kao i za pokretanje videozapisa.
Učenici s motoričkim teškoćama brže se umaraju i služe se uređajima u skladu s motoričkim
mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim teškoćama korisnik asistivne tehnologije, valja se
koristiti njome u cilju aktivnog sudjelovanja na nastavi (da učenik odgovori služeći se uređajem).
S obzirom na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu podršku u vidu
asistenata, preporučuje se pomoć asistenta pri uvećanju zaslona kod prolaženja kroz nastavnu
jedinicu i označavanju količina na brojevnom pravcu. Ako se uz nastavnu jedinicu planiraju
preslike radnih materijala, one moraju biti uvećane. Kada je god to moguće, zadatak valja
popratiti vizualnom podrškom, primjerice, dodati slike/grafičke simbole koji prate ključne
pojmove iz zadatka. Simbole je moguće preuzeti iz nekomercijalne galerije simbola:
http://www.arasaac.org/.
Za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije kod kojih je utvrđeno

mucanje ili dječja govorna apraksija valja koristiti indvidualizirani pristup. Nije potrebno
prilagođavati nastavne materijale niti pojednostavljivati zadatke. Više je važno voditi računa o
načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi. Učenike koji
govore netečno (mucanje) ne valja izlagati da izlažu pred cijelim razredom.

upotrijebiti jedan od ponuđenih fontova (primjerice Verdana ili Dyslexia), povećati razmak
između redova, a tekst treba biti poravnan na lijevu stranu. Važne informacije iz zadatka, ključne
riječi (npr. prirodni brojevi, prost ili složen broj) ili oznake istaknite podebljanjem tiska. Potrebno
je prije nastavne jedinice ponoviti značenje izraza višekratnik, najveći zajednički djelitelj te
najmanji zajednički višekratnik.



1.3. Realni brojevi i brojevni pravac
Ciljevi i zadaće
 Definirati iracionalne brojeve kao brojeve s beskonačnim neperiodičkim decimalnim
zapisom i skup realnih brojeva kao uniju skupa racionalnih i skupa iracionalnih brojeva
 Dokazati iracionalnost nekih korijena
 Grupirati brojeve s obzirom na skup brojeva kojem pripadaju
 Razlikovati racionalne i iracionalne brojeve
Sposobnost logičkog mišljenja i zaključivanja

 Sposobnost samostalnog rada

Planirani broj nastavnih sati: 1 sat
Uvod i motivacija
U ovoj je jedinici ključno uvesti iracionalne brojeve. Postoji nekoliko pristupa kojim se to može
učiniti. Odabran je pristup u kojem se iracionalni broj definira kao broj s beskonačnim
neperiodičnim decimalnim zapisom. U uvodu je animacija u kojoj se zamišlja ispisivanje takva
broja.

Iracionalni i realni brojevi
Na početku se definira iracionalni broj kao broj s beskonačnim neperiodičnim decimalnim

zapisom. Na taj se način postižu dvije metodičke prednosti:
Pojam se definira s pomoću svojstva koje za iracionalne brojeve vrijedi umjesto svojstvom koje
ne vrijedi. Tako će učenik lakše zamišljati iracionalni broj.
Izbjegava se poistovjećivanje iracionalnoga broja i korijena.
U odabiru primjera decimalnih zapisa iracionalnih brojeva u ovom se modulu vodilo računa o
tome da učenici ne poistovjete te zapise sa zapisima u kojima postoji određena pravilnost, kao
što je naprimjer u zapisu broja 2.10100100010000... Naglašava se kako ne postoji period koji se
ponavlja, a da znamenke iza decimalne točke mogu, ali i ne moraju pokazivati neku pravilnost.
Također, vodilo se računa i o tome da učenici ne zaključe kako su racionalni brojevi oni koji
pokazuju određenu pravilnost u nizanju decimala, a iracionalni oni koji ne pokazuju pravilnost.
O problemu usvajanja koncepta iracionalnoga broja nastavnik može pročitati u članku:

Voskoglou, M. G.; Kosyvas, G. D. 2012. Analyzing students difficulties in understanding real
numbers. Jurnal of Research in Mathematics Education 1 (3). 301–336.
U nastavku se jedinice definira realni broj, a učenici u interaktivnom zadatku definiraju skup
realnih brojeva. Kasnije se dokazuje da iracionalni broj ne možemo zapisati u obliku razlomka.
Važan je zaključak da iracionalne brojeve zapisujemo posebnim simbolima, matematičkim
računskim radnjama (što uključuje i korijene) ili približnim vrijednostima. Dokaz iracionalnosti
drugog korijena iz 2 učenici će pogledati na videozapisu. Slijedi dokaz iracionalnosti još nekih
korijena. Svakako treba napraviti i primjer drugog korijena iz nekog kvadrata te uočiti korak u

dokazu koji ne možemo provesti. Zatim će učenici u interaktivnom zadatku otkriti kojem skupu
brojeva pripadaju zbroj i umnožak dvaju iracionalnih brojeva ili jednoga racionalnog i jednoga
iracionalnog. Učenike se može potaknuti da pokušaju smisliti dokaz, a ako ne uspiju, mogu
pogledati videozapis s dokazima.
Realni brojevi i brojevni pravac
U interaktivnim zadatcima učenici će smještati na brojevni pravac racionalne brojeve, približno

će smještati iracionalne, a zatim neke korijene i konstruktivno. U tome će im pomoći animacije.
Izborna tema
Učenici će izraditi spiralu drugog korijena.
Dodatna tema
U dodatnoj temi ponuđen je još jedan dokaz iracionalnosti drugog korijena iz 2. Taj je dokaz
geometrijski i pretpostavlja znanja o sličnim trokutima.
Završetak
Na kraju jedinice naći ćete nekoliko zadataka kojima učenici mogu provjeriti usvojenost ishoda
učenja.
Dodatni prijedlozi
Aktivnost dokazivanja iracionalnosti nekih korijena može se provesti i kao suradnička strategija
slagalica. Učenici najprije rade u ekspertnim skupinama. Svaka skupina napravi dokaz za svoj
korijen, a zatim u novim skupinama koje se sastoje od eksperata iz svih ekspertnih skupina
rasprave o sličnostima i razlikama u dokazu.

potrebe

1. Izborna tema Spirala drugog korijena.

2. Dodatna tema o drugom dokazu iracionalnosti drugog korijena iz dva. Daroviti učenici
mogu istražiti postoje li još neki dokazi.
3. Velik se broj dokaza može naći na

http://www.cut-the-knot.org/proofs/sq_root.shtml#Conway
4. Daroviti učenici mogu pogledati videozapis The Infinite Hotel Paradox - Jeff Dekofsky
(engleski jezik)
5. Nakon toga mogu čitati o prebrojivim i neprebrojivim skupovima na poveznici:
https://nrich.maths.org/2756 (engleski jezik).


uistinu valja koristiti (tablicama, šilom, čitačima ekrana. Itd.). U scenarijima valja odabirati one
gledanja videozapisa. Možda će biti potrebno na papiru pripremiti uvećani materijal s brojevima
iz videozapisa.

kroz nastavnu jedinicu i označavanju količina na brojevnom pravcu. U ovoj će nastavnoj jedinici
učenik vjerojatno trebati pomoć na zadatcima s brojevnim pravcem. Učenik može usmeno
odgovoriti gdje bi trebalo postaviti točku A, a asistent bi je nakon toga mogao pomaknuti.

mucanje ili dječja govorna apraksija valja koristiti indvidualizirani pristup. Više je važno voditi

računa o načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi.
Učenike koji govore netečno (mucanje) ne valja izlagati da izlažu pred cijelim razredom.
Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje

12 pt), upotrijebiti font sans serif, povećati razmak između redova, a tekst treba biti poravnan
na lijevu stranu. Važne informacije iz zadatka, ključne riječi (npr. iracionalan broj, realan broj,
približna vrijednost) ili oznake istaknite podebljanjem tiska. Možda će biti potrebno učenicima
dodatno usmeno pojasniti značenje izraza približna vrijednost iracionalnoga broja te sam
postupak.



1.4. Računske radnje na skupu realnih brojeva
Ciljevi i zadaće
 Vješto računati s realnim brojevima napamet, pisano i uz pomoć tehnologije
 Zaokruživati realne brojeve na zadani broj decimala ili značajnih znamenaka
 Razumjeti smisao aproksimacije realnoga broja i procjene rezultata
 Procijeniti rezultat računanja brojevnog izraza
 Zaokružiti rezultat računanja brojevnog izraza na određeni broj decimalnih mjesta ili
značajnih znamenki
 Koristiti se tehnologijom pri računanju učinkovito i kritički
 Sposobnost primjene osnovnih elemenata matematičke pismenosti
 Sposobnost primjene znanja u praksi
 Sposobnost korištenja tehnologije

Uvod i motivacija
U uvodu ćemo učenike potaknuti da vježbaju mentalno računanje jer postoje studije koje
pokazuju da se mentalnom aritmetikom vježbaju pažnja i koncentracija te kreativno i logičko
razmišljanje.
Za brzo i efikasno računanje s decimalnim brojevima treba ponoviti jednostavna pravila

računanja.

Zaokruživanje decimalnih brojeva
Učenici će se prvo prisjetiti zaokruživanja brojeva na deseticu, stoticu i tisućicu koje se radi u 5.
razredu osnovne škole. Ta se tema neopravdano zanemaruje, iako ima veliku primjenu u ostalim
obrazovnim područjima, a može se povezati sa zaokruživanjem brojeva na značajne znamenke.
Zaokruživanje na decimale
Kroz interaktivne zadatke učenici će ponoviti i uvježbati zaokruživanje na zadani broj decimala.
Budući da se u zadatku stalno generiraju novi primjeri, učenici mogu samostalno odlučiti o broju
ponavljanja.
Učenici će dobiti uputu kako zaokruživati brojeve prilikom računanja vrijednosti brojevnog izraza
i rješavanja problemskih zadataka da ne bi došlo do velikih odstupanja od egzaktnog rezultata.
Zaokruživanje na značajne znamenke
Nakon definicije pojma značajnih znamenki učenici će kroz interaktivni zadatak otkriti kako se
decimalni broj zaokružuje na zadani broj značajnih znamenaka te opisati postupak. Svoje će
zaključke moći provjeriti i na 2D animaciji u kojoj je postupak opisan. Na nekoliko će zadataka
provjeriti usvojenost postupka.
Procjena
Ponekad je korisno i važno neki podatak znati otprilike, zaokružen na desetice ili možda stotinke
pa će kroz nekoliko interaktivnih zadataka učenici provjeriti svoje sposobnosti procjene i
aproksimacije nekih veličina. Isto je tako prilikom rješavanja zadataka i pri radu na džepnom

računalu važno imati osjećaj za red veličine podatka koji se traži pa će to isprobati na nekoliko
zadataka.
Rad na džepnom računalu
Jedna od kompetencija koje želimo razviti kod učenika je učinkovita uporaba tehnologije; ovdje
je konkretno riječ o džepnom računalu. Želimo da se učenici efikasno koriste džepnim
računalima pa je važno da upoznaju njihove mogućnosti, ali i nedostatke. Kroz primjer će vidjeti
kako unositi podatke kako bi izbjegli greške prilikom prepisivanja i zaokruživanja. Svoje će
vještine provjeriti kroz interaktivni zadatak, s brojem ponavljanja prilagođenom pojedincu.
Izborna tema
Učenici mogu dodatno istražiti kako džepno računalo računa s velikim brojevima, koliko
znamenaka pamti i kritički se odnositi prema radu na džepnom računalu.
Završetak
Na kraju ćete jedinice naći nekoliko zadataka s pomoću kojih učenici mogu provjeriti usvojenost
ishoda učenja.
Dodatni prijedlozi
Za učenike slabijeg predznanja u ovoj je jedinici predviđeno nekoliko interaktivnih ponavljajućih
zadataka izrađenih u GeoGebri. To su zadatci zaokruživanja na decimale i rad na džepnom
računalu.
Predlažemo pogledati zanimljiv videozapis o primjeni zaokruživanja na značajne znamenke

(engleski jezik) na poveznici: https://www.twig-world.com/film/rounding-snails-vs-rockets-
1682/.
Za računanje se u ovoj jedinici možete koristiti nekim od mrežnih znanstvenih računala,

primjerice https://calculatorpi.com/.

potrebe

1. Učenici mogu proučiti kako radi džepno računalo. Uočit će da računalo pamti 10
značajnih znamenaka i da moraju biti pažljivi pri računanju. Mogu istraživati i neke druge
karakteristike džepnog računala te otkrivati prednosti i nedostatke korištenja
tehnologije.
2. Više o povijesti računanja s pomoću tehnologije i radu na džepnom računalu može se

pronaći i na mrežnoj stranici http://electronics.howstuffworks.com/gadgets/other-
gadgets/calculator.htm.
3. Za darovite učenike predlažemo da džepno računalo iskoriste za istraživanje pravilnosti

i računanje konačnih zbrojeva, uobičajenih zadataka na dodatnoj nastavi.


gledanja videozapisa.
teškoćama učenja.

koristeći se uređajem). S obzirom na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu
kroz nastavnu jedinicu i označavanju količina na brojevnom pravcu. Ako se uz nastavnu jedinicu
planiraju preslike radnih materijala, one moraju biti uvećane. Ako se učenik školuje po
prilagođenom planu i programu, ne valja ustrajati u tome da učenik prođe kroza sve zadatke
koji su planirani nastavnom jedinicom, već valja napraviti odabir onih ključnih.


upotrijebiti jedan od ponuđenih fontova (promjerice Verdana ili Dyslexia), povećati razmak
riječi ili oznake istaknite podebljanjem tiska.



1.5. Apsolutna vrijednost realnoga broja
Ciljevi i zadaće
 Razumjeti pojam i svojstva apsolutne vrijednosti
 Uvježbati računanje s apsolutnom vrijednošću
 Razlikovati i procijeniti pogreške
 Računati apsolutnu vrijednost realnoga broja
 Povezati apsolutnu vrijednost s udaljenosti na brojevnom pravcu
 Koristiti apsolutnu vrijednost pri računu pogreške
 Usmena i pisana komunikacija
 Sposobnost kritike i samokritike
 Sposobnost generalizacije

Uvod i motivacija
Pojam se apsolutne vrijednosti uvodi kao prirodan način poimanja različitih životnih situacija u
kojima dolazi do odstupanja od neke vrijednosti. Cilj je uvodne ilustracije i primjera osvijestiti
prirodnu potrebu za uvođenjem neke pozitivne veličine kojom ćemo iskazati dobiveno
odstupanje bez obzira na to kakva je ono predznaka. Sljedeći je prirodni korak povezati pojam
apsolutne vrijednosti s udaljenošću na brojevnom pravcu.

Nakon poimanja apsolutne vrijednosti kao pozitivne veličine kojom mjerimo udaljenost ili
odstupanje pripremamo učenika za formalnu, algebarsku definiciju apsolutne vrijednosti.
Zadatkom povezivanja koristimo se kako bi učenik uočio da je apsolutna vrijednost pozitivnoga
realnoga broja jednaka samom broju, a apsolutna vrijednost negativnoga realnog broja jednaka
njegovu suprotnom broju, kako bi učenik shvatio znak "minus" u samoj definiciji, ono zbog čega
je ta definicija teško razumljiva većini učenika.
Poseban je naglasak na geometrijskoj predodžbi definicije apsolutne vrijednosti i njezinu

povezivanju s udaljenošću na brojevnom pravcu. Tako se kroz niz interaktivnih zadataka i
primjera, osim klasičnog računanja apsolutne vrijednosti realnoga broja, od učenika traži da
povezuje algebarski zapis apsolutne vrijednosti broja ili razlike brojeva s udaljenošću na
brojevnom pravcu. Time se doprinosi razvoju njihove usmene i pismene komunikacije. Na taj
se način učenike priprema za primjenu apsolutne vrijednosti te rješavanje jednadžbi i
nejednadžbi u četvrtom modulu.
Slijedi istraživački dio u kojem učenik interaktivno računa apsolutne vrijednosti za generirane
realne brojeve, promatra, uspoređuje i logički zaključuje što se dešava s izračunatim
vrijednostima. Na temelju nekoliko interaktivnih apleta učenik otkriva svojstva apsolutne
vrijednosti.
Završetak
Na kraju se jedinice primjenjuje apsolutna vrijednost u računu pogreške. Uvode se pojmovi
apsolutna pogreška i relativna pogreška koji se koriste prilikom mjerenja. Poznavanje je tih
pojmova neophodno u fizici, kemiji i sličnim znanostima gdje se često provode eksperimenti.
Učenici su naučili procijeniti i zaokruživati u jedinici 1.4., a u ovoj jedinici izračunati apsolutnu

vrijednost, što im omogućuje računanje i procjenjivanje točnosti rezultata mjerenja, odnosno
pojavu pogreške.
Kako bi se provjerilo razumijevanje novih pojmova, na kraju se od učenika traži da prodiskutiraju

u paru nekoliko navedenih izjava i na osnovi njih donesu neke zaključke o apsolutnoj i relativnoj
pogrešci – kada se koriste, koje su razlike i slično.
Za dodatne se primjere ili zanimljivosti može koristiti mrežnom stranicom

https://www.mathsisfun.com/measure/error-measurement.html
Dodatni prijedlozi
Ova je jedinica pogodna za praktičan rad učenika i pokuse. Kao uvod, ali i kasnije u primjeni,
mogu se provoditi razna mjerenja – od grafitne olovke ravnalom, veličine vlastita stopala, dlana
i slično te na temelju dobivenih rezultata i izračunate pogreške procijeniti stvarnu vrijednost
mjerene veličine. Isto se tako mogu koristiti različitim geografskim podatcima (npr. broj
stanovnika, duljine rijeka), a zatim ih zaokružiti na primjereni broj značajnih znamenki,
izračunati apsolutnu i relativnu pogrešku te objasniti ulogu svake od njih. Za vrijeme izvođenja
pokusa i analiziranja podataka nakon njega kod učenika se razvijaju komunikacijske vještine.
S obzirom na to da je u primjeni apsolutne vrijednosti stavljen naglasak na račun pogreške i

mjerenje, idealna je prilika da se provede interdisciplinarna suradnja s nastavnikom Fizike.
Organizacija zajedničkog sata u fizikalnom praktikumu ili laboratoriju omogućila bi učenicima
bolje razumijevanje pojmova apsolutne vrijednosti, zaokruživanja, procjene, mjernih jedinica s
jedne strane i razvoj vještina (neophodnih i u fizici i matematici) kao što su preciznost,
organiziranost i sistematičnost.

potrebe

1. Učenici koji žele više mogu otići na mrežnu stranicu predloženu u samoj jedinici:
https://web.math.pmf.unizg.hr/~singer/num_mat/num_mat1.pdf
2. Na ovoj će stranici pronaći nekoliko zanimljivih povijesnih primjera gdje je mala

pogreška vrlo utjecala na život ljudi. Učenike treba uputiti samo na poglavlje Greške i
primjeri na strani 18. Ostali sadržaji nisu primjereni njihovu uzrastu.

3. Zainteresirani učenici mogu napraviti malu prezentaciju pročitanog i pokušati pronaći
još neki sličan primjer iz stvarnog života.
4. Daroviti učenici mogu dokazati svojstva apsolutne vrijednosti.



kroz nastavnu jedinicu i označavanju količina na brojevnom pravcu te zadatka uparivanja izraza
s njegovim geometrijskim značenjem.


12 pt), upotrijebiti neki od ponuđenih fontova (primjerice Verdana ili Dyslexia), povećati razmak
riječi ili oznake (npr. │x│,) istaknite podebljanjem tiska.


na način da se sadržaj jedinice unaprijed najavi slikom ili natuknicom kao i svaka nova aktivnost

1.6. Primjena omjeri, razmjeri, postotci,
aritmetička sredina
Ciljevi i zadaće
 Definirati omjer, razmjer, postotak i aritmetičku sredinu
 Primijeniti svojstva računskih radnji pri računanju omjera, razmjera, postotka i
aritmetičke sredine
 Rješavati problemske situacije primjerenom metodom
 Računati omjer, razmjer, postotak i aritmetičku sredinu
 Primijeniti omjer, razmjer, postotak i aritmetičku sredinu pri rješavanju problemskih
situacija iz matematike, ostalih obrazovnih područja ili svakodnevnog života
 Sposobnost intuitivnog razmišljanja i zaključivanja
 Sposobnost sistematičnosti i postupnosti
 Sposobnost razumijevanja i primjene

Uvod i motivacija
Za razumijevanje pojma omjera i proporcionalnosti važno je razumijevanje multiplikativnih veza
i razlikovanje od aditivnih veza. Učenici trebaju razviti sposobnost razmišljanja o omjeru kao o
vezi dviju veličina, a ne kao o dvjema veličinama koje uspoređujemo.

Omjeri
Učenici će se prisjetiti pojma omjera koji su radili u osnovnoj školi i riješiti nekoliko zadataka.
Ponovit će pojam omjera istovrsnih veličina, kao i omjere raznovrsnih veličina. Podsjetit ćemo
ih na razna područja u kojima se omjeri koriste.
Sljedeći je pojam produženi omjer koji će također ponoviti kroz razne primjere.
Razmjeri
Kroz nekoliko će interaktivnih zadataka ponoviti pojam razmjera, odnosno jednakosti omjera.
Postotci
Kroz interaktivni će zadatak učenici sami, po potrebi, ponoviti i uvježbati kako se računa postotni
iznos, početni iznos ili postotak. Vizualizirat će pojam postotka kao razlomka s nazivnikom 100
uz pomoć modela kvadratne mreže 10 x 10. Interaktivnim zadatkom uređivanje poretka
uvježbat će grafički prikaz postotka na pravilnim mnogokutima. Slijede raznovrsni tipični zadatci
s postotcima. Zadatak s postotnim povećanjem i smanjivanjem objašnjen je i riješen u
videozapisu.
Aritmetička sredina
Učenici će se podsjetiti definicije aritmetičke sredine ili prosjeka i riješiti nekoliko jednostavnih
zadataka. U složenijim zadatcima treba paziti na razumijevanje pojma aritmetičke sredine.
Naprimjer, kod zadatka s biciklistom i zadanim prosječnim brzinama na dvjema različitim
dionicama učenici ukupnu prosječnu brzinu računaju kao njihov prosjek, ne pazeći na
udaljenosti koje biciklist prolazi.

Izborna tema
Učenici mogu istraživati proporcije ljudskog lika. Naprimjer, mogu računati omjer svoje visine i
udaljenosti pupka od poda. Isto tako, omjer duljine prsta i srednjeg članka prsta do vrha prsta.
Očekujemo da će uočiti zlatni omjer.
Nadalje mogu promatrati omjere u likovnoj umjetnosti, primjerice u djelima Pieta Mondriana.
Nastavno na temu postotci, učenici mogu proučiti pojam promila i njegovu primjenu u finoći
kovine, količini alkohola u krvi ili salinitetu vode.
Završetak
Na kraju će jedinice učenici na primjerima ponoviti osnovne pojmove.
Za učenike slabijeg predznanja u ovoj je jedinici predviđeno nekoliko interaktivnih ponavljajućih

zadataka izrađenih u GeoGebri. To su zadatci računanja postotnog iznosa, početnog iznosa i
postotka. Učenici ih mogu ponavljati dok ne uvježbaju račun i ne steknu sigurnost.
Dodatni prijedlozi
Korelacija s Likovnom umjetnošću: http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/proporcije.htm
U poglavlju o omjerima spominje se Pitagora i njegova škola. Učenici mogu istražiti povijest
matematike i pitagorejce.
Posjetite http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/Pitagorejci.htm.
Razne povijesne crtice mogu se pronaći i u knjizi F. M. Brückler Matematički dvoboji,

http://e.math.hr/dvoboji/index.html.
Nacionalni portal za učenje na daljinu Nikola Tesla
Teme: Omjeri, Razmjeri, Razmjernost, Obrnuta razmjernost

potrebe

1. U izbornoj temi o zlatnom rezu učenici mogu promatrati i mjeriti razne omjere u prirodi.
Mogu mjeriti i vlastito tijelo te uočavati omjere.
2. Za rad s darovitim učenicima predlažemo konstrukciju zlatnoga reza i njezin dokaz. Ako
znaju rješavati kvadratne jednadžbe, mogu doći i do prave vrijednosti zlatnoga broja.
3. Daroviti mogu dokazivati nejednakosti među sredinama s dvjema varijablama:

http://e.math.hr/agnejednakost/index.html.





kroz nastavnu jedinicu i odabira odgovora iz padajućih izbornika.
Za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije (primjerice kod učenika kod

kojih je utvrđena dječja govorna apraksija ili mucanje) nije potrebno prilagođavati nastavne
materijale ni pojednostavljivati zadatke. Više je važno voditi računa o načinu odgovaranja pred
drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi. Učenike koji govore netečno (mucanje)
ne valja izlagati da izlažu pred cijelim razredom.

upotrijebiti neki od predloženih fontova (primjerice Verdana ili Dyslexia), povećati razmak
riječi, oznake ili formule istaknite podebljanjem tiska.



Ciljevi i zadaće
 Istražiti i proširiti stečena znanja o skupovima i brojevima
 Uvježbati računanje u skupu realnih brojeva
 Primijeniti stečena znanja o realnim brojevima i apsolutnoj vrijednosti u Matematici i
drugim obrazovnim područjima
 Razlikovati skupove prirodnih, cijelih, racionalnih i realnih brojeva i njihova svojstva
 Istraživačke vještine
 Učenje iz vlastitih grešaka
Uvod i motivacija
Uvod u jedinicu započinjemo matematičkim zadatkom dopunjavanja magičnog kvadrata.
Magični su kvadrati pogodna dodatna tema za samostalni rad učenika jer pokrivaju široko
područje različitih interesa – od same matematike do umjetnosti i povijesti. Navodi se primjer
poznatoga Dürerova magičnog kvadrata koji u sebi skriva mnoga zanimljiva matematička
svojstva vezana uz brojeve te je pogodan za istraživački rad učenika. U samoj se jedinici
učenicima sugerira ideja za ovaj projekt i smjernice za njegovu izradu.

Nastavnici mogu pročitati predavanje autorice F. M. Brueckler Magični kvadrati i srodna im
bića, no ono se može preporučiti i učenicima.

Slijede interaktivni zadatci u kojima će učenici provjeriti, istražiti i proširiti svoje znanje o
skupovima (De Morganovi zakoni) i brojevima. Jedan je od takvih zadataka i zbrajanje niza
prirodnih brojeva korištenjem svojstava računskih radnji. Učenicima se sugerira korištenje
takozvane Gaussove dosjetke. Gaussova je dosjetka zanimljiva priča iz djetinjstva velikog
matematičara pa se često kao takva ispriča učenicima u ranijoj dobi. Mnogi učenici po tome
pamte način zbrajanja niza od n uzastopnih prirodnih brojeva. Kako je ovo predviđeno za
samostalni rad učenika, navedena je poveznica na kojoj učenici mogu saznati više o samom
Gaussu i njegovoj dosjetci ako već otprije ne znaju.
Mjerenje
Ova je tema proširenje računa pogreške iz jedinice 1.5., a važna je zbog primjene pojma
apsolutne vrijednosti, zaokruživanja brojeva i korelacije s Fizikom. Učenicima se predlaže
izvođenje pokusa gdje će kod obrade dobivenih rezultata primijeniti račun pogreške. Pritom se
učenici mogu koristiti poveznicom na štopericu.
Ako učenici nisu u mogućnosti izvesti pokus po skupinama, mogu koristiti interaktivni GeoGebra
aplet koji generira osam rezultata mjerenja u jednom eksperimentu.
Slijedi blok zadataka za samovrednovanje, korelacija s predmetom Glazbena umjetnost i

dodatna tema o verižnim razlomcima kroz koje će učenici procijeniti usvojenost ishoda učenja i
steći navedene generičke kompetencije.
Prijedlog 1
Različite su mogućnosti kroz koje učenici mogu samostalno stjecati nova znanja vezana uz
skupove i brojeve. Jedan je od načina da učenici izrade umnu mapu na kraju jedinice koristeći
neki od mrežnih alata, primjerice Coggle. Poglavlje o brojevima omogućuje širok pojam tema za
samostalno istraživanje. Takve su neke specijalne vrste brojeva: savršeni brojevi, parovi
prijateljskih brojeva, prosti brojevi i slično.

potrebe

Učenici koji se žele natjecati u znanju ili rješavati složenije zadatke velik izbor zadataka mogu
pronaći na: http://www.skoljka.org/.
Daroviti učenici mogu proučiti dodatnu temu o verižnim razlomcima. Za provjeru rezultata
mogu se koristiti kalkulatorom verižnih razlomaka. Ova se tema može proširiti i na verižne
razlomke iracionalnih brojeva.
Kao uvod i motivacija može poslužiti sljedeći videozapis: Infinite fractions and the most
irrational number.

s učenicima s teškoćama u razvoju.

uistinu valja koristiti (tablicom, šilom, čitačima ekrana itd.). U scenarijima valja odabirati one
popratiti usmeno ili predlošcima s kratkom uputom na što valja usmjeriti pozornost tijekom
tekst koji će ostali učenici slušati. Treba uzeti u obzir da će učenici s oštećenjem sluha imati
teškoća s razumijevanjem definicija i uputa zadataka, kao i učenici sa specifičnim teškoćama
učenja.

primjerice, posebno za uporabu digitalnih obrazovnih materijala kao i za pokretanje videozapisa.
Učenici s motoričkim teškoćama brže se umaraju i služe se uređajima u skladu s motoričkim
mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim teškoćama korisnik asistivne tehnologije, valja se

koristiti njome u cilju aktivnog sudjelovanja na nastavi (da učenik odgovori služeći se uređajem).
S obzirom na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu podršku pomoćnika u
nastavi, preporučuje se njegova pomoć pri uvećanju zaslona kod prolaženja kroz nastavnu
jedinicu i označavanju količina na brojevnom pravcu.

mucanje ili dječja govorna apraksija valja koristiti indvidualizirani pristup. Važno je voditi računa
o načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u grupi. Učenike koji
govore netečno (mucanje) ne valja izlagati da izlažu pred cijelim razredom.

upotrijebiti neki od ponuđenih fontova (primjerice Verdana ili Dyslexia), povećati razmak
riječi, oznake ili formule istaknite podebljanjem tiska.



Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih
ishoda
Ciljevi i zadaće
 Procijeniti ostvarenost ishoda učenja
 Primijeniti znanja o brojevima i skupovima
 Vrednovati svoj rad
 Razlikovati skupove prirodnih, cijelih, racionalnih, iracionalnih i realnih brojeva i njihova
svojstva
 Sposobnost samoprocjene
 Sposobnost upravljanja vremenom
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Brojevi formativna.

Osmišljena je u obliku interaktivnih zadataka s povratnim informacijama koje će pomoći učeniku
u samovrednovanju znanja i vještina te u svrhu praćenja vlastita napretka. Samovrednovanjem
i praćenjem potiče se samoregulacija procesa učenja, tj. učenik dobiva smjernice za daljnje
učenje na temelju vlastitih postignuća.
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda omogućuje procjenu različitih kognitivnih

razina postignuća – reprodukcija, primjena i rješavanje problema, daje učeniku povratnu
informaciju o točnosti rješenja koja je unio te o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog
modula.

Matematika
za 1. razred srednje škole
Modul 2: Potencije

Modul 2: Potencije

 Definirati potenciju s cjelobrojnim eksponentom
 Ovladati pravilima za računanje s potencijama i primjenjivati ih za izračunavanje brojevnih
i algebarskih izraza
 Računati s potencijama racionalne baze i cjelobrojnog eksponenta primjenjujući definiciju,
svojstva i tehnologiju
 Primijeniti potencije pri rješavanju problema iz matematike, ostalih obrazovnih područja ili
 Prepoznati vrijednost matematike u ostalim odgojno-obrazovnim područjima
 Sposobnost razmatranja, procjene i odabira najprikladnijeg i najučinkovitijeg pristupa
rješavanju problema
 Sposobnost samoprocjene i samovrednovanja
 Učinkovito i prikladno korištenje komunikacijskih i digitalnih alata u svrhu učenja

modula DOS-a
Potencije su modul koji nas polako uvodi u algebarske izraze i računanje s algebarskim izrazima.
Učenicima je sam pojam potencije dosta intuitivan jer su u osnovnoj školi učili potencije s bazom
10, a često se njima koriste i u Fizici i u Kemiji.
Zbog toga je u uvodu prve jedinice Pojam potencije potreba za skraćenim zapisom umnoška više
istih faktora iskazana na malo drugačiji način – geometrijskim pristupom s pomoću fraktala. U
nastavku učenici kroz niz interakcija otkrivaju, generaliziraju i dokazuju osnovna svojstva
potencija. Navode se i različita područja u kojima se pojavljuju potencije i u kojima se njima
koristi.
U drugoj jedinici Potencije s cjelobrojnim eksponentom definicija se potencije proširuje s

prirodnog eksponenta na cjelobrojni, a isto se tako nastoji na jedan način obrazložiti definicija
potencije s eksponentom 0 i 1. Drugo obrazloženje definicije potencije s eksponentom 0 je
Matematika 1 / Modul 2: Potencije

prirodnije koje proizlazi iz pravila za računanje s potencijama, što će se pokazati u sljedećoj
jedinici.
Treća i četvrta jedinica Računanje s potencijama jednakih baza i Računanje s potencijama

jednakih eksponenata jedinice su u kojima učenici uočavaju pravila za računanje s potencijama,
zatim provjeravaju uočeno, generaliziraju i primjenjuju u brojčanim i algebarskim izrazima.
Naglasak je na interaktivnim zadatcima kojima se uvježbavaju uočena pravila, korištenju
različitim zapisima te pravilnom redoslijedu računskih radnji. Također se uvodi pojam
koeficijenta uz potenciju.
Važna je primjena potencija znanstveni zapis bez kojeg se neke znanosti ne mogu ni zamisliti, a
potreba za znanstvenim zapisom pri zapisivanju velikih (ili jako malih) brojeva obrađena je u
petoj jedinici Znanstveni zapis realnog broja. Tu se još govori i o tome kako računati s brojevima
u znanstvenom zapisu. Pritom treba pažljivo procijeniti hoćemo li se koristiti tehnologijom ili ne.
Naglasak je na primjeni potencija pri korištenju mjernih jedinica u fizici, astronomiji i kemiji.
Istaknuta je i primjena interaktivnih zadataka kojima će učenici provjeriti svoje razumijevanje
pojma potencije, uvježbati računanje i primijeniti različita pravila, a s obzirom na mogućnost
ponavljanja zadataka iste vrste, učenici će moći vlastitim tempom rješavati zadatke.
Na kraju modula su Aktivnosti za samostalno učenje uz pomoć kojih će učenici moći samostalno
usvojiti neke dodatne sadržaje, procijeniti usvojenost sadržaja iz prethodnih jedinica kroz niz
interaktivnih zadataka.
Procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenici će naći nakon Aktivnosti za samostalno

učenje, na samom kraju modula. Pripremljeni su interaktivni zadatci za formativno vrednovanje.
Nakon povratne informacije učenici se mogu vratiti na ono područje koje nisu dovoljno usvojili.
pa žele proširiti svoje znanje te darovite učenike koji se žele i mogu baviti malo izazovnijim
temama.

GeoGebra


matematika/.

Kahoot
https://e-laboratorij.carnet.hr/kahoot-game-based-sustav-za-odgovaranje-i-kvizove/.
Crossword Labs
Coggle
Za izradu umnih mapa možete se koristiti alatom Coggle. Više o alatu Coggle možete pročitati

Pri realizaciji modula Potencije mogu vam pomoći i ovi sadržaji e-Škole scenarija poučavanja:
Čemu znanstveni zapis.
(Matematika, Matematika srednje učenici).
Matematička lektira: U knjizi Leonarda Mlodinowa Euklidov prozor proučavaju se pravilnosti u

matematici i trokutasti brojevi.

Poglavlje o eksponentima u istraživanju
https://dspace.sunyconnect.suny.edu/bitstream/handle/1951/62653/Hewson%2C%20Ashley
%20-%20Thesis.pdf?sequence=1&isAllowed=y.

Operativni plan
2. Potencije 9+1
2.1. Pojam potencije 1
2.2. Potencije s cjelobrojnim eksponentom 2
2.3. Računanje s potencijama jednakih baza 2
2.4. Računske s potencijama jednakih eksponenata 2
2.5. Znanstveni zapis realnoga broja 2

2.1. Pojam potencije
Ciljevi i zadaće
 Definirati potenciju s prirodnim eksponentom
 Primijeniti zapis realnoga broja u obliku potencije u rješavanju problema iz matematike i
 Interpretirati zapis realnoga broja u obliku potencije s prirodnim eksponentom
 Prevoditi uzastopno množenje realnih brojeva u zapis u obliku potencije s prirodnim
eksponentom

Uvod i motivacija
Uvodni je primjer jednostavni fraktal. Učenici će na nacrtanim slikama prebrojiti kvadrate,
odrediti duljine njihovih stranica i površine. Zaključit će koliko bi se kvadrata nalazilo na idućim
slikama te kolike bi bile duljine njihovih stranica i površine. Pritom će se kao odgovori pojaviti
umnošci jednakih faktora te će učenici uočiti kako su zapisi takvih umnožaka u slučaju većeg
broja faktora nepregledni i dugi te uvidjeti potrebu za jednostavnijim zapisima.

Nakon definicije potencije s prirodnim eksponentom većim od jedan učenici će rješavati
interaktivni ponavljajući zadatak i tako uvježbati zapis umnoška s jednakim faktorima u obliku
potencije. Potencija s eksponentom jedan definira se u idućoj jedinici.
U nastavku će učenici otkriti vezu među potencijama čije su baze suprotni brojevi. Najprije će
promotriti jedan riješeni primjer u kojem se pojavljuju konkretne potencije čije su baze suprotni
brojevi te konkretni eksponenti od kojih je jedan paran, a drugi neparan. Slijedi interaktivni
zadatak u GeoGebri u kojem učenici mogu mijenjati vrijednosti baze i eksponenta, promatrati i
uspoređivati vrijednosti odgovarajućih potencija i zaključiti na nizu sličnih primjera koje od njih
su jednake. Te će zaključke učenici generalizirati nepotpunom indukcijom te provjeriti u idućem
interaktivnom pitanju. Tek nakon toga slijedi formalni zapis pravila i njegov dokaz.
Učenici će zatim potencije primijeniti u različitim kontekstima.
Prvi je primjer određivanje broja podskupova zadanog skupa. Riješen je primjer za dvočlani i
tročlani skup; učenici će riješiti slučaj četveročlanog i peteročlanog skupa. Na osnovi tih primjera
učenici će generalizirajući nepotpunom indukcijom povezati broj podskupova i broj elemenata
skupa. Dokaz formule mogu pratiti u videozapisu.
Drugi je primjer složeni kamatni račun. Učenici će na konkretnom primjeru s konkretnom

kamatnom stopom računati iznose kamata, pripisivati ih glavnici, ponovno računati kamate i
tako dalje. Povezat će dobivene iznose sa zadanom kamatnom stopom i vremenom te otkriti
formulu složenoga kamatnog računa uz zadane podatke.
Na primjeru slanja e-poruka e-poštom učenici će uočiti kako brzo rastu vrijednosti potencije s
bazom većom od jedan.

Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će ponoviti definiciju potencije s prirodnim eksponentom i svojstvo
potencija čije su baze suprotni brojevi.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Potencije se pojavljuju u različitim kontekstima. Učenici mogu u skupinama istražiti neke od njih
i prezentirati ih ostalim učenicima. Naprimjer, poznatu legendu o izumitelju šaha, pokus s
presavijanjem papira, širenje neke vijesti i slično.

potrebe

Učenici mogu smisliti zadatke slične zadatku s e-porukama i e-poštom ili istražiti kamatne stope
na štednju u različitim bankama te napraviti matematičke modele za iznose štednje nakon n
godina. Vrijednosti štednje u različitim bankama mogu usporediti koristeći se proračunskim
tablicama, na primjer Excelom.
Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu o broju djelitelja. I u toj će temi učenici započeti
s konkretnim primjerima te na osnovi njih pretpostaviti kako se određuje broj djelitelja zadanoga
prirodnoga broja. Aktivnost je namijenjena darovitim učenicima, ali u početnim dijelovima
aktivnosti mogu sudjelovati i ostali učenici.

specifičnim teškoćama u učenju, uvijek treba imati na umu da oni predstavljaju heterogenu
skupinu i da odabir prilagodbi treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika.
Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se posvetiti pozornost uvećanju zaslona,

posebno kod zadataka u kojima se prikazuju zapisi s pomoću jednakih faktora. Definiciju
potencije, baze i eksponenta valja uvećati i staviti na vidljivo mjesto u učionici ili na zajednički
zaslon te učeniku na nju skretati pozornost. Kod trećeg zadatka, u kojem se očekuje pomicanje
klizača, važno je voditi računa o tome može li ga učenik izvesti samostalno ili mu je potrebna

pomoć pomoćnika/drugog učenika. Kod povezivanja umnoška s odgovarajućom potencijom
učeniku valja osigurati dulje vrijeme rješavanja jer se uvećanjem zaslona ne zahvaća cijeli
zadatak. U objašnjavanju 2. primjera, koji je dugačak, bilo bi dobro razdijeliti retke između
brojeva koji se uspoređuju (što se može učiniti u editoru uređaja te pritom prikazati na zaslonu).
Zadatke (8 –10) prije rješavanja treba povezati sa stvarnim životom, primjerima štednje iz
televizijskih reklama ili svakodnevnog slanja elektroničke pošte. Kod izračuna je potrebno
osigurati podršku pomoćnika. Zbog perceptivne zahtjevnosti drugog videozapisa, treba ga
ponovno pustiti.

diskalkulijom i jezičnim teškoćama) treba prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt), upotrijebiti
jedan od ponuđenih fontova (primjerice Verdana ili Dyslexia). Kod pojedinih zadataka (2.
primjer) savjetuje se povećati razmak između redova (u editoru uređaja) ili uvećati zaslon (2.
zadatak). S obzirom na to da često zaboravljaju matematičke postupke i samo gradivo, prije
nastavne jedinice treba ponoviti značenje izraza realni i prirodni broj. Djeci sa specifičnim
teškoćama učenja treba osigurati uporabu džepnog računala.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se koristiti vizualnu potporu tako da

se sadržaj jedinice unaprijed najavi slikama ili natuknicama (primjerice, uoči pokretanja
videozapisa pokazati sliku na kojoj piše videozapis). Preporučuje se povezati potencije s
interesima učenika, koji su često jako izraženi ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima se to
može. Primjerice, ako je učenik izrazito usmjeren na brojeve, može dobiti zadatak da na
internetu pronađe najčešće kamate za stambene kredite (uvod i poveznica s 8. zadatkom).

2.2. Potencije s cjelobrojnim eksponentom
Ciljevi i zadaće
 Definirati potenciju s cjelobrojnim eksponentom
 Otkriti potenciju s eksponentom 1, 0 i negativnim cjelobrojnim eksponentom
 Primijeniti definiciju potencije s cjelobrojnim eksponentom u računanju i rješavanju
problema
 Interpretirati potenciju s negativnim cjelobrojnim eksponentom
 Koristiti se definicijom potencije s eksponentom 0 pri računanju
 Izračunati vrijednost potencije racionalne baze s cjelobrojnim eksponentom
 Spremnost pronalaženja razloga da bi se potkrijepile tvrdnje drugoga

Uvod i motivacija
U uvodu će se učenici prisjetiti definicije potencije s prirodnim eksponentom kao zapisa
uzastopnog množenja jednakih faktora i mjernih jedinica koje su dane u obliku potencije s
prirodnim eksponentom. Zatim će među mjernim jedinicama sustava SI-ja uočiti mjerne jedinice
koje imaju negativne cjelobrojne eksponente. Postavlja se pitanje smisla, odnosno interpretacije
takve potencije. Neki će se učenici možda prisjetiti potencije broja 10 s negativnim cjelobrojnim
eksponentom koju su upoznali u osnovnoj školi. Ovdje treba postaviti pitanje hoćemo li na taj
način definirati i potencije proizvoljne baze.

Potencija s eksponentom 1 i 0
Učenici će, istražujući nizove potencija u interaktivnom zadatku u GeoGebri, otkriti potencije s
eksponentom 1 i 0. U nizovima se potencija eksponenti smanjuju za jedan, a vrijednost potencije
dijelimo bazom. Tako će učenici nakon potencije s eksponentom 2 prirodno doći do vrijednosti
potencije s eksponentom 1 i 0. Vrijednost baze mogu mijenjati i tako uočiti pravilnost na više
sličnih primjera. Tek nakon toga slijedi definicija potencije s eksponentom 1 i 0 i zadatak u kojem
će učenici primijeniti definiciju. Napominjemo da je izbjegnuto obrazloženje u kojem se
potencija s eksponentom 1 identificira s "umnoškom jednog faktora" jer takvo nešto ne postoji.
Povezivanje potencije s eksponentom 1 i 0 i računskih radnji s potencijama iste baze obradit će
se u sljedećoj jedinici.
Potencije s negativnim cjelobrojnim eksponentom
Učenici će, istražujući nizove potencija u interaktivnom zadatku u GeoGebri, otkriti potencije s
negativnim cjelobrojnim eksponentom. U nizovima se potencija eksponenti smanjuju za jedan,
a vrijednost potencije dijelimo bazom. Tako će učenici nakon potencije s eksponentom 0
prirodno doći do vrijednosti potencije s negativnim cjelobrojnim eksponentom. Vrijednost baze
mogu mijenjati i tako uočiti pravilnost na više sličnih primjera. Slijedi sličan primjer s bazom koja
je razlomak s brojnikom 1 i nakon toga razlomak s brojnikom različitim od 1. Učenici će doći do
sličnih zaključaka. Slijedi definicija potencije s negativnim cjelobrojnim eksponentom. Posebno
se razmatra slučaj baze koja je jednaka 0. Nakon toga će učenici riješiti niz interaktivnih zadataka
s potencijama cjelobrojnog eksponenta. Ističemo interaktivni ponavljajući zadatak u kojem
učenici mogu samostalno odrediti koliko im je vježbe potrebno.

Kao korelacija s Informatikom odabran je primjer prikaza decimalnih brojeva u bazi 10 i bazi 2 s
pomoću potencija s cjelobrojnim eksponentom.
Dodatna tema o zbroju kubova predviđena je za darovite učenike.
Na kraju je ove jedinice element procjene usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Završetak
Jedinica završava primjenom potencija u problemu određivanja vremena poluraspada pesticida
i preostale količine pesticida nakon nekoliko perioda poluraspada. Na kraju je sugestija za daljnje
istraživanje.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Aktivnosti otkrivanja potencije negativnog eksponenta mogu se provoditi kao suradnička

strategija slagalica. Ekspertni timovi mogu proučiti jedan od slučajeva: kad je baza prirodni broj,
kad je baza razlomak s nazivnikom 1 te kad je baza razlomak s nazivnikom različitim od 1.
Prijedlog 2
Učenici mogu koristiti mrežni pretvarač decimalnih brojeva u binarne ili heksadecimalne i
pronaći postupak pretvaranja.
http://www.mathsisfun.com/binary-decimal-hexadecimal-converter.html
Na mrežnoj stranici http://passyworldofmathematics.com/exponents-in-the-real-world/

možete pronaći dodatne ideje za primjenu potencija u svakodnevnim situacijama.

potrebe

1. Zainteresirani učenici mogu dublje istražiti teme o prikazu decimalnih brojeva u bazi 2
ili o vremenu poluraspada.

2. Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu o kockama i kvadru. Učenici će najprije
pogledati animaciju u kojoj se kocke dijele na kvadre koji se slažu jedan do drugog.
Povezujući duljine stranica, površine ploha i obujam kocki na početku animacije i kvadra
na kraju, učenici će otkriti formulu za zbroj kubova. U nastavku aktivnosti istom se
problemu pristupa na primjeru tablice množenja.

Za učenike s motoričkim teškoćama kroz cijelu jedinicu preporučuje se posvetiti pozornost
uvećanju zaslona, posebno slika (potencije u mjernim jedinicama). Kod izračuna treba na
zaslonu prikazati definicije kojim se učenik treba koristiti ili ih uvećati, ispisati i postaviti na
vidljivo mjesto. Kod svih zadataka treba učeniku osigurati podršku u skladu s motoričkim
sposobnostima i individualnim obilježjima samog učenika: smanjiti broj zadataka, računati uz
vodstvo učenika, rješavati zadatak zajednički s učenikom ili razlomke i decimalne brojeve u
zadatcima zamijeniti prirodnim brojevima. Primjerice, četvrti se zadatak može ispisati na papiru
kako bi bio pregledniji i u cijelosti vidljiv.

12 pt), upotrijebiti jedan od ponuđenih fontova (primjerice Verdana ili Dyslexia). Tijekom cijele
nastavne jedinice treba voditi računa o ponavljanju i pojednostavnjivanju uputa. Primjerice,
treba provjeriti je li učenik zapisao pravilnost kod 1. i 2. primjera. Kod pojedinih se zadataka (2.
primjer) savjetuje povećati razmak između redova (u editoru uređaja) ili uvećati zaslon odnosno
ispisati zadatak na papir (2. i 4. zadatak). Definicije treba prikazati na zaslonu za vrijeme
računanja. Učenike s diskalkulijom će biti potrebno podsjetiti na pravilnosti povezane s
razlomcima i decimalnim brojevima te omogućiti im uporabu džepnog računala. Preporučuje se
pojedine brojeve koje treba zapisati uz pomoć potencija zamijeniti manjim brojevima (npr. 6. i
7. zadatak). Tekst o pesticidima jezično je zahtijevan za učenike sa specifičnim teškoćama u
učenju; zbog toga ga je važno pojednostavniti (u editoru uređaja) ili proći zajednički s
učenikom.
Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se koristiti se vizualnom potporom

tako da se sadržaj jedinice unaprijed najavi slikama ili natuknicama. Učenik može i prije nastavne
jedinice dobiti zadatak da pripremi što više informacija o brojevnim sustavima koje koristimo u
svakodnevici. Ako se učenik dobro snalazi u zadatcima s potencijama, treba ga poticati da
pokaže izračun i drugim učenicima.

2.3. Računanje s potencijama jednakih baza
Ciljevi i zadaće
 Obrazložiti pravila za množenje, dijeljenje i potenciranje potencija jednakih baza
 Razlikovati potencije koje se mogu zbrajati od onih koje se ne mogu zbrajati
 Uvježbati računanje s potencijama jednakih baza koristeći pravila
 Navesti pravila za računanje s potencijama jednakih baza
 Navesti pravilo za potenciranje potencije
 Primijeniti pravila za računanje s potencijama jednakih baza i potenciranje potencija
 Sposobnost logičkog zaključivanja

Uvod i motivacija
U uvodnom je primjeru dana tablica s binarnim prefiksima i njihovim zanimljivim nazivima koji
se danas koriste za mjerne jedinice pri mjerenju memorije računala. Obrazloženo je zašto se
danas često koriste netočni prefiksi i nazivi, primjerice gigabajt za nešto što je ustvari gibibajt.
Kako bi učenici mogli jedinice usporediti i pretvarati ih iz jedne u drugu, moraju znati računati s
potencijama.

Množenje, dijeljenje i potenciranje potencija jednakih baza obradilo se na sljedeći način:
 kroz riješeni primjer učenici individualno uočavaju pravilo

 nakon toga interaktivno provjeravaju u GeoGebri jesu li dobro uočili pravilo
 zatim slijedi generalizacija i zapisivanje pravila te uvježbavanje korištenjem interaktivnih
zadataka.
Slijedi nekoliko napomena, odnosno obrazloženja pojmova koji su važni za razumijevanje

sadržaja ovog, ali i modula koji slijede:
 provjera usklađenosti definicije da je svaki broj na nultu jednak jedan s dijeljenjem

potencija jednakih baza
 redoslijed računskih radnji ako se pojavljuju sve tri gorespomenute računske radnje
 pojam koeficijenta uz potenciju, što će se često rabiti pri zbrajanju potencija te u sljedećem
modulu
 potencija kojoj je eksponent ponovno potencija.
Nakon toga se govori o zbrajanju potencija za koje nemamo univerzalno pravilo kao za ostale
računske radnje. Ideja je ilustrativno obrazložiti koje se potencije mogu zbrojiti ili oduzeti.
Kao zanimljivost naveden je veliki Fermatov teorem i činjenica da se za njegov dokaz čekalo više
od 350 godina.
Potencijama se često koristi u kombinatorici kod elementarnog prebrajanja. Kako kombinatorika

formalno nije dio redovnog programa u gimnazijama, blok kombinatornih zadataka namijenjen
je učenicima koji žele znati više. Međutim, zadatci su elementarni pa ih mogu rješavati svi
učenici.

Završetak
Završetak je sistematizacija naučenog, a dana je kao blok zadataka uparivanja – pravila i svojstva
računanja s potencijama jednakih baza.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Nakon što se zapišu pravila za računanje s potencijama jednakih baza i riješi nekoliko
interaktivnih zadataka, na kraju prvog sata učenici mogu vježbati računanje u paru tako da si
međusobno zadaju zadatke, ali ih u tome nekako treba voditi. Primjerice: dva zadatka za svaku
od triju računskih radnji posebno i dva u kojoj će se kombinirati računske radnje ili jedan u paru
zadaje rezultat, a drugi mora zapisati dvije (ili više) potencija koje množenjem, dijeljenjem ili
potenciranjem daju taj rezultat. To je zadatak otvorenog tipa i može se dogoditi da se kod nekih
učenika pojave racionalni eksponenti ili da neki učenici postave pitanje povezano s njima. Treba
biti oprezan jer, naravno, u tom trenutku nećemo definirati potenciju s racionalnim
eksponentom, ali možemo to iskoristiti za diskusiju, iskazivanje potrebe te malu motivaciju za
jedinicu u kojoj ćemo raditi s racionalnim eksponentima.
Prijedlog 2
Nakon što su učenici uvježbali osnovna pravila kroz interaktivne zadatke, na kraju drugog sata
predlažemo računanje s potencijama uz primjenu džepnog računala. Pritom je potrebno
provesti diskusiju o tome kada je primjerenije računati na džepnom računalu, a kada koristeći
se pravilima i zapisom u obliku potencije.

potrebe

1. Interesantne zadatke s višestrukim eksponentima na mrežnim stranicama:
http://nrich.maths.org/2023, http://nrich.maths.org/5873.
2. Za darovite učenike preporučujemo zadatak na mrežnoj stranici:

http://nrich.maths.org/847.

Kod svih učenika s teškoćama u razvoju i specifičnim teškoćama učenja nastavnu jedinicu treba
započeti povezivanjem teme mjernih jedinica za količinu podataka sa svakodnevnim životom
(npr. memorije pametnih telefona, računala).
Za učenike s motoričkim teškoćama kroz cijelu se jedinicu preporučuje posvetiti pozornost

uvećanju zaslona, posebno slika i primjera u kojima se nalaze izračuni. Ako se pokaže potrebnim,
učeniku je važno osigurati uporabu džepnog računala. Pravila za množenje i dijeljenje potencija
jednakih baza, odnosno za potenciranje potencije treba prikazivati na zajedničkom zaslonu za
vrijeme rješavanja određenih vrsta zadataka ili ih uvećati i postaviti na vidljivo mjesto u prostoru
učionice. Brojeve u petom zadatku treba pojednostavniti ili odabrati samo određene zadatke u
skladu s učenikovim individualnim obilježjima. Kod zadataka koje učenik rješava uvijek treba
voditi računa o osiguravanju produljenog vremena rješavanja.
Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju treba prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt),
upotrijebiti jedan od ponuđenih fontova (primjerice Verdana ili Dyslexia). Tijekom cijele
nastavne jedinice treba voditi računa o ponavljanju i pojednostavnjivanju uputa. Definicije
uvijek treba dodatno vizualno naglasiti i prikazivati na zaslonu za vrijeme računanja. Učenicima
s diskalkulijom treba omogućiti uporabu džepnog računala. Preporučuje se u pojedinim
zadatcima zadane brojeve zamijeniti manjim brojevima (npr. 5. zadatak). Tekstove „Na
početku...“, kao i tekst o redoslijedu računskih radnji, preporučuje se jezično pojednostavniti (u
editoru uređaja te potom prikazati učeniku) ili ih proći zajedno s učenikom (pojasniti ih).
Učenici s poremećajem iz spektra autizma, koji s lakoćom zapamćuju brojne informacije, mogu
za nastavni sat pripremiti podatke o najčešćim kapacitetima uređaja kojima se svakodnevno
koristimo. Kod videozapisa bi moglo doći do pogrešnog razumijevanja znoja (suza) zbog čega je
važno prije pripremiti učenika na sadržaj videozapisa, odnosno razgovarati o značenju kapljica.
Učenika treba ohrabrivati da kaže rezultat kod pojedinih zadataka ili prikaže izračun drugim
učenicima.

2.4. Računanje s potencijama jednakih baza
Ciljevi i zadaće
 Obrazložiti pravila za množenje i dijeljenje potencija jednakih eksponenata
 Uvježbati računanje s potencijama jednakih eksponenata
 Navesti pravila za računanje s potencijama jednakih eksponenata
 Primijeniti pravila za računanje s potencijama jednakih eksponenata
 Sposobnost uočavanja
 Sposobnost razlikovanja
 Sposobnost obrazlaganja

Uvod i motivacija
Uvodni je primjer ilustracija – karikatura koja se nadovezuje na uvodni primjer iz prethodne
jedinice, s obzirom na to da se također radi o računanju s potencijama, ali ovaj put o potencijama
istih eksponenata. Kao motiv se pojavljuju dvije potencije koje, da bismo ih mogli usporediti,
treba svesti na isti eksponent.

Slično kao i u prethodnoj jedinici nastoji se da učenik individualno, s pomoću riješenih i
interaktivnih primjera te zadataka u Geogebri uoči pravilo, a nakon toga pravilo generalizira,
zapisuje i uvježbava.
I tu se učeniku želi skrenuti pozornost na neke činjenice koje će mu biti korisne pri rješavanju
zadataka s potencijama općenito, a i kasnije kada se bude radilo s algebarskim izrazima ili
rješavalo eksponencijalne jednadžbe (u drugom razredu):
 različiti načini zapisivanja rješenja

 različiti načini rješavanja zadataka
 prikaz u nekoj određenoj bazi
 prikaz s nekim određenim eksponentom.
Kao važan segment primjene potencija u bloku korelacija navodi se primjer iz stvarnoga života
(sa stvarnim podatcima) razmnožavanje bakterije Escherichie coli. Ne očekuje se da učenik
koristi pojam funkcije, već da intuitivno s pomoću tablice u GeoGebri uoči pravilo ili zakonitost
po kojem se računa broj bakterija u ovisnosti o broju perioda udvostručivanja i broju sati od
početka promatranja.
Zadatci koji se koriste u ovoj, a i prethodnim jedinicama ovog modula, nisu jako složeni. Nastojali
smo se ograničiti na ono što stvarno treba i što bismo željeli da učenici dobro savladaju te im
treba za daljnje savladavanje gradiva. Stoga smo u bloku zadataka za one koji žele više dali
nekoliko složenijih zadataka, onih kod kojih učenik treba logički promišljati i primijeniti naučeno.
Završetak
U završnom se dijelu 2D animacijom rješava uvodni primjer. Nakon toga slijedi blok zadataka za
procjenu odgojno-obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
I ovdje se kao i u prethodnoj jedinici može koristiti rad u paru i međusobno zadavanje zadataka
prema uputama nastavnika.
Prijedlog 2
Učenicima se može predložiti da u četveročlanim skupinama izrade Kahoot kviz, koji će se

rješavati na početku ili na kraju jednog od sljedećih sati ili na satu uvježbavanja. Više o Kahoot
kvizovima možete pročitati na e-laboratoriju.

potrebe

Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeće aktivnosti:
1. Napraviti plakat na kojem će kreativno vizualizirati sva pravila za računanje s

potencijama.
2. Za darovite učenike predlažemo malo istraživanje i projektni zadatak o Armstrongovim
brojevima na mrežnoj stranici https://illuminations.nctm.org/Lesson.aspx?id=2166.

Kod svih učenika s teškoćama u razvoju i specifičnim teškoćama učenja nastavnu jedinicu valja
započeti podsjećanjem na vrijednosti gigabajta i gibibajta, odnosno njihovim povezivanjem s
iskustvima iz svakodnevnog života.
Za učenike s motoričkim teškoćama kroz cijelu jedinicu preporučuje se posvetiti pozornost

uvećanju zaslona, posebno slika i primjera u kojima se nalaze izračuni. Također im je važno
osigurati uporabu džepnog računala. U 2. i 3. primjeru nalaze se dugački izračuni koje se
savjetuje zamijeniti jednostavnijim zadatcima (umjesto 25 učeniku ponuditi zadatak s 23)
odnosno manjim brojevima. Uvijek se treba voditi individualnim obilježjima samog učenika.
Možda je kod pojedinih učenika s motoričkim teškoćama (zbog bržeg umaranja, teškoća vizualne
percepcije) jednostavnije odmah krenuti s primjenom pravila o množenju i dijeljenju potencija
jednakih eksponenata na sadržajno reprezentativnim, ali jednostavnijim primjerima. U sedmom
se zadatku ne preporučuje tražiti od učenika s motoričkim teškoćama da u što kraćem vremenu
pronađe parove. Isto je tako važno osigurati podršku učenicima kod svih zadataka koji

zahtijevaju motoričku izvedbu ili oslanjanje na pamćenje (7. i 8. zadatak) ili im za isto vrijeme
ponuditi zamjenski zadatak ili aktivnost. Sedmi je zadatak moguće primijeniti i tako da se
potencije ispišu na kartice jer je tada moguće fleksibilnije pristupiti zadatku.
nastavne jedinice treba voditi računa o ponavljanju i pojednostavljivanju uputa. Pravila o
množenju i dijeljenju potencija jednakih eksponenata treba prikazati na zaslonu za vrijeme
računanja. Učenicima s diskalkulijom treba omogućiti uporabu džepnog računala. Preporučuje
se u pojedinim zadatcima zadane brojeve zamijeniti manjim brojevima (npr. U 3.
zadatku). Sedmi zadatak (igra memory) zahtjevan je za učenike sa specifičnim teškoćama učenja
zbog čega bi im se unaprijed trebale prikazati neke kombinacije kako bi se usmjerili na uočavanje
jednakosti bez oslanjanja na pamćenje.
Učenici s poremećajem iz spektra autizma, koji s lakoćom zapamćuju brojne informacije, mogu
za nastavni sat pripremiti podatke o bakteriji Escherichia coli i prezentirati ih ostalim učenicima.
Treba voditi računa o mogućem zasićenju tijekom nastave i osigurati zamjenske aktivnosti koje
se preporučuje povezati s interesima učenika (kada je to moguće).

2.5. Znanstveni zapis realnoga broja
Ciljevi i zadaće
 Definirati znanstveni zapis realnoga broja
 Razlikovati decimalni i znanstveni zapis realnoga broja
 Računati s realnim brojevima u znanstvenom zapisu s tehnologijom i bez tehnologije
 Prevesti realni broj iz decimalnog u znanstveni zapis i obratno
 Računati s realnim brojevima u znanstvenom zapisu primjenjujući svojstva potencija
 Koristiti se tehnologijom pri računanju s realnim brojevima u znanstvenom zapisu
učinkovito i kritički
 Sposobnost kritičkog razmišljanja
 Sposobnost komunikacije

Uvod i motivacija
U uvodnom će se primjeru učenici susresti s velikim brojevima koje treba uspoređivati, što je
puno jednostavnije u znanstvenom zapisu. Nakon definicije naučit će razlikovati znanstveni od
decimalnog zapisa.

U videozapisu će vidjeti kako se decimalni zapis realnoga broja pretvara u znanstveni zapis,
pomicanjem decimalne točke ulijevo odnosno udesno. Kroz interaktivni će zadatak poredati
brojeve po veličini. Vježbat će i pretvaranje decimalnog zapisa u znanstveni i obratno.
Upoznat će i kako se džepnim računalom koristiti za znanstveni zapis te neke veličine u kemiji i
fizici zapisati i izračunati džepnim računalom.
Prilikom primjene znanstvenog zapisa u Matematici i ostalim obrazovnim sadržajima brojevi se

množe, dijele ili potenciraju pa će učenici uvježbati te radnje s realnim brojevima u znanstvenom
zapisu. Nakon toga slijedi nekoliko problemskih zadataka.
Završetak
Jedinica završava procjenom u kojoj će učenici s pomoću raznolikih zadataka provjeriti
usvojenost ishoda učenja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Na mrežnoj stranici https://nrich.maths.org/6349 učenici mogu ispitati svoje znanje o

brojevima u znanstvenom zapisu u realnom kontekstu.
Prijedlog 2
https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/5af54d34-
a236-43db-9610-74ddedf58287/Cemuznanstvenizapis.pdf

Prijedlog 3
Na mrežnoj stranici http://www.rapidtables.com/calc/math/scientific-notation-calculator.htm

učenici se mogu koristiti računalom za pretvaranje brojeva i računanje s brojevima u
znanstvenom zapisu.
Prijedlog 4
Učenici mogu proći i materijale povezane sa znanstvenim zapisom realnoga broja u Digitalnom
obrazovnom sadržaju Matematika 7 za 7. razred osnovne škole.

potrebe

Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeće:
1. U izbornoj temi o zlatnom rezu učenici mogu promatrati i mjeriti razne omjere u prirodi. Mogu
mjeriti i vlastito tijelo te uočavati omjere.
2. Za rad s darovitima predlažemo konstrukciju zlatnoga reza i njezin dokaz. Ako učenici znaju
rješavati kvadratne jednadžbe, mogu doći i do prave vrijednosti zlatnoga broja.
3. Daroviti mogu dokazivati nejednakosti među sredinama s dvije varijable:

http://e.math.hr/agnejednakost/index.html.

Za učenike s motoričkim teškoćama kroz cijelu se jedinicu preporučuje posvetiti pozornost
uvećanju zaslona, posebno dugačkih brojeva (udaljenosti među planetima), slika i primjera u
kojima se nalaze izračuni. Također im je važno osigurati uporabu džepnog računala. U 1. zadatku
preporučuje se odabrati nekoliko jednostavnijih brojeva koje učenik treba razvrstati ili isti
zadatak pripremiti u obliku kartica s jednostavnijim brojevima. Savjetuje se više puta ponoviti
animaciju o pretvaranju proizvoljnoga broja iz decimalnog u znanstveni zapis. Treba napraviti
odabir zadataka koji su ključni za ovu nastavnu jedinicu jer učenik s motoričkim teškoćama zbog
obilježja samih teškoća treba više vremena za rješavanje pojedinog zadatka (i uz podršku
pomoćnika), primjerice odabrati 2. zadatak, a 3. i 4. zadatak ako ostane dovoljno vremena.

nastavne jedinice treba voditi računa o ponavljanju i pojednostavnjivanju uputa. Pravila o
množenju i dijeljenju potencija jednakih eksponenata treba prikazati na zaslonu za vrijeme
računanja. Učenicima s diskalkulijom treba omogućiti uporabu džepnog računala i u ostalim
zadatcima (ne samo u zadatku u kojem je to predviđeno). Preporučuje se u pojedinim zadatcima
zadane brojeve zamijeniti manjim brojevima ili napraviti odabir onih ključnih zadataka koje
učenik s diskalkulijom treba riješiti. Posebnu pozornost treba posvetiti zadatcima riječima (npr.
10. i 11. zadatak) te ih jezično pojednostavniti i dodatno pojasniti učenicima s jezičnim
teškoćama.
Učenike s poremećajem iz spektra autizma, koji pokazuju interes za pojedine elemente koji se
pojavljuju u zadatcima, naprimjer, planeta, treba aktivnije uključiti u nastavu kada se ti zadatci
rješavaju. Učenici mogu podijeliti svoje znanje o obujmu pojedinoga planeta ili o njihovim
međusobnim udaljenostima. Ako se radi o vrlo izraženom interesu koji se može povezati s
nastavnom jedinicom, svakako se savjetuje učeniku s poremećajem iz spektra autizma osigurati
dio vremena za prezentaciju te teme.

Ciljevi i zadaće
 Primijeniti svojstva računanja s potencijama cjelobrojnog eksponenta
 Uvježbati računanje s potencijama cjelobrojnog eksponenta
 Rješavati problemske situacije iz matematike, ostalih obrazovnih područja i svakodnevnog
života koristeći potencije s cjelobrojnim eksponentom
 Primijeniti potencije pri rješavanju problemskih situacija iz matematike, ostalih obrazovnih
područja ili svakodnevnog života
Uvod i motivacija
Uvod u jedinicu započinjemo ponavljanjem pravila i svojstava računanja s potencijama. Učenici
će ponoviti svojstva u aktivnosti uparivanja.

Kroz razne interaktivne zadatke učenici će samostalno provjeriti, istražiti i proširiti svoje znanje
računa s potencijama, koristeći se pravilima i svojstvima. Malo je zahtjevniji zadatak zbrajanje

potencija u kojemu trebaju potencije svesti na istu bazu i eksponent te provesti zbrajanje i
rezultat prikazati u obliku potencije sa zadanom bazom.
Slijedi zadatak u kojemu trebaju po veličini poredati brojeve zadane u znanstvenom i u

decimalnom zapisu.
Znanstveni se zapis često koristi u astronomiji: izabran je zadatak pretvaranja udaljenosti

zadanih u kilometrima u udaljenost u svjetlosnim godinama.
Memory kartice sadrže parove brojeva u različitim zapisima s potencijama te ih je potrebno

prepoznati i upariti.
Aktivnost otkrivanja zadnje znamenke potencije baze 3 s prirodnim eksponentom te primjena

uočenog pravila na složenije zadatke može se provesti kao projekt.
Kao izborna tema ponuđeno je računanje zbroja potencija povezivanjem s geometrijskim

značenjem uz uputu. Nadalje, učenici mogu sami otkriti kako sličan zbroj predočiti i izračunati
koristeći geometrijsku interpretaciju problema.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Učenici mogu sami izraditi memory kartice za uvježbavanje računa s potencijama.

potrebe

Učenici koji žele znati više mogu se koristiti zanimljivim realističnim primjerima s mrežne
stranice https://www.nasa.gov/pdf/377674main_Black_Hole_Math.pdf.
Učenici koji se žele natjecati u znanju ili rješavati složenije zadatke velik izbor zadataka mogu
pronaći na:
http://www.skoljka.org/.
Daroviti učenici mogu rješavati probleme na https://www.ixl.com/math/algebra-1.

U provedbi aktivnosti za slobodno učenje preporučuje se primjenjivati smjernice o prilagodbi
okruženja, materijala ili sadržaja. Prilagodbe valja odabirati temeljem specifičnih obilježja
učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Moguće prilagodbe materijala i načina poučavanja:
 ponoviti ili pojednostavniti upute

 jezično prilagoditi složenije zadatke
 koristiti se vizualnom podrškom: ključne pojmove iz zadataka popratiti slikama i
ilustracijama, označiti bojom ili podebljati tisak
 razdijeliti podatke koji se ponavljaju u različite retke
 povećati razmak između redova
 formule, mjerne jedinice ili oznake uvećati i postaviti na vidljivo mjesto
 omogućiti uporabu džepnog računala
 voditi računa o primjerenosti prostornih uvjeta u odnosu na specifičnosti učenika
 omogućiti produljeno vrijeme rješavanja zadataka
 koristiti se različitim alatima koji olakšavaju učenje.
Ako učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama rabi asistivnu tehnologiju, valja je

integrirati i u aktivnosti za slobodno učenje.
Pojedini se postupci primjenjuju za određenu skupinu učenika s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama:
 povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika u cilju osiguravanja motiviranosti,

najaviti aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti (poremećaj iz spektra autizma)
 smanjiti zahtjeve za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti
u trenutcima zasićenosti, upotrijebiti podsjetnike (poremećaj pažnje)
 upotrijebiti font sans serif (ili Verdanu, Dyslexiu), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
pt), poravnati tekst na lijevu stranu – posebno kod dodatnih materijala (specifične
teškoće učenja)
 osigurati češće pauze tijekom rada, povezivati sadržaje s primjerima iz svakodnevnog
života (intelektualne teškoće)
 usmeno prezentirati zadatak, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati radne
materijale (motoričke teškoće)
 ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja u odnosu na izvor zvuka (oštećenje
sluha)
U osmišljavanju prilagodbi uvijek treba raditi timski i kontinuirano surađivati sa stručnim timom
škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Kod svih je učenika s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama važno osigurati njihovo aktivno sudjelovanje tijekom aktivnosti za slobodno učenje.
Ujedno se preporučuje ciljano organizirati učenje u skupinama gdje će učenik imati priliku
surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim članovima skupine).

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti znanja o brojevima i skupovima
 Primijeniti potencije pri rješavanju problemskih situacija iz matematike, ostalih obrazovnih
Prijedlog 1
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Potencije formativna.

u samovrednovanju znanja i vještina te radi praćenja vlastita napretka. Samovrednovanjem i
praćenjem potiče se samoregulacija procesa učenja, tj. učenik dobiva smjernice za daljnje

razina postignuća – reprodukcija, primjena i rješavanje problema daje učeniku povratnu
modula.

Matematika
Modul 3: Algebarski izrazi

,
Modul 3: Algebarski izrazi

 Izvesti formule za kvadrat i kub binoma, razliku kvadrata i kubova, zbroj kubova
 Rastavljati algebarske izraze na faktore
 Računati s algebarskim izrazima i razlomcima
 Primijeniti formule pri računanju s algebarskim izrazima
 Računati s algebarskim razlomcima
 Razviti upornost i preciznost u radu
 Sposobnost donošenja odluka
 Sposobnost kritike i samokritike
 Volja za uspjehom

modula DOS-a
U razradi sadržaja cijelog modula naglasak je na pisanju i čitanju matematičkog teksta i pojmova
primjenom varijabli i konstanti, odnosno algebarskim izraza.
U prvoj jedinici Algebarski izrazi učenici će zapisivati tekst matematičkim simbolima i obrnuto te
naučiti razlikovati algebarske izraze i dijelove algebarskih izraza, kao i njihove nazive. Povezat će
razna područja matematike u kojima se upotrebljavaju algebarski izrazi.
U drugoj jedinici Vrijednost algebarskog izraza ukazuje se na razliku između vrijednosti

brojevnog i algebarskog izraza. Važno je da učenici usvoje da brojevni izraz ima samo jednu
vrijednost, dok algebarski izraz može poprimiti gotovo bilo koju vrijednost, ovisno o tome koje
brojeve uvrštavamo umjesto varijabli. To će uvidjeti računajući vrijednosti za razne brojeve.
Treća jedinica Računske radnje s polinomima obrađuje zbrajanje i množenje algebarskih izraza.
Kod zbrajanja je važno naglasiti da se mogu zbrajati samo istoimeni članovi. Općenito se pri
računanju primjenjuju ista svojstva kao pri računanju s realnim brojevima.
Matematika 1 / Modul 3: Algebarski izrazi

U četvrtoj i petoj jedinici Kvadrat i kub binoma i Razlika kvadrata, zbroj i razlika kubova uvode se
formule za kvadrat i kub binoma, zbroj kubova te razliku kvadrata i kubova. Te se formule
uvježbavaju kroz razne zadatke, a važno ih je usvojiti kako bismo pojednostavnili i ubrzali
računanje s algebarskim izrazima. Važno je da učenici prepoznaju i raspisane oblike tih formula
da mogu jednostavno provesti obrnuti postupak, tj. faktorizaciju.
Šesta jedinica Faktorizacija posvećena je faktorizaciji algebarskih izraza. To je zahtjevna tema za

mnoge učenike, pogotovo u složenijim zadatcima. Zato ju je važno postupno uvesti u
jednostavnim zadatcima, ustrajati u analizi danoga izraza i uočavanju pravilnosti koja će
omogućiti rastav na faktore.
U sedmoj jedinici Racionalni algebarski izrazi. Skraćivanje, množenje i dijeljenje algebarskih

razlomaka uvode se racionalni algebarski izrazi. Važno je učenicima pokazati vezu s racionalnim
brojevima kako bi ista pravila znali primjenjivati pri množenju i dijeljenju algebarskih razlomaka,
a pogotovo pri zbrajanju algebarskih razlomaka koje se uvodi u osmoj jedinici Zbrajanje i
oduzimanje algebarskih razlomaka. Tu također treba biti strpljiv i pažljiv te ustrajati u
postupnosti pri nalaženju najmanjega zajedničkog višekratnika/nazivnika i izraza kojima
razlomke proširujemo. Tu dolazi do izražaja usvojenost faktorizacije.
Deveta jedinica Računanje s algebarskim razlomcima objedinjuje računske radnje iz dviju

prijašnjih jedinica te se na raznim zadatcima uvježbava računanje s algebarskim razlomcima.
Daju se primjeri primjene algebarskih razlomaka u fizici i ostalim matematičkim područjima.
Na kraju su modula Aktivnosti za samostalno učenje s pomoću kojih će učenici moći samostalno
usvojiti neke dodatne sadržaje, procijeniti usvojenost sadržaja iz prethodnih jedinica na nizu

su interaktivni zadatci za formativno vrednovanje. Nakon povratne informacije učenici se mogu

GeoGebra


matematika/.
Kahoot
Crossword Labs
Coggle

Pri realizaciji modula Algebarski izrazi mogu vam pomoći i ovi sadržaji e-Škole scenarija
poučavanja:
Veni, Vidi, Vici…algebru.
(Matematika, Matematika srednje učenici). S modulom Algebarski izrazi povezane su lekcije iz
Teme
Matematička lektira: Tahan, Malba. 2003. Čovjek koji je brojio. Izvori. Zagreb.

http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/%C4%8COT02.pdf
http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/JAK24.pdf

Operativni plan
3. Algebarski 18 + 1
izrazi
3.1. Algebarski izrazi 1
3.2. Vrijednost algebarskog izraza 1
3.3. Računske radnji s polinomima 2
3.4. Kvadrat i kub binoma 2
3.5. Razlika kvadrata, zbroj i razlika kubova 2
3.6. Faktorizacija 3
3.7.Racionalni algebarski izrazi. Skraćivanje, množenje i 2
dijeljenje algebarskih razlomaka
3.8.Zbrajanje i oduzimanje algebarskih razlomaka 2
3.9. Računanje s algebarskim razlomcima 2

3.1. Algebarski izrazi
Ciljevi i zadaće
 Naučiti i koristiti pojmove povezane uz algebarski izraz kao što su varijabla, konstanta,
koeficijent, istoimeni članovi
 Naučiti vrste algebarskih izraza i njihove nazive
 Prevesti matematički tekst ili dijagram u algebarski izraz i obrnuto
 Razlikovati algebarske izraze prema vrsti i broju članova
 Sposobnost čitanja i razumijevanja matematičkog teksta

Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja jedinice
Uvod i motivacija
U uvodnom je dijelu odlomak, točnije zadatak iz knjige Malbe Tahana (2003) Čovjek koji je brojio,
Izvori, Zagreb.
U zadatku se vidi kako su se nekad zadatci zadavali i rješavali upotrebljavajući samo tekst. Isto
tako dan je i algebarski pristup rješavanju problema primjenom varijable x. Kao zanimljivost
ističe se povijesna činjenica o nastanku naziva algebra.

U razradi sadržaja naglasak je na zapisivanju matematičkog teksta i pojmova primjenom varijabli
i konstanti, odnosno algebarskih izraza, što je vrlo često učenicima problem. Kako bismo olakšali
kasnije rješavanje problemskih zadataka kod jednadžbi, nastojali smo dati nekoliko primjera i
interaktivnih zadataka na kojima učenici to mogu uvježbati. Isto tako koristeći se geometrijskim
likovima i njihovom površinom ili opsegom učenici mogu lakše predočiti neke algebarske izraze
i pronaći njihovu svrhu.
Učenici će naučiti razlikovati algebarske izraze i dijelove algebarskih izraza, kao i njihove nazive,
što će poslužiti kao priprema za jedinice koje slijede.
Završetak
Na kraju će učenici još jednom kroz Phet simulaciju uvježbati nove pojmove i njihovo značenje
te kroz igru provjeriti jesu li dobro svladali sadržaj jedinice.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Učenici mogu suradnički (u paru) vježbati zapisivanje algebarskog izraza zadana riječima i
obratno.

Prijedlog 2
Učenicima se može kao matematička lektira dati spomenuta knjiga Čovjek koji je brojio, a nakon
čitanja mogu u grupama prezentirati dijelove, odnosno neke zadatke u obliku glume-skeča,
plakata i sl.
Prijedlog 3
Domaća zadaća može biti izrada geometrijskoga ili nekoga originalnog prikaza poznatih
matematičkih, fizičkih i kemijskih formula.

potrebe

1. Dobro je učenicima zadati kao mali projekt da istraže i prikažu povijesni razvoj algebre
i zapisivanja matematičkog teksta.
2. Za darovite učenike predlažemo logičke zadatke u kojima ima puno matematičkog
teksta. Mogu ih naći na mrežnoj stranici http://www.skoljka.org/.
Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržajiza rad

s učenicima koji imaju teškoće u razvoju
Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju ili učenicima sa
specifičnim teškoćama učenja, treba imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu
Opće su smjernice o prilagodbi okruženja, materijala i slično za svaku podskupinu učenika u
razvoju i učenika sa specifičnim teškoćama učenja prikazane u početnim jedinicama svakog
modula.
Neposredno prije ove nastavne jedinice preporučuje se učenicima s teškoćama savjetovati da

ponove algebarske izraze (iz 1. modula Matematika 8 ili iz 2. modula Matematika 1).
Učenicima s jezičnim teškoćama, ali i drugim učenicima koji imaju nedostatne jezične
sposobnosti, treba najaviti uvodni primjer kao tekst iz povijesti u kojem se pojavljuju strana

imena (Salim, Beremiz...) te im po potrebi razjasniti nepoznate riječi (npr. draguljar,
algebarski).
Kako bi se lakše usvojili novi pojmovi, važno ih je povezati s primjerom na prvoj ilustraciji i
vizualno istaknuti:
3x (x+2) =
X = opći broj ili varijabla
3, 2 = konstante
(), + = simboli
Isto se odnosi i na članove algebarskog izraza (konstanta + varijabilni dio), koji su u nastavnoj
jedinici vizualno dobro uočljivi i naglašeni.
U pojedinim zadatcima nedostaju razmaci između algebarskih izraza (posebno u 4. primjeru) o

čemu valja voditi računa kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja. Treba naglašavati ključne
pojmove (npr. binom, trinom...) i po potrebi ih izdvojiti/postaviti u prostor učionice da učenicima
budu dostupni i vidljivi sve vrijeme.
U tekstu postoje složenije rečenice (s umetnutim dijelovima) koje učenicima s jezičnim

teškoćama, ali i učenicima s motoričkim teškoćama treba dodatno usmeno pojasniti (npr. Kroz
povijest je matematika kao znanost...).
Učenicima s motoričkim teškoćama treba osigurati podršku pomoćnika u nastavi pri rješavanju
prvog zadatka (povlačenje zapisa), trećeg zadatka (upisivanje odgovora), četvrtog zadatka
(odabir odgovora), te 10. i 11. zadatka. Također je važno voditi računa o uvećanju ponuđenih
odgovora u drugom zadatku. Ako su kod učenika primijećeni znakovi umora, posebno kod
učenika s motoričkim teškoćama, preporučuje se od svake skupine zadataka odabrati dva
jednostavnija zadatka koja učenik treba riješiti, npr. u drugom zadatku b) i c). Isti je savjet
primjenjiv kod učenika s diskalkulijom. Zadatak u kojem se zahtijeva crtanje (5.) vjerojatno neće
biti primjeren za učenike s motoričkim teškoćama.
Savjetuje se da se zajednički s učenicima s teškoćama prođe kroz način rješavanja 10. zadatka.
Učenicima s teškoćama treba osigurati usmene upute koje će im pomoći da razumiju igru na
kraju nastavne jedinice (Poigrajmo se...).
S obzirom na to da se 4. zadatak na određeni način vizualno stapa s preostalim dijelom zadatka,

preporučuje se izdvajanje zadatka iz cjeline (u editoru uređaja) ili dodatno vođenje odnosno
uputa za učenike koji imaju teškoće s vizualnom obradom.

3.2. Vrijednost algebarskog izraza
Ciljevi i zadaće
 Naučiti razliku između algebarskog i brojevnog izraza
 Naučiti što znači zamijeniti varijablu brojem
 Naučiti ispuniti tablicu vrijednosti algebarskog izraza
 Razlikovati algebarski izraz od brojevnog izraza
 Izračunati vrijednost algebarskog izraza
 učinkovitost
 upornost
 preciznost

Uvod i motivacija
U uvodnom se dijelu učenici mogu zabaviti slušanjem glasanja zrikavca i procijeniti temperaturu
zraka prema broju glasanja u minuti. U primjeru je riječima obrazložen način u vidu neke vrste
algoritma kako procijeniti temperaturu u ovisnosti o broju glasanja (n). Razlog je taj što na tom
primjeru možemo učenicima objasniti potrebu za zapisivanjem jednog takva algoritma ili
postupka, u vidu algebarskog izraza.

Kao i u uvodnom primjeru u nastavku se nastoji objasniti što znači izračunati vrijednost
algebarskog izraza i koja je osnovna razlika između algebarskoga i brojevnog izraza. Kroz
nekoliko će zadataka učenici uočiti da brojevni izraz ima samo jednu brojevnu vrijednost.
Algebarski izraz za svaku zamjenu varijabli postaje brojevni i ima brojevnu vrijednost, što znači
da ih može imati više pa i beskonačno.
Možda malo neuobičajeno, ali naglasili smo i pojam tablice vrijednosti. Kad se učenici susreću s
funkcijama, na neki se način podrazumijeva da se njima znaju koristiti i, pored toliko novih i
teških pojmova povezanih s funkcijama, taj se dio zanemari. No iz iskustva znamo da velik broj
učenika ne razumije pojam tablice vrijednosti.
Tu smo dodali uočavanje pravilnosti i poopćavanje za one koji žele neki dodatni izazov ili su prije
drugih svladali predviđeni sadržaj.
Završetak
Za završetak je predviđen problemski zadatak koji u sebi objedinjuje sve iz ove i ponešto iz
prethodne jedinice. Sadržava preoblikovanje zadatka iz teksta u geometrijski i algebarski prikaz
te računanje vrijednosti algebarskog izraza za različite dimenzije slika.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenike možemo podijeliti u skupine u okviru kojih će smišljati ili tražiti zanimljive algoritme, a
mogu i neka pravila kojima se otkrivaju zagonetke, brojevi, šifre i slično.
Skupine se nakon toga zamijene i zapisuju pravilo simbolima, uvrštavaju određene brojeve i
rješavaju problem.

potrebe

1. Izradu kviza i/ili križaljke na temu algebarskih i brojevnih izraza, smišljanje igre na temu
pogodi broj.

Tema glasanja zrikavaca odličan je način da se započne nastavna jedinica. Pritom je važno dati
priliku i učenicima s teškoćama da komentiraju vlastita iskustva. Učenicima s poremećajem iz
spektra autizma treba najaviti temu prvog videozapisa, posebno ako su preosjetljivi na zvukove.
Razliku između pojmova algebarski izraz i brojevni izraz treba protumačiti na

primjerima. Ključne pojmove u ovoj nastavnoj jedinici treba sažeti na kraju i na njih skrenuti
pozornost učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju te učenicima s motoričkim teškoćama
(npr. algebarski izraz, brojevni izraz, vrijednost algebarskog izraza). Učenike s teškoćama važno
je usmjeravati na uporabu pojmovnika koji će im pomoći da se podsjete značenja pojedinih
pojmova ili samog nazivlja.
Preporučuje se napraviti odabir zadataka za učenike s motoričkim teškoćama (više zadataka kao
što je prvi zadatak) ili osigurati podršku pomoćnika u nastavi u zadatcima koji zahtijevaju izračun
(drugi i treći zadatak) i povlačenje odgovora (šesti zadatak). Kod izrade tablice vrijednosti učenik
s motoričkim teškoćama može drugomu učeniku čitati vrijednosti koje se unose u tablicu te tako
sudjelovati u samom zadatku.
Unutar drugoga i trećeg zadataka poželjno je izdvojiti 3 zadatka koje učenik s motoričkim
teškoćama ili učenik s diskalkulijom treba riješiti.
Učenik s poremećajem iz spektra autizma koji se spretno snalazi u matematici može dobiti
zadatak da prije nastave pripremi mozgalicu za ostale učenike (pretražujući internet ili s pomoću
literature koju mu osigura nastavnik).
Zadatak s okvirima za fotografije treba popratiti crtežima ili izrezanim dijelovima papira kako bi
se što više približili svim učenicima koji imaju teškoće razumijevanja matematičkog jezika.
Rješavanje se toga zadatka može organizirati u malim skupinama s jasnim uputama za sve
učenike.

3.3. Računske radnje s polinomima
Ciljevi i zadaće
 Naučiti računati s algebarskim izrazima
 Prikazati alg. Izraze koristeći površinu pravokutnika
 Naučiti dijeliti polinome
 Zbrojiti, oduzeti i pomnožiti algebarske izraze koristeći svojstva računanja s realnim
brojevima i potencijama
 Geometrijski interpretirati množenje jednostavnih algebarskih izraza
 Sposobnost razrade
 Sposobnost kombiniranja
 Sposobnost uspoređivanja

Uvod i motivacija
Kako je ova nastavna jedinica prirodan slijed i nastavak prethodnih dviju u kojima se vrši
priprema kako bi se moglo računati s algebarskim izrazima, posebice s polinomima jedne
varijable, nije bilo potrebe za nekom posebnom motivacijom. Zapravo počinjemo s fotografijom
raznih formula i kao motivaciju ističemo tu potrebu za računanjem s algebarskim izrazima jer se
njima koristimo pri izvodima ili dokazima raznih formula.

Kao i prije, i ovdje je naglasak na usporedbi algebarskoga i brojevnog izraza. Kako je svaki
algebarski izraz i brojevni za neku zamjenu varijabli, naglašavamo i pokazujemo da sva svojstva
pri računanju s brojevima vrijede i pri računanju s algebarskim izrazima.
Pritom smo radi zornosti primjenjivali geometrijsku interpretaciju algebarskih izraza i nekih
računskih radnji s njima, s pomoću površine pravokutnika.
Posebno su istaknuta svojstva komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti. Nastojali smo da

do svojstva distributivnosti, kako bi bilo što jasnije, učenici sami dođu koristeći se geometrijskom
interpretacijom.
Putem interaktivnih primjera i zadataka učenici usvajaju pravila i svojstva računanja. S pomoću
2D animacija pojašnjuje se na primjeru primjena svojstva distributivnosti, množenje članova
„svaki sa svakim“.
Posebno smo se osvrnuli i definirali polinome s jednom varijablom. Tu je „prirodno“ mjesto na

kojem se o tome može govoriti, a ono posebno se „prirodno“ nameće jest pitanje dijeljenja
algebarskih izraza. No nismo htjeli preduboko ulaziti ni u teoriju ni u zadatke. Postupak smo
dijeljenja, kao što je uobičajeno, usporedili s pismenim dijeljenjem brojeva i to služeći se
videoprezentacijom.
Završetak
Na kraju se učenicima zadaje da istraže kako izračunati zbroj koeficijenata polinoma s pomoću
vrijednosti polinoma. Kao motivacija se postavlja problem u kojem se traži zbroj koeficijenata
polinoma napisana u obliku umnoška koji nije moguće izračunati.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenicima se može zadati da s pomoću površine pravokutnika prikažu razne algebarske izraze
ili da u parovima smišljaju geometrijske prikaze i algebarske izraze. Zatim zapisuju; oni koji su
smišljali algebarski prikaz interpretiraju ga geometrijski, a oni koji su imali geometrijski prikaz
zapisuju algebarski izraz.

potrebe

1. Darovitim se učenicima može dati da napišu opći prikaz ili definiciju polinoma n-tog
stupnja i niz zadataka povezanih s djeljivošću polinoma.

Neposredno prije rješavanja prvog primjera preporučuje se podsjetiti učenike s teškoćama na
pojmove kojima označujemo svojstva zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. Tekst
navedenog primjera zasićen je dugačkim brojevnim izrazima zbog čega bi bilo dobro razdijeliti
retke između tvrdnji (u editoru uređaja) ili učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju skrenuti
pozornost na brojevne izraze i protumačiti im svojstva. Savjetuje se pojednostavnjivanje i/ili
ispisivanje šestoga zadatka kako bi učenicima s teškoćama bio pregledniji.
Ključne je pojmove i pripadajuće algebarske izraze važno vizualno istaknuti (npr. komutativnost
množenja i zbrajanja…) u editoru uređaja ili ih ispisati i postaviti na vidljivo mjesto u učionici.
Učenicima s motoričkim teškoćama treba pomoći (objašnjavajući, skicirajući) u geometrijskoj

interpretaciji te ako se isti zadatci i nadalje pokažu zahtjevnima, treba smanjiti broj zadataka
toga tipa. Pri pojednostavnjenju algebarskih izraza za učenike s motoričkim teškoćama i za
učenike s diskalkulijom treba odabrati nekoliko jednostavnijih zadataka (npr. 4. zadatak). Učenici
s diskalkulijom lakše će se snalaziti u zadatcima kao što je 7. zadatak i važno je postići ravnotežu
kombinirajući ih s njima zahtjevnijim zadatcima koji zahtijevaju računanje i zadatcima koji
podrazumijevanju poznavanje teorije (npr. treba kao pauzu među njima zahtjevnije zadatke
ubaciti zadatke kao što je 7. zadatak).

Treba voditi računa da se učenicima s jezičnim teškoćama pojednostavne upute, na primjer
objasniti im što se podrazumijeva pod pojmom izračunajte ili im pojednostavniti/pojasniti tekst
koji se nalazi u 14. primjeru. Brojni pojmovi u tekstu nisu vizualno naglašeni (npr. najveća
potencija, polinom s varijablom x) te je važno na njih skrenuti pozornost učenicima sa
specifičnim teškoćama u učenju.
Animaciju koja prikazuje svojstvo distributivnosti i videozapis (13. primjer) treba ponoviti više
puta, posebno učenicima s motoričkim teškoćama. U svim zadatcima koji zahtijevaju motoričku
aktivnost (npr. povlačenje odgovora ili pisanje) treba voditi računa o tome je li učeniku s
motoričkim teškoćama osiguran primjeren stupanj podrške. Uvijek je važnije odabrati
reprezentativni dio nastavne jedinice nego ustrajati u tome da učenik koji se brže umara ili
kojemu je potrebno više vremena za rješavanje zadataka riješi sve ponuđene zadatke.

3.4. Kvadrat i kub binoma
Ciljevi i zadaće
 Otkriti formule za kvadrat i kub binoma
 Dokazati formule za kvadrat i kub binoma
 Primijeniti znanje o računanju s potencijama i algebarskim izrazima
 Provesti kvadriranje i kubiranje binoma koristeći formule
 Zapisati višečlani algebarski izraz kao kvadrat i kub binoma koristeći formule
 Primijeniti formulu za kvadrat i kub binoma pri računanju s algebarskim izrazima

Uvod i motivacija
U uvodnom se dijelu daje primjer kvadrata zbroja dvaju cijelih brojeva koji se jednostavno
izračuna. Sljedeći je primjer kvadrat zbroja iracionalnoga i cijeloga broja te se očekuje da će
učenicima zatrebati formula. Osim toga geometrijskom se interpretacijom kvadrata zbroja 2 +
5 može uočiti da kvadrat zbroja nije jednak zbroju kvadrata.

Nakon što se formula za kvadrat zbroja dokaže algebarski, učenici će u interakciji sami provesti
geometrijsku interpretaciju formule preko površine likova. Nakon nekoliko jednostavnih
zadataka za uvježbavanje formule za kvadrat zbroja slijedi formula za kvadrat razlike. Učenici će
sami provesti praktičnu vježbu kojom će presložiti kvadrate i pravokutnike za geometrijsku
interpretaciju formule za kvadrat razlike. Ta je vježba malo složenija jer se površine oduzimaju
te će neki učenici trebati pomoć nastavnika. Nakon toga slijedi algebarski dokaz formule. Dokaz
se može provesti i uvrštavanjem –b u formulu za kvadrat zbroja. Slijedi nekoliko zadataka za
uvježbavanje i za praktičnu primjenu formule.
Nadalje se očekuje da će učenici prepoznati raspisani izraz te ga zapisati kao kvadrat binoma,
odnosno faktorizirati tročlani izraz. Kroz interaktivni zadatak učenici mogu ponoviti faktorizaciju
onoliko puta koliko žele.
Sljedeća je tema kub binoma. Nakon animacije koja interpretira formulu za kub zbroja s pomoću
obujma kvadra slijedi algebarski dokaz formule. Nakon nekoliko zadataka za uvježbavanje
formule uvodi se formula za kub razlike. Slijedi nekoliko zadataka s praktičnom upotrebom
formula za kub binoma.
Završetak
Na kraju se utvrđuju formule i nazivi, a učenici će samostalno, kroz procjenu, provjeriti
usvojenost ishoda.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Nastavnik se može dulje zadržati na zadatcima s konkretnim brojevima kako bi se učenici uvjerili
da kvadrat zbroja nije jednak zbroju kvadrata, što je česta pogreška koju učenici rade. Također
je dobro dati konkretan primjer s brojevima čim se uoči takvo pogrešno zaključivanje.
Prijedlog 2
Učenici mogu sami odabrati načina dokazivanja formule za kvadrat razlike, računanjem (a–b)(a–
b) ili uvrštavanjem –b u formulu za kvadrat zbroja.
Prijedlog 3
Nastavnik učenicima može zadati zadatak da kod kuće izrade kvadre odgovarajućih dimenzija
kako bi provjerili formule za kub binoma.

potrebe

1. izbornu temu proučavanja, dokazivanja i usvajanja formule za kvadrat trinoma koju

učenici mogu samostalno prijeći
2. za rad s darovitima dodatnu temu istraživanja pravilnosti i određivanja konačnog zbroja
kvadrata binoma.

Važno je naglašavati ključne izraze i pojmove tako da se učenike više puta usmjerava na same
izraze ili da se oni ispišu/uvećaju i postave na vidljivo mjesto (kvadrat zbroja = …, kvadrat razlike
= ..., kub zbroja = …) zbog teškoća u prisjećanju činjenica i matematičkih operacija
karakterističnih za učenike s diskalkulijom. Kod učenika sa specifičnim teškoćama u učenju treba
biti oprezan kod zadataka koji zahtijevaju izračun bez olovke, papira i džepnog računala (svakako
promijeniti zadane kriterije i dopustiti izračun s olovkom i papirom ili učenicima osigurati
zamjenski zadatak).

Učenicima s motoričkim teškoćama treba osigurati pomoć pri rješavanju zadatka popločavanja
praznog kvadrata (1. zadatak ili I na kraju...) te prema potrebi smanjiti broj zadataka koje učenik
treba riješiti (npr. u 4. i 5. zadatku). Pri izvođenju praktične vježbe učenik s motoričkim
teškoćama može je komentirati s drugim učenicima ili davati prijedloge o načinu slaganja
kvadrata.
Ilustracija koja prikazuje kvadrat zbroja odnosno razlike može zaokupiti pozornost učenika s
poremećajem iz spektra autizma zbog čega ju je važno unaprijed komentirati.

3.5. Razlika kvadrata, zbroj i razlika kubova
Ciljevi i zadaće
 Otkriti formule za razliku kvadrata, zbroj i razliku kubova
 Dokazati formule za razliku kvadrata, zbroj i razliku kubova
 Rastavljati na faktore algebarske izraze primjenjujući formule za razliku kvadrata, zbroj i
razliku kubova
 Prepoznati razliku kvadrata, zbroj i razliku kubova
 Zapisati razliku kvadrata, zbroj i razliku kubova u obliku umnoška i obratno koristeći formule
 Primijeniti razliku kvadrata, zbroj i razliku kubova pri računanju s algebarskim izrazima
 Sposobnost povezivanja
 Kritičnost

Uvod i motivacija
U uvodu se postavlja problem brzog računanja napamet. Primjena formula može pomoći pri
mentalnom računu.

Razlika kvadrata
Učenici će praktičnim radom, koji se može organizirati kao rad u skupini, izrezati razliku kvadrata
iz papira te ju presložiti u pravokutnik. Tako će na modelu površine otkriti formulu za razliku
kvadrata. Istu formulu možemo dobiti na različite načine, a jedan je od njih prikazan u animaciji.
Formulu ćemo zapisati i dokazati algebarski. U nizu zadataka učenici će uvježbati primjenu
formule. Među zadatcima ima jednostavnijih, ponavljajućih zadataka u kojima učenik sam
određuje dovoljan broj ponavljanja zadataka potreban da bi usvojio i uvježbao primjenu
formule. Slijedi aktivnost u kojoj će učenici otkriti da je razlika kvadrata nekoga prirodnoga broja
i kvadrata njegova prethodnika uvijek neparan broj. Učenici će najprije računati s konkretnim
vrijednostima, zatim generalizirati nepotpunom indukcijom, zapisati pravilnost algebarski te ju
dokazati. Na kraju dijela o razlici kvadrata vraćamo se na uvodni primjer s obrazloženjem
jednostavnijega mentalnog računa primjenom formule za razliku kvadrata.
Razlika i zbroj kubova
Započinjemo animacijom u kojoj će učenici na modelu volumena otkriti formulu za razliku

kubova. Slijedi algebarski dokaz. Formulu za zbroj kubova učenici mogu naslutiti analogijom, a
pripremljena je interakcija koja im može pomoći u otkrivanju formule. Učenici će pogoditi
formulu koju mogu dokazati algebarski. Pokazan je i drugi način, odnosno ideja dokaza u kojem
supstituiramo –b u formulu za razliku kubova. Prirodno će se postaviti pitanje zbroja kubova te
se uočava da strategija uvrštavanja –b u formulu za razliku kvadrata neće dovesti do formule za
zbroj kvadrata. Smatramo da je važno učenicima pokazati i primjere u kojima pojedine strategije
ne dovode do rezultata. Slijede zadatci za vježbu. Vraćamo se na pitanje zbroja kvadrata te
zaključujemo da se zbroj kvadrata u skupu R općenito ne može faktorizirati, ali da postoje neki
zbrojevi kvadrata koji se mogu faktorizirati. Nastavnik treba pomoći učenicima da shvate razliku
između općeg i pojedinačnog svojstva. Za darovite je učenike pripremljena aktivnost o identitetu
Sophie Germain. Tu je ujedno dobra prilika da učenici vide primjer žene u matematici, što
osobito može pridonijeti uspjehu djevojaka u razvijanju samosvijesti i poticanju djevojaka na
bavljenjem matematikom.

Završetak
Za kraj je pripremljeno nekoliko zadataka u kojima će učenici moći provjeriti jesu li ostvareni
ishodi učenja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Vježbu primjene formula učenici mogu provesti kao samostalni rad, a može se organizirati i rad
u skupinama.
Prijedlog 2
Učenici mogu pronaći još podataka o životu i radu matematičarke Sophie Germain te o tome
snimiti video.

potrebe

1. Učenici mogu pripremiti za vježbu kviz u Kahootu.

2. Za darovite učenike pripremljena je aktivnost o identitetu Sophie Germain. Učenici će
otkriti identitet, a pripremljena su i dva zadatka iz teorije brojeva u kojem će ga
primijeniti.

Početnu ilustraciju treba komentirati kako je učenici s poremećajem iz spektra autizma ne bi
pogrešno interpretirali (znoj kao suze). Za učenike s diskalkulijom savjetuje se osigurati uporabu
džepnog računala i ne ustrajati u brzom rješavanju učenika (sve suprotno od zahtjeva Na
početku...). Nove formule, ali i formule iz prethodne jedinice treba postaviti na vidljivo i
pristupačno mjesto (na zaslonu, na papiru, na zidu...). Pojedini zadatci u kojima se vrijednosti
vrlo malo razlikuju (11. zadatak) mogu biti zahtjevni za učenike s diskalkulijom (prednost se daje
jednostavnijim, ali i raznolikim zadatcima). Uvijek je važno provjeriti jesu li učenici s jezičnim
teškoćama razumjeli sve upute i pojmove (npr. faktorizirati).

Učenici s motoričkim teškoćama ne mogu možda sudjelovati u izrezivanju kvadrata, ali može im
se dati neki drugi zadatak u okviru praktične vježbe (da usporede/komentiraju/izvijeste). Istoj
skupini učenika je važno osigurati podršku kod zadataka u kojima se traži povlačenje odgovora
(3. i 5. zadatak) i/ili zapisivanje (7. zadatak).
Učenici s poremećajem iz spektra autizma i učenici s poremećajem pažnje unaprijed mogu

dobiti uputu da pripreme glavne činjenice o životu Sophie Germain.

3.6. Faktorizacija
Ciljevi i zadaće
 Izlučiti zajednički faktor
 Primijeniti razne formule za algebarske izraze pri faktorizaciji izraza
 Primijeniti znanje računanja s potencijama i algebarskim izrazima
 Razlikovati faktorizirane algebarske izraze od onih koji to nisu
 Rastaviti algebarski izraz na faktore primjenjujući svojstvo distributivnosti
 Rastaviti algebarski izraz na faktore primjenjujući formule
 Primijeniti metode faktorizacije pri računanju s algebarskim izrazima
 Učenje iz vlastitih grešaka

Uvod i motivacija
U uvodnom se dijelu pokazuje veza prostih i složenih brojeva s prostim i složenim algebarskim
izrazima. Daje se geometrijska interpretacija rastavljanja na faktore kako bi učenici uočili da se
neki izrazi i brojevi ne mogu prikazati kao pravokutnici čije stranice nisu duljine 1.

Kao najjednostavnija se uvodi faktorizacija izlučivanjem zajedničkog faktora. Dani su i primjeri
grupiranja višečlanih algebarskih izraza koji se dalje faktoriziraju izlučivanjem zajedničkog
faktora koji može biti i izraz. Tu naročito treba biti pažljiv pri izlučivanju broja ili izraza s
negativnim predznakom. Za faktorizaciju je kvadratnog trinoma pripremljen videozapis u
kojemu se detaljno objašnjava postupak. Slijedi uvježbavanje na nekoliko zadataka. S pomoću
faktorizacije kvadratnog trinoma možemo zapisati izraz kao potpuni kvadrat, a za to imamo i
formulu koju ćemo primjenjivati. Kroz interaktivni zadatak učenici mogu vježbati faktorizaciju
kvadrata binoma. Slijede primjeri rastavljanja s pomoću formula za kub binoma, razliku kvadrata
i zbroj i razliku kubova. U složenijim se zadatcima očekuje upornost i domišljatost u
prepoznavanju metode kojom ćemo izraz zapisati kao umnožak. Učenicima treba naglasiti da
faktorizaciju treba provesti do kraja, dok ne rastave na proste algebarske izraze. Navedeno je i
nekoliko primjera praktične uporabe faktorizacije.
Završetak
Za kraj se učenici mogu podsjetiti pravila potencija te ih primjenjivati pri faktorizaciji. U procjeni
mogu samostalno provjeriti usvojenost ishoda učenja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu upotrebljavati interaktivne zadatke s algebarskim pločicama za vizualizaciju

rastavljanja na faktore.

potrebe

1. Učenici mogu smisliti zadatke slične zadatcima koji su ponuđeni na kraju jedinice, sa
složenijim izrazima s općim brojem u eksponentu.
2. Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu faktorizacije kvadratnog trinoma s
pomoću formule za razliku kvadrata.
3. Daroviti učenici mogu istraživati kako rastaviti zbrojeve i razlike potencija višeg reda i za
koje se potencije faktorizacija može provesti.
4. Kao dodatne zadatke daroviti učenici mogu rješavati zadatke s internetske stranice
udruge „Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić“, npr. algebarski izrazi.

U uvodnome tekstu pojedine ključne riječi nisu vizualno naglašene (prosti i složeni brojevi).
Formule koje će se primjenjivati pri faktorizaciji moraju biti dostupne kako bi se na njih učenici
na vrijeme podsjetili.
Pri prikazivanju algebarskog izraza treba osigurati pomoć učenicima s motoričkim teškoćama
(pri slaganju različitih pravokutnika i u 3. zadatku – kod brojnih izraza koje treba upariti). Prvi je
zadatak dobar primjer uvježbavanja gradiva za učenike s motoričkim teškoćama, kao i za sve
učenike koji otežano usvajaju matematička znanja. Ako se ostali zadatci pokažu prezahtjevnima
za učenike s motoričkim teškoćama, preporučuje se odabir manjeg broja zadataka (unutar
pojedinog zadatka).
Učenicima s teškoćama koji preferiraju vizualni modalitet može biti koristan videozapis (3.
primjer) u kojem se prikazuje faktorizacija kvadratnog trinoma. Preporučuje se organizirati
manju skupinu učenika koja će dobiti zadatak da pripremi kratak videozapis s temom rastavljanja
na faktore izlučivanjem zajedničkog faktora (ili drugo) pri čemu će biti motivirani i gledatelji i
glumci.

3.7. Racionalni algebarski izrazi. Skraćivanje,
množenje i dijeljenje algebarskih razlomaka
Ciljevi i zadaće
 Definirati racionalni algebarski izraz
 Kratiti algebarske razlomke
 Množiti i dijeliti algebarske razlomke
 Računati vrijednost racionalnog algebarskog izraza
 Povezati koncept skraćivanja, množenja i dijeljenja algebarskih razlomaka i brojevnih
razlomaka
 Primijeniti skraćivanje, množenje i dijeljenje pri računanju s algebarskim razlomcima
 Sposobnost analogije
 Kreiranje novih ideja

Uvod i motivacija
Učenici će, promatrajući niz brojevnih razlomaka, otkriti vezu između brojnika i nazivnika
razlomaka, zapisati tu vezu algebarski te tako otkriti algebarski razlomak ili racionalni algebarski
izraz.

Učenici će računati vrijednost jednostavnoga racionalnoga algebarskog izraza te uočiti osnovna
svojstva i vrijednosti za koje je definiran. Primijenit će vrijednosti racionalnoga algebarskog
izraza u dva primjera iz realnog konteksta. Povezat će kraćenje algebarskih i brojevnih razlomaka
te otkriti kada se algebarski razlomak može kratiti. Slijedi nekoliko zadataka u kojima će učenici
vježbati kraćenje algebarskih razlomaka. Množenje i dijeljenje algebarskih razlomaka povezat će
s množenjem i dijeljenjem brojevnih razlomaka.
Završetak
Na kraju je primjer u kojem će učenici, računajući po zadanom algoritmu, uvijek dobiti vrijednost
1. Zašto se to događa? Učenici će moći odgovoriti na to pitanje ako algoritam opišu algebarski,
odnosno zapišu algebarskim razlomkom te ga skrate. Učenici mogu sami smisliti neki sličan
algoritam.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Vježbu skraćivanja algebarskih razlomaka učenici mogu provesti u četveročlanim skupinama.

Svaki učenik na svom papiru zapiše jedan do kraja skraćeni algebarski razlomak. Svi predaju papir
učeniku desno od sebe. Učenici prošire razlomak koji su dobili. Preklope papir tako da se početni
razlomak ne vidi, dopišu prošireni i predaju papir desno od sebe. Razlomak koji su dobili skrate,
preklope papir da se prethodni ne vidi i dopišu svoj. Razmjenjuju papir dogovoreni broj puta, ali
tako da je posljednji zapisani u skraćenu obliku. Kad na kraju otvore sve preklopljene dijelove
papira, među zapisanim bi se razlomcima trebao moći staviti znak jednakosti i posljednji zapisani
trebao bi biti jednak prvomu. Ako nije tako, treba pronaći grešku.

potrebe

1. Učenici mogu izraditi neki jednostavni algoritam koji će se moći opisati algebarskim
razlomkom. Koristeći se svojim algoritmom, mogu u razredu odigrati igru s brojevima.
2. Daroviti učenici mogu na uvodnom primjeru niza brojevnih razlomaka uočiti da se
vrijednosti članova niza „približavaju“ nekom broju. Tu se ne misli da bi učenici trebali
usvojiti formalne definicije limesa niza ni formalne dokaze povezane s limesom. Cilj je
aktivnosti uočavanje pravilnosti. Svakako se može s učenicima komentirati da ta
uočavanja pravilnosti nemaju snagu dokaza, kao i da bez dokaza ne možemo biti
uvjereni da uočena pravilnost zaista vrijedi.

sadržaji za rad s učenicima s teškoćama u razvoju
Učenicima s poremećajem iz spektra autizma treba najaviti sadržaj uvodnog videozapisa i

prateći glas.
Učenicima s jezičnim teškoćama treba pomoći oko razumijevanja problemskih zadataka i

postavljanja odgovora (1. primjer i 4. zadatak).
Kraćenje se algebarskih razlomaka može pokazati zahtjevnim za učenike s diskalkulijom, ali i za

učenike s motoričkim teškoćama. Za navedene se skupine učenika savjetuje produživanje
vremena rješavanja zadataka ili postavljanje jednostavnijih zadataka (kraćih) te generalno
posvećivanje više pozornosti drukčijem tipu zadataka (7. zadatak). U drugom zadatku treba
dodatno pojasniti uputu, ali i usmjeravati pozornost učenika čak i u slučaju uvećana zaslona
(razmaci su između izraza mali).
Zadatak smišljanja magičnog trika preporučuje se organizirati u manjim skupinama učenika s

jasnim uputama ako se u skupini nalazi učenik s teškoćama.
Ponekad je upute važno popratiti i sugestivnim potpitanjima kako bi se učenicima s teškoćama

olakšalo razumijevanje onoga što se od njih očekuje.

Preporučuje se vizualno urediti drugi zadatak na način da se ubaci više prostora između zadataka
(u editoru uređaja) što je važno za one učenike koji imaju teškoće s vizualnom obradom
informacija.

3.8. Zbrajanja i oduzimanje algebarskih
razlomaka
Ciljevi i zadaće
 Računati zajednički višekratnik algebarskih izraza
 Svoditi algebarske razlomke na zajednički nazivnik
 Zbrajati i oduzimati algebarske razlomke
 Odrediti zajednički višekratnik algebarskih izraza
 Povezati koncept zbrajanja i oduzimanja algebarskih razlomaka i brojevnih razlomaka
 Zbrojiti algebarske razlomke
 Oduzeti algebarske razlomke
 Sposobnost učenja

Uvod i motivacija
Ilustracija u uvodu pokazuje dva zadatka sa zbrajanjem brojevnih razlomaka i algebarskih
razlomaka. U cijeloj će se jedinici podsjećati na radnje s brojevnim razlomcima te na sličan način
računati s algebarskim razlomcima.

Najprije se učenici podsjećaju algoritma za određivanje najmanjega zajedničkoga višekratnika
brojeva. Analogno će određivati najmanji zajednički višekratnik algebarskih izraza, što mogu
vidjeti u animaciji. Slijede zadatci za vježbu od kojih je jedan ponavljajući te učenik sam određuje
broj zadataka koji treba riješiti. Komentira se najmanji zajednički višekratnik suprotnih izraza.
Prelazimo na zbrajanje algebarskih razlomaka. Prvi primjer učenici mogu pogledati u videozapisu
u kojem se paralelno zbrajaju brojevni i algebarski razlomci iz uvodnog primjera. Još je jedan
primjer detaljno raspisan. Slijede zadatci za vježbu različitih razina složenosti.
Završetak
U završnom će dijelu učenici zbrajajući zadane brojevne razlomke uočiti njihovu strukturu,
zapisati ih općenito generalizirajući nepotpunom indukcijom. Upotrebljavajući opći zapis, izvest
će opću formulu za zbroj dvaju razlomka iz tog niza.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Vježbu zbrajanja algebarskih razlomaka možete provesti i u obliku suradničke aktivnosti „kolo
naokolo“. Učenici rade u skupinama po četvero. Pripreme se četiri analogna zadatka, za svakog
učenika po jedan. Učenici na svom zadatku rastave nazivnike na faktore. Zatim predaju papir sa
zadatkom učeniku desno od sebe, a prime zadatak od učenika lijevo od sebe. Zatim svi odrede
zajednički nazivnik. Ponovno predaju papir sa zadatkom na isti način. Svi svedu algebarske
razlomke na zajednički nazivnik. Predaju papir i srede izraze u brojniku.

potrebe

1. Učenici mogu istražiti pravilnosti u Leibnizovu harmonijskom trokutu

(https://en.wikipedia.org/wiki/Leibniz_harmonic_triangle). Na prvoj su dijagonali
brojevi oblika 1/n, a svaki je broj zbroj dvaju brojeva koji se nalaze ispod njega. Učenici
mogu računati brojeve na drugoj dijagonali i dokazati da se u n-tom redu trokuta u
drugoj dijagonali nalazi broj 1/n(n – 1), u n-tom redu trokuta na trećoj dijagonali nalazi
se broj 2/n(n – 1)(n – 2).
2. Za darovite učenike predviđena su dva dokaza jednakosti u kojima treba zbrojiti
algebarske razlomke. Više zadataka toga tipa možete pronaći na
http://www.skoljka.org/ .

sadržaji za rad s učenicima s teškoćama u razvoju
S obzirom na to da se u animaciji i u tekstu nastavne jedinice pojavljuje kratica nzv, učenicima s

teškoćama važno je napomenuti da se radi o pojmu najmanji zajednički višekratnik.
Za učenike koji imaju teškoće u pamćenju slijeda matematičkih operacija treba odabrati nekoliko
ključnih zadataka, primjerice, kod uparivanja algebarskih izraza (1., 4., 5. i 7. zadatak) važno je
da pokušaju upariti dva izraza, a ne nužno riješiti zadatke u cjelini. Isto vrijedi i za 6. zadatak –
odaberu se jednostavniji razlomci koje treba zbrojiti.
Tekst koji prati 1. primjer i projektni zadatak trebat će dodatno pojasniti učenicima koji imaju
teškoće jezičnoga razumijevanja.

3.9. Računanje s algebarskim razlomcima
Ciljevi i zadaće
 Izvoditi računske radnje s algebarskim razlomcima
 Primijeniti znanje računanja s racionalnim brojevima na algebarske razlomke
 Računati s algebarskim razlomcima primjenjujući faktorizaciju, skraćivanje i računske
radnje
 Odabrati strategiju pri računanju s algebarskim razlomcima

Uvod i motivacija
U uvodnom je dijelu dan primjer iz fizike u kojemu je uočena potreba računanja s algebarskim
izrazima da bi se odredio ukupni otpor u strujnom krugu u kojemu su otpornici spojeni paralelno.
Nije potrebno veliko znanje iz fizike, dana je formula s pomoću koje se računa otpor.

Slijedi sličan primjer u kojem se određuje algebarski izraz koji računa vrijeme potrebno za
punjenje bazena s više cijevi. Ponavljaju se važni koraci u računanju s algebarskim razlomcima
koje je analogno računanju s brojevnim razlomcima. U animaciji se objašnjava postupak
računanja i na što treba paziti pri računanja. Ističe se važnost izbora strategije za računanje s
algebarskim razlomcima. Slijedi nekoliko zadataka.
U videozapisu se rješava zadatak te pritom treba paziti na redoslijed računskih radnji.
Završetak
Za kraj su ponuđeni jednostavni zadatci u kojima se računa s dvojnim razlomcima. U procjeni će
učenici samostalno provjeriti usvojenost ishoda učenja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Za uvježbavanje računanja s algebarskim razlomcima učenici mogu međusobno zadavati

zadatke jedni drugima, od jednostavnijih prema složenijim kao reli-natjecanje.
Prijedlog 2
Može se provesti i aktivnost domina s algebarskim razlomcima, kao na primjer na internetskoj

stranici https://www.tes.com/teaching-resource/simplifying-algebraic-fractions-dominoes-
activity-6125461.

potrebe

1. Za rad s darovitim učenicima predlažemo dodatnu temu: dokazivanje tvrdnji s

algebarskim razlomcima. Više zadataka toga tipa možete pronaći na
http://www.skoljka.org/ .

Zadatak s punjenjem bazena dobar je primjer primjene računanja s algebarskim razlomcima u
svakodnevnom životu. Preporučuje se to komentirati kako bi se učenicima s teškoćama približila
primjenjivost tih sadržaja.
Preporučuje se upute o provedbi računskih radnji s algebarskim razlomcima učestalo vraćati na

zajednički zaslon ili ih postaviti na vidljivo mjesto u prostoru učionice.
Upute koje se odnose na smanjenje broja zadataka (za učenike s motoričkim teškoćama) mogu
se primijeniti i u ovoj nastavnoj jedinici. Zadatak I na kraju... prezahtjevan je za učenike s
motoričkim teškoćama; svakako im treba osigurati pomoć. U zadatcima Procijenite svoje znanje
savjetuje se pomoći učenicima s teškoćama oko četvrtog zadatka na način da im se pomogne
odrediti prvi odgovor u nizu.

Ciljevi i zadaće
 Primijeniti algebarsko mišljenje u različitim kontekstima
 Opisivati pravilnosti u brojevnim nizovima primjenjujući algebru
 Računati s algebarskim izrazima i razlomcima
 Sposobnost planiranja i upravljanja vremenom
 Potkovanost u osnovnim praktičnim stručnim znanjima
Uvod i motivacija
U uvodu je pripremljen trik s kalendarom. Učenik upisuje zbroj brojeva na određenim mjestima
u kalendaru, a računalo „pogađa“ o kojim je brojevima riječ. Učenici će otkriti kako računalo
otkriva zamišljene brojeve koristeći se algebrom. Ponuđena su još dva trika koja učenici trebaju
objasniti, a mogu i sami izmisliti neki trik s kalendarom.

Kao jedna od primjena zbrajanja algebarskih razlomaka predviđen je rastav razlomka na
parcijalne razlomke, pri čemu se ne radi opći slučaj niti se navode teoremi o egzistenciji rastava
na parcijalne razlomke. Slijedi nekoliko zadataka s pomoću kojih će učenici moći ponoviti
sadržaje ovog modula. Zadatci su različite razine složenosti, a za jedan od složenijih zadataka

pripremljeno je rješenje u videozapisu. U primjeru u kojem se zbraja broj i njegov kvadrat učenici
će uočiti pravilnost: zbroj je uvijek paran. Ponovno će primjenjivati algebarski zapis kako bi
dokazali tu tvrdnju. Napominjemo da su sami dokazi vrlo jednostavni. Cilj je kod učenika razviti
svijest o potrebi dokaza, zatim o algebri kao o alatu s pomoću kojeg se ti dokazi mogu provesti
te pouzdanje u vlastite matematičke kompetencije. Slijedi još nekoliko zadataka slična tipa
povezanih s djeljivošću. U svim se zadatcima od učenika najprije očekuje da uoče pravilnost,
zatim da je zapišu koristeći se matematičkim jezikom te da ih na kraju i dokažu. Predviđen je
projekt o Pascalovu trokutu.
Završetak
Za kraj je predviđen interaktivni zadatak u kojem učenici trebaju složiti pločice tako da formule
na stranama koje se dodiruju budu odgovarajuće. Postoji samo jedan način kako se pločice
mogu složiti.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Trikovi poput onog s kalendarom, koji u pozadini imaju matematičko obrazloženje, pobuđuju
zanimanje. Više trikova možete naći na http://www.cut-the-
knot.org/arithmetic/rapid/magic.shtml.

potrebe

1. Za darovite učenike predviđeno je otkrivanje formula za zbroj i razliku n-tih potencija te

nekoliko zadataka u kojima se te formule primjenjuju.
2. Više zadataka u kojima se primjenjuju algebarski izrazi i razlomci možete naći na
poveznici algebarski izrazi udruge Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić.

okruženja, materijala i/ili sadržaja. Prilagodbe treba odabirati na temelju specifičnih obilježja
učenika s teškoćama u razvoju ili specifičnim teškoćama učenja.


 omogućiti uporabu džepnog računala
 upotrebljavati različite alate koji olakšavaju učenje.
Ako učenik s teškoćama rabi asistivnu tehnologiju, treba je integrirati i u aktivnosti za slobodno
učenje.
Pojedini se postupci primjenjuju za određenu skupinu učenika s teškoćama:

 smanjiti zahtjeve za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti
u trenucima zasićenosti, upotrebljavati podsjetnike (poremećaj pažnje)
 upotrijebiti font sans serif (ili Verdanu, Dyslexiu), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
pt), poravnati tekst na lijevu stranu – posebno kod dodatnih materijala (specifične
teškoće učenja)
 usmeno prezentirati zadatak, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati radne
sluha).
škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Kod svih učenika s teškoćama važno je osigurati
njihovo aktivno sudjelovanje tijekom aktivnosti za slobodno učenje. Ujedno se preporučuje
ciljano organizirati učenje u skupinama gdje će učenik imati priliku surađivati s vršnjacima (uz
jasne upute svim članovima skupine).

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti računske radnje i znanja o algebarskim izrazima
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Algebarski izrazi

formativna. Osmišljena je u obliku interaktivnih zadataka s povratnim informacijama koje će
pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina te radi praćenja vlastitog napretka.
Samovrednovanjem i praćenjem potiče se samoregulacija procesa učenja, tj. učenik dobiva
smjernice za daljnje učenje na temelju vlastitih postignuća.

modula.

Matematika
Modul 4: Uređaj na skupu realnih brojeva

,
Modul 4: Uređaj na skupu realnih brojeva

 Koristiti svojstva uređaja pri rješavanju jednadžbi i nejednadžbi
 Razlikovati jednadžbu od jednakosti i nejednadžbu od nejednakosti
 Naučiti riješiti osnovne linearne jednadžbe, jednadžbe i nejednadžbe s apsolutnom
vrijednosti i zapisati njihovo rješenje
 Geometrijski interpretirati rješenja jednadžbi i nejednadžbi
 Rabiti matematički jezik vezan uz uređaj na skupu realnih brojeva
 Odabrati metodu pri rješavanju linearne jednadžbe i nejednadžbe, jednadžbe i
nejednadžbe koja se može svesti na linearnu te sustava nejednadžbi koje se mogu svesti na
linearne
 Riješiti jednadžbu i nejednadžbu s apsolutnom vrijednosti odabirom učinkovite metode
 Modelirati jednadžbama i nejednadžbama probleme iz matematike, ostalih obrazovnih
 Razviti svijest o vlastitim matematičkim sposobnostima
 Spososbnost interpretacije
 Sposobnost logičkog zaključivanja
 Sposobnost analize i sinteze
Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja ovog

modula DOS-a
Četvrti je modul prirodni nastavak trećeg modula jer sve što smo naučili i uvježbavali u trećem
modulu primjenjujemo u pravilnom zapisivanju jednadžbi i nejednadžbi te provođenju postupka
njihova rješavanja. Dakle, naglasak je na primjeni osnovnih činjenica o algebarskim izrazima,
računskim radnjama s njima, u zadatcima s modeliranjem ili bez modeliranja.
U prvoj jedinici Rješavanje linearnih jednadžbi učenici će razlikovati jednadžbu i jednakost.

Naučit će što znači riješiti jednadžbu te kada su dvije jednadžbe ekvivalentne. S pomoću vage
Ilustriraju se svojstva koja primjenjujemo pri rješavanju jednostavne linearne jednadžbe.
Matematika 1 / Modul 4: Uređaj na skupu realnih brojeva

Kroz interakciju se dolazi i do odgovora na pitanje kad i koliko linearna jednadžba može imati
rješenja. Jedan je od važnijih dijelova te jedinice primjena faktorizacije pri svođenju jednadžbi
na linearne jednadžbe i činjenice što znači kad je umnožak jednak nuli.
U drugoj jedinici Jednadžbe s apsolutnim vrijednostima naglasak je na upotrebi geometrijske

interpretacije apsolutne vrijednosti s pomoću udaljenosti za rješavanje osnovnih, ali i nekih od
složenijih jednadžbi. Metoda razlikovanja slučajeva prema intervalima rješavanja bit će i za
jednadžbe i nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima dana u Aktivnostima za samostalno učenje.
Treća jedinica Primjena jednadžbi obrađuje nekoliko tipičnih primjera zadataka modeliranja
linearnom jednadžbom ili nekom jednadžbom koja se svodi na linearnu. Pritom je naglasak na
otkrivanju, a potom i na primjeni strategije koja će nam pomoći pri modeliranju. Nekoliko je
primjera detaljno obrađeno upravo zato da se uče svi važni koraci strategije.
U četvrtoj jedinici Svojstva uređaja na skupu R i intervali interaktivni su elementi idealno poslužili
kako bi učenici samostalno otkrili i uvidjeli važnost uređaja, oznaka za uređaj i njegovih osnovnih
svojstava. Naglasak je na tumačenju oznaka, različitim prikazima intervala i računskim radnjama
s intervalima.
U petoj jedinici Rješavanje linearnih nejednadžbi primijenit ćemo svojstva uređaja pri rješavanju
linearnih nejednadžbi. Naglasak je na razumijevanju pojma rješenja linearne nejednadžbe,
prikazivanju rješenja s pomoću intervala, nejednakosti i/ili na brojevnom pravcu. Za darovite se
navode specijalne nejednakosti (A, G, H, K) i odnosi među njima.
Šesta jedinica Rješavanje sustava nejednadžbi i sedma jedinica Rješavanje složenih nejednadžbi,
nakon što se obradi pojam rješenja sustava nejednadžbi, služe za obradu različitih metoda
rješavanja linearnih nejednadžbi. Većina se složenih nejednadžbi svodi na rješavanje sustava
nejednadžbi. Dobro je poznavati obje metode rješavanja koje se navode za najosnovnije
nejednadžbe: s pomoću tablice predznaka i razlikovanjem slučajeva.
Osmoj jedinici Nejednadžbe s apsolutnom vrijednosti , kao i jedinici 4.2., naglasak je na osnovnim
nejednadžbama s apsolutnom vrijednosti i njihovoj geometrijskoj interpretaciji. Sve što smo
naučili o uređaju i apsolutnoj vrijednosti primijenit ćemo kroz interaktivne zadatke, uz malu
diskusiju na kraju.
Deveta jedinica Primjena nejednadžbi obrađuje, kao i jedinica 4.2., modeliranje tipičnih
problema kod brojeva, u geometriji, u fizici te na kraju i u ekologiji primjenom metode rješavanja
problemskih zadataka koja sadržava četiri koraka – Pročitaj, Poveži, Riješi, Provjeri.
usvojiti neke dodatne sadržaje i procijeniti usvojenost sadržaja iz prethodnih jedinica kroz niz
interaktivnih zadataka. Tu su obrađene metode razlikovanja slučajeva koje primjenjujemo za
rješavanje jednadžbi i nejednadžbi s apsolutnom vrijednosti kako bi u prethodnim jedinicama
naglasak bio na osnovnim metodama koje se u pravilu i dovoljne za ono što nam treba u
primjeni.


GeoGebra


matematika/.
Kahoot
Crossword Labs
Coogle
Padlet
Za prikupljanje ideja, razmjenu zadataka i slično možete se koristiti alatom Padlet. Više o alatu
Padlet možete pročitati na http://e-laboratorij.carnet.hr/padlet-kolaboracija-na-dohvat-ruke/.

Pri realizaciji modula Uređaj na skupu realnih brojeva mogu vam pomoći i ovi sadržaji e-Škole
scenarija poučavanja: Živjeti s nejednakostima, Igrajmo se algebre, Problemski zadatci bez
problema.
Matematička lektira: Livio, Mario. 2011. Simetrija – Jednadžba koju nije bilo moguće riješiti.
Školska knjiga. Zagreb.

Možda bi vas mogle zanimati i ova tema:
http://www.fisme.science.uu.nl/en/impome/theses_group_2014/thesis_Husnul.pdf.
Operativni plan
4. Uređaj na skupu 16 + 1
realnih brojeva
4.1. Rješavanje linearnih jednadžbi 2
4.2. Jednadžbe s apsolutnim vrijednostima 2
4.3. Primjena jednadžbi 2
4.4. Svojstva uređaja u skupu R i intervali 2
4.5. Rješavanje linearnih nejednadžbi 1
4.6. Rješavanje sustava nejednadžbi 2
4.7. Rješavanje složenih nejednadžbi 2
4.8. Nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima 2
4.9. Primjena nejednadžbi 1

4.1. Rješavanje linearnih jednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti pojam linearne jednadžbe i rješenja linearne jednadžbe
 Rješavati linearne jednadžbe i jednadžbe koje se svode na linearne
 Zapisivati problem prvog stupnja koristeći algebarski jezik
 Riješiti linearnu jednadžbu
 Riješiti jednadžbu koja se može svesti na linearnu jednadžbu
 Diskutirati rješenja linearne jednadžbe
 Prevesti problemski zadatak s tekstom u linearnu jednadžbu
 Sposobnost logičkog mišljenja i zaključivanja

Uvod i motivacija
Motivacijski je primjer jedna brojevna zagonetka da bi se pokazala prisutnost linearnih jednadžbi
u raznim situacijama. Može se učenicima dati zadatak da u parovima smišljaju slične
jednostavne zadatke i rješavaju ih mentalno i/ili s pomoću jednadžbi.

Važno je da učenici znaju objasniti što znači riješiti jednadžbu i što je rješenje jednadžbe. Treba
ustrajati u tome da svi znaju izreći te tvrdnje. Opisano je rješavanje s pomoću modela vage;
vjerojatno su se učenici već upoznali s tim modelom u osnovnoj školi. Može se provesti i vježba
kako bismo bili sigurni da su učenici osvijestili pojam jednakosti. Pojam ekvivalentnih jednadžbi
također povezujemo s pojmom jednakosti. Pravila za očuvanje jednakosti dobro je opisati
riječima i zapisati simbolima. Ne treba žuriti s uvođenjem prebacivanja brojeva na drugu stranu
uz promjenu predznaka dok nismo sigurni da učenici razumiju što to ustvari predstavlja. Također
treba paziti u posljednjem koraku kada npr. 2x = 5 treba dijeliti s 2; učenici često ne razumiju taj
korak. U tom je slučaju potrebno više puta ponoviti što to dijeljenje predstavlja.
Pojam istinite jednakosti važan je za razumijevanje egzistencije rješenja linearne jednadžbe.
Slijedi niz malo složenijih jednadžbi i jednadžbi koje se svode na linearne. Učenike treba
upozoriti na važnost provjere rješenja kod jednadžbi gdje se nepoznanica nalazi u nazivniku. Nije
nužno ustrajati u zapisivanju uvjeta odmah na početku zadatka, već je važno da dobiveno
rješenje provjere.
Nekoliko jednastavnih zadataka riječima zapisat ćemo kao linearne jednadžbe.
Završetak
Na kraju će ove jedinice učenici riješiti nekoliko jednostavnih linearnih jednadžbi.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Učenici mogu izraditi plakat s važnim pojmovima iz ove jedinice da bi ih bolje usvojili. Potom će
ga izložiti tako da ga mogu vidjeti u učionici dok rješavaju zadatke.
Prijedlog 2
Učenici mogu rješavanje linearnih jednadžbi uvježbavati kroz igru domino povezujući zadatak
na jednoj pločici domina s rješenjem na drugoj pločici. Igru mogu izraditi sami ili na internetu
naći već gotov primjer.
Prijedlog 3
Za uvježbavanje rješavanja linearnih jednadžbi učenici mogu primjenjivati

https://www.symbolab.com/solver/linear-equation-calculator.

potrebe

Za rad s darovitim učenicima predlažemo dodatnu temu linearnih jednadžbi s parametrima.
Ponuđeno je nekoliko jednostavnijih zadataka koje svi mogu rješavati, a nakon toga se može
prijeći i na složenije jednadžbe s dva parametra.

Prije ove nastavne jedinice treba ponoviti i uvodno objasniti pojmove: realni broj, linearna
jednadžba i nejednadžba, sustav nejednadžbi, apsolutna vrijednost. Nazive s objašnjenjem
pojmova koji se često ponavljaju preporučuje se držati na vidljivom mjestu u učionici.
Rješavanje linearnih jednadžbi
Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija i jezične teškoće)

treba prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) i upotrijebiti jedan od ponuđenih fontova

(Verdana ili Dyslexia). Prije nego što učenici počnu s rješavanjem jednadžbi, treba utvrditi jesu li
razumjeli značenje naziva „linearna jednadžba“. Također treba provjeriti jesu li razumjeli sve
pojmove iz uvodnog teksta (npr. algebarski izraz, realni broj), pa čak i neke pojmove koji su
naizgled sami po sebi razumljivi (vrijednost, jednakost, nepoznanica). Preporučuje se usmeno
raspraviti o tim pojmovima i pojednostavniti definiciju (primjerice x je nepoznanica koja uvijek
ima svoje vrijednosti. Te vrijednosti uvrštavamo u jednakost). Istaknuti x = nepoznanica =
rješenje (treba imati u vidu da će učenike sa specifičnim teškoćama u učenju zbunjivati što je x
istovremeno nepoznanica i rješenje, stoga treba usmeno pojasniti, primjerice, da je x
nepoznanica koju u jednadžbi tražimo, a kad jednadžbu riješimo, x predstavlja rješenje).
U prvom primjeru treba naglasiti da u svakom koraku mičemo jednak dio; to se može povezati i
s nečim jednostavnijim (npr. neka zamisle da stoji jednak broj jabuka i da oduzimamo ili
dodajemo uvijek jednak dio s jedne i druge strane.).
Jednadžbe 4x + 3 = 31 i 4x = 28 treba malo razmaknuti i paziti da duge jednadžbe ne prelaze u

drugi red kako bi bile vizualno uočljivije (isto primijeniti na sve napisane jednadžbe – u editoru
uređaja):
4x + 3 = 31 i 4x = 28
Ako uvodimo naziv „skup rješenja“, treba ga objasniti u odnosu na naziv „rješenja“. Naziv
„ekvivalentna jednadžba“ također bi trebao biti istaknut na vidljivom mjestu u učionici. Kad god
se gradivo veže na starije, treba ponoviti dio koji je potreban za novu nastavnu jedinicu
(množenje/dijeljenje s nulom, što je predznak, ponoviti da se mijenja kad prebacujemo broj s
druge strane jednadžbe, množenje i dijeljenje sa zagradama, množenje razlomaka, najmanji
zajednički višekratnik, brojnik, nazivnik). Zadatak u kojem tvrdnje treba zapisati simbolima može
biti prezahtjevan za tu skupinu učenika. Bilo bi bolje dati primjere kako matematički zapisujemo
tvrdnje, objasniti simbole i ne ustrajati u njihovu samostalnom rješavanju takva zadatka. Svi su
zadatci koji slijede nakon primjera uglavnom složeniji, zato je potrebno takve primjere proći s
učenicima prije nego što se upuste u samostalno rješavanje i ne treba ustrajati u rješavanju svih
zadataka, već odabrati one reprezentativne. Pri uvođenju nove nepoznanice (a) u drugom
primjeru treba pojasniti zašto je uvodimo i naglasiti da nepoznanicu možemo označivati
različitim slovima. Primjer bi bilo dobro pojednostavniti (umjesto „Za koju će vrijednost realnoga
broja a rješenje linearne jednadžbe biti 12“ može se napisati „Ako je rješenje (x) jednadžbe 12,
koja je vrijednost nepoznanice a?“). Isto vrijedi i za treći zadatak. Pojedine su tvrdnje i
objašnjenja jezično zahtjevna pa se preporučuje usmeno pojednostavnjivanje, skraćivanje dugih
rečenica na više kratkih i isticanje važnih pojmova (istinita jednakost i jednakost koja nije
istinita). U trećem se primjeru preporučuje sa strane napisati korak po korak zašto smo dobili
2(x + 1) i tako usput ponoviti množenje razlomaka jer je učenicima sa specifičnim teškoćama u
učenja teško računati napamet. Treba učenike poticati da vode računa o predznaku i da razviju
strategiju koja će im u tome pomoći (primjerice da zaokružuju minuse). To je potrebno
naglašavati i kod prebacivanja vrijednosti s jedne strane jednadžbe na drugu. Može se poticati
da učenik crvenom bojom podcrtava vrijednosti uz x, a plavom ostale brojeve. Tako će biti
vizualno uočljiviji. Na takav se način može označiti i u primjeru. Izraze kao što su „drugi član
pripadnog brojnika“ treba usmeno objasniti (može se na primjeru pokazati što je brojnik, što

nazivnik, koji mu je prvi član, a koji mu je drugi član). Treba istaknuti pojmove „izraz bez
nazivnika“ i „izraz s nazivnikom 1“ te naglasiti da je to isto i objasniti zašto. Ako će učeniku biti
lakše, treba ga poticati da ispod izraza podvlači crtu i stavlja izraz s nazivnikom 1.
Jednadžbe koje se svode na linearne jednadžbe
Neposredno prije ovog dijela nastavne jedinice, prije sedmog zadatka, treba ponoviti i istaknuti
pojmove distributivnosti, kvadrata binoma i razlike kvadrata. U petom primjeru treba istaknuti
naziv „jednadžba drugog stupnja“ i objasniti taj pojam. Ako je moguće, naziv „faktorizirana“
treba zamijeniti nekim drugim izrazom. Kad se opet uvodi kvadratna jednadžba, treba ponoviti
kako se ona rješava. Važno je podsjetiti učenike da formule koje su im potrebne u ovoj nastavnoj
jedinici imaju u blizini kako bi se mogli na njih podsjetiti. Također, ne treba ustrajati u njihovu
samostalnom rješavanju primjera (posebno kod učenika s motoričkim teškoćama i specifičnim
teškoćama u učenju).
Kutak za znatiželjne sadržava zadatak koji je učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju

previše složen. Ne treba ustrajati u tako apstraktnom razmišljanju o matematičkim problemima.
Isto vrijedi za osmi zadatak; potrebno je dati više primjera prije nego što će učenik sa specifičnim
teškoćama u učenju moći samostalno rečenice „prevoditi“ u matematičke jednadžbe. Bolje bi
bilo ostati na jednostavnijim primjerima, a za deveti zadatak ne očekivati da ga riješe s obzirom
na to da je jezično zahtjevan i apstraktan. U osmom zadatku objasniti značenje riječi
„trokratnik“.
Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se da svi važni pojmovi budu istaknuti pored
njih. Također, ako će se predznak zaokruživati, podcrtavati vrijednosti uz x i obične brojeve,
treba učenicima osigurati podršku pomoćnika u nastavi. U primjerima i zadatcima treba
naglasak stavljati na zadatke s jednostavnijim brojevima (primjerice bez razlomaka). Treba ih
poticati da se u nastavu usmeno uključe, da se kratko osvrnu na ono što su naučili i da ponove
pojmove. Treba imati na umu da učenicima s motoričkim teškoćama treba dulje vrijeme
rješavanja kod svih zadataka koji zahtijevaju izračun.

tako da se sadržaj jedinice unaprijed najavi slikama i/ili natuknicama. Važno je prepoznati
zahtjevne situacije: trenutke zasićenja ili nepredviđene okolnosti (npr. zvoni, a učenik nije gotov
sa zadatkom) kako bi se oni mogli spriječiti (npr. na vrijeme i smireno upozoriti učenika da će
zvoniti i da će zadatak nastaviti rješavati drugi sat i da se takve stvari ponekad događaju ili sl.).
Prema potrebi se za određenu situaciju može izraditi socijalna priča (http://www.ict-
aac.hr/index.php/hr/ict-aac-razvijene-aplikacije/apple-ios-aplikacije/ponasalica).
Kod rješavanja zadataka ...i na kraju treba osigurati dodatnu pomoć za učenike s teškoćama
vizualne obrade.

4.2. Jednadžbe s apsolutnom vrijednosti
Ciljevi i zadaće
 Naučiti rješavati osnovne jednadžbe s apsolutnom vrijednosti
 Interpretirati jednadžbu s apsolutnom vrijednosti s pomoću udaljenosti kao i njezino
rješenje
 Riješiti jednostavnu jednadžbu s apsolutnom vrijednosti koristeći geometrijsku
interpretaciju apsolutne vrijednosti
 Primijeniti svojstvo jednakosti apsolutnih vrijednosti pri rješavanju jednadžbi s apsolutnim
vrijednostima
 Odabrati prikladnu metodu za rješavanje jednadžbe s apsolutnim vrijednostima
 Sposobnost interpretacije
 Sposobnost organizacije
 Sposobnost korištenja analogije

Uvod i motivacija
Uvod i priprema za jednadžbe s apsolutnim vrijednostima na neki su način već napravljeni u
jedinici 1.5. Apsolutna vrijednost realnog broja 1. modula Brojevi. Stoga je ovaj uvod zamišljen
kao ponavljanje i samostalan rad učenika. Kroz interaktivni zadatak povlačenja na sliku
učenicima se daje primjer i uputa kako bi mogli u nastavku raditi i praktično na papiru.
Predlažemo da učenici rade u skupinama od 2 do 4 učenika.

U sadržaju se ove nastavne jedinice nalaze samo jednadžbe s apsolutnom vrijednosti koje se
svode na one osnovne
|x| = a i |x| = |y|. Sve ostale, koje se rješavaju metodom razlikovanja slučajeva, nalaze se poslije
u Aktivnostima za samostalni rad. Naime, htjeli smo da se učenici usmjere na ono što im je
najvažnije za daljnju praktičnu primjenu i u matematici i fizici i u drugim područjima. Htjeli smo
da učenici te jednostavne jednadžbe dobro uvježbaju primjenjujući jednostavnu metodu i
njihovu geometrijsku predodžbu. Koristeći se analogijom s osnovnim jednadžbama |x| = a i |x|
= |y|, učenici će rješavati sve jednadžbe s apsolutnom vrijednosti. Pritom će u nekim
slučajevima morati paziti na dodatne uvjete za koje jednadžba uopće ima smisla i provjeriti
rješenja. Na kraju se za znatiželjne pojavljuje jednadžba x ^2 = a. Htjeli smo da učenici vide
primjer dviju ekvivalentnih jednadžbi potpuno različitog tipa te uvide kako nam ta činjenica
može pojednostavniti rješavanje jednadžbi u nekim slučajevima. Ta je tema stavljena u dodatne
teme jer se na neki način radi o kvadratnoj jednadžbi, a koristi se i korjenovanje koje će poslije
biti detaljnije obrađeno.
Završetak
Na kraju je ove jedinice nekoliko zadataka s općim parametrom. Zapravo se ta tema i ona
prethodna, za znatiželjne, mogu zamijeniti, ovisno o želji nastavnika ili učenika. Stavili smo na
kraju jednostavnije interaktivne zadatke s diskusijom jer se tako jednostavno može provjeriti
razumijevanje cijele jedinice.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Učenicima se može kao mali projektni rad ili domaća zadaća zadati da u svojim bilježnicama i
udžbenicima iz Fizike i Kemije, DOS-u Fizika 1 ili na internetu potraže primjere jednadžbi s
apsolutnom vrijednosti s praktičnom primjenom ili bez nje. Mogu ih analizirati, odrediti vrstu
jednadžbe, njihovu geometrijsku interpretaciju. Ako su pronađene jednadžbe bez praktične
primjene, onda neka učenici sami smisle neku praktičnu primjenu.
Prijedlog 2
Za uvježbavanje predlažemo metodu „kolo naokolo“. Učenike podijelimo u skupine od 4

učenika. Svaka skupina dobije četiri listića (A, B, C, D) s četiri zadatka na svakom listiću. Jedan
učenik dobije listić A, drugi B, treći C i četvrti D. Svaki učenik na svome listiću na početku rješava
prvi zadatak. Kad su svi u skupini riješili prvi zadatak, listići se rotiraju ciklično (onaj koji je imao
listić A proslijedi listić učeniku koji je imao listić B, onaj koji je imao listić B, proslijedi onomu koji
je imao listić C, onaj s listićem C proslijedi onomu s listićem D, a on učeniku koji je imao listić A).
Potom na novome listiću svi rješavaju drugi zadatak. Nakon toga se listići opet ciklično zamijene
pa svi rješavaju treći, a na kraju, u zadnjemu krugu, svi rješavaju četvrti zadatak. Kako bi
rješavanje učinili zanimljivijim, zadatci se mogu nadovezivati jedan na drugi.
Primjerice, zadatci na jednom listiću mogu izgledati ovako.
Zadatak 1: |x – 2| = 5.
Zadatak 2: |x – a| = b, a i b su rješenja 1. zadatka, a < b.
Zadatak 3: |–3x + c| = x – 2, c je pozitivno rješenje 2. zadatka.
Zadatak 4: ||2x – d|– 5|= e, d i e su rješenja 3. zadatka, d > e.
Preostali su listići s istim vrstama zadataka, ali s izmijenjenim brojevima.
Prijedlog 3
Rad u paru: Jedan učenik napiše jednadžbu s apsolutnom vrijednosti, a drugi nacrta na
brojevnom pravcu skup njezinih rješenja, ali koristeći se samo njezinom geometrijskom
interpretacijom. Svaki učenik iz para napiše pet jednadžbi, potom zamijene bilježnice ili papire i
nacrtaju geometrijske prikaze. Nakon toga ponovno zamijene bilježnice i algebarski provjere
rješenja.

potrebe

 Ubaciti unutar apsolutne vrijednosti složeniju linearnu jednadžbu ili onu koja se rješava
faktorizacijom. Isto tako mogu se raditi i složeniji zadatci s diskusijom, ali ostati na istoj
vrsti jednadžbe.
 Za rad s darovitim učenicima predlažemo dodatne zadatke s apsolutnom vrijednosti s
internetske stranice http://www.skoljka.org/ ili
https://artofproblemsolving.com/community/c13_contests.

specifičnim teškoćama u učenju, uvijek treba imati na umu da isti predstavljaju heterogenu
Prije ove nastavne jedinice treba provjeriti predznanje učenika s teškoćama i svakako objasniti
pojmove: apsolutna vrijednost, što je njezina geometrijska interpretacija, što znači svojstvo,
primjer i protuprimjer. Prvi je primjer sveobuhvatan i treba ga prokomentirati s učenikom radi
učenikova razumijevanja poruke.
Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju, a i s ostalim teškoćama, matematičkim jezikom

izražene definicije, svojstvo, primjer i protuprimjer previše su apstraktne i složene. Bilo bi bolje
prvo objasniti značenje svakog izraza pojedinačno i zašto ga tako zapisujemo, umjesto da
tražimo od učenika da samostalno rješava zadatke. Za praktičnu vježbu posebnu pozornost
treba obratiti na crtanje tablice za učenike s motoričkim teškoćama i paziti na koji se način
formiraju parovi te jasno definirati obveze učenika s teškoćama kako bi aktivno sudjelovali u
zadatku. Prije uparivanja tvrdnji treba provjeriti jesu li učenici s teškoćama razumjeli značenje
svake pojedine tvrdnje. Sve matematičke uvjete izražene matematičkim simbolima uvijek treba
usmeno objasniti, nakon toga ih istaknuti na vidljivom mjestu (vrijedi i za 4. primjer i za primjere
koji slijede kad god se pojavljuju uvjeti izraženi simbolima). Kod zadataka dopunjavanja rečenica
treba osigurati više prostora (osobito za učenike s motoričkim teškoćama; vrijedi i za 7. primjer).
U prvom zadatku prvo dolaze primjeri za samostalno rješavanje, a tek je onda detaljno
objašnjeno zašto IxI= –2 nema rješenje. O tome treba voditi računa – dakle da prvo uvijek dolazi
detaljno objašnjenje, a zatim se učenicima s teškoćama nudi da samostalno rješavaju primjere.
Dakle, preporuka je da se prvo stavi objašnjenje matematičkih simbola koje će usmeno biti

objašnjeno i tek onda primjeri za samostalno rješavanje. Drugi primjer treba pojednostavniti i
svesti na najbitnije podatke. Dajemo prijedlog:
– Kad je išao na godišnji odmor, Marin je zaboravio uliti gorivo (u svoj automobil). Zato je morao
pozvati prijatelja u pomoć i objasniti gdje se nalazi.
Tako pojednostavnjena rečenica zadržava smisao, a nije toliko jezično zahtjevna za učenike sa
specifičnim teškoćama u učenju. Treba napomenuti da je 100 m = 0.1 km (kad god se nešto veže
uz prethodno gradivo, bolje je ponoviti).
– Umjesto ne znamo je li 100 metara prema početku ili 100 metara prema kraju ceste (od
početka do kraja brojanja kilometara te ceste) može pisati: ne znamo je li 100 metara prema
idućem (17.) kilometru ili prethodnom (15.) kilometru.
Tako će se te tvrdnje moći povezati s brojevnim pravcem i predočiti vizualno. U algebarskom

prikazu tog zadatka treba paziti pri zapisivanju jednadžbi na razmak između njih te da jednadžba
ne prelazi u drugi red (radije popisati jednu ispod druge). Također, bolje je zapisati svaki korak
posebno nego ostaviti prostora da učenici pretpostavljaju kako se došlo do rješenja.
Dakle, prijedlog je:
Ix –16I = 0.1
1. X – 16 = 0.1 2. X – 16 = –0.1
Pa se dalje nastavlja kako je već napisano.
Nakon primjera bilo bi dobro istaknuti pojmove geometrijska interpretacija i algebarski

oblik/zapis. Od učenika s motoričkim teškoćama može se tražiti da usmeno geometrijski
interpretira jednadžbe s apsolutnom vrijednošću; tako se potiče aktivno sudjelovanje u nastavi.
U 4. i 6. primjeru treba paziti na to da se videozapis pauzira i komentira. Treba osigurati podršku
osobama oštećena sluha pri puštanju videozapisa. U danom objašnjenju primjera treba
provjeriti razumiju li učenici s teškoćama sve pojmove (članovi izraza, nenegativan realan broj;
bolje je upotrebljavati izraz pozitivan broj?). U 3. zadatku treba obratiti pozornost na to da se u
zadatcima povlačenja i slaganja koraka učenicima s motoričkim teškoćama osigura više vremena
ili da zadatak obavljaju uz podršku pomoćnika u nastavi. Uputno je izbjegavati složenije zadatke
s razlomcima.
Svi zadatci u ovom poglavlju koji slijede nakon primjera složeniji su i zahtjevniji od prethodno
danog primjera (4., 5., 6., 8., 9. zadatak, poglavlje Odaberite metodu rješavanja). Od učenika s
teškoćama ne treba očekivati da samostalno riješe takve zadatke bez prethodnog objašnjenja
svakoga pojedinog primjera. Također, ne treba ustrajati u učenikovu samostalnom rješavanju
svih primjera, već samo onih reprezentativnih.
U petom primjeru treba provjeriti razumiju li učenici s teškoćama sve pojmove u tvrdnjama
(konstanta, varijabla; posebno obratiti pozornost jer smo x nazivali rješenjem, nepoznanicom, a
sad i varijablom; treba dodatno pojasniti).

Kod dijela Odaberite metodu rješavanja učenicima s teškoćama može biti teško promišljati o
metodi rješavanja zadatka. Treba ih potaknuti da „samo“ riješe zadatak, a zatim prodiskutiraju
s ostalim učenicima kako, odnosno kojom su metodom oni rješavali. Druga opcija je odaberu
metodu rješavanja koja im se čini jednostavnijom. Također, u zadanim zadatcima se prvi put
javljaju izrazi u kojima se treba množiti s vrijednostima unutar zagrade (npr. 4Ix – 5I), stoga bi
bilo dobro objasniti pravila množenja s obzirom na to da učenicima s teškoćama takva zagrada
nije ista kao klasična (), što im može biti zbunjujuće i opet ne treba pretpostavljati da oni to
znaju.

4.3. Primjena jednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Primjenjivati metode rješavanja linearnih jednadžbi i onih koje se svode na linearnu
jednadžbu
 Uočiti i primijeniti algoritme rješavanja problemskih zadataka
 Primijeniti linearnu jednadžbu pri rješavanju problema iz matematike, ostalih obrazovnih
 Primijeniti jednadžbu s apsolutnim vrijednostima pri rješavanju problema iz matematike,
ostalih obrazovnih područja ili svakodnevnog života
 Sposobnost usmene i pismene komunikacije

Planirani broj nastavnih sati: 2 sata.
Uvod i motivacija
Kao uvod smo odabrali jedan od problema gibanja, odnosno fizikalni problem. Naime uočili smo
da učenici, odnosno nastavnici imaju drukčiji pristup istom problemu u Fizici i Matematici. Nije
nam bila namjera da istaknemo jedan od njih kao bolji ili lošiji, nego da učenici shvate neki
fizikalni problem i s matematičkog aspekta, da ih na neki način povežu. U Fizici se obično
upotrebljava više varijabli, pišu se u svakom koraku mjerne jedinice i podrazumijeva se da
učenici dobro algebarski manipuliraju s varijablama, što nije uvijek slučaj. Matematika u suštini
nastoji što više algebarski pojednostavniti problem i upotrebljavati što manje varijabli i nekim je
učenicima to prirodnije. Treba ostaviti učenicima na izbor kojim će se pristupom koristiti. Ima
onih kojima će matematički pristup pomoći da shvate i fizikalni dio problema, a ima i onih koji
će pitati mogu li to rješavati kao u Fizici. Naravno da im to treba omogućiti.

U razradi je naglasak na rješavanju problema iz različitih područja i istovremeno uočavanju
općeg algoritma koji će nam pomoći u pristupu bilo kojem problemu i njegovu rješavanju. Zato
su u većini primjera zadatci detaljno riješeni, a kroz animaciju je poopćen postupak rješavanja
problemskih zadataka u 4 glavna koraka. Nije nužno, ali može mu se dati ime PPRP jer učenici
tako lakše pamte algoritme.
Primjena jednadžbi s apsolutnim vrijednostima također je već na neki način prezentirana kod
obrade problema pogreške u prvom modulu. Ovdje je samo dodano nekoliko primjera.
Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će kroz animaciju s naracijom poslušati jedan zadatak gdje će
morati sami uočiti sve bitne činjenice, postaviti problem i riješiti ga. Naravno, uvijek mogu
pogledati i rješenje ili ponoviti animaciju ako je to potrebno.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Metodički je ova jedinica pogodna za rad u skupinama i to na sljedeći način: učenike podijelite
u pet ekspertnih skupina koje će dobiti jedan problem, proučiti ga i postati eksperti za taj

problem. Problemi su: problem s brojevima, geometrijski problem, problem rada, problem
brzine i problem smjese. Učenici će interaktivno proučiti primjer koji je detaljno riješen u
jedinici, zatim u skupini riješiti 1 do 2 zadatka povezana s tim problemom, a na kraju pokušati
sami smisliti jedan svoj primjer. Zatim se formiraju nove skupine u kojima je barem po jedan
ekspert za svaki od problema. Svatko će od njih prezentirati svoj problem, njegovo rješenje i
zadati jedan zadatak ostatku skupine.
Prijedlog 2
I ovdje se može učenike uputiti da pronađu neke primjere koji su im bili teški i nerazumljivi u
Fizici, Kemiji i sl. te da ih riješe sami ili u skupini upotrebljavajući predloženi algoritam.

potrebe

 Učenici mogu smisliti složenije zadatke slične zadatcima koji su obrađeni u DOS-u,
prezentirati ih na zanimljiv način – kroz priču, strip, plakat, ilustraciju, glumu, pokret ili
slično.
 Za rad s darovitim učenicima predlažemo dodatne problemske zadatke s natjecanja ili s
internetske stranice http://www.skoljka.org/ ili

U ovom poglavlju treba obraćati pozornost na složenost problemskih zadataka (posebno kod
učenika s jezičnim teškoćama). Bilo bi dobro duge rečenice razlomiti na kraće i zadatak što više
skratiti (izbaciti riječi i rečenice koje neće promijeniti značenje). Ako zadatak ima više pitanja,
poželjno ih je popisati jedan ispod drugog da budu vizualno uočljiviji. Treba prilagoditi veličinu
slova (najmanje 12 pt) i upotrebljavati jedan od ponuđenih fontova (Dyslexia ili Verdana). Takvi
su tipovi zadataka učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju vrlo teški. Prvenstveno treba
provjeriti razumiju li učenici sa specifičnim teškoćama u učenju značenje svih riječi. Ako se
spominju postotci, kilometri, kvadratni metri ili bilo koje druge mjerne jedinice, poželjno je
ponoviti kako se preračunavaju. Treba ih voditi korak po korak kroz svaki navedeni zadatak,
poticati ih da u zadatku izdvajaju i podcrtavaju važne informacije. Također je poželjno da im se
u svakom zadatku naglasi što se u konačnici traži, odnosno što će x predstavljati.

Kod učenika s motoričkim teškoćama treba paziti u slučaju da zadatak zahtijeva crtanje
dijagrama ili tablica. Treba im omogućiti više vremena ili podršku pomoćnika u nastavi (ili drugog
učenika). Također, može ih se poticati da usmeno komentiraju problemski zadatak (primjerice
kako bi ga započeli rješavati) pa se na taj način više uključe u nastavu.
U 7. primjeru su u tablici riječi suha tvar i količina slabo vidljive (ljubičaste boje su podloga i
slova); treba promijeniti pozadinu (opcije u izborniku) da bude vizualno uočljivije.
Pri puštanju svih videozapisa preporučuje se usporiti zapis i/ili zaustavljati ga i komentirati. U
animaciji se nalazi velika količina teksta te se preporučuje da se učenicima naglase najvažniji
podatci.
Za ovu nastavnu jedinicu treba imati u vidu da su takvi zadatci jako teški učenicima s teškoćama,
stoga ne treba zahtijevati da rješavaju sve zadatke samostalno. Bilo bi bolje kad bi se za njih
smanjio broj ponuđenih zadataka i odabrali oni koji su najjednostavniji i kad bi se u cjelinu ubacili
barem neki zadatci koji su vrlo slični (da postoji model jednog po kojem će riješiti drugi). Treba
poticati učenike da usmeno komentiraju zadatke i da pitaju za dodatna objašnjenja kad zapnu
pri rješavanju.

4.4. Svojstva uređaja u skupu R i intervali
Ciljevi i zadaće
 Otkriti svojstva uređaja na skupu R
 Definirati intervale i naučiti njihove prikaze
 Računati uniju, presjek i razliku intervala
 Opisati svojstva uređaja na skupu realnih brojeva
 Opisati interval realnih brojeva riječima, simbolima, grafički
 Prelaziti iz jednog prikaza intervala u druge
 Prikazati uniju, presjek i razliku intervala simbolima i grafički
 Usmena i pisana komunikacija
 Sklonost korištenja IKT

Uvod i motivacija
Uspoređivanje veličina koje se često svodi na uspoređivanje brojeva ilustrirano je na primjeru
temperatura.

Učenici će se, rješavajući interaktivni zadatak, najprije prisjetiti pojmova brojevni pravac,
pozitivni i negativni broj, uspoređivanja brojeva po veličini s 0, oznaka < i >. Analogno se definira
uspoređivanje dvaju realnih brojeva po veličini. Slijedi uočavanje svojstava uređaja. Učenici će
svojstva sami uočiti promatrajući konkretne brojeve i generalizirajući nepotpunom indukcijom.
Osobitu pozornost treba obratiti na svojstva uređaja s obzirom na računske radnje, posebno
množenje nejednakosti negativnim brojem. Učenici će primijeniti uočena svojstva u
interaktivnim zadatcima. Tek nakon toga svojstva se eksplicitno navode. Uvode se oznake za
manje od ili jednako i veće od ili jednako. Te su oznake za neke učenike zbunjujuće jer ne tumače
na ispravan način značenje veznika ili. Rješavajući interaktivni zadatak, uočit će kako ispravno
tumačiti te oznake.
Prelazi se na definiciju intervala. Cilj je povezati opis intervala riječima, zapis skupovnim
oznakama, zapis intervala i prikaz na brojevnom pravcu. Određivanje unije i presjeka intervala
učenici mogu pratiti u animaciji, a pripremljen je i interaktivni ponavljajući zadatak. Učenik će
samostalno odrediti koliko mu je ponavljanja potrebno da uvježba određivanje unije i presjeka
intervala. Slijedi primjer i zadatak u kojem se računa razlika skupova.
Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će riješiti nekoliko interaktivnih zadatka.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Istraživanje svojstava uređaja možete organizirati kao rad u paru ili kao suradnički rad u skupini.
Svaki od članova skupine istražuje jedno svojstvo, a zatim učenici razmjenjuju zaključke. Možete
organizirati rad u obliku suradničke aktivnosti slagalice.

Prijedlog 2
Možete organizirati suparnički rad u skupini. Učenik u dogovorenom vremenu određuje uniju i
presjek u ponavljajućem interaktivnom zadatku. Ostali članovi skupine provjeravaju ispravnost
rješenja i broje točno riješene zadatke. Zatim zadatak rješava drugi učenik.

potrebe

 Učenici mogu izraditi plakate na kojima će vizualno prikazati intervale i skupovne radnje s
intervalima.
 Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu presjeka niza silaznih, nepraznih zatvorenih
intervala. Učenici će na konkretnom primjeru uočiti pravilnost u nizu intervala, odrediti
presjek konačnoga broja intervala, zamisliti presjek beskonačno mnogo intervala. Ne
očekuju se formalne definicije presjeka beskonačno mnogo intervala ni formalni dokazi.
Učenici će u toj aktivnosti otkriti formulaciju aksioma potpunosti s pomoću presjeka niza
silaznih zatvorenih intervala te uočiti razliku između skupova R i Q.

Prije ove nastavne jedinice poželjno je utvrditi značenje riječi uređaj u tom kontekstu, definirati
pojmove unija i presjek, sve skupove brojeva s pripadajućim oznakama koji će se javljati u
nastavnoj jedinici (racionalni, iracionalni, prirodni, cijeli, realni brojevi). Preporučuje se istaknuti
skupove i njihove definicije na vidljivom mjestu u učionici. Osim skupova bilo bi dobro učenicima
s teškoćama istaknuti i znakove <, > s pripadajućim značenjem i omogućiti da su im uvijek
dostupni. Nakon uvođenja znakova ≥,≤ treba ih pridružiti prijašnjim.
U zadatku nadopunjavanja rečenice dobro bi bilo istaknuti pojmove pozitivan i negativan i

popisati ih jedan ispod drugog da je vizualno uočljivije i lakše razumljivo (u editoru uređaja).
Prijedlog je:
POZITIVNI realni brojevi su...
NEGATIVNI realni brojevi su...
Unatoč objašnjenju u žutom kvadratu, u prvom zadatku treba obratiti pozornost na činjenicu da
će učenike s teškoćama zasigurno zbunjivati zašto je –5 manje od –2. Može se pokazati još

dodatno na pravcu i povezati s nekim primjerom iz stvarnog života. Ne preporučuje se upuštanje
učenika u samostalno rješavanje zadatka dok on to ne utvrdi.
Sve definicije koje su u ovoj nastavnoj jedinici izražene matematičkim simbolima treba dodatno
potkrijepiti, objasniti, dati primjer (ako je moguće uvrstiti brojeve kako bi potvrdili svojstva
jednakosti i nejednakosti). Treba malo bolje istaknuti matematičke simbole.
Kod popunjavanja tablica (3. i 4. zadatak) učenicima s motoričkim teškoćama treba dati više
vremena ili im omogućiti pomoć pri rješavanju. Svakako ne treba ustrajati u popunjavanju čitave
tablice i pisanom donošenju zaključka – bolje je tražiti od njih da to usmeno prodiskutiraju; tako
se učenik aktivno uključuje u nastavu. Treba istaknuti pojmove strana nejednakosti, znak
nejednakosti i svojstvo nejednakosti i povezati ih s prijašnjim jednadžbama i svojstvima
jednakosti.
Pri rješavanju je zadataka poželjno prvi primjer proći s učenicima, a tek onda očekivati
samostalno rješavanje.
Intervali
U 1., 2. i 3. primjeru treba objasniti značenje svih matematičkih simbola (prvi se put primjerice
u tekstu javlja znak beskonačnosti), objasniti da sada različite skupove možemo označivati bilo
kojim slovom (da se to razlikuje od onih skupova realnih, racionalnih itd. brojeva koji imaju svoje
standardne oznake). Treba provjeriti i utvrditi razumijevanje pojmova unija, presjek i interval.
Umjesto uporabe pune i prazne točke na brojevnom pravcu učenike s teškoćama treba poticati
da upotrebljavaju iste zagrade kao i u rješavanju zadataka. Dodatne oznake za istu stvar mogu
ih samo zbunjivati. Kod učenika s motoričkim teškoćama treba paziti pri crtanju i označivanju
pravca, dati im više vremena i osigurati podršku pomoćnika u nastavi. Nakon tih primjera bilo bi
dobro zaključiti:
oznaka >, < – broj ne pripada skupu/ne uključuje broj
oznaka [, ] – broj pripada skupu/skup uključuje taj broj.
Također im treba omogućiti da to bude vidljivo i dostupno u svakom trenutku.
U 8. zadatku ne treba očekivati da samostalno riješe primjere koji su izraženi simbolima; radije
usmeno prodiskutirati o značenjima tih simbola s učenicima s teškoćama.
Unija i presjek
Treba paziti na brzinu videozapisa u primjerima koji sadržavaju videozapise, odnosno po potrebi
usporiti ili pauzirati i komentirati videozapis. Kod osoba s oštećenjem vida treba prilagoditi
prostor (primjerice mjesto sjedenja i rasvjetu) i naknadno provjeriti je li odabrano
mjesto/rasvjeta dostatna. Istaknuti u tekstu definiciju unije, presjeka te praznog skupa te odmah
istaknuti oznake za jedno i drugo (kasnije se javljaju oznake bez objašnjenja, učenicima s
teškoćama to može biti zbunjujuće) i omogućiti da su im stalno dostupne oznake s
objašnjenjima. Pri rješavanju zadataka u kojima se crtaju pravci kako bi se vidjeli presjeci, unije

i razlike među skupovima treba voditi računa da se učenicima s motoričkim teškoćama osigura
potrebna pomoć pri crtanju pravca.
U 7. se primjeru javlja razlika skupova A i B, a u idućem zadatku za samostalno rješavanje razlika

B i A. Učenicima s teškoćama to može biti vrlo konfuzno; treba utvrditi što znači jedna razlika, a
što druga, na nekoliko primjera pokazati kako se određuje i tek ih onda pustiti da se upuste u
samostalno rješavanje (kad su upoznati sa svim simbolima u zadatku).
Kutak za znatiželjne – umjesto naziva aksiom upotrebljavati neki drugi naziv ako je moguće ili
objasniti značenje tog naziva (istinita tvrdnja?). Zadatci koji potom slijede (12. i 13. presloženi
su za učenike s teškoćama i prezahtjevno je izložiti ih njihovu rješavanju.

4.5. Rješavanje linearnih nejednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti pojam linearne nejednadžbe i rješenja linearne nejednadžbe
 Diskutirati rješenja linearne nejednadžbe
 Zapisati rješenje linearne nejednadžbe pomoću intervala i prikazati na brojevnom pravcu
 Riješiti linearnu nejednadžbu primjenjujući svojstva uređaja
 Prikazati rješenje linearne nejednadžbe simbolima i grafički
 Sistematičnost

Uvod i motivacija
Počinjemo s problemskim zadatkom koji treba riješiti s pomoću linearne nejednadžbe. Učenici
mogu sami pokušati napisati nejednadžbu ili pratiti korake.

Kao i kod linearne jednadžbe, prvo treba usvojiti što znači riješiti nejednadžbu i što je rješenje
nejednadžbe. Kod nejednadžbi osobito treba ustrajati u opisu i algebarskom zapisu
transformacija koja čuvaju nejednakost, i kada se znak nejednakosti okreće. Slijedi interaktivni
zadatak u kojem učenici mogu po potrebi ponavljati i uvježbavati rješavanje jednostavnih
linearnih nejednadžbi. Osim zapisa nejednadžbom i intervalom, rješenje ćemo nejednadžbe
prikazivati i na brojevnom pravcu, što smo naučili u prošloj jedinici 4.4. Svojstva uređaja u skupu
R i intervali. Ponavljamo pojam istinite nejednakosti te ga primjenjujemo kod utvrđivanja
egzistencije rješenja. Primjer nejednadžbe koja nema rješenje opisan je u animaciji s pomoću
modela vage, a u videozapisu je dan primjer nejednadžbe koja vrijedi za svaki realni broj.
Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će riješiti nekoliko jednostavnih linearnih nejednadžbi.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Učenicima treba naglasiti da rješenje trebaju zapisati u obliku u kojem to nastavnik očekuje.
Osobito kod zadataka koji nemaju rješenje ili je rješenje skup realnih brojeva nije dovoljno
ostaviti zadnju sređenu nejednadžbu kao rješenje jer ako nejednakost uvijek vrijedi ili nije
istinita, zaključak o rješenju treba istaknuti.
Prijedlog 2
U slučaju da učenici ne usvoje pravilo kada se znak nejednakosti okreće treba im napisati
nejdnakosti s konkretnim brojevima koje će bolje zapamtiti.

potrebe

 Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu nejednakosti među sredinama. Učenici će

dokazati nejednakost između aritmetičke, harmonijske, geometrijske i kvadratne sredine
dvaju brojeva. Dalje sami mogu provesti generalizaciju za više brojeva.
 Daroviti učenici (osobito natjecatelji) mogu dokazivati razne nejednakosti koje se mogu
pronaći na http://natjecanja.math.hr/srednja-skola-materijali/.

Uvodni bi zadatak/primjer bilo dobro usmeno pojednostavniti (primjer: umjesto Od toga iznosa
treba svaki od 21 školskih dana kupiti užinu; Od tih 500 kuna 21 dan mora kupiti užinu. ).
Također, učenike sa specifičnim teškoćama u učenju treba potaknuti da riješe zadatak korak po
korak metodom bez stvaranja nejednadžbe (preapstraktno za početak) i da onda komentiraju
dobiveno rješenje (x = 18,80) s ostalim učenicima (koji su trebali dobiti rješenje x ≤ 18,80) i
zaključiti zašto je onda bolje upotrebljavati nejednadžbu.
U rješavanju zadataka treba poticati podcrtavanje predznaka, podsjećati ih kada se znak

nejednakosti mijenja. Ako se javljaju decimalni brojevi ili razlomci, prisjetiti se kako se takve
jednadžbe/nejednadžbe rješavaju. Kod učenika s motoričkim teškoćama treba izbjegavati
zadatke s razlomcima ili im tada osigurati podršku pomoćnika u nastavi. Pri prikazu rješenja na
brojevnom pravcu također im treba osigurati pomoć. Treba u tekstu istaknuti sljedeće pojmove:
linearne jednadžbe – jedinstveno rješenje, skup rješenja, nemaju rješenje i povezati kakva
rješenja mogu imati linearne nejednadžbe (pritom treba paziti na definiranje skupa i intervala
rješenja). U objašnjenjima koje jednadžbe nemaju rješenje, a koje imaju skupove rješenja, treba
istaknuti ključne pojmove. Bilo bi dobro dati primjere svake od navedenih jednadžbi (sa svakim
oblikom rješenja) i tek tada se učenici mogu samostalno upustiti u rješavanje 5. i 6. zadatka. Kod
učenika s teškoćama ne treba ustrajati u rješavanju svih primjera, bitno je da shvate ono ključno.
Bilo bi dobro izbjegavati nejednadžbe s decimalnim brojevima i razlomcima. Kutak za znatiželjne
nije primjeren za učenike s teškoćama.
Kod aktivnosti dopunjavanja i uparivanja treba osigurati više vremena, posebno za učenike s
motoričkim teškoćama.

4.6. Rješavanje sustava nejednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Definirati rješenje sustava nejednažbi
 Rješavati sustave nejednadžbi
 Svoditi nejednadžbu u faktoriziranom obliku na sustav nejednadžbi
 Povezati logičke operacije i/ili sa skupovnim operacijama presjeka i unije
 Riješiti sustav linearnih nejednadžbi
 Prikazati rješenje sustava simbolima i grafički
 Razumijevanje odnosa matematičkog i govornog jezika
 Jasno i koherentno organiziranje ideja

Uvod i motivacija
Uvodni je primjer iz stvarnog života, vezan uz cijenu proizvoda koja je nepoznata, ali iz podataka
se može postaviti sustav dviju linearnih nejednadžbi s jednom nepoznanicom. Učenici će,
rješavajući postepeno primjer u nizu interaktivnih zadataka, zaključiti da je skup rješenja sustava
nejednadžbi presjek skupova rješenja pojedinih nejednadžbi.

U primjeru je riješen jedan sustav dviju nejednadžbi, a zatim će učenici riješiti nekoliko sustava
različitih razina složenosti. Slijede sustavi s tri nejednadžbe. Na kraju će učenici otkriti kako
nejednadžbu koja je zapisana u obliku umnoška dvaju linearnih faktora svesti na dva sustava
nejednadžbi. Pritom je važno ustrajati u korištenju veznika i/ili te na povezivanju veznika i
skupovnih radnji.
Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će riješiti nejednadžbu koja je zapisana u obliku umnoška triju
faktora rastavljanjem na slučajeve. Uvod je to u iduću jedinicu u kojoj će učenici otkriti
jednostavniji način rješavanja takvih nejednadžbi. Jedinica završava procjenom usvojenosti
ishoda.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Vježbu rješavanja sustava nejednadžbi možete organizirati kao suradničku aktivnost kolo
naokolo u četveročlanim skupinama. Prvi je korak rješavanje prve nejednadžbe. Zatim učenici
zamijene zadatke pa rješavaju drugu nejednadžbu, ponovno zamijene zadatke, prikažu rješenja
na brojevnom pravcu, još jednom zamijene zadatke te ispišu skup rješenja.

potrebe


 Učenici mogu pripremiti kviz Kahoota s nekoliko zadataka sa sustavima nejednadžbi te ga
provesti na idućem satu kao ponavljanje i pripremu za obradu iduće jedinice.
 Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu pogodite broj.

Kao i u prethodnom uvodnom primjeru, ovaj se tekst preporučuje pojednostavniti (npr. aroniju
zamijeniti nekim drugim voćem ili pojasniti, izbaciti dio prije 2 mjeseca/dana, jer tako točno
definirano vrijeme nije bitno za rješavanje zadatka; može samo pisati prije). Informacija o tome
koliko SADA Marko ima novaca izražena je samo na slici (to je zbunjujuće; treba učenike
usmjeriti da obrate pozornost i na sliku). Također je bolje potaknuti učenike s teškoćama da
riješe zadatak bez nejednadžbi (npr. da samo odrede vrijednost jedne boce soka) i da onda
diskutiraju rješenja s ostalim učenicima. Imajte u vidu da je takav primjer, čak kasnije i rastavljen
korak po korak, jako teško shvatljiv učenicima s teškoćama; isto vrijedi i za zaključivanje mogućih
i nemogućih cijena.
U primjerima rješavanja sustava nejednadžbi rezultate (koji su presjeci skupova) treba voditi
računa da su učenici s motoričkim teškoćama dobili potrebnu pomoć za crtanje pravaca. Za
djecu s oštećenjem vida treba osigurati dodatnu rasvjetu, povećala i ostala pomagala koja će im
pomoći da lakše uočavaju elemente na brojevnom pravcu.
Pri rješavanju zadataka treba poticati učenike da pitaju sve ono što im nije jasno. Treba imati u
vidu da će učenike sa specifičnim teškoćama u učenju uvijek zbunjivati oznake ≤ , ≥ , ] , [ , < , >;
stoga je uputno uvijek pri rješavanju zadataka komentirati i ponavljati što oni znače i omogućiti
da su im oznake s objašnjenjima uvijek vizualno dostupne. Ne treba ustrajati u rješavanju svih
zadataka već samo onih reprezentativnih. Savjetuje se izbjegavanje zadataka s decimalnim
brojevima i razlomcima (razlomke se posebno preporučuje izbjegavati kod skupine učenika s
motoričkim teškoćama).
Kod određivanja predznaka umnoška (prisjetimo se) bilo bi dobro tvrdnje testirati brojevima;
dakle odabrati bilo koja dva broja i tako testirati pravila.
Pri puštanju videozapisa treba pauzirati videozapis i dodatno ga komentirati. Za osobe s

oštećenjem vida treba voditi računa o prilagodbi prostora (svjetlina, mjesto sjedenja), a za osobe
oštećena sluha osigurati potrebnu podršku i unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti
ključne dijelove videozapisa.
Treba paziti pri pisanju nejednadžbi kada ih pišemo jednu za drugom u tekstu i vežemo veznikom
i; bolje je upotrebljavati veći razmak kako bi bilo uočljivije da se radi o dvjema nejednadžbama
(na to učenicima treba skrenuti pozornost i isti savjet uvažiti pri izradi vlastitih materijala). Kutak
za znatiželjne – treba paziti pri formiranju skupina na način formiranja učenika kako bi učenici s
teškoćom bili aktivni sudionici.

4.7. Rješavanje složenih nejednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Razumjeti tablicu predznaka i njezino značenje u rješavanju nejednadžbi
 Primijeniti tablicu predznaka u rješavanju nejednadžbi
 Riješiti nejednadžbu u faktoriziranom obliku i u obliku količnika metodom razlikovanja
slučajeva
 Prikazati tablično predznake linearnih algebarskih izraza
 Riješiti složenu nejednadžbu koristeći tablicu predznaka

Uvod i motivacija
U uvodu će karikatura potaknuti učenike na razmišljanje o oblicima nejednadžbi koje znaju i koje
ne znaju riješiti.

Razvrstavajući poznate i nepoznate jednadžbe, učenici će uočiti da je zapis nejednadžbe u obliku
umnoška pogodan za rješavanje jer omogućuje razlikovanje slučajeva i prevođenje nejednadžbe
u nekoliko sustava nejednadžbi. Zadatak i primjer koji slijede odnose se na nejednadžbu
zapisanu u obliku umnoška i kvocijenta. Slijedi ponavljajući interaktivni zadatak za vježbu pri
čemu učenik određuje broj ponavljanja, čime se potiče samoregulirano učenje. Treba dosljedno
zahtijevati upotrebu veznika i/ili te povezivanje sa skupovnim radnjama. Idući je korak
pronalaženje nove strategije za rješavanje nejednadžbi u kojima se pojavljuje dva ili više faktora.
Učenici će otkriti tablicu predznaka. Važno je postići konceptualno razumijevanje i svakako
izbjeći automatizam pri određivanju predznaka. Učenici će kroz interaktivni zadatak istražiti kako
se mijenja predznak vrijednosti linearnoga algebarskog izraza te otkriti točku u kojoj se predznak
mijenja. Nakon toga će prirodno predznake zapisati u tablicu predznaka. Toj se aktivnosti učenici
mogu vraćati ako poslije tijekom rada budu imali teškoća pri izradi tablice predznaka. Slijede
primjeri i zadatci u kojima se nejednadžba rješava s pomoću tablice predznaka. U nastavku će
učenici osvijestiti kojim izrazima mogu, a kojim ne mogu množiti nejednadžbe. Ta važna tema
započinje videozapisom u kojem se najprije pokazuje nekorektno rješavanje na način koji učenici
često primjenjuju, dijeljenjem nejednadžbe s x. Zatim se pokazuje ispravno rješenje. Slijedi
nekoliko zadataka.
Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će riješiti nekoliko zadataka za vježbu.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Zadatke za vježbu učenici mogu rješavati u skupinama. Nakon isteka vremena predviđenog za
rješavanje, skupine ciklično zamijene rješenja i zatim isprave rješenja koja su dobili. Pritom
trebaju pronaći pogreške te ocijeniti jesu li to sitne pogreške ili krupnije konceptualne kao što
je množenje nejednadžbe s izrazom kojem ne znamo predznak i slično.

potrebe

 Učenici mogu istražiti pravilnosti u tablici predznaka. Na primjer otkriti utjecaj koeficijenta
a na predznake vrijednosti izraza ax + b ili utjecaj broja faktora oblika x + b na predznak
umnoška.
 Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu o nejednakostima koje se svode na zbroj
kvadrata. Slične zadatke možete pronaći u predavanjima udruge Mladi nadareni
matematičari Marin Getaldić na poveznici Uvod u nejednakosti.

Prije ove nastavne jedinice bilo bi dobro ponovno utvrditi pojmove linearna nejednadžba, skup
linearnih nejednadžbi kroz primjere (prijedlog za aktivnost: učenici sami izmišljaju jednadžbe i
nejednadžbe, oslanjaju se na prethodno pripremljene materijale/plakate...).
Kroz cijelo se poglavlje javljaju definicije izražene matematičkim simbolima koje uvijek treba
dodatno pojašnjavati i potkrjepljivati primjerima. Generalno se savjetuje oslanjati se što manje
na definicije, a više na primjere (kao kod predznaka broja).
Također sve oznake koje se stalno javljaju (uz pripadajuća objašnjenja) trebaju biti izložene na
vidljivom mjestu učenicima s teškoćama.
Kad god se javljaju duge složene rečenice u objašnjenjima, treba ih usmeno pojednostavniti i
provjeriti razumiju li učenici značenje svake riječi u tim rečenicama (čak i za one koje su naizgled
razumljive same po sebi).
Za rješavanje zadataka učenicima s teškoćama trebalo bi razviti shemu po kojoj će ih oni sami
rješavati; dakle, izdvojiti određene korake koji se javljaju za određene nejednadžbe. Bilo bi dobro
prije nego učenici s teškoćama samostalno riješe zadatak, svaki put s njima usmeno
prodiskutirati korake i način rješavanja i eventualno im izdvojiti natuknice po kojima će oni
riješiti zadatak. Od učenika s teškoćama ne treba zahtijevati samostalno rješavanje bilo kakvih
složenijih zadataka ili zadataka s decimalnim brojevima i razlomcima.
Ako zadatak zahtijeva crtanje tablica i/ili brojčanog pravca, treba učenicima s motoričkim
teškoćama osigurati potrebnu podršku pomoćnika u nastavi.

Pri pokretanju videozapisa treba pauzirati videozapis i dodatno ga komentirati. Za učenike s
oštećenjem vida treba voditi računa o prilagodbi prostora (svjetlina, mjesto sjedenja), a
učenicima oštećena sluha osigurati potrebnu podršku i unaprijed pripremiti pisani materijal koji
će pratiti ključne dijelove videozapisa.

4.8. Nejednadžbe s apsolutnom vrijednosti
Ciljevi i zadaće
 Naučiti rješavati osnovne nejednadžbe s apsolutnom vrijednosti
 Interpretirati nejednadžbu s apsolutnom vrijednosti pomoću udaljenosti kao i njezino
rješenje
 Riješiti jednostavnu nejednadžbu s apsolutnom vrijednosti koristeći geometrijsku
interpretaciju apsolutne vrijednosti
 Odabrati prikladnu metodu za rješavanje nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima
 Upornost i sistematičnost

Uvod i motivacija
I ovdje, kao i u jedinicama 1.5. te 4.2., prvo povezujemo pojam apsolutne vrijednosti s
udaljenosti. Razlog je taj što bismo htjeli da učenici prvo pomisle na udaljenost kada se spomene
apsolutna vrijednost bez obzira na to radi li se o nejednadžbi ili nečem drugom. Cilj nam je jasan,
treba naučiti rješavati nejednadžbe. Stoga krećemo u šaljivom tonu, s karikaturom u kojoj
meteorolog daje neobičnu prognozu upotrebljavajući pojam apsolutne vrijednosti.

Razrada teče slično kao kod jednadžbi s apsolutnom vrijednosti. Kao i u jedinici 4.2. naglasak je
na osnovnim nejednadžbama s apsolutnom vrijednosti i njihovoj geometrijskoj interpretaciji.
Kako primijeniti princip udaljenosti, odnosno svojstvo kada je |x|< a ili |x|> a, pokazano je korak
po korak kroz animaciju. U jedinici je samo nekoliko složenijih nejednadžbi i sustava
nejednadžbi. Za njihovo se rješavanje također primjenjuju samo osnovna svojstva, eventualno
uz neke dodatne uvjete ili provjere. Nadovezujemo se na jednadžbe i s dodatnom temom, za
one znatiželjne, u kojoj rješavamo kvadratne nejednadžbe x^2 < a ili x^2 > a.
Završetak
Na kraju će ove jedinice učenici kroz nekoliko zadataka s realnim parametrom pokazati jesu li
razumjeli apsolutnu vrijednost, jednadžbe, a posebno nejednadžbe s apsolutnom vrijednosti.
Isto tako svoje znanje mogu provjeriti i rješavajući procjenu znanja na kraju jedinice.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Predlažemo malo razvijanja natjecateljskog duha. Podijelite učenike u skupine. Svaka skupina
neka sama odabere neki svoj naziv. Pripremite više kartica s po 4 do 5 zadataka, od
jednostavnijih do nešto složenijih. Sve skupine kreću na početku s istom karticom. Kad riješe
zadatke s prve kartice, donesu rješenja na provjeru, vi na ploču upišete u tablicu pod njihovo
ime broj točnih zadataka i tek tada mogu dobiti novu karticu sa zadatcima. I tako do kraja
vremena koje ste predvidjeli za rješavanje zadataka. Ostavite dio vremena za analizu i

proglašenje pobjednika. Za pobjedu se može gledati broj točnih zadataka i brzina rješavanja ili
prema dogovoru. Učenike možete nagraditi nagradnim bodovima za neku od sljedećih provjera
znanja.
Prijedlog 2
Isto kao u jedinici 4.2. Jednadžbe s apsolutnim vrijednostima.
Rad u paru: Jedan učenik napiše nejednadžbu s apsolutnom vrijednosti, a drugi nacrta na
brojevnom pravcu skup njezinih rješenja, ali primjenjujući samo njezinu geometrijsku
interpretaciju. Svaki učenik iz para napiše pet nejednadžbi, zamijene bilježnicu ili papir i nacrta
geometrijski prikaz. Nakon toga ponovno zamijene bilježnice i algebarski provjere rješenja.

potrebe

 Dati zadatke u kojima se rješavanje svodi na složenije sustave linearnih nejednadžbi, na

nejednadžbu koja se rješava faktorizacijom i tablicom predznaka. Mogu se raditi i složeniji
zadatci s diskusijom, ali ostati na osnovnim nejednadžbama s apsolutnim vrijednostima jer
će se one u kojima se mora primjenjivati metoda razlikovanja slučajeva raditi kasnije u
Aktivnostima za samostalno učenje.
 Za rad s darovitima predlažemo dodatne zadatke s apsolutnom vrijednosti sa složenijom
diskusijom i zadatke s internetske stranice http://www.skoljka.org/ Ili

Prije ove nastavne cjeline treba ponoviti pojam apsolutne vrijednosti.
U uvodnom se primjeru javljaju duge rečenice i složene riječi; treba ih usmeno pojednostaviti i
provjeriti razumiju li učenici s teškoćama sve riječi (npr. meteorolog).
Pri prikazu slike (u uvodnom primjeru, ali i svakom prikazu slike, brojevnog pravca, shema itd.)
treba paziti da se učenicima s oštećenjem vida prilagodi prostorija, mjesto sjedenja i svjetlina
(slike i prostora). Isto vrijedi i za prikaze videozapisa u cijelom poglavlju. Videozapise treba uvijek
i pauzirati/usporavati i komentirati, a za osobe oštećena sluha treba osigurati potrebnu podršku
i unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti ključne dijelove videozapisa.

U svakom primjeru u kojem se gradivo veže na prethodno treba provjeriti je li razumljivo
učenicima s teškoćama; ako nije, uvijek je dobro ponoviti pojmove, postupke, objašnjenja
matematičkih simbola (npr. interval, linearna nejednadžba, algebarski prikaz, geometrijska
interpretacija). Pritom je važno oslanjati se na uvećane i vizualno naglašene
materijale/plakate/postere.
Svaki put kad je objašnjenje prikazano matematičkim simbolima, treba ga usmeno

prodiskutirati. Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju jako je teško čitati matematički
jezik. Bez obzira na to koliko puta ponavljali, uvijek je potrebno opet. Ne treba očekivati od njih
da samostalno pročitaju takve definicije. U ovom se poglavlju javljaju objašnjenja za tipove/vrste
rješenja nejednadžbi s apsolutnim vrijednostima kada su
a)svi realni brojevi X udaljeni od 0 za manje od ili jednako a
b)svi realni brojevi X udaljeni od 0 za više od ili jednako a.
S obzirom na to da su objašnjenja vrlo slična i iskazana matematičkim simbolima, treba ih

dodatno pojasniti i usporediti. Treba potaknuti učenike s teškoćama da nakon diskusije sami
uoče razlike. Također se može povezati s prijašnjim gradivom (kakva rješenja mogu imati
linearne jednadžbe i linearne nejednadžbe).
Za djecu s motoričkim teškoćama ne preporučuje se rješavanje zadataka i primjera s

razlomcima, a ako će ih rješavati, treba osigurati podršku pomoćnika u nastavi. Inače, zadatke
je s decimalnim brojevima i razlomcima bolje izbjegavati kod učenika s teškoćama. Bolje je prvo
utvrditi znanje na puno reprezentativnih primjera i tek tada eventualno mogu riješiti složeniji
zadatak (zadatak je složeniji čim se pojavljuju decimalni brojevi i razlomci). I kad budu rješavali
takve zadatke, treba imati u vidu da im treba opet objasniti svaki korak (kako se krate razlomci,
izlučivanja, zajednički višekratnik…).
Kod pisanja dviju jednadžbi u objašnjenjima ili negdje drugdje u tekstu treba paziti kada su
povezane veznikom i; bilo bi bolje napraviti veći razmak kako bi bio vizualno uočljiviji (da se ne
čini sve kao jedna velika jednadžba).
Zadatci u kojem su dani koraci koje treba posložiti mogu biti presloženi učenicima sa specifičnim
teškoćama učenja upravo zbog poteškoća razumijevanja matematičkog jezika. Bilo bi ih bolje
rješavati u grupama.
U 7. se zadatku u rješenju javlja oznaka R/<-3,3); do sada nigdje nije objašnjeno kako se to čita i
što točno znači; obvezatno ih treba objasniti usmeno.
U 11. zadatku nejednadžbe koje se pojavljuju u žutim kvadratićima (koje treba povlačiti) sitne
su i slabo vidljive. Potrebno ih je prilagoditi. Kod povlačenja djeci s motoričkim teškoćama treba
dati više vremena.
Zadatak 14 (takav „obrnuti“ način razmišljanja u zadatku je prezahtjevan) i svi zadatci poslije
(označeno je i naslovom „malo složenije“) nisu primjereni za učenike s teškoćama.

Animacije valja pojasniti ili ponoviti, posebno učenicima s teškoćama vizualne obrade.

4.9. Primjena nejednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Primjenjivati linearne nejednadžbe na probleme prvog stupnja
 Utvrditi smislenost rezultata u kontekstu
 Primijeniti linearnu nejednadžbu i sustav linearnih nejednadžbi pri rješavanju problema iz
matematike, ostalih obrazovnih područja ili svakodnevnog života
 Interpretirati rješenje matematičkog modela u kontekstu zadane situacije
 Sposobnost usmene i pismene komunikacije

Uvod i motivacija
Za uvodni primjer treba zapisati jednostavnu linearnu nejednadžbu. Postupno pitamo što je
poznato, koje veze među podatcima znamo zapisati, što je nepoznato.

Pri prevođenju teksta u algebarski zapis primjenjujemo iste korake kao u jedinici 4.3. Primjena
jednadžbi. Ne moramo ih eksplicitno pisati, ali je dobro pri analizi zadatka razmišljati o tim
koracima. U tim je zadatcima također bitno razlučiti što znači najmanje, najveće, barem kako bi
znali ispravno modelirati problem. Slijede zadatci razvrstani u tematske cjeline u kojima se
linearne nejednadžbe primjenjuju pri rješavanju problema iz matematike, ostalih obrazovnih
područja ili svakodnevnog života: brojevi, geometrija, problem brzine i još neke primjene. Dano
je i par zadataka u kojima se probleme rješava sustavom linearnih nejednadžbi.
Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će izraditi projekt iz ekologije gdje će istražiti isplativost korištenja
LED žarulja.
Dodatni prijedlozi
Ako učenici imaju problema s čitanjem i razumijevanjem teksta, treba ih naučiti čitati. Tekst
treba analizirati tako da se zastane nakon važne informacije, ne nužno nakon završene rečenice.
Informaciju iz dijela teksta poželjno je zabilježiti. Može se upotrijebiti rešetka shema
poznato/nepoznato u okviru prvoga koraka Pročitaj. Daljnji su koraci Poveži, Riješi, Provjeri.

potrebe

Za rad s darovitima predlažemo složenije zadatke sa stranice http://www.skoljka.org/.

S obzirom na to da jedinica obiluje tekstom, važno je orijentirati se na ključne činjenice, odnosno
zadatke.
U ovom poglavlju treba obraćati pozornost na složenost teksta u problemskim zadatcima. Bilo
bi dobro duge rečenice razlomiti na kraće i zadatak što više skratiti (izbaciti riječi i rečenice koje
neće promijeniti značenje ili usmeno pojednostavniti). Ako zadatak ima više pitanja, poželjno ih
je popisati jedno ispod drugog da budu vizualno uočljiviji. Potrebno je prilagoditi veličinu slova
(najmanje 12 pt) i upotrebljavati jedan od ponuđenih fontova (Dyslexia ili Verdana). Takvi su
tipovi zadataka za učenike sa specifičnim teškoćama učenja vrlo teški. Prvenstveno treba
provjeriti razumiju li učenici sve pojmove. Ako se spominju postotci, kilometri, kvadratni metri
ili bilo koje druge mjerne jedinice, poželjno je ponoviti kako se preračunavaju te ponoviti sve
formule koje su potrebne za rješavanje zadatka (opseg, površina…). Treba ih voditi korak po
korak kroz svaki navedeni zadatak i primjer te ih poticati da u zadatku pri čitanju izdvajaju i
podcrtavaju važne informacije. Također je poželjno da im se u svakom zadatku naglasi što se u
konačnici traži, odnosno što će x predstavljati.
Kod učenika s motoričkim poteškoćama treba paziti ako zadatak zahtijeva crtanje dijagrama,
tablica i/ili skica. Treba im omogućiti više vremena ili pomoć/podršku pomoćnika u nastavi (ili
drugog učenika). Također, može ih se poticati da usmeno komentiraju problemski zadatak
(primjerice kako bi ga započeli rješavati) te da se na taj način više uključe u nastavu.
Preporučuje se smanjiti broj ponuđenih zadataka i odabrati one koji su najjednostavniji. S

obzirom na to da se u cjelini javljaju dosta različiti zadatci (geometrija, brzina, brojevi i još neke
primjene) uputno je da se učenici s teškoćama bave samo jednim tipom zadataka (za njih su
prikladni zadatci koji slijede nakon prvog primjera). Zadatci bi geometrije i brzine za njih mogli
biti presloženi. Treba poticati učenike da usmeno komentiraju zadatke i da pitaju za dodatna
objašnjenja kada naiđu na problem pri rješavanju.
Pri prikazu brojevnih pravaca treba paziti da se učenicima s oštećenjem vida prilagodi prostorija,
mjesto sjedenja i svjetlina (slike i prostora). Isto vrijedi i za prikaze videozapisa u cijelom
poglavlju. Videozapise treba uvijek pauzirati /usporavati i komentirati, a za osobe oštećena sluha
treba osigurati potrebnu podršku i unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti ključne
dijelove videozapisa.
Podsjećamo na izradu socijalnih priča za učenike s poremećajem iz spektra autizma kojima se

pojedine situacije na nastavi posebno zahtjevne. Socijalnu se priču preporučuje izraditi u
suradnji sa stručnim timom (http://www.ict-aac.hr/index.php/hr/ict-aac-razvijene-
aplikacije/apple-ios-aplikacije/ponasalica).

Ciljevi i zadaće
 Vježbati rješavanje jednadžbi i nejednadžbi
 Riješiti složeniju jednadžbu s apsolutnim vrijednostima metodom razlikovanja slučajeva.
 Rabiti matematički jezik vezan uz uređaj na skupu realnih brojeva
 Odabrati metodu pri rješavanju linearne jednadžbe i nejednadžbe te jednadžbe i
nejednadžbe koja se može svesti na linearnu
 Riješiti jednadžbu i nejednadžbu s apsolutnom vrijednosti odabirom učinkovite metode
 Modelirati jednadžbama i nejednadžbama probleme iz matematike, ostalih obrazovnih
 Sposobnost samostalnog učenja
 Sposobnost donošenja odluka
Uvod i motivacija
Jedinica započinje povijesnim zadatkom iz staroindijske matematike. Cilj je potaknuti učenike na
smišljanje zadatka iz stvarnog života.

Započinjemo blokom tipičnih zadataka iz ovog modula. Posebno su obrađene složenije
jednadžbe s apsolutnim vrijednostima koje se nužno rješavaju metodom razlikovanja slučajeva.
Učenika se vodi do zaključka kako je tablica predznaka i u ovom slučaju dobar alat za pregledno
praćenje predznaka vrijednosti izraza. Način korištenja tablice predznaka pri rješavanju zadataka

ovog tipa učenici mogu pogledati u videozapisu. Naglasak nije na zadatcima u kojima se
pojavljuje veći broj slučajeva koji se analogno rješavaju, već na razlikovanju karakteristika
jednadžbe koje nas vode u odabiru strategije rješavanja.
Završetak
Na kraju ove jedinice učenici će riješiti još nekoliko zadataka. Kako bi se izbjegao umor pri
rješavanju većeg broja zadataka, pripremljena je interakcija.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
U uvodnom dijelu učenici su dobili zadatak smisliti probleme iz svakodnevnog života koji će se
modelirati linearnom jednadžbom. Možete učenicima otvoriti mrežnu ploču s pomoću alata
Padlet. Na ploču učenici mogu zapisati zadatke, odabrati zadatak nekoga drugog učenika te
objaviti njegovo rješenje.
Prijedlog 2
Interakciju iz završnog dijela možete iskoristiti za organizaciju rada u obliku suparničkog rada u
skupini. Učenik pritiskom na tipku otvara zadatak, rješava ga i provjerava točnost rješenja. Zatim
drugi učenik odabire zadatak i tako dalje. Pobjednik je učenik s najviše točnih odgovora. Možete
dogovoriti da zadatak rješavaju svi učenici u skupini i da se zatim učeniku koji je otvorio taj
zadatak, osim za točno rješenje, dodjeljuju brodovi i za odabir prikladne strategije rješavanja.
Možete upotrebljavati online štopericu za mjerenje vremena potrebnog za rješavanje zadataka.

potrebe

 Učenici mogu izraditi mentalne mape za pojmove jednadžbe i nejednadžbe.

 Za rad s darovitima predlažemo dodatnu temu rješavanja složenijih nejednadžbi s
apsolutnim vrijednostima metodom razlikovanja slučajeva. Učenici mogu proučiti i online
predavanje Što je dokaz udruge Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić.

 – ponoviti ili pojednostavniti upute

 – jezično prilagoditi složenije zadatke
 – koristiti se vizualnom podrškom: ključne pojmove iz zadataka popratiti slikama i
ilustracijama, označiti bojom ili podebljati tisak, izrađivati postere/sheme
 – razdijeliti podatke koji se ponavljaju u različite retke
 – povećati razmak između redova
 – formule, mjerne jedinice ili oznake uvećati i postaviti na vidljivo mjesto
 – omogućiti uporabu džepnog računala
 – voditi računa o primjerenosti prostornih uvjeta u odnosu na specifičnosti učenika
 – omogućiti produljeno vrijeme rješavanja zadataka
 – upotrijebiti različite alate koji olakšavaju učenje.
učenje.
 – povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika u cilju osiguravanja motiviranosti,

najaviti aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti, koristiti se dostupnim aplikacijama
(poremećaj iz spektra autizma)
 – smanjiti zahtjeve za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u
trenucima zasićenosti, upotrebljavati podsjetnike (poremećaj pažnje)
 – upotrijebiti font sans serif (ili Verdanu, Dyslexiu), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
pt), poravnati tekst na lijevu stranu – posebno kod dodatnih materijala (specifične teškoće
učenja)
 – usmeno prezentirati zadatak, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati radne
 – ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja u odnosu na izvor zvuka (oštećenje
sluha).
škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Kod svih učenika s teškoćama važno je osigurati
njihovo aktivno sudjelovanje. Ujedno se preporučuje ciljano organizirati učenje u skupinama
gdje će učenik imati priliku surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim članovima skupine).
Navedeno se može uklopiti u aktivnosti za samostalno učenje koje su predviđene za učenike
tipičnoga razvoja (npr. prethodno opisani suparnički rad u skupinama).

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti računske radnje i znanja o rješavanju jednadžbi i nejednadžbi
 Koristiti razne zapise skupova brojeva
 Riješiti linearne jednadžbe i nejednadžbe
 Modelirati linearnim jednadžbama i nejednadžbama
Prijedlog
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Uređaj na skupu realnih
brojeva formativna. Osmišljena je u obliku interaktivnih zadataka s povratnim informacijama
koje će pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina te u svrhu praćenja vlastitog
napretka. Samovrednovanjem i praćenjem potiče se samoregulacija procesa učenja, tj. učenik
dobiva smjernice za daljnje učenje na temelju vlastitih postignuća.


informaciju o točnosti rješenja koja je unio te o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tog
modula.

Matematika
Modul 5: Koordinatni sustav u ravnini

,
Modul 5: Koordinatni sustav u ravnini

 Izvesti formule za koordinate polovišta i za udaljenost točaka i površinu trokuta u
koordinatnom sustavu
 Naučiti prikazati skupove točaka i računati udaljenost točaka i površinu mnogokuta u
 Rješavati geometrijske probleme koordinatnom metodom
 Rabiti koordinatni sustav za prikazivanje skupova točaka
 Računati udaljenost, površinu i koordinate polovišta u koordinatnom sustavu
 Riješiti jednostavne geometrijske probleme u koordinatnom sustavu
 Prihvatiti matematiku kao univerzalni jezik u prikazivanju problema iz svakodnevog života
 Razumijevanje različitih vrsta tekstova i prikaza
 Korištenje različitih oblika komunikacije
Metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja ovog

modula DOS-a
U prvoj jedinici Koordinatni sustav u ravnini učenici će grafički prikazivati Kartezijev umnožak
skupova i to krećući od konačnih skupova preko prebrojivih pa sve do R x R. Uvode se pojmovi
povezani s koordinatnim sustavom; učenici će u interaktivnim zadatcima uvježbati crtanje
točaka u koordinatnom sustavu i čitanje koordinata.
Učenici će u koordinatnom sustavu prikazivati skupove točaka zadanih jednadžbama i

nejednadžbama, pri čemu će ponoviti rješavanje linearnih jednadžbi i nejednadžbi, sustava
nejednadžbi, jednadžbi i nejednadžbi s apsolutnim vrijednostima.
U drugoj jedinici Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu učenici će ponoviti Pitagorin poučak
te računati udaljenost točaka u koordinatnom sustavu primjenjujući taj poučak. Pitagorin će
poučak zatim primijeniti u izvodu formule za udaljenost te računati udaljenost primjenom
formule.
Matematika 1 / Modul 5 Koordinatni sustav u ravnini

Učenici će riješiti niz zadataka u kojima se primjenjuje formula za udaljenost pri čemu će
rješavati jednadžbe. U nekim je slučajevima potreban oprez kako bi se izbjeglo rješavanje
kvadratne jednadžbe.
U trećoj jedinici Polovište dužine učenici će povezati pojam aritmetičke sredine i polovišta
najprije na brojevnom pravcu, a zatim u koordinatnoj ravnini. Nakon izvoda formulu će
primijeniti u zadatcima: računat će koordinate polovišta i točku simetričnu zadanoj s obzirom
na zadanu točku.
U četvrtoj jedinici Površina trokuta učenici će otkriti formulu za površinu trokuta u koordinatnom
sustavu rješavajući niz interaktivnih zadataka. Formulu će primijeniti za računanje površina
trokuta i četverokuta, određivanje nepoznatih koordinata uz zadanu površinu.
Na kraju modula su Aktivnosti za samostalno učenje s pomoću kojih će učenici moći samostalno

pa žele proširiti svoje znanje te darovite učenike koji žele malo izazovnije teme.

GeoGebra


matematika/.
Kahoot

Crossword Labs
Coogle
 Pri realizaciji modula Koordinatni sustav u ravnini mogu vam pomoći i sadržaji e-Škole
scenarija poučavanja: Smjesti me u koordinatnu mrežu.

 Dodatni se materijali mogu naći i na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu Nikola Tesla

 Matematička lektira: Verne, Jules. 2000. Djeca kapetana Granta. Marjan tisak. Zagreb.
 Knjiga se temelji na bacanju poruke u more na ...geografske dužine i 37 stupnjeva i 11
minuta geografske širine. Pružite im pomoć inače su izgubljeni.

 http://www.fisme.science.uu.nl/en/impome/theses_group_2012/thesis_Eva.pdf
 http://www.conference-burgas.com/maevolumes/vol7/book%204%20pdf/b4_10.pdf

Operativni plan
5. Koordinatni 9+1
sustav u
ravnini
5.1. Koordinatni sustav u ravnini 2
5.2. Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu 2
5.3. Polovište dužine 1
5.4. Površina trokuta 2
5.5. Primjena koordinatnog sustava 2

5.1. Koordinatni sustav u ravnini
Ciljevi i zadaće
 Definirati koordinatni sustav u ravnini
 Prikazivati točke i skupove točaka u koordinatnom sustavu
 Rabiti matematički jezik vezan uz koordinatni sustav
 Pročitati koordinate točke zadane u koordinatnom sustavu
 Prikazati točke zadane koordinatama ili nekim svojstvom u koordinatnom sustavu
 Sposobnost stvaranja novih ideja

Uvod i motivacija
Uvodni je primjer označivanje polja na šahovskoj ploči s pomoću jednog slova i jednoga broja.
Učenici će uočiti potrebu označivanja polja na ploči kao i jedan od mogućih načina označivanja.

Uvodni se primjer razrađuje uvođenjem matematičkih pojmova i oznaka. Definira se uređeni
par i Kartezijev umnožak skupova. Rješavajući interaktivni zadatak učenici će zaključiti kada su
dva uređena para jednaka. Prelazimo na grafički prikaz Kartezijeva umnoška skupova.
Započinjemo s dva različita konačna skupa, zatim prikazujemo Kartezijev umnožak konačnog
skupa sa samim sobom, slijedi primjer prikaza skupa Z x Z. Na kraju prikazujemo Kartezijev
umnožak R x R i uvodimo Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. Pojmovi povezani s
koordinatnim sustavom precizno se definiraju. Učenici će uvježbati crtanje točke u
koordinatnom sustavu i čitanje koordinata nacrtane točke rješavajući interaktivni ponavljajući
zadatak. U sljedeća će dva zadatka učenici uočiti osobine koordinata točaka u pojedinim
kvadrantima i na koordinatnim osima. Slijedi nekoliko zadataka u kojima će učenici crtati točke
zadane nekim svojstvom. Zadatci su poredani od jednostavnijih prema složenijima. Rješenje
složenijeg zadatka s apsolutnim vrijednostima mogu pogledati u animaciji. Veza je koordinatnih
sustava i realnog svijeta opisana na primjeru karte i GPS-a. Cilj je da učenici uoče potrebu za
uvođenjem koordinatnog sustava u realnom kontekstu.
Završetak
Na kraju se nalazi jedan interaktivni zadatak čitanja koordinata.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Kao uvod možete s učenicima odigrati jednu igru. Učenici su podijeljeni u tri skupine: dva tima
koja se natječu jedan protiv drugog i jedan tim sudaca. Na podu je nacrtana kvadratna mreža
npr. 8 x 8. Nastavnik nacrta na papiru jedan put s jedne strane mreže na nasuprotnu stranu i taj
crtež preda sucima. Timovi stanu na nasuprotne strane mreže. Po jedan član tima kreće u mrežu
tako da stane na jedno polje u mreži. Suci će reći je li to polje točno (na putu) ili ne. Ako je polje
točno, igrač može zakoračiti na iduće polje. Ako nije, mora se vratiti natrag istim putom kojim je
došao. Članovi njegova tima mogu mu pomagati, ali bez riječi. Kad jedan član tima iziđe iz mreže,
kreće idući. Pobjeđuje tim koji prvi prijeđe na drugu stranu mreže.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu napraviti zadatke crtanja likova u koordinatnom sustavu tako
da zadaju koordinate točaka koje treba spojiti.
 Za darovite je učenike pripremljen zadatak s invarijantama u koordinatnom sustavu. To je
uvod u invarijante pa zadatak nije težak. Naglasak je na uvođenju ideje invarijante. Učenici
bi trebali razlikovati način rješavanja zadataka u kojima je moguće postići neko stanje i onih
u kojima zadano stanje nije moguće postići. Više zadataka s invarijantama možete naći u
online predavanju Invarijante udruge Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić.

Inicijalno se preporučuje provježbati način zapisivanja šahovskih poteza. Nastavnik unaprijed

dogovara s učenicima da ponesu šahovske ploče (tko ih ima kod kuće) i na taj način učenici
opisanu notaciju mogu iskušati uživo. Vježbu je moguće izvoditi u rotaciji (jedna skupina igra
online, a druga na šahovskoj ploči na stolu i tako ukrug). Opisana vježba može biti dobra
motivacija za daljnji rad, posebno za učenike s teškoćama.
Učenici s manjkom pažnje mogu unaprijed pripremiti nekoliko činjenica o Alfredu Binetu i
predstaviti ih razredu.
Prvi je primjer u prezentaciji učenicima moguće dodatno pojednostavniti:
Oznaka položaja – jedno slovo i jedan broj – f, 4
 – f (element skupa A), 4 (element skupa B)

 – (f, 4) nazivamo uređenim parom
 – skup uređenih parova – A x B – Kartezijev umnožak
Pri rješavanju 2. zadatka preporučuje se učenike sa specifičnim teškoćama u učenju usmjeriti na

šahovsku ploču kako bi im se zadatak vizualno predočio.

Definiciju jednakosti uređenih parova treba uvećati ili na bilo koji drugi način učiniti dostupnom
i vidljivom za učenike s teškoćama (posebno za one s teškoćama upamćivanja).
4. zadatak može biti zahtjevan za djecu s motoričkim teškoćama (i općenito za sve učenike s
perceptivnim i memorijskim teškoćama) jer zahtijeva praćenje elemenata iz obaju skupova i
potom množenje. Opisanu skupinu učenika valja voditi u rješavanju zadataka te vrste i pritom
se osloniti na ilustraciju koja prati zadatak. Kod 5., 7., 9. i 13. zadataka treba voditi računa o
podršci za učenike s motoričkim teškoćama. Šesti je zadatak složen, posebno za učenike s
perceptivnim teškoćama. Preporučuje se ne ustrajati u njegovu rješavanju (komentirati,
osigurati zamjenski zadatak).
Kada se Kartezijev umnožak promatra u kontekstu uređenih parova u kojima se nalaze realni
brojevi, zadatci na opisanom principu su zahtjevni i za učenike sa specifičnim teškoćama u
učenju i za one s motoričkim teškoćama. Preporučuje se rješavanje zadatka u paru s drugim
učenikom s jasnim uputama za oba učenika. Definiciju Kartezijeva koordinatnog sustava treba
pojednostavniti i popratiti ilustracijom na kojoj treba označiti sve elemente (x = apscisa, y =
ordinate, X = apscisa točke T).
Kod 12. zadatka učenicima s teškoćama treba omogućiti da promatraju elemente koordinatnog
sustava jer se ne može očekivati da isprva upamte sve nove pojmove. Učenicima koji imaju
teškoće pri upamćivanju treba ispisati lijevi dio tablice da bi mogli raditi usporedbe.
Ne preporučuje se ustrajati u rješavanju 14. i 15. Zadatka. Istodobno učenici s motoričkim

teškoćama ili diskalkulijom mogu dobiti zadatak da prouče primjenu GPS sustava u svakodnevici
i prezentiraju je drugim učenicima. To je primjenjivo i za učenike s poremećajem iz spektra
autizma kojima je ta tema možda i dio njihovih specifičnih ili jako izraženih interesa (npr.
pametni satovi).
Tekst je povezanih sadržaja složen, preporučuje se pojednostavnjivanje (posebno za učenike s

teškoćama jezičnog razumijevanja).
U zadatku u dijelu ...i na kraju na kraju jedinice (zadatak Osvijetlite borić) preporučuje se pomoći
učeniku s poremećajem pažnje kako bi bio motiviran i ne bi izgubio pažnju.

5.2. Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti formulu za udaljenost točaka u koordinatnom sustavu
 Računati udaljenost dviju točaka u raznim matematičkim problemima
 Računati udaljenost dviju točaka u koordinatnom sustavu
 Primijeniti formulu za računanje udaljenosti dviju točaka u koordinatnom sustavu
 Spremnost korištenja numeričkog izračunavanja za rješavanje problema
 Preciznost

Uvod i motivacija
Za početak se prisjećamo Pitagorina poučka. Često ga učenici zapamte u obliku a^2+b^2=c^2
pa je važno upotrebljavati i druge oznake za duljine stranica te usvojiti poučak riječima. Na
nekoliko će primjera učenici provjeriti znaju li primijeniti poučak na trokute s raznim oznakama.

Učenika se postupno, korak po korak, vodi da sam izvede formulu za udaljenost u koordinatnom
sustavu. Pritom je dobro da je učenici pamte po Pitagori. Važna se napomena odnosi na mjerne
jedinice. Jedinica koju upotrebljavamo pri računanju duljine i površine u koordinatnom sustavu
je jedinična dužina, odnosno kvadratna jedinična dužina. Zna se dogoditi da učenici izražavaju
duljinu u centimetrima, što nije ispravno ako nije posebno navedeno.
Slijedi nekoliko zadataka u kojima učenici računaju udaljenost točaka sa zadanim koordinatama.
Zatim sami očitavaju koordinate i računaju udaljenosti. Učenike treba poticati da, ako je
primjereno, broje kvadratiće u koordinatnoj mreži; to je dobro za snalaženje.
Formulu za udaljenost učenici će primjenjivati i u zadatcima gdje su zadani neki uvjeti na točke
ili na udaljenost među njima.
Primjenjivat će je u geometriji za računanje duljina stranica likova i utvrđivanje je li trokut

pravokutan, jednakokračan i slično.
Završetak
Jedinica završava procjenom znanja u kojoj će učenici dobiti povratnu informaciju o usvojenosti
ishoda.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Učenici mogu izraditi kartice sa zadatcima i rješenjima Ja imam..., tko ima... Na svakoj je kartici
rješenje prethodnog zadatka i novi zadatak, a mogu ih slagati i kao domino.
Prijedlog 2
Pri rješavanju korijena u formuli učenici znaju pogriješiti pa pokraćuju kvadrate u zbroju i korijen.
U tom slučaju treba na konkretnim primjerima pokazati zašto to nije točno.

potrebe

 Na kraju je za darovite učenika ponuđena tema taksimetrike. Detalje mogu pročitati na

linku http://hrcak.srce.hr/140025.
 Učenici mogu pročitati i: Krause, Eugene. (1975).Taxicab Geometry: An Adventure in Non-
Euclidean Geometry. California.
 Dodatno mogu učenici istražiti i maksimum metriku na
http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/publikacije/mii/2016-3-3/Metrike.pdf .

Pojedinim učenicima s teškoćama ilustracije učenici u uvodnom primjeru mogu odvlačiti
pozornost sa samog sadržaja o čemu valja voditi računa u uvodnom primjeru.
Tijekom rješavanja zadataka djeci s teškoćama treba osigurati vidljivost/prisutsnost formule koja
prikazuje Pitagorin poučak. Pojedini učenici s teškoćama mogu prezentirati nekoliko činjenica o
Pitagori (uz prethodni dogovor s nastavnikom). Učenicima s perceptivnim teškoćama treba
osigurati podršku kod zadataka koji zahtijevaju snalaženje/iščitavanje vrijednosti iz
koordinatnog sustava (2. zadatak).
Formulu za udaljenost točaka u koordinatnom sustavu preporučuje se pokazati učenicima s

teškoćama te im onda obrazložiti sam postupak kako bi lakše pratili 1. primjer. U trećem je
zadatku potrebno osigurati upotrebu džepnog računala, posebno za učenike s motoričkim
teškoćama kao i podršku pri rješavanju zadataka (kao i za učenike s diskalkulijom) te prema
potrebi smanjiti broj zadataka (posebno u 6. i 7. zadatku).
Videozapis koji prati treći primjer treba ponoviti nekoliko puta ili zaustaviti pa pokrenuti kako bi
se tempo obrazlaganja zadatka podesio u skladu s mogućnostima učenika s teškoćama.
Neposredno prije rješavanja 8. zadatka preporučuje se ponoviti vrste trokuta (s njihovim

prikazima). Učenik s manjkom pažnje može dobiti zadatak da ponavljanje vrsta trokuta pripremi
za ovu nastavnu jedinicu (u nekom od dostupnih alata za prezentiranje ili jednostavno kroz
plakat).

5.3. Polovište dužine
Ciljevi i zadaće
 Povezati pojam aritmetičke sredine i polovišta
 Uvojiti formulu za računanje polovišta u koordinatnom sustavu
 Snalaziti se u koordinatnom sustavu
 Odrediti koordinate polovišta dužine grafički i računski
 Primijeniti formulu za računanje koordinata polovišta dužine
 Spososbnost interpretacije
 Upornost

Uvod i motivacija
Kroz interaktivni će zadatak učenici povezati pojam aritmetičke sredine i polovišta na brojevnom
pravcu.

Zaključke iz uvodnog dijela učenici će primijeniti na situaciju u koordinatnoj ravnini. Postupno
će kroz vođeni dokaz samostalno dokazati formulu za polovište dužine. Određivat će polovište
dužine grafički, očitavajući koordinate točaka u koordinatnoj ravnini, te primjenjujući formulu.
Formulu će primjenjivati u zadatcima kada je zadana jedna krajnja točka dužine i polovište, a
traži se drugi kraj dužine.
Završetak
Na kraju će učenici odigrati memory kako bi provjerili usvojenost formule za polovište dužine.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenike treba poticati da se snalaze u koordinatnom sustavu. Brojenje kvadratića dobra je

priprema za usvajanje pojma koeficijent smjera tijekom crtanja pravaca.

potrebe

 Daroviti učenici mogu izvoditi formulu za dijeljenje dužine u raznim omjerima.

Učenike s teškoćama inicijalno valja upoznati s nazivom aritmetička sredina. Formulu treba
postaviti na vidljivo mjesto u učionici.
Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se izraditi jedan veći koordinatni sustav na

kojem će oni postavljati žetone (figurice) na mjestima gdje se nalazi zadana točka. Predloženi
koordinatni sustav mogu izraditi drugi učenici. Dokazivanje se formule može pokazati
prezahtjevnim za većinu učenika s teškoćama; oni mogu istodobno mogu rješavati jednostavnije
zadatke.
Od učenika s motoričkim teškoćama ne očekuje se da grafički određuju polovišta dužine, no s

obzirom na veličinu koordinatnog sustava, može ih se potaknuti da očitaju koordinate (uz
podršku). Kod 4. zadatka (primjena formule) važno je odabrati nekoliko reprezentativnih
zadataka i rješavati zadatak uz podršku pomoćnika u nastavi.
Odabir manjeg broja zadataka vrijedi i za učenike s diskalkulijom, kao i sve do sada spomenute
strategije koje su se pokazale korisnima (podsjećanje na formulu, predznak, zaokruživanje
predznaka, računanje zadatka redak po redak i sl.)
U prethodnim su metodičkim smjernicama spomenute socijalne priče koje su se pokazale

učinkovitim za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji tijekom nastave više mogu iskazati
teškoće u vidu razumijevanja onoga što se od njih očekuje nego u svladavanju samoga gradiva
(http://www.ict-aac.hr/index.php/hr/ict-aac-razvijene-aplikacije/apple-ios-
aplikacije/ponasalica).
Kod završnog zadatka svakako treba uzeti u obzir da vrijeme (u što kraćem roku) nije kriterij koji
se preporučuje primjenjivati kod većine učenika s teškoćama.

5.4. Površina trokuta
Ciljevi i zadaće
 Otkriti formulu za površinu trokuta u koordinatnom sustavu
 Izračunati površinu poligona u koordinatnom sustavu
 Izračunati površinu trokuta iz zadanih koordinata vrhova trokuta
 Primijeniti formulu za računanje površine trokuta u koordinatnom sustavu

Uvod i motivacija
Uvod i motivacija
U uvodu se vrti globus i zaustavlja na području bermudskog trokuta. Osim zanimljivih činjenica
o tom području, zanimljiva je i situacija u kojoj učenici moraju osvijestiti da su jedini stvarni
podatci koje možemo upotrebljavati za procjenu površine i njezino računanje geografske
koordinate. Dakle, nema visine trokuta i osnovice koje smo ranije upotrebljavali za računanje
površine. Na ovom se mjestu treba malo i raspravljati i povezati se s Geografijom. Koordinate
GPS-a jako su precizne i to nam je jedini precizni mjerljivi podatak. (Projekt za učenike u 5.1.)
Njihovo je pretvaranje u Kartezijeve koordinate složen postupak, ali postoji poveznica koja će
nam u tome pomoći. Naravno da se time gubi na preciznosti jer sferni trokut pretvaramo u
ravninski, što će na kraju biti predmet diskusije i primjer korelacije s Geografijom.
Znamo koordinate – kako do površine – to je dobar motiv za otkrivanje formule za površinu.

Učenici su u ovom trenutku motivirani, naučili su se snalaziti u koordinatnom sustavu i za nju
računati s algebarskim izrazima. Stoga smo odmah krenuli s izvodom formule na općim
brojevima, a ne prvo na konkretnom primjeru.
Korak po korak, s nizom podzadataka, učenici su vođeni do konačnog zapisa. Tu je opet potrebno
malo diskusije. Mogli smo zamijeniti način grupiranja varijabli i tako bismo dobili istu formulu sa
zamijenjenom ulogom x i y varijabli. (Upotrebljavamo ono što je uobičajeno i u većini je
udžbenika.) Nakon što vide animaciju o cikličnoj izmjeni indeksa, bliže smo odgovoru na pitanje
zašto baš taj zapis.
Slijedi niz zadataka u kojima se primjenjuje formula za računanje površine. U nastavku je

naglasak na takozvanoj metodi vezica. Zašto? To je na neki način poopćenje izvedene formule
na poligone koji mogu biti i nekonveksni; važno je samo da se njihove stranice ne presijecaju.
Postupak je jednostavan, algoritamski, lako se pamti, programira i vizualan je, što je učenicima
jako bitno.
Nizom početnih primjera taj je postupak i obrazložen. A u prilogu Pomoćnih interaktivnih

sadržaja je poveznica na video koji možete pokazati učenicima. (Pokazati samo početni dio
sadržaja videa jer ima i drugi dio koji spominje integrale).

Završetak
Završavamo s računanjem površine bermudskog trokuta. Treba raspravljati o preciznosti, što
sve utječe na nju, a i koliko nam je u konkretnoj situaciji važna? Stvarne su koordinate vrhova
trokuta dane u rješenju, ali dobro bi bilo da učenici i sami upotrebljavaju ponuđenu poveznicu.
Naglasak je da na kraju, u izvodu formule za površinu trokuta s početka jedinice, učenici uoče
dio koji je isti kao i dio računanja metodom vezica.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu u skupinama „putovati“ i računati površine nekih drugih područja u svijetu
upotrebljavajući danu poveznicu s GPS koordinatama.
Možemo li, kada su manja područja u pitanju, smjestiti dio geografske karte u Kartezijev
koordinatni sustav i mjeriti udaljenosti, računati površinu i slično bez složenog preračunavanja
koje radi računalo na poveznici?
Pokušajte na nekom primjeru i usporedite rezultate.

potrebe

 Provjeriti da trokut i translatirani trokut imaju istu površinu primjenjujući izvedenu formulu.
 Istražiti povijest metode računanja površine s pomoću koordinata i kako je Gauss povezan
s metodom vezica.
 Daroviti učenici mogu zapisati poopćenu metodu vezica i obrazložiti postupak.

Kada nastavna jedinica započinje videozapisom, savjetuje se napraviti kratak uvod u temu i
sadržaj videozapisa. Videozapis valja zaustaviti i/ili ponoviti, ovisno o tome jesu li ga učenici s
teškoćama uspjeli slijediti i razumjeti.

Važno je provjeriti razumiju li učenici s jezičnim teškoćama sve pojmove (npr. misteriozno,
akronime – GPS, kolinearan). Učenike s teškoćama treba podsjećati na uporabu pojmovnika.
Pri izvođenju opće formule za površinu važno je učenicima s teškoćama jednostavnim jezikom
objasniti što se od njih očekuje. Svakako je važno osigurati podršku za učenike s motoričkim
teškoćama. U samom zadatku nije sasvim jasno navedeno da će početna slika biti baza za daljnja
tri zadatka i svakako je to važno pojasniti učenicima s teškoćama (rješavat će zadatke vraćajući
se na prvu sliku).
Podsjetnik na formulu za površinu trapeza je važno povezati sa slikom samog trapeza i

pripadajućim oznakama kako bi se učenici sa specifičnim teškoćama učenja podsjetili cjeline.
Slično vrijedi i za pojam translacije (4. zadatak).
Izvod je formule za površinu trokuta s vrhovima zahtjevan, posebno za one učenike koji imaju
teškoće u snalaženju s matematičkim operacijama. Za tu skupinu učenika preporučuje se
predvidjeti jednostavniji zadatak (sličan početnim zadatcima, uz podršku slike). Učenicima s
teškoćama treba dati jasnu uputu o tome što trebaju napraviti u 4. zadatku.
Učenicima s motoričkim teškoćama treba osigurati podršku u zadatcima koji zahtijevaju izračun
(npr. 5. i 6. zadatak), te ovisno o utrošku vremena, predvidjeti i odabir manjeg broja zadataka
(jednostavnijih) kroz koje će učenici proći s pomoćnikom. Kad god je to moguće, učenicima se
zadatak može predočiti na većem koordinatnom sustavu (postavljen na način da ga učenici
dobro vide). Umjesto aktivnosti crtanja i skiciranja (npr. 8. zadatak) učenicima se može dati
zadatak da izračunane koordinate postave na svom koordinatnom sustavu (s pomoću žetona ili
figurica).
Metoda vezica ima naziv koji dobro povezuje bit same metode i stvarni život. Savjetuje se
učenike s teškoćama (posebno one s motoričkim teškoćama i s teškoćama slijeđenja
matematičkog jezika) zadržati na razini razumijevanja same metode bez očekivanja da
samostalno računaju površinu peterokuta.

5.5. Primjena koordinatnog sustava
Ciljevi i zadaće
 Snalaziti se u koordinatnoj ravnini
 Rješavati zadatke koristeći analitičku geometriju
 Prikazati geometrijske likove u koordinatnom sustavu
 Primijeniti formule za udaljenost, polovište i površinu trokuta na geometrijske likove u

Uvod i motivacija
Učenici se upoznaju s principom prikaza slike na zaslonu računala povezujući koordinate točaka
s pikselima.

Koordinatni sustav primjenjujemo za crtanje pa će učenici kroz interaktivni zadatak ponoviti
očitavanje koordinata točaka te vidjeti kako mogu crtati primjenjujući dužine. Slijedi animacija
jednog primjera snalaženja u koordinatnom sustavu kao na zemljopisnoj karti. Očekujemo da će
učenici bez računanja, samo snalaženjem u koordinatnom sustavu, riješiti i sljedeća dva zadatka.
Slijedi blok zadataka iz analitičke geometrije u kojemu rješavamo probleme s četverokutima.

Potrebno je poznavanje osnovnih geometrijskih svojstava. Nakon toga su zadatci u kojima
rješavamo trokut, pri čemu ćemo se podsjetiti svojstava težišnica te srednjica trokuta.
Završetak
Na kraju je predviđen projektni zadatak u kojem će učenici rješavati klasičan geometrijski
problem primjenom koordinatnog sustava. A mogu ga pokušati riješiti na oba načina pa da
procijene koji je način jednostavniji.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Učenici mogu sami smišljati zadatke s pomoću geografske karte.
Prijedlog 2
Nastavnik može naći još neke geometrijske zadatke za usporedbu načina rješavanja

potrebe


 Za darovite je učenike predviđen interaktivni zadatak u kojem mogu istraživati, doći do
nekih pretpostavki te dokazati tvrdnju.

Temu piksela treba povezati s pametnim telefonima kojim se služe svi srednjoškolci (npr. što
znači kamera s više piksela i zašto su oni bitni) radi motiviranja učenika za samu nastavnu
jedinicu.
Učenicima s motoričkim teškoćama treba pomoći u očitavanju koordinata točaka u prvom

zadatku (npr. prstom prelaziti od točke prema pripadajućoj apscisi odnosno ordinati).
Treba dobro domisliti aktivnosti crtanja u koordinantnom sustavu kod djece s motoričkim
teškoćama, primjerice na većem papiru ili plohi koja je postavljena u ravnini s učenikom. Način
na koji će se taj zadatak organizirati za učenika s motoričkim teškoćama ovisi o njegovim
motoričkim sposobnostima.
Treći je zadatak vizualno odlično popraćen, preporuka je jedino da se dodatno naglasi

(pointerom) smjer kretanja ekipe A i B. U nastavnoj se jedinici nalaze i složeniji pojmovi i nazivi
(npr. koordinatizacija, analitička geometrija, euklidska geometrija). Valja provjeriti razumiju li
djeca s jezičnim teškoćama navedene pojmove i po potrebi ih usmeno pojasniti te vizualno
istaknuti (podebljati).
Učenicima s teškoćama treba pomoći da se prisjete ključnih obilježja romba i trokuta.
Preporučuje se eksplicitno navođenje formule za određivanje polovišta stranica.
Učenici s poremećajem iz spektra autizma, posebno ako su predmet njihova zanimanja funkcije
pametnih telefona ili fotoaparata, mogu podijeliti informacije koje imaju o pikselima na
pojedinim zaslonima (određeni mobiteli, računala, TV prijamnici...).

Ciljevi i zadaće
 Odabrati i postaviti pogodan koordinatni sustav
 Primijeniti naučene formule u koordinatno sustavu u rješavanju zadataka iz raznih
matematičkih područja
 Sposobnost analize
 Sposobnost sinteze
Uvod i motivacija
U uvodnom se primjeru kroz priču i animaciju postavljanja koordinatnog sustava ponavlja,
odnosno primjenjuju gradivo iz prethodnih jedinica ovog modula.

Slijedi niz zadataka za samostalan rad s pomoću kojih će učenici još malo uvježbati dosadašnje
gradivo i zato je taj dio nazvan svega po malo.

Zadatci su takvi da se učenici moraju dobro snalaziti s koordinatama: simetrija u odnosu na... i
slično, a ima i nekoliko računskih zadataka u kojima će primijeniti formule iz prethodnih jedinica
ovog modula. To su dobre prilike za rad u paru i međusobno zadavanje sličnih zadataka.
Naglasak je na otkrivanju Pickove formule koja vrlo jednostavno računa površinu jednostavnog
i povezanog (obrazloženo je u sadržaju) poligona.
Zanimljivo je povezivanje cijelih brojeva, brojenja točaka i površina.
Nismo taj sadržaj označili kao dodatnu temu jer je u sklopu aktivnosti za samostalan rad i
smatramo da je učenicima jednostavna i zanimljiva tema. Naravno, ako nastavnik smatra da je
previše sadržaja ili u nedostatku vremena, tema se može preskočiti i ostaviti onima koji žele.
Završetak
Na kraju je opuštajući, interaktivni zadatak u kojem učenici u koordinatnom sustavu pronalaze
kvadrate. Nakon toga je zadatak otvorena tipa gdje računaju površinu poligona koji čine neki
vrhovi kvadrata koje su sami odabrali. Mogu ga riješiti na razne načine: iscrtati vanjski rub pa
primijeniti ili metodu vezica ili Pickovu formulu ili brojiti kvadratiće.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
Povezati i usporediti različite načine rješavanja zadataka u skupinama. Smisliti priču (svaka
skupina) za zadani prikaz (točke) u koordinatnom sustavu. Mogu umetnuti kartu ili bilo što
drugo.
Prijedlog 2
Služiti se geopločom za razne aktivnosti:
 http://standards.nctm.org/document/eexamples/chap4/4.2/#applet,
http://nlvm.usu.edu/en/nav/frames_asid_172_g_2_t_3.html,
http://mste.illinois.edu/users/pavel/java/geoboard/

potrebe


 Razne geometrijske činjenice, geometrijska mjesta točaka i nejednakosti mogu se
dokazivati metodom koordinata. Ovdje je samo jedan primjer i napomena da to može
ponekad biti dosta složeno, dok je s konkretnim brojevima jako jednostavno.

 Za darovite učenike pronaći takve zadatke u kojima se primjenjuje koordinatna metoda.

 Predlaže se istražiti različite načine i dokazati Pickovu formulu. Prijedlog je kroz niz
jednostavnih početnih koraka, doći do dokaza opće formule.
Korisni linkovi:
 https://en.wikipedia.org/wiki/Pick%27s_theorem
 https://www.cut-the-knot.org/ctk/Pick_proof.shtml
 http://hrcak.srce.hr/132216
 https://www.mathedpage.org/geometry-labs/pick/

 – ponoviti ili pojednostavniti upute

 – jezično prilagoditi složenije zadatke
 – koristiti se vizualnom podrškom: ključne pojmove iz zadataka popratiti slikama i
ilustracijama, označiti bojom ili podebljati tisak, izrađivati postere/sheme/kartice
 – razdijeliti podatke koji se ponavljaju u različite retke
 – povećati razmak između redova
 – formule, mjerne jedinice ili oznake uvećati i postaviti na vidljivo mjesto
 – omogućiti uporabu džepnog računala
 – voditi računa o primjerenosti prostornih uvjeta u odnosu na specifičnosti učenika
 – omogućiti produljeno vrijeme rješavanja zadataka
 – upotrijebiti različite alate koji olakšavaju učenje.
učenje.
 – povezati zadatke sa specifičnim zanimanjima učenika u cilju osiguravanja motiviranosti,

najaviti aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti, koristiti se dostupnim aplikacijama
(poremećaj iz spektra autizma)
 – smanjiti zahtjeve za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u
trenutcima zasićenosti, upotrijebiti podsjetnike (poremećaj pažnje)
 – upotrijebiti font sans serif (ili Verdanu, Dyslexiu), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
pt), poravnati tekst na lijevu stranu – posebno kod dodatnih materijala (specifične teškoće
učenja)

 – usmeno prezentirati zadatak, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati radne
 – ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja u odnosu na izvor zvuka (oštećenje
sluha).
škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Kod svih je učenika s teškoćama važno osigurati
njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Ujedno se preporučuje ciljano organizirati učenje u
skupinama gdje će učenik imati priliku surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim članovima
skupine). Navedeno se može uklopiti u aktivnosti za samostalno učenje koje su predviđene za
učenike tipičnoga razvoja (npr. prethodno opisani rad u skupinama).

ishoda
Ciljevi i zadaće
Prijedlog
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Koordinatni sustav u ravnini
pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina te u svrhu praćenja vlastitog napretka.
Samovrednovanjem i praćenjem potiče se samoregulacija procesa učenja tj. učenik dobiva

modula.

Matematika
Modul 6: Linearna funkcija

,
Modul 6: Linearna funkcija

 Usvojiti pojam funkcije, matematičke nazive i simbole povezane s funkcijama
 Definirati linearnu funkciju
 Crtati grafove linearne funkcije, po dijelovima linearne funkcije i funkcije s apsolutnom
vrijednostima
 Otkriti utjecaj koeficijenata u pravilu pridruživanja linearne funkcije na graf linearne
funkcije
 Grafički i algebarski rješavati jednadžbe i nejednadžbe
 Razlikovati pojam funkcije od pravila pridruživanja i međusobne ovisnosti varijabli
 Povezati koeficijent smjera i prirast linearne funkcije
 Povezati različite prikaze linearne funkcije (algebarski, tablični i grafički)
 Prelaziti iz jednog prikaza linearne funkcije u druge
 Povezati linearnu funkciju te funkciju s apsolutnom vrijednosti i rješavanje jednadžbi i
nejednadžbi
 Modelirati probleme iz matematike, ostalih obrazovnih područja ili svakodnevnog života s
pomoću linearne funkcije ili funkcije s apsolutnom vrijednosti
 Razviti uvažavanje drugih i drukčijeg mišljenja i ideja
 Inicijativnost i poduzetnički duh
 Sposobnost povezivanja različitih prikaza
 Sposobnost rješavanja problema

modula DOS-a
U prvoj jedinici Pojam funkcije definira se relacija kao podskup Kartezijeva umnoška A x B, a
nakon toga funkcija kao poseban slučaj relacije. Uvode se pojmovi argument, vrijednost funkcije,
domena, kodomena, pravilo priduživanja, slika funkcije, graf funkcije, injekcija i surjekcija. Novi
su pojmovi ilustrirani jednostavnim konkretnim primjerima funkcija.
U drugoj jedinici Linearna funkcija definira se linearna funkcija, vodeći i slobodni koeficijent u
pravilu pridruživanja i nul-točka funkcije. Učenici će, istražujući u interakciji, zaključiti da se
Matematika 1 / Modul 6: Linearna funkcija

vrijednost funkcije mijenja za a kad se x poveća za 1. Rješavajući niz interaktivnih zadataka,
zaključit će da je prirast funkcije umnožak vodećeg koeficijenta i prirasta argumenta. Odredit će
linearnu funkciju kojoj su zadana dva para pridruženih vrijednosti.
U trećoj jedinici Graf linearne funkcije naglasak je na pojmu nagiba, njegovoj grafičkoj
interpretaciji i crtanju grafa linearne funkcije s pomoću nagiba i još jedne točke. Proučavaju se
još neka važna svojstva grafa i linearne funkcije, kao što je nul-točka, rast i pad funkcije.
U četvrtoj jedinici Graf funkcije apsolutne vrijednosti govori se o funkciji zadanoj po dijelovima i
funkciji apsolutne vrijednosti. Naglasak je na prepoznavanju i odabiru najpogodnije metode
crtanja, na temelju nekog svojstva zadane funkcije. Također se ističe i grafička metoda
rješavanja jednadžbi ili nejednadžbi s apsolutnom vrijednošću, odnosno povezivanje
algebarskog i grafičkog prikaza funkcije s apsolutnom vrijednošću.
U petoj jedinici Modeliranje linearnom funkcijom navedeni su neki primjeri tipičnih životnih
situacija u kojima se vrijednost funkcije mijenja linearno. Uveden je i pojam linearne
povezanosti, odnosno linearne regresije i pravca regresije, kao i korelacija sa statistikom.
usvojiti neke dodatne sadržaje, procijeniti usvojenost sadržaja iz prethodnih jedinica nizom
interaktivnih zadataka, a daroviti se mogu zabaviti s prebrojivošću.

Sve jedinice nude i neke izborne i dodatne teme za učenike s boljim predznanjem koji se ne
Popis i kratki savjeti za primjenu digitalnih alata

GeoGebra


matematika/.

Kahoot
Kahoot je interaktivni digitalni alat za izradu kvizova. Više o alatu Kahoot možete pročitati na
Crossword Labs
Coggle

 Pri realizaciji modula Linearna funkcija mogu vam pomoći i ovi sadržaji scenarija poučavanja
e-Škole: Piši, crtaj, gledaj... linearno i lApsolutnol.
 Matematička lektira: R. Mankiewicz. 2000. The Story of Mathematics: From counting to
complexity. Orion Publishing Co.
Poveznice na dodatne izvore i važne reference za nastavnik

 Možda bi vas mogle zanimati i ove teme:
Sanja Varošanec: Kaleidoskop – linearna funkcija i pravac;
https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/linearna-kaleidoskop.pdf
 Ela Rac-Marinić-Kragić: Funkcije u nastavi matematike;
http://mis.element.hr/fajli/463/38-03.pdf
 Matea Gusić: Funkcije u nastavi matematike razine usvajanja i zahtjevi zadataka u hrvatskoj
nastavnoj praksi;
http://mis.element.hr/list/25/broj/90/clanak/1250/funkcije-u-nastavi-matematike-razine-
usvajanja-i-zahtjevi-zadataka-u-hrvatskoj-nastavnoj-praksi
 Branka Gotovac: Što funkcija je? Što funkcija nije?; http://mis.element.hr/fajli/1428/81-
10.pdf.

Operativni plan
6. Linearna 14 + 1
funkcija
6.1. Pojam funkcije 3
6.2. Linearna funkcija 3
6.3. Graf linearne funkcije 3
6.4. Graf funkcije apsolutne vrijednosti 2
6.5. Modeliranje linearnom funkcijom 3

6.1. Proporcionalne dužine
Ciljevi i zadaće
 Razlikovati relacije od funkcija
 Odrediti domenu, kodomenu i pravilo pridruživanja funkcije
 Računati vrijednost funkcije za zadani argument i obratno
 Funkciju prikazati pravilom pridruživanja, tablicom ili grafički i povezati razne prikaze
 Definirati pojam funkcije razlikujući pojam funkcije od pridruživanja i međusobne ovisnosti
varijabli
 Rabiti matematički jezik povezan s funkcijama i njezinim svojstvima (domenom,
kodomenom, argumentom, pridruženom vrijednošću, grafom, injektivnošću,
surjektivnošću, bijektivnošću)
 Povezati argument i pridruženu vrijednost funkcije zadane opisno, tablicom, grafom
 Odrediti domenu i sliku funkcije zadane opisno, tablicom, grafom
 Prelaziti iz jednog prikaza (opisni, tablični, grafički) funkcije u druge

Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima; za obradu, vježbanje, ponavljanje te
samostalni, suradnički i projektni rad učenika.
Uvod i motivacija
Motivacijskim primjerom uvodimo relacije i njihov zapis.
Učenici trebaju uočiti razliku između relacije i funkcije pa im možemo dati i više primjera te ih
poticati da oni navode neke primjere relacija i funkcija.
U simulaciji će se učenici poigrati funkcijskim strojem i uočiti što je ulazna varijabla, kako pravilo
pridruživanja djeluje na ulaznu varijablu te kako prelazi u izlaznu varijablu.
U definiciji funkcija treba ustrajati u objašnjavanju/upotrebi značenja riječi/izraza svaki i jedan i

samo jedan te s pomoću toga razlikovati funkciju od relacija koje nisu funkcije. Također će
uvježbati određivanje domene i kodomene funkcije.
Kod funkcija je važno razlikovati i povezati različite prikaze: formulom, tablično, opisno i grafom.
Učenici će naučiti prelaziti iz jednoga oblika u drugi.
Pojmove slika funkcije i graf funkcije uvodimo definicijom i zadatcima. Učenici često pogrešno
smatraju da je slika funkcije njezin grafički prikaz, odnosno graf pa razliku treba istaknuti i
ponoviti više puta.
Određivanje slike funkcije učenicima bi trebalo biti jednostavnije odrediti s pomoću grafa
funkcije. Nadalje, važno je da učenici iz grafičkog prikaza mogu zaključiti predstavlja li on graf
neke funkcije. Mogu i sami uočiti da se mogu koristiti vertikalnim testom.
Od svojstava funkcije spomenuta je injektivnost, koja će biti važna u daljnjem uvođenju funkcija.
Surjektivnost i bijektivnost funkcije ostavit ćemo za darovite učenike.
Završetak
Za kraj učenici mogu otkriti horizontalni test koji će im pomoći u određivanju injektivnosti
funkcije.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Budući da je pojam funkcije učenicima zahtjevan i složen, treba ustrajati u povezivanju pojmova
i na različitim primjerima objašnjavati elemente funkcije.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu proučiti surjektivnost funkcije.

 Za darovite se učenike mogu pripremiti zadatci s dokazivanjem injektivnosti i surjektivnosti.

skupinu i da odabir prilagodbi treba temeljiti na individualnim osobinama i sposobnostima
pojedinog učenika. U ovom modulu obratite pažnju jesu li učenici s oštećenjem sluha razumjeli
animacije koje nemaju titl. Ukoliko je potrebno, možete ih unaprijed pripremiti scenarij
animacije kako bi mogli pročitati tekst prije animacije kako bi dobili uvid o temi.
Kako bi učenici s teškoćama mogli lakše razumjeti tablicu na početku jedinice, treba im unaprijed
pripremiti ispis slike učenika i njihovih prijevoznih sredstava.
U definiciji funkcije učenicima treba objasniti značenje riječi neprazna.
Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju i učenicima s jezičnim teškoćama možemo dati i

grafički prikaz kako bi definiciju jednostavnije zapamtili i razumjeli:
Kažemo da je f:D→K funkcija ako za svaki element x iz skupa D postoji jedan i samo jedan
element y iz skupa K pa vrijedi f(x)=y

Skup D Skup K
Funkciju zadajemo:
1. skupom D – domena funkcije D = Ela, Ivan, Filip
2. skupom K – kodomena funkcije K = jagode, banane
3. f – pravilom pridruživanja f = najdraže voće.
Učenicima s teškoćama treba dodatno objasniti način rada funkcijskog stroja te tu

vježbu organizirati kao rad u paru, u kojem bi im mogao pomoći učenik bez
teškoća.
U domeni se nalaze elementi kojima nešto pridružujemo.
Nazivamo ih argumenti funkcije ili nezavisne varijable. Njihov se skup još zove
područje definicije funkcije.
U kodomeni se nalaze elementi koje pridružujemo nečemu.
Nazivamo ih vrijednosti funkcije ili zavisne varijable. Njihov se skup zove i

područje vrijednosti funkcije.
U 3. zadatku treba učenike podsjetiti na simbole za opseg, prirodni broj te cijeli

broj.
U 6. i 8. zadatku treba provjeriti razumiju li učenici sa specifičnim teškoćama u

učenju tablicu i kako se njome trebaju koristiti.
U 2. primjeru podnaslova Graf funkcije učenicima treba ispisati priloženu sliku

koordinatnog sustava.
Učenicima s motoričkim teškoćama i diskalkulijom potrebna je pomoć pri

rješavanju 10. i 11. Zadatka.
Kako bi pomogli učenicima s diskalkulijom da jednostavnije upamte sva pravila i

nazive uz funkcije, možete im napravi podsjetnik (npr. poster) te ga staviti na
vidljivo mjesto u razredu.

6.2. Linearna funkcija
Ciljevi i zadaće
 Definiranje linearne funkcije
 Usvajanje terminologije povezane s linearnom funkcijom
 Otkrivanje značenja vodećeg koeficijenta
 Odrediti vrijednost linearne funkcije za zadani argument i obratno
 Interpretirati vodeći koeficijent
 Odrediti nul-točku linearne funkcije
 Odrediti linearnu funkciju iz zadanih parova pridruženih vrijednosti
 Sposobnost formuliranja hipoteza
 Generalizacija

Uvod i motivacija
Uvodni je primjer problem određivanja broja prodanih ulaznica u ovisnosti o cijeni ulaznice. Za
neke vrijednosti cijene ulaznice učenici će odrediti broj prodanih ulaznica intuitivno
povećavajući jednu veličinu i smanjujući drugu.

Učenici će odrediti pravilo pridruživanja za uvodni primjer računajući za već dobivene vrijednosti
kvocijent delta f / delta x te uočavajući da je taj kvocijent konstantan. Slijedi formalna definicija
linearne funkcije i vježba računanja vrijednosti funkcije za zadane argumente.
Vodeći koeficijent
Učenici će otkriti značenje vodećeg koeficijenta a. (Naziv će se koeficijent smjera uvesti nakon
crtanja grafa). Najprije će učenici, računajući na konkretnom primjeru i generalizirajući
nepotpunom indukcijom, zaključiti da se vrijednost funkcije povećava ili smanjuje za l a l kad se
vrijednost argumenta poveća za jedan. Zaključak se formalizira i učenike vodi preko
argumentacije u konkretnom slučaju do dokaza općeg slučaja.
Prirast funkcije
U nastavku aktivnosti uvodi se pojam prirasta funkcije. Pripremljen je interaktivni materijal u

GeoGebri u kojem će učenici, istražujući na konkretnim primjerima, otkriti vezu prirasta
argumenta, prirasta funkcije i vodećeg koeficijenta. Zaključci se formaliziraju i primjenjuju u
zadatcima.
Određivanje pravila pridruživanja
Učenici će, primjenjujući prethodne zaključke, odrediti linearnu funkciju zadanu parom
pridruženih točaka. Vodeći će koeficijent učenici određivati kao omjer prirasta funkcije i prirasta
argumenta. Slobodni će koeficijent određivati rješavajući linearnu jednadžbu. Za učenike kojima
je potrebno više vježbe pripremljen je ponavljajući zadatak u GeoGebri.
Nultočka i vrijednost funkcije u nuli
Slijedi primjer pražnjenja bazena u kojem će učenici uočiti razliku između nul-točke i vrijednosti
funkcije u nuli. Tomu treba posvetiti pozornost kako bi učenici postigli konceptualno

razumijevanje, čime će se izbjeći česte pogreške pri mehaničkom uvrštavanju nule umjesto x ili
y.
Završetak
Na kraju je zadatak u kojem će učenici, koristeći se podatcima o cijenama iznajmljivanja
automobila i opreme opisati kako cijena ovisi o broju dana iznajmljivanja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Aktivnost otkrivanja značenja vodećeg koeficijenta može se organizirati kao suradnička

strategija slagalica. Ekspertni timovi mogu proučiti linearne funkcije s različitim vodećim
koeficijentima.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu izraditi kartice za igru Crni Petar u kojima će u paru biti pravilo
pridruživanja linearne funkcije i opis kako se mijenja y kad se x mijenja za neki fiksni broj.
 Daroviti učenici mogu istražiti vezu linearne funkcije i aritmetičkog niza, kao i svojstva
aritmetičkog niza.

Učenicima s oštećenjem vida treba prepričati sadržaje 1. i 2. videozapisa.
Učenicima s diskalkulijom treba dodatno objasniti rješavanje 1. i 2. zadatka te im dopustiti

korištenje džepnim računalom u svim zadatcima. Također, rješavanje 12. zadatka i interakcije
treba organizirati kao rad u paru kako bi učenik imao pomoć učenika bez teškoća.
Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja trebat će dodatna pomoć pri razumijevanju načina
rješavanja 8. zadatka. Prije rješavanja 15. zadatka treba provjeriti sjećaju li se računanja s
razlomcima.

Učenicima s motoričkim teškoćama trebat će pomoć pri rješavanju 4., 5., 6., 7. , 8., 10., 11., 12.,
14. i 19. zadatka i 4. primjera. Posebno im mogu biti teški za manipulaciju zadaci grupiranja (npr.
14. zadatak i zadaci ispod 4. primjera).
4. primjer može se vizualno jednostavnije oblikovati:
Bazen se prazni pumpom. Volumen vode v u m3, koja se nalazi u bazenu nakon t sati rada
pumpe, može se izračunati formulom v(t) = −25.6t + 44.8.
Odredimo:
a) volumen vode u bazenu nakon 1 sata rada pumpe
b) vrijeme rada pumpe potrebno da volumen vode u bazenu bude 32 m3.
Zadatak možemo riješiti u nekoliko koraka.
Prisjetite se PPRP koraka: pročitaj, poveži, računaj, provjeri.
Riješite zadatke pridržavajući se PPRP koraka. U idućem zadatku razvrstajte korake rješavanja u
odgovarajuću skupinu.

6.3. Graf linearne funkcije
Ciljevi i zadaće
 Ovladati crtanjem grafa linearne funkcije
 Interpretirati graf linearne funkcije
 Koristiti se grafičkim prikazom pri rješavanju linearnih jednadžbi i nejednadžbi
 Crtati graf linearne funkcije zadane pravilom pridruživanja
 Odrediti pravilo pridruživanja linearne funkcije zadane grafom
 Razlikovati rastuće i padajuće linearne funkcije
 Grafički odrediti nul-točku, vrijednost funkcije za zadani argument i obratno
 Povezati grafičko i algebarsko rješavanje linearne jednadžbe i nejednadžbe
 Razlikovati graf linearne fukcije od općenitijeg pojma pravca u koordinatnom sustavu
 Preciznost

Uvod i motivacija
U uvodnom primjeru crtamo konačan skup točaka kao graf zadane linearne funkcije. Uočavamo
da se nalaze na jednom pravcu, proširujemo crtanje za dodatne x vrijednosti iz domene funkcije
i postavljamo pitanje hoće li isto biti i sa svim točkama grafa funkcije, hoće li sve biti na istom
pravcu? Cilj nam je da učenici shvate popunjavanje grafa točkama. Tako dolazimo do pitanja:
Hoće li graf linearne funkcije uvijek biti pravac? Slijedi dokaz s pomoću formule za površinu
trokuta u koordinatnom sustavu.

Kroz niz interakcija slijedi geometrijska interpretacija koeficijenata u pravilu pridruživanja
linearne funkcije. Uvode se pojmovi: nagib, odsječak na y-osi, nul-točka, rast, pad linearne
funkcije.
Poseban je naglasak na crtanju grafa s pomoću nagiba i na njegovoj interpretaciji, kao i obratno
– kako koristeći nagib grafa odrediti pravilo pridruživanja linearne funkcije. Važno je da učenici
uoče važnost nagiba i osnovnu karakteristiku linearne funkcije – da je omjer promjene varijable
x i promjene varijable y uvijek isti. Sva osnovna svojstva linearne funkcije povezujemo s grafom,
a pritom nastojimo da ih učenici što više sami istraže i uoče. U želji da učenici što više vizualiziraju
i upotrebljavaju grafički prikaz, uvodi se i grafička metoda rješavanja linearnih jednadžbi i
nejednadžbi.
Naglasak je u čitavoj jedinici na grafu linearne funkcije, a ne na jednadžbi pravca u analitičkom

smislu, stoga je samo na kraju spomenuta i opća jednadžba pravca, odnosno implicitni oblik
jednadžbe pravca (i eksplicitni), kao i pravci koji nisu grafovi linearne funkcije.
Završetak
Na kraju jedinice učenici mogu u simulaciji kroz igru provjeriti svoje razumijevanje svih pojmova
iz ove jedinice ili uvježbati značenje koeficijenata linearne funkcije i interpretaciju grafa.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Predlažemo da neka svojstva učenici istraže koristeći se računalima i programima dinamične

geometrije. Kao mali projekt učenicima se može dati da u šetnji prirodom ili gradom
fotografiraju linearnu funkciju te s pomoću programa dinamične geometrije pronađu
jednadžbu, izračunaju nešto, predvide ili slično te naprave plakat. A mogu i smisliti priču koju
govori njihova nacrtana linearna funkcija.
I ova je jedinica pogodna za rad u paru: Svaki učenik zapiše pravilo pridruživanja linearne
funkcije, razmijeni ga s drugim učenikom iz para te nacrta graf te funkcije. Također, svaki učenik
nacrta graf, a onaj drugi na temelju grafa napiše pravilo pridruživanja linearne funkcije.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu napraviti mentalnu mapu sa svojstvima linearne funkcije od

kojih će se neka, tamo gdje je pogodno, predočiti grafom ili na grafu.
 Za darovite učenike: u samom sadržaju predlažemo dokazati da je linearna funkcija rastuća,
odnosno padajuća ako je koeficijent smjera a > 0 odnosno a < 0 i diskusiju na temu kada je
neki pravac graf linearne funkcije, a kada nije.

Na početku jedinice podsjetite učenike s teškoćama, pogotovo učenike s diskalkulijom, na

obilježja koordinatnog sustava, snalaženju na koordinatnom crtanju te traženju točaka. Možete
im dati par zadataka kako bi se prisjetili gdje ucrtavaju koju točku u koordinatnom sustavu,
posebno točke s negativnom predznakom.
U 1. i 7. primjeru je pri rješavanju zadataka potrebna pomoć učenicima s motoričkim teškoćama

te učenicima s diskalkulijom. Pomoć im je potrebna u svim interaktivnim zadatcima u jedinici.

Treba provjeriti razumiju li učenici sa specifičnim teškoćama u učenju i jezičnim teškoćama
uputu 1. primjera i 2. zadatka.
U 9. zadatku te u 3. i 6. primjeru učenicima s teškoćama treba pripremiti ispis slike grafova kako
bi imali bolji pregled i mogli lakše riješiti zadatak.
U videozapisu 4. primjera, u podnaslovu Crtanje s pomoću nagiba, vrlo je jednostavno

objašnjeno kako se može nacrtati pravac. Učenicima s teškoćama treba videozapis prikazati više
puta, a nastavnik ga može zaustavljati u ključnim trenutcima i komentirati ga s učenicima. Nakon
gledanja zapisa učenicima se može zadati da sami u bilježnici izrade taj pravac kako bi dodatno
utvrdili znanje.
12. zadatak može se vizualno drukčije urediti kako bi bio pregledniji učenicima s teškoćama:
Ako je f(2) = 3 i a = - ½, tada je postupak crtanja grafa linearne funkcije f sljedeći:
1. Nacrtamo početnu točku (____, ___).
2. Od početne točke slijedi pomak prema ________ za 2.
3. Od posljednje pozicije slijedi pomak prema ________ za ______ do završne točke.
4. Kroz početnu i završnu točku povučemo pravac.
U 7. i 8. primjeru, radi preglednijeg i lakšeg rješavanja zadataka, treba ispisati grafove te ih dati
učenicima.

6.4. Graf funkcije apsolutne vrijednosti
Ciljevi i zadaće
 Naučiti crtati grafove funkcija s apsolutnom vrijedosti različitim metodama
 Grafički određivati broj rješenja i približne vrijednosti rješenja jednadžbi i nejednadžbi s
apsolutnim vrijednostima
 Crtati graf po dijelovima linearne funkcije
 Primijeniti definiciju apsolutne vrijednosti pri crtanju grafa funkcije apsolutne vrijednosti
 Primijeniti zrcaljenje s obzirom na os apscisa pri crtanju grafa funkcije apsolutne vrijednosti
 Povezati grafičko i algebarsko rješavanje jednadžbe s apsolutnom vrijednosti i nejednadžbe
s apsolutnom vrijednosti
 Sposobnost sagledavanja problema s različitih stajališta
 Prihvaćanje različitih ideja i pristupa

Uvod i motivacija
Uvodni je primjer cijena usluge taksija koja se formira na dva načina s obzirom na prijeđeni broj
kilometara. Učenici će uočiti potrebu definiranja po dijelovima linearne funkcije.
Graf po dijelovima linearne funkcije
Linearna funkcija definira se po dijelovima i u animaciji se prate koraci crtanja grafa takve
funkcije. Slijedi nekoliko zadataka crtanja grafova. Osobito ističemo primjer funkcije koja ima
prekid. Važno je da učenici uoče kako se u točkama prijelaza iz jednog pravila pridruživanja u
drugi vrijednosti mogu, ali i ne moraju lijepo nastavljati.
Funkcija apsolutne vrijednosti
Definiramo funkciju apsolutne vrijednosti. Učenici ispunjavaju tablicu funkcijskih vrijednosti i

ucrtavaju točke grafa. Zaključit će da graf funkcije apsolutne vrijednosti nije pravac.
Primjenjujući definiciju apsolutne vrijednosti, učenici zapisuju funkciju apsolutne vrijednosti
(kao po dijelovima linearnu funkciju) te crtaju njezin graf.
Grafovi funkcija s apsolutnim vrijednostima
Grafove funkcija koje su kompozicije linearne funkcije i funkcije apsolutne vrijednosti učenici
najprije crtaju kao graf po dijelovima linearne funkcije. Za funkcije čije se pravilo pridruživanja
sastoji od nekoliko pribrojnika s apsolutnim vrijednostima učenici će najprije odrediti po
dijelovima linearni zapis pravila pridruživanja koristeći se tablicom predznaka. Zatim će crtati
graf.
Zrcaljenje
Učenici će u interakciji otkriti kako su povezane točke grafa funkcija f i l f l. Primijenit će uočenu
vezu i crtati graf funkcije apsolutne vrijednosti zrcaljenjem dijela grafa koji se nalazi ispod osi
apscise. Zrcaljenje je važna metoda i učenici će ju primjenjivati i pri crtanju grafa funkcije koja je
nastala kao kompozicija funkcije apsolutne vrijednosti i kvadratne ili eksponencijalne ili
logaritamske funkcije.

Grafička metoda
Započinjemo primjerom iz svakodnevnog života – dan je graf koji prikazuje udaljenost biciklista
od Sutivana. Učenici će, koristeći se grafom, odgovoriti na postavljena pitanja, pri čemu će
jednadžbe i nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima rješavati grafički. Neka će rješenja moći
precizno očitati, a neka približno. Ta će rješenja učenici precizno odrediti algebarskom
metodom. U GeoGebrioj interakciji učenici će moći vježbati grafičko rješavanje jednadžbi i
nejednadžbi. Slijede primjeri u kojima će učenici grafičkom metodom odrediti broj rješenja
jednadžbe s apsolutnim vrijednostima.
Završetak
Na kraju se nalazi GeoGebrina interakcija s pomoću koje učenici mogu istražiti kako crtati graf
nekih funkcija s apsolutnom vrijednosti s pomoću pomaka po osi x i osi y.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Možete organizirati suradničku aktivnost kolo naokolo u četveročlanim skupinama. Svaki učenik
ima pred sobom list papira. Na njega napiše pravilo pridruživanja s apsolutnom vrijednosti.
Učenici predaju papir učeniku lijevo od sebe. Na dobivenom papiru učenik napravi prvi korak
crtanja grafa (odabire metodu). Zatim učenici predaju papir učeniku lijevo od sebe. Na
dobivenom papiru učenik provjeri ispravnost započetog crtanja grafa i dovrši crtanje (po već
odabranoj metodi). Učenici još jednom predaju papir učeniku lijevo od sebe. Na dobivenom
papiru učenik provjerava ispravnost nacrtanog grafa.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu napraviti memory kartice s pravilima pridruživanja i

pripadajućim grafovima.
 Za darovite učenike pripremljeni su zadatci u kojima se u ovisnosti o parametru raspravlja
o broju rješenja jednadžbe s apsolutnim vrijednostima.

Tekst na početku može se urediti kako bi učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju bio lakši
za čitanje i razumijevanje:
Taksist ima ovu tarifu:
 Početna cijena vožnje je 15 kn.

 Cijena po kilometru je 5 kuna.
Taksisti vožnju naplaćuju tako da početak vožnje (start) naplate 15 kuna. Prva dva kilometra su
besplatna, a nakon toga se svaki kilometar naplaćuje 5 kn.
Odredimo funkciju c koja nam govori o tome kolika je cijena vožnje u ovisnosti o kilometru.
Domena funkcije je skup pozitivnih realnih brojeva. Kodomena je skup realnih brojeva.
Odredite pravilo pridruživanja.
Za prva 2 km vožnje cijena je 15 kn – pišemo: za k kilometara vožnje 0 < k ≤ 2 cijena je 15 kn.
Za 3 km vožnje cijena je 15 + 5 kn.
Za 4 km vožnje cijena je 15 + 2*5 kn.
Za k km vožnje, k > 2, cijena je 15 + (k-2)*5 kn.
Učenicima s teškoćama više puta prikažite videozapis iz 1. primjera. Kako bi lakše naučili crtati
graf, učenicima možete zadati da u bilježnicu nacrtaju isti graf.
U 3., 7., 10., 12. i 13. zadatku te 3. i 6. primjeru možete učenicima dati ispisane grafove kako bi
lakše riješili zadatak.
Učenicima s diskalkulijom trebat će pomoć s očitavanjem tablice i upisivanjem podataka u 2.

primjeru te u 8. i 9. zadatku.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebat će pomoć pri upisivanju rezultata u 5., 8., 9., 11. i 12.
zadatku te u 2., 4. i 6. primjeru. Posebno obratite pažnju pri rješavanju 3. zadatka u kojem
učenici trebaju zapamtiti puno podataka. Ovaj zadatak možete organizirati kao rad u paru.

6.5. Modeliranje linearnom funkcijom
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti svojstva linearne funkcije pri prepoznavanju i rješavanju raznih problemskih
situacija
 Analizirati i interpretirati matematičko rješenje problema u stvarnom kontekstu
 Prepoznati linearne veze u situacijama iz svakodnevnog života
 Primijeniti linearnu funkciju pri rješavanju problema iz matematike, ostalih obrazovnih
 Spremnost korištenja tehnologije za analizu, predviđanje i prikaz skupa podataka
 Sposobnost interpretacije i prezentacije problema i njegova rješenja

Uvod i motivacija
Svrha primjera u uvodu je pojasniti i približiti sve korake u procesu matematičkog modeliranja.
Problem je učenicima dosta blizak i njegovo će rješenje mnogi učenici možda izračunati
napamet. Upravo je to i razlog zašto smo taj zadatak odabrali kao uvodni. Na nečemu što im je
blisko i jednostavno nastojimo objasniti i provesti sve bitne korake u modeliranju linearnom
funkcijom. Naglasak je na razumijevanju i važnosti pojmova domene, slike funkcije te
prepoznavanju same linearne funkcije. Isto tako, na primjeru se pokazuju svi važni pojmovi
povezani s linearnom funkcijom: što je zavisna, a što nezavisna varijabla, što je početna
vrijednost funkcije. Također, posebna se pozornost daje tumačenju nagiba u kontekstu zadatka
i interpretaciji rješenja.

Nastojali smo detaljno (neke više, neke manje) obraditi uobičajene primjere iz stvarnoga života
gdje se može primijeniti linearna funkcija, odnosno modelirati što s pomoću linearne funkcije.
Tako su nekako odabrani i podnaslovi:
Cijena – modeliranje cijena usluge taksija, određivanje godišnje plaće, cijena izgradnje tunela.
Temperatura – stupnjevi Celzijevi i Fahrenheitovi…
Nastojali smo linearnu funkciju zadati na različite načine: tablicom, formulom, riječima i u
svakom primjeru ukazati na koji način i u kojem se trenutku može prepoznati linearna funkcija.
Pri kraju razrade posebnu smo pozornost posvetili linearnoj povezanosti, odnosno linearnoj
regresiji i pravcu regresije. Smatramo da je taj dio statistike zapostavljen u obrazovanju, a
pronaći ćemo ga u velikom broju stvarnih, životnih situacija. Korišteni su stvarni podatci o
internetskom pristupu, plaćama u građevinarstvu te olimpijskim rekordima, što učenike može
dodatno motivirati. Tu je vrlo važna uporaba tehnologije za pronalaženje pravca regresije u vidu
proračunskih tablica, Geogebrinih aktivnosti, grafičkog kalkulatora ili slično.
Završetak
Na kraju je jedan ne baš uobičajen primjer modeliranja iz stvarnog života, već primjer iz same
matematike. Cilj je uočiti pravilnost, odnosno prepoznati linearnu povezanost broja točaka i

rednog broja slike, što će nam omogućiti računanje broja točaka za veće vrijednosti rednog
broja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
U samom je sadržaju istaknut projekt povezan s linearnom regresijom i olimpijskim rekordima,

gdje učenici mogu doći do zanimljivih činjenica i uočiti da linearna regresija nije uvijek dobra za
predviđanje. Treba naglasiti da se ne može uvijek dugoročno predviđati s pomoću modela
linearne funkcije, ali je kratkoročno to dobra opcija. Možete uzeti i neke druge podatke za
projekt ili u razgovoru s učenicima odabrati temu i podatke koje želite analizirati, a koji bi mogli
biti linearno povezani.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu sami smisliti nekoliko primjera modeliranja linearnom

funkcijom i prezentirati ih kao plakat ili kroz glumu ili priču.
 Za darovite je učenike predviđeno istraživanje pojma koeficijenta korelacije, Pearsonova
koeficijenta. Može se dati da istraže statističku pozadinu i računanje koeficijenta korelacije.

Na početku jedinice treba provjeriti razumiju li pojam modeliranja učenici sa specifičnim

teškoćama u učenju i jezičnim teškoćama. Toj skupini učenika možda će trebati pomoć pri
rješavanju zadataka koji imaju puno teksta te zahtijevaju razumijevanje uzročno-posljedičnih
veza. Provjerite jesu li razumjeli te zadatke (primjerice zadatke 1, 2 i 7). Rješavanje takvih
zadataka možete organizirati kao vježbu u paru.
Učenik bez teškoća može učenicima koji imaju teškoća s čitanjem pročitati 1. primjer koji
sadržava puno teksta.
Učenicima s teškoćama treba dati ispisani graf u 3. primjeru kako bi mogli lakše riješiti zadatak.

Učenicima s diskalkulijom trebat će pomoć u očitavanju tablica iz 7. i 11. zadatku te u 3. i 4.
primjeru.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebat će pomoć pri rješavanju 1., 4., 5., 7., 9. i 11. zadatka
te u 2. i 4. primjeru.

Ciljevi i zadaće
 Usvojiti pojam linearne funkcije
 Prepoznati funkciju u raznim prikazima
 Primijeniti linearnu funkciju u stvarnome životu
 Povezati koeficijent smjera i prirast funkcije
nejednadžbi
 Upornost
Uvod i motivacija
Za početak je predviđeno malo ponavljanja definicije linearne funkcije.

Kroz razne zadatke će učenici ponoviti i utvrditi računanje vrijednosti funkcije od zadanog
argumenta i obratno, u različitim prikazima linearne funkcije, grafički, formulom, tablicom. Za
funkciju s apsolutnom vrijednosti također je predviđeno ponavljanje. Učenici će pogledati
animaciju te odrediti kako broj rješenja linearne jednadžbe s apsolutnom vrijednosti ovisi o
zadanom parametru.
Slijedi nekoliko problemskih zadataka s linearnim funkcijama u kojima treba povezati različite
prikaze. U interakciji će učenici smisliti priču ovisno o izgledu funkcije.
Završetak
Za kraj predlažemo jedan projekt kojim će učenici povezati geografiju, povijest i matematiku.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu sami nalaziti ili smišljati primjere modeliranja linearnim funkcijama. Preporučuje
se koristiti se programom dinamične geometrije za crtanje i istraživanje.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu proučiti kako se učinkovito koristiti programom dinamične

geometrije za crtanje i računanje s linearnim funkcijama i funkcijama s apsolutnom
vrijednosti.
 Za darovite je učenike predviđena tema o prebrojivim skupovima, u kojoj se koriste
bijektivnošću funkcije za dokazivanje tvrdnji.

okoline, materijala ili sadržaja. Prilagodbe treba odabirati na temelju specifičnih obilježja

 omogućiti upotrebu džepnog računala
 omogućiti više vremena za rješavanje zadataka
 koristiti se raznim alatima koji olakšavaju učenje.
Ako učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama rabi asistivnu tehnologiju, treba je

Pojedini se postupci primjenjuju za određene skupine učenika s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama:

 smanjiti zahtjeve za pisanjem ili prepisivanjem s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u
trenutcima zasićenosti, uporabu podsjetnika (poremećaj pažnje)
 upotrijebiti font Sans Serif (ili Verdanu, Dyslexiu), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
pt), poravnati tekst na lijevu stranu – posebno za dodatne materijale (specifične teškoće
učenja)
 usmeno prezentirati zadatak, omogućiti upotrebu džepnog računala, uvećati radne
 ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja u odnosu na izvor zvuka
(oštećenje sluha).
škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Za sve je učenike s posebnim odgojno-obrazovnim
Ujedno se preporučuje ciljano organizirati učenje u grupama gdje će učenik imati priliku
surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim članovima grupe).

Učenicima s motoričkim teškoćama trebat će pomoć pri upisivanju ili označavanju rezultata u
svim zadatcima.
Učenicima s diskalkulijom trebat će pomoć u zadatcima u kojima podatke treba upisivati u

tablice ili se treba očitati neki broj (primjerice 2. zadatak).
U jedinici koja slijedi (Procjena usvojenosti ) učenicima s teškoćama u zadacima 8, 9, 10 i 11

potrebno je unaprijed pripremiti ispis grafova.

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Procijeniti usvojenost ishoda učenja
 Povezati koeficijent smjera i prirast funkcije
nejednadžbi
 Sposobnost istraživanja
Prijedlog
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Linearna funkcija

pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina te radi praćenja vlastitog napretka.

modula.

Matematika
Modul 7: Sustavi jednadžbi

,
Modul 7: Sustavi jednadžbi

 Definirati linearnu jednadžbu s dvjema nepoznanicama, sustav linearnih jednadžbi i
rješenje sustava linearnih jednadžbi
 Usvojiti metode rješavanja sustava linearnih jednadžbi uključujući i grafičku metodu
 Razlikovati sustave linearnih jednadžbi po broju rješenja
 Odrediti rješenje sustava linearnih jednadžbi grafički i računski
 Riješiti sustav linearnih jednadžbi odabirom prikladne metode
 Modelirati probleme iz matematike, ostalih obrazovnih područja ili svakodnevnog života
pomoću sustava jednadžbi
 Razviti organizacijske sposobnosti
 Vještine upravljanja informacijama

modula DOS-a
U prvoj jedinici Sustav linearnih jednadžbi učenici će uočiti da je rješenje linearna jednadžba s
dvjema nepoznanicama uređeni par te da rješenja ima beskonačno mnogo. Usvojit će pojam
rješenja sustava linearnih jednadžbi te provjeravati je li neki uređeni par rješenje sustava
linearnih jednadžbi.
U drugoj jedinici Metode rješavanja sustava linearnih jednadžbi učenici će ponoviti metode
rješavanja sustava dviju linearnih jednadžbi: metodu supstitucije, metodu suprotnih
koeficijenata i metodu komparacije. U nastavku će rješavati sustave triju linearnih jednadžbi i
nelinearne sustave koji se supstitucijom mogu svesti na linearne.
U trećoj jedinici Grafičko rješavanje sustava linearnih jednadžbi učenici će grafički prikazati
rješenja linearne jednadžbe s dvjema nepoznanicama, interpretirati sjecište pravaca kao
rješenje sustava linearnih jednadžbi i povezati međusobni položaj dvaju pravaca s brojem
rješenja sustava jednadžbi.
Matematika 1 / Modul 7: Sustavi jednadžbi

U četvrtoj jedinici Primjena sustava linearnih jednadžbi učenici će primijeniti sustave linearnih
jednadžbi pri rješavanju raznovrsnih problema: problemi vezani uz brojeve, geometrijski
problemi, problemi s funkcijama, određivanje cijena proizvoda, račun smjese, elastični sudari.
interaktivnih zadataka...

Sve jedinice nude i neke izborne i dodatne teme za učenike koji imaju bolje predznanje, pa se
ne moraju dugo zadržavati na zadatcima unutar jedinice, za učenike koje zanimaju izborne teme

GeoGebru

Program je otvorenog koda i dostupan je na hrvatskom jeziku na www.geogebra.org.

matematika/.
Kahoot
Crossword Labs
Križaljke možete izraditi pomoću alata Crossword Labs. Više o alatu Crossword Labs možete
Coggle

 Pri realizaciji modula Sustavi jednadžbi mogu vam pomoći i ovi sadržaji e-Škole scenarij
poučavanja:https://scenariji-poucavanja.e-skole.hr/scenarij-poucavanja/dvostruko-
nepoznato/.
 Matematička lektira: E. T. Bell: Men of Mathematics, Arhimedov problem stoke
 Možda bi vas mogle zanimati i ove teme:

http://fisherpub.sjfc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1028&context=mathcs_etd_maste
rs.
Operativni plan
7. Sustavi 9+1
jednadžbi
7.1. Sustav linearnih jednadžbi 1
7.2. Metode rješavanja sustava linearnih jednadžbi 2
7.3. Grafičko rješavanje sustava linearnih jednadžbi 3
7.4. Primjena sustava linearnih jednadžbi 3

7.1. Sustav linearnih jednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti pojam linearne jednadžbe s dvjema nepoznanicama i rješenja linearne jednadžbe
s dvjema nepoznanicama
 Usvojiti pojam sustava linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama i rješenja sustava
linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama
 Provjeriti pripada li uređeni par skupu rješenja linearne jednadžbe s dvjema
nepoznanicama
 Računati vrijednost jedne od nepoznanica u linearnoj jednadžbi s dvjema nepoznanicama
ako je poznata vrijednost druge
 Provjeriti je li uređeni par rješenje sustava linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama
 Razlikovati linearnu jednadžbu s dvjema nepoznanicama i sustav dviju linearnih jednadžbi
sdvjema nepoznanicama s obzirom na mogući broj rješenja
 Vještina upravljanja informacijama

 Sposobnost komunikacije

Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima za obradu, vježbanje, ponavljanje ili
Uvod i motivacija
U uvodnom će dijelu učenici rješavajući problem određivanja dimenzija police otkriti linearnu
jednadžbu s dvjema nepoznanicama. Uvrštavanjem konkretnih vrijednosti uočit će da jednadžba
ima mnogo rješenja, ali da su rješenja parovi brojeva.

U nastavku se prethodna razmatranja formaliziraju te se definira linearna jednadžba s dvjema
nepoznanicama i rješenje linearne jednadžbe s dvjema nepoznanicama. Učenici određuju
vrijednost jedne nepoznanice ako je poznata vrijednost druge. Rješavajući problem ograđenog
zemljišta uz pomoć interakcije uočit će da jedna linearna jednadžba s dvjema nepoznanicama
ima beskonačno mnogo rješenja.
Definira se rješenje sustava linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama. Rješavajući nekoliko

interaktivnih zadataka učenici će provjeravati je li neki uređeni par rješenje sustava
jednadžbi.
Završetak
U završnom će dijelu učenici primijeniti linearne jednadžbe s dvjema nepoznanicama na
problem miješanja otopina.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Suradnička aktivnost kolo-naokolo: Svaki učenik zapiše jednu linearnu jednadžbu s dvjema
nepoznanicama, preda papir s jednadžbom učeniku lijevo od sebe, na dobivenom papiru napiše
neko rješenje jednadžbe, preda papir lijevo od sebe, provjeri točnost i napiše neku jednadžbu
čije je rješenje zapisani par…

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu osmisliti i ilustrirati zadatak koji se rješava postavljanjem

linearne jednadžbe s dvjema nepoznanicama.
 Za darovite učenike pripremljen je tekst o diofantskim jednadžbama. Više o diofantskim
jednadžbama možete pronaći na http://mis.element.hr/fajli/279/16-02.pdf.

specifičnim teškoćama u učenju, uvijek valja imati na umu da oni predstavljaju heterogenu
Kroz cijelu jedinicu u zadacima koji od učenika traži da odgovori na pitanja povezivanja gradiva
(npr. pitanja zašto smo nešto napravili na taj način ili razmisli) potrebno je provjeriti jesu li
učenici s jezičnim teškoćama razumjeli što se od njih traži te, prema potrebi, pomoći im oko
oblikovanja odgovora.
Učenike sa specifičnim teškoćama učenja potrebno je u 1. zadatku podsjetiti na koji način se

računaju jednadžbe (primjerice, kako moramo uvrstiti brojeve umjesto oznaka x i y).
Također, dopustite im korištenje džepnog računala pri računanju.
U 5. zadatku nije jasno naznačeno da zadatak ima više rješenja pa je to potrebno naglasiti
učenicima.
U 2. primjeru učenicima s diskalkulijom potrebno je objasniti u koracima kako smo iz jednadžbe

7x+8y=0 dobili y=-7/8x te detaljnije objasniti kako smo zaključili da x mora biti višekratnik broja
8.
Učenicima s motoričkim teškoćama potrebna je pomoć pri rješavanju zadataka u kojima trebaju
upisivati ili povlačiti rješenja.

7.2. Metode rješavanja sustava linearnih
jednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Koristiti različite metode pri rješavanju sustava dviju i triju linearnih jednadžbi
 Rješavati nelinearne sustave svođenjem na linearni sustav
 Riješiti sustav dviju linearnih jednadžbi metodom supstitucije, komparacije i suprotnih
koeficijenata
 Odabrati primjerenu metodu za rješavanje sustava triju linearnih jednadžbi s trima
nepoznanicama
 Svesti jednostavni nelinearni sustav jednadžbi na linearni metodom supstitucije
 Spremnost na suradnju
 Sposobnost donošenja odluke i preuzimanja odgovornosti
 Sposobnost aktivnog planiranja i postavljanja ciljeva

Uvod i motivacija
U uvodu je problemski zadatak kojim se učenike pokušava podsjetiti na probleme koje su radili
u osnovnoj školi, kao i na neke metode koje su učili za njihovo rješavanje. Nabrajamo tri glavne
metode i dalje ih na primjerima razrađujemo.

Prije razrade metoda ponavljamo što znači riješiti sustav dviju linearnih jednadžbi s dvjema
nepoznanicama. Svaku metodu pokazujemo na novom primjeru sa zadatkom poslije njega. I
primjeri i zadatci većim su dijelom interaktivni, a naglasak je na pogodnom odabiru metode.
Važno je uključiti i koji primjer ili zadatak u kojem sustav ima beskonačno ili nema rješenja. U
praksi se često pojavljuju sustavi s tri ili više jednadžbi. Stoga se ovdje pokazuje kako se rješavaju
sustavi s trima linearnim jednadžbama s trima nepoznanicama, kao i nelinearni sustavi koje
svodimo na linearne. Naglasak je na tehnici, preciznosti i pravilnom odabiru metode rješavanja.
Završetak
Za završetak je predviđeno uvježbavanje svih metoda na interaktivnom zadatku u kojem se na
kraju, kad se svi zadatci točno riješe, pojavi slika, ali i procjena znanja u svrhu samovrednovanja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
S obzirom na to da su učenici već u osnovnoj školi upoznali većinu ovih metoda, može im se na
početku dati svima isti zadatak, ali neka svaka grupa koristi drukčiju metodu, a zatim analizirati
prednosti i mane svake od metoda.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu istražiti povijest rješavanja sustava jednadžbi i metode

rješavanja.
 Za darovite učenike predviđeno je povezivanje pojma polinoma dviju varijabli i sustava triju
linearnih jednadžbi s trima nepoznanicama, kao i pokazivanje da zadani sustav ima
beskonačno rješenja. Može se i pokrenuti rasprava o broju rješenja.

Kako bi učenici s diskalkulijom bolje razumjeli rješavanje sustava jednadžbi metodom

supstitucije, neka prvi izračun (cijenu paprike i patlidžana) ne prate samo na računalu, nego neka
nakon prvog čitanja pokušaju isti zadatak riješiti u bilježnicu kako bi provjerili jesu li razumjeli
metodu.
U objašnjenju metode suprotnih koeficijenata možda im neće biti jasan postupak nakon čitanja
jedinice, pa je zadatak potrebno riješiti dodatno u bilježnici gdje si učenici mogu bojom istaknuti
ključne korake (primjerice kako računamo s dvjema jednadžbama: da se 4x i –4x oduzimaju).
Prije podnaslova Nelinearne jednadžbe provjerite s učenicima sjećaju li se kada za jednadžbu

kažemo da je linearna.
Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja omogućite korištenje džepnog računala pri

računanju.
Učenicima s motoričkim teškoćama potrebna je pomoć u rješavanju zadataka u kojima se treba

upisivati ili povlačiti rezultate u ovoj jedinici.
U dijelu Procijenite svoje znanje, u 4. zadatku napomenite učenicima da provjere jesu li vidjeli
sve elemente zadatka a ako je potrebno dajte im ispis tog zadatka.

7.3. Grafičko rješavanje sustava linearnih
jednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Crtati pravce kao skupove rješenja linearnih jednadžbi
 Grafički riješiti sustav očitavanjem presjeka dvaju pravaca
 Odrediti broj rješenja sustava linearnih jednadžbi
 Grafički prikazati skup rješenja linearne jednadžbe s dvjema nepoznanicama
 Odrediti sjecište pravaca u koordinatnom sustavu računski i grafički
 Povezati međusobni položaj dvaju pravaca s brojem rješenja sustava linearnih jednadžbi

Uvod i motivacija
Uvodni primjer problemski je zadatak čije je rješenje linearna jednadžba s dvjema
nepoznanicama. Svrha je da učenici na konkretnom primjeru shvate što je rješenje takve
jednadžbe, odnosno da rješenje nije jednoznačno.

U zadatku će učenici povezati linearnu jednadžbu s dvjema nepoznanicama s njezinim grafičkim
rješenjem.
Ako je zadan sustav linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama, grafički ćemo ga prikazati kao
dva pravca. Učenici će uvježbati očitavanje rješenja u koordinatnom sustavu.
Važno je povezati numeričko i grafičko rješenje sustava s različitim brojem rješenja. Treba
inzistirati na konačnom zapisu rješenja.
Završetak
Za kraj će učenici u interakciji provježbati rješavanje sustava. Slijedi procjena usvojenosti ishoda.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu istražiti može li se za zadani sustav linearnih jednadžbi utvrditi hoće li imati
rješenja i koliko.

potrebe

Zainteresirani učenici mogu otkriti kako pomoću koeficijenata u sustavu linearnih jednadžbi
možemo odrediti broj rješenja.

Učenicima s teškoćama u čitanju potrebno je pročitati zadatak Na početku jedinice. U tom bi

zadatku trebalo učenicima s teškoćama dati ispisane grafove kako bi lakše mogli rješavati
zadano. Učenicima s diskalkulijom u tom zadatku treba po koracima objasniti kako smo dobili
jednadžbu za cijenu gumice y=-2/5x + 4.
U 1., 2. 3., 4.. 5., 6. i 9. zadatku potrebno je ispisati grafove kako bi učenicima taj zadatak bio
pregledniji te kako bi ga lakše riješili.
Učenicima s diskalkulijom potrebno je u 2. primjeru objasniti po koracima kako smo od

jednadžbe 3x - 5y= 11 dobili jednadžbu y=3/5x - 11/5.
Učenicima s motoričkim teškoćama potrebna je pomoć u zadatcima u kojima se traži upisivanje

ili povlačenje rješenja.

7.4. Primjena sustava linearnih jednadžbi
Ciljevi i zadaće
 Modeliranje problema sustavom linearnih jednadžbi
 Primijeniti sustave linearnih jednadžbi pri rješavanju problema iz matematike, ostalih
obrazovnih područja ili svakodnevnog života
 Interpretirati rješenje sustava linearnih jednadžbi u kontekstu problemske situacije

Uvod i motivacija
U uvodu se postavlja problem broja ostvarenih bodova na ispitu uz postavljene uvjete.
Učenici se prisjećaju strategije PPRP i uvodni problem rješavaju primjenjujući tu strategiju. Zatim
će rješavati probleme iz matematike, ostalih obrazovnih područja i svakodnevnog života.
Učenici će rješavati nekoliko zadataka vezanih uz brojeve. Pri tome će odnos između veličina
opisan riječima zapisivati matematičkim simbolima.
U geometrijskim će problemima učenici povezati pojmove duljina, opseg, površina na

primjerima jednostavnih likova iz zadanih odnosa odrediti sustav jednadžbi te ga nakon toga
riješiti.
U poglavlju o funkcijama učenici će ponoviti osnovne pojmove vezane uz funkcije kao što su graf
i pravilo pridruživanja te pomoću njih iz zadanih uvjeta postaviti sustav linearnih jednadžbi.
U zadatcima s cijenama proizvoda učenici će postavljati sustave jednadžbi te pomoću njih riješiti
probleme iz svakodnevnog života. Rješenja će biti decimalni brojevi pa je ovo prilika da se s
učenicima razgovara o potrebi računanja s točnim vrijednostima. U zadatku s unajmljivanjem
bicikla učenici će iz zadanoga grafa odrediti linearnu jednadžbu.
Slijedi nekoliko zadataka iz računa smjese kao i zadatci sa sudarima kuglica.
Završetak
Na kraju je predviđeno da učenici sami osmisle zadatke i podijele ih ostalim učenicima u razredu.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Ostavite učenicima dovoljno vremena da samostalno interpretiraju zadatak te ga prevedu u

matematičke simbole. Zadatak treba pročitati, prepričati, može ga se odglumiti, a tek nakon
toga algebarski rješavati. Osobito je važno na kraju odgovoriti na postavljeno pitanje te
ustanoviti smislenost rješenja u kontekstu realne situacije.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu napraviti prezentacije zadataka u raznim oblicima: plakatima,

videom...
 Za darovite učenike pripremljen je složeniji zadatak u kojem treba povezati i interpretirati
više zadanih podataka.

Učenicima s teškoćama vida te specifičnim teškoćama učenja unaprijed pripremite podatke s

podatcima o zadatcima u testu te riješenim i neriješenim zadatcima kako biste im olakšali
rješavanje zadatka.
Prilikom rješavanja 1. i 5. zadatka svi potrebni elementi ne vide se istovremeno na sučelju pa

učenicima s teškoćama možete pripremiti ispis PPRP tablice u koju mogu olovkom upisati
rješenja te nakon toga riješiti zadatak u digitalnoj jedinici.
Prije jedinice Geometrijski problemi potrebno ih je podsjetiti na formule za izračun opsega

trokuta, površine trapeza i pravokutnika te na Pitagorin poučak.

Ciljevi i zadaće
 Odabrati, primijeniti i obrazložiti metodu rješavanja sustava linearnih jednadžbi
 Samostalno modelirati problemsku situaciju
 Raspravljati o broju rješenja sustava
 Kritičko promišljanje
 Sposobnost donošenja odluke
 Sistematičnost i preciznost
Uvod i motivacija
Kao uvod odabran je primjer sustava jednadžbi s fizikalnim problemom kao polazištem, ali nije
uobičajeni problem gibanja, nego problem ravnoteže dvaju tijela (zakon poluge), uz popratni
video radi vizualizacije problema.

Naglasak je na modeliranju i odabiranju prikladne metode rješavanja sustava jednadžbi bez
obzira na to o kakvu se problemu radi. U nastavku je naglasak na istraživanju nove metode
rješavanja, odnosno korištenju Kramerova pravila i determinanti. Koristeći se GeoGebrom i
promatranjem determinanti učenici bi samostalno trebali doći do Kramerova pravila.
Završetak
Za kraj će učenici dobiti projektni zadatak u kojemu trebaju samostalno istražiti geometrijsku
interpretaciju sustava triju linearnih jednadžbi s trima nepoznanicama. To ne mora biti projekt
za sve učenike, nego za nekolicinu njih koji će prezentirati ostalima rezultate svog istraživanja.
Ovo je dobar trenutak za analogiju s dvije na tri dimenzije.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Ovisno o zainteresiranosti, učenici mogu i sami istraživati različite metode rješavanja sustava,
kreiranja vlastitih primjera zadataka.

potrebe

 Zainteresirani učenici pokušat će riješiti neki zadatak s četiri jednadžbe ili složeniji sustav,
ili dati povijesni primjer.
 Za darovite je učenike predviđeno dokazivanje Kramerova pravila i rasprava o rješenju
sustava pomoću Kramerova pravila.


okruženja, materijala ili sadržaja. Prilagodbe treba odabirati na temelju specifičnih obilježja


 omogućiti duže vrijeme rješavanja zadataka
Ako učenik s teškoćama rabi asistivnu tehnologiju, valja je integrirati i u aktivnosti za slobodno
učenje.

potrebama:
 povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika radi osiguravanja motiviranosti, najaviti

aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti (poremećaj iz spektra autizma)
trenutcima zasićenosti, uporaba podsjetnika (poremećaj pažnje)
 upotrijebiti font Sans Serif (ili Verdanu, Dyslexiju), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
učenja)
 osigurati češće stanke tijekom rada, povezivati sadržaje s primjerima iz svakodnevnog
sluha).
škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Za sve je učenike s teškoćama važno osigurati njihovo
aktivno sudjelovanje tijekom aktivnosti za slobodno učenje. Ujedno se preporučuje ciljano
organiziranje učenja u skupinama kako bi učenik imao priliku surađivati s vršnjacima (uz jasne
upute svim članovima skupine).
Zadatak Na početku ima puno teksta pa ga je potrebno pročitati učenicima s teškoćama čitanja.
Kako biste taj zadatak dodatno približili učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, možete im
nacrtati skice klackalica i djece te na crtežu označiti m1 i m2 te d1 i d2.
Kako biste učenicima s teškoćama olakšali rješavanje zadataka, potrebno je unaprijed pripremiti
ispis grafa u 1. zadatku.
Učenicima s motoričkim teškoćama bit će potrebna pomoć prilikom upisivanja i sparivanja

rezultata.

U zadatku Interakciji biti će potrebna pomoć u snalaženju i rješavanju zadatka učenicima s
motoričkim teškoćama te diskalkulijom.

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Odrediti rješenje linearne jednadžbe s dvjema nepoznanicama
 Riješiti sustav linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama računski i grafički
 Modelirati sustavom linearnih jednadžbi
 Preciznost
Prijedlog
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Sustavi jednadžbi

pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina te u svrhu praćenja vlastitog napretka.

modula.

Matematika
Modul 8: Sukladnost i sličnost

,
Modul 8: Sukladnost i sličnost

 Definirati sukladnost trokuta, iskazati i primijeniti poučke o sukladnosti
 Opisati karakteristične točke trokuta i njihova svojstva
 Iskazati i primijeniti Talesov poučak
 Definirati sličnost trokuta, iskazati i primijeniti poučke o sličnosti
 Rabiti matematički jezik vezan uz osnovne geometrijske pojmove u ravnini i njihove
međusobne odnose
 Razlikovati pojmove sukladnost i sličnost likova
 Primijeniti sukladnost, sličnost i poučke pri računanju mjerivih elemenata likova,
konstrukciji likova i dokazivanju
 Analizirati svojstva objekata uz korištenje matematici svojstvenih pitanja
primjenjujući sukladnost, sličnost i geometrijske transformacije
 Prepoznati estetsku vrijednost matematike
 Elementarne vještine rada na računalu
 Usmena i pisana komunikacija na materinskom jeziku

modula DOS-a
U prvoj jedinici Sukladnost definira se sukladnost likova, dužina, kutova i trokuta. Iskazani su
poučci o sukladnosti trokuta. Učenici će rješavajući interaktivne zadatke primijeniti poučke o
sukladnosti.
U drugoj jedinici Primjena sukladnosti učenici će istražiti, formulirati, dokazati i primijeniti

svojstva simetrale dužine i simetrale kuta. Poučke o sukladnosti primijenit će pri dokazivanju
svojstava jednakokračnog trokuta i paralelograma.
U trećoj jedinici Karakteristične točke trokuta učenici će u interaktivnim predlošcima konstruirati

karakteristične točke trokuta, uočiti njihova svojstva te riješiti interaktivne zadatke vezane uz
Matematika 1 / Modul 8: Sukladnost i sličnost

karakteristične točke trokuta. Primijenit će karakteristične točke trokuta u konstrukcijama, a
koristeći interaktivni predložak otkrit će Eulerov pravac.
U četvrtoj jedinici Formule za površinu trokuta učenici će ponoviti formule za računanje površine
pravokutnika, pravokutnog trokuta i trokuta. U interakciji će učenici otkriti vezu opsega i
površine trokuta te zapisati formulu za površinu trokuta pomoću polumjera upisane kružnice.
Heronova formula za površinu trokuta i primjena Heronove formule nalaze se na kraju jedinice.
U petoj jedinici Proporcionalnost učenici će ponoviti pojam proporcionalnih veličina, a zatim ga

primijeniti na proporcionalne dužine. Koristeći proporcionalnost dijelit će dužinu u zadanom
omjeru.
U šestoj jedinici Talesov poučak učenici će istoimeni poučak otkriti u interakciji, a zatim
primijeniti u zadatcima. Iskazan je i obrat Talesova poučka. Poučak o simetrali kuta učenici će
otkriti u interakciji, a dokaz mogu pogledati u animaciji.
U sedmoj jedinici Homotetija definiramo homotetiju. Učenici će istražiti utjecaj koeficijenta

homotetije i središta homotetije na oblik i položaj homotetične slike nekog objekta. Preslikavat
će objekte uz zadano središte i koeficijent i iz objekta i njegove slike odrediti središte homotetije.
U osmoj jedinici Sličnost definirana je sličnost trokuta, iskazani su poučci o sličnosti, učenici će
istražiti omjere opsega, visina, površina u sličnim trokutima te primijeniti sličnost u računanju
mjerivih elemenata trokuta.
U devetoj jedinici Euklidov poučak učenici će se uvjeriti u sličnost trokuta koji nastaju u
pravokutnom trokutu povlačenjem visine na hipotenuzu. Euklidov poučak iskazan je i dokazan,
a učenici će ga primijeniti u zadatcima.
U desetoj jedinici Primjena sukladnosti i sličnosti učenici će definicije i svojstva sukladnih i sličnih
trokuta primijeniti u raznovrsnim zadatcima od kojih su neki iz svakodnevnog života, a neki se
odnose na likove kao što je na primjer romb ili trapez.
interaktivnih zadataka...

Sve jedinice nude i neke izborne i dodatne teme za učenike koji imaju bolje predznanje, pa se
ne moraju dugo zadržavati na zadatcima unutar jedinice, za učenike koje zanimaju izborne teme


GeoGebra


matematika/.
Kahoot
Crossword Labs
Coggle

 Pri realizaciji modula Sukladnost i sličnost mogu vam pomoći i ovi sadržaji e-Škole scenarij
poučavanja: https://edutorij.e-
skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/137f088a-ae88-424b-981c-
b04338150d37/S(u)kladnostiitomeslicno...pdf
https://edutorij.e-
skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/9f20d44c-166f-4532-ba30-
4e6ee9659596/Kojisitilik.pdf.
 Matematička lektira: Franka Miriam Brückler: Matematički dvoboji, u priči Descartes kontra
de Fermata ili: kako naći tangentu? prikazuje se sukob oko metode određivanja tangenti
na krivulje.

https://pdfs.semanticscholar.org/ecde/c3de4f2c762a003e786ce686c3727ea158bf.pdf

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=844515
Operativni plan
8. Sukladnost i 26 + 1
sličnost
8.1. Sukladnost 3
8.2. Primjena sukladnosti 3
8.3. Karakteristične točke trokuta 3
8.4. Formule za površinu trokuta 2
8.5. Proporcionalnost 2
8.6. Talesov poučak 3
8.7. Homotetija 2
8.8. Sličnost 3
8.9. Euklidov poučak 2
8.10. Primjena sukladnosti i sličnosti 3

8.1. Sukladnost
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti pojam sukladnosti
 Karakterizirati sukladne trokute
 Definirati sukladnost trokuta
 Iskazati poučke o sukladnosti trokuta
 Provesti osnovne konstrukcije primjenjujući poučke o sukladnosti trokuta uz pomoć
tehnologije
 Uočiti sukladne trokute
 Uočavanje sličnosti i različitosti

 Razumijevanje teksta

Uvod i motivacija
Motivacija je slika koja prikazuje dva potpuno jednaka majmunčića. Cilj je da učenici uoče da
majmunčići izgledaju jednako, ali da nisu isti.

Započinjemo s intuitivnom predodžbom sukladnosti: likovi su sukladni ako su jednaki s obzirom
na veličinu i oblik, a razlikuju se položajem u ravnini. Učenici će u praktičnoj vježbi rezati
sukladne likove i uočiti da sukladne likove možemo preklopiti jedan na drugi. Zatim se formalno
definira sukladnost, najprije za dužine i kutove. U interakciji će se učenici uvjeriti da se sukladni
trokuti podudaraju u duljinama stranica i veličinama kutova. Zatim se sukladnost trokuta i
formalno definira. Slijede poučci o sukladnosti trokuta i osnovne konstrukcije trokuta. Osobitu
pozornost treba obratiti na četvrti poučak o sukladnosti. Pripremljena je interakcija u kojoj
učenici mogu pratiti korake konstrukcije trokuta kojemu su zadane duljine dviju stranica i
veličina jednog kuta nasuprot jedne od njih. Učenici će promjenom veličine zadanih elemenata
moći uočiti da je rješenje jedinstveno ako je zadan kut nasuprot dulje stranice, ali da će postojati
dva nesukladna rješenja ako je zadan kut nasuprot kraće stranice.
Završetak
Na kraju će učenici potražiti sukladne likove na fotografijama.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu provesti osnovne konstrukcije trokuta u nekom od programa dinamične

geometrije.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu istražiti povijesne podatke o Euklidu i Euklidovim elementima.

 Za darovite je učenike pripremljen iskaz S-K-S poučka o sukladnosti trokuta iz Euklidovih
elemenata. Poučak je dokazan, a učenici mogu pokušati dokazati ostale poučke.

specifičnim teškoćama u učenju, uvijek valja imati na umu da oni predstavljaju heterogenu
Zadaci u ovoj jedinici biti će teški učenicima s teškoćama vizualne obrade.
Učenicima s teškoćama trebalo bi dati ispisane slike iz Primjera 1. i 2. kako bi lakše mogli
odgovoriti na pitanja te razumjeti gradivo.
Uz prvi i drugi videozapis u podnaslovu Poučci o sukladnosti trokuta učenicima valja detaljno
usmeno objasniti konstrukciju trokuta. Isto je potrebno i za videozapis uz 6. zadatak.
Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja mogao bi biti težak pojam kuta nasuprot većoj
stranici (S-S-K poučak o sukladnosti trokuta) pa im možete za uvježbavanje zadati nekoliko
trokuta u kojima trebaju označiti taj kut.

8.2. Primjena sukladnosti
Ciljevi i zadaće
 Dokazati sukladnost trokuta primjenom poučaka o sukladnosti
 Definirati simetralu dužine i kuta, dokazati svojstva simetrala
 Uočiti odgovarajuće elemente u sukladnim trokutima
 Argumentirati sukladnost trokuta jasnim i preciznim matematičkim jezikom rabeći poučke
o sukladnosti
 Odrediti mjerive elemente geometrijskih likova rabeći poučke o sukladnosti
 Korištenje jezika i simbola za prenošenje informacija
 Sposobnost logičkog mišljenja

Uvod i motivacija
U uvodu će učenici pogledati sliku iz Euklidovih elemenata s dokazom Pitagorina poučka.

Simetrala dužine
Definiramo simetralu dužine. U interakciji će učenici istražiti svojstvo simetrale: točka je na

simetrali ako i samo ako je jednako udaljena od krajnjih točaka dužine. Uočeno će svojstvo
učenici dokazati rješavajući niz interaktivnih zadataka.
Simetrala kuta
Kao i kod simetrale dužine i simetralu kuta će učenici najprije definirati, zatim istražiti svojstvo i
konačno dokazati primjenjujući teoreme o sukladnosti.
Jednakokračni trokut
Polazeći od definicije jednakokračnog trokuta učenici će dokazati njegova svojstva i obratno.

Važno je da učenici u svakom dokazu uoče koje su početne pretpostavke te da pomoću njih
dokažu tvrdnje.
Paralelogram
Slično kao i kod jednakokračnog trokuta, učenici će koristiti definiciju paralelograma u dokazima
njegovih svojstava.
Srednjica trokuta
Učenici će u interakciji istražiti svojstva srednjice. Dokaz je predviđen za darovite učenike. Slijedi
nekoliko interaktivnih zadataka u kojima će učenici uočiti sukladne trokute i primjenjujući
poučke odrediti nepoznate duljine stranica i mjere kutova.
Završetak
Na kraju je animacija dokaza Pitagorina poučka iz Euklidovih elemenata.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu dodatno istražiti Voronojeve dijagrame. Više o tome možete pročitati na
https://hrcak.srce.hr/410.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu u programu dinamične geometrije napraviti animacije nekog

od dokaza iz ove jedinice.
 Za darovite je učenike pripremljen dokaz propozicije 5 iz Euklidovih elemenata. Dokaz je u
slikama pa će učenici slike zamijeniti simbolima i provesti dokaz do kraja. Učenici mogu
rješavati zadatke s natjecanja koje možete potražiti na http://www.skoljka.org/.

U dijelu Na početku provjeriti znaju li učenici značenje pojmova propozicije i aksiom. Ako ne
znaju, važno im je objasniti te pojmove.
Pri rješavanju 1. primjera potrebno je učenicima ispisati sliku trokuta kako bi mogli lakše riješiti
ove zadatke.
Prije početka rada na poglavlju Simetrala kuta potrebno je učenike podsjetiti na značenje pojma
polupravac. Kako bi učenici mogli riješiti zadatak s dokazivanjem svojstva simetrale kuta,
učenicima s teškoćama valja unaprijed ispisati sliku trokuta kako bi im zadatak bio pregledniji.
Prije početka rada na poglavlju Jednakokračni trokut potrebno je provjeriti razumijevanje

pojmova jednakokračni, jednakostranični, raznostranični trokut te tupokutni, pravokutni i
šiljastokutni trokut.
U podnaslovu Paralelogram potrebno je provjeriti razumiju li učenici pojam usporednih stranica.

Učenicima s teškoćama možete zadati još zadataka za rješavanje u bilježnici kako bi bili sigurni
da su usvojili kako se određuje srednjica trokuta. Pomozite im pri rješavanju i provjerite
naučeno.
U ovoj jedinici, ako je potrebno, učenicima s teškoćama možete izraditi trokute i paralelograme
kako bi lakše razumjeli pojmove simetrale.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebat će pomoć prilikom rješavanja zadataka u kojima

moraju unositi i odabirati rješenja.

8.3. Karakteristične točke trokuta
Ciljevi i zadaće
 Nabrojiti i definirati četiri karakteristične točke trokuta
 Razumjeti poučke o karakterističnim točkama trokuta
 Primijeniti poučke u računskim i konstruktivnim zadacima (sa i bez tehnologije)
 Opisati karakteristične točke trokuta
 Konstruirati karakteristične točke trokuta
 Navesti poučke o karakterističnim točkama trokuta
 Primijeniti definicije i svojstva karakterističnih točaka trokuta u zadatcima
 Sposobnost baratanja matematičkim simbolima i tumačenjem matematičkog jezika
 Sposobnost korištenja pomoćnih sredstava i pribora (uključujući IT)
 Razumijevanje matematičkih dokaza

Uvod i motivacija
Praktična i zabavna vježba obično je najbolja motivacija. Tako je za početak jedinice odabrano
praktično određivanje težišta papirnatog modela trokuta. Nakon toga ponavljaju se osnovni
pojmovi i nazivi potrebni za daljnje razumijevanje i obradu sadržaja.

S obzirom na motivacijski primjer prva točka koja se definira jest težište trokuta. Učenici će s
pomoću GeoGebrina predloška istražiti težišnice trokuta. Lako će uočiti da vrijedi poučak o
težištu i potvrditi svoja zapažanja u interaktivnim pitanjima.
Dokaz nije predviđen za sve učenike, nego kao dodatni sadržaj za zainteresirane učenike. Dokaz
je priložen kao video. Poučak o središtu upisane kružnice učenici dokazuju odgovarajući
interaktivno i postupno na niz pitanja.
Do poučka o središtu opisane kružnice dolazi se korak po korak interaktivnim pitanjima, tako da
učenici u početku nisu ni svjesni da su ih time i dokazali. Ponekad učenike koji nemaju
samopouzdanja ili vjere u svoje sposobnosti sama riječ dokaz odbija pa je za njih ovaj način
primjereniji. Nije nam cilj da učenici nauče napamet dokaz i da ga znaju samostalno
reproducirati, nego da s razumijevanjem slijede većinu koraka i možda usvoje neke strategije
koje će moći primijeniti u zadatcima. Stoga će učenici možda pokušati samostalno dokazati
poučak o ortocentru uz malu uputu o dopunjavanju (konstrukciji paralela). Upravo zato ovdje
nije dokaz proveden interaktivno.
Treba svakako prepustiti učenicima da istraže položaj karakterističnih točki trokuta u ovisnosti
o položaju vrhova, odnosno vrsti trokuta.
Usvojenost pojmova vezanih uz karakteristične točke trokuta može se provjeriti u nekoliko

konstruktivnih zadataka koji se mogu provesti klasično ili uz pomoć GeoGebrina predloška.
Na kraju se sve karakteristične točke konstruiraju u istom trokutu i istražuje se njihov međusobni
položaj. Dolazi se do Eulerova pravca. Ovo može biti i dodatni sadržaj, ali nije iskazan kao takav
jer je to zanimljiva činjenica do koje učenici jednostavno dolaze i pogodna je za istraživanje.

Završetak
Završetak je predviđen kao sistematizacija naučenoga u vidu izrade plakata te završnom
procjenom.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Ova je jedinica vrlo pogodna za istraživanje pomoću programa dinamične geometrije, stoga, ako
je ikako moguće, treba iskoristiti tu mogućnost bilo uz pomoć danoga GeoGebrina predloška ili
nekim drugim programom. Učenici mogu raditi u skupinama ili individualno, ali svakako je
naglasak na istraživačkoj metodi.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu izraditi prezentacije s animacijom konstrukcije neke od

karakterističnih točaka, pronaći praktičan primjer te točke i slično. Može se i povesti
rasprava o konstrukcijskim zadatcima iz sadržaja u slučaju da elementi trokuta nisu zadani
s konkretnim vrijednostima.
 Za darovite je učenike http://mnm.hr/wp-
content/uploads/2015/10/karakteristicne_tocke_trokuta.pdf
http://mnm.hr/wp-content/uploads/2016/10/Feuerbachova_kruznica.pdf.

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i jezičnim teškoćama kako bi jednostavnije zapamtili

razliku između upisane i opisane kružnice možete unaprijed pripremiti materijal s dva trokuta u
kojem jedan ima upisanu, a drugi opisanu kružnicu. Te kružnice možete napraviti u različitim
bojama te tom istom bojom obojiti prvo slovo u riječi opisana ili upisana (primjerice, upisanu
kružnicu u trokutu obojite zelenom bojom, a slovo u u riječi upisana također obojite zelenom).
Središte trokutu opisane kružnice – kako bi mogli riješiti prvi zadatak potrebno im je pripremiti
ispis zadanog trokuta ili taj trokut nacrtati na ploči kako bi im zadatak bio pregledniji.

Prije prelaska na podnaslov Ortocentar učenike s teškoćama podsjetite kako se crtaju i
obilježavaju visine trokuta.

8.4. Formule za površinu trokuta
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti formule za površinu trokuta
 Računati površinu trokuta i četverokuta
 Povezati površinu trokuta i polumjer upisane kružnice
 Dokazati formulu za površinu trokuta izraženu pomoću polumjera upisane kružnice
 Odabrati prikladnu formulu za računanje površine trokuta
 Kreativnost

Uvod i motivacija
Fotografija prikazuje trokute različitih oblika. Postavlja se pitanje računanja površine trokuta.

Započinjemo s nizom interaktivnih zadataka u kojima će učenici računati površine pravokutnika
i pravokutnog trokuta. Zatim prelazimo na opći trokut koji dijelimo ili dopunjavamo na dva
pravokutna. Nakon toga formaliziramo i u sljedećim zadatcima učenici primjenjuju formulu za
površinu trokuta pomoću visine. Četverokute kojima treba izračunati površinu dijelimo na
pravokutnike i trokute.
U interakciji će učenici mijenjajući trokut promatrati omjer površine i opsega trokuta. Povezat
će taj omjer s polumjerom upisane kružnice. Formulu će učenici dokazati u nekoliko
Projekt je zadatak otvorenog tipa u kojem će učenici povezati površine i opsege likova rješavajući
problem iz svakodnevnog života.
Završetak
Na kraju je bez dokaza dana Heronova formula za površinu trokuta i zadatak u kojem se pomoću
zadanih duljina stranica određuje polumjer upisane kružnice.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Dodatne ideje možete dobiti u e-Škole scenariju učenja https://edutorij.e-

skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/9f20d44c-166f-4532-ba30-
4e6ee9659596/Kojisitilik.pdf.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu odgovoriti na pitanja: Imaju li sukladni trokuti jednaku

površinu? Jesu li trokuti jednakih površina sukladni?
 Za darovite je učenike pripremljen zadatak u kojem će primjenjujući metodu površina
povezati visine trokuta i polumjer upisane kružnice. Više o toj temi možete pronaći na
online predavanjima udruge Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić
http://mnm.hr/wp-content/uploads/2015/10/povrsine_u_geometriji.pdf.

Prije rješavanja 3. zadatka podsjetite učenike s diskalkulijom kada kažemo da je neki trokut
pravokutan.
Pri prelasku na podnaslov Površina trokuta učenicima s teškoćama detaljnije objasnite kako
nakon crtanja visine nekog trokuta dobijemo dva pravokutna trokuta. Možete to napraviti tako
da im date unaprijed pripremljene trokute različitih oblika u kojima trebaju sami nacrtati visinu.
Nakon toga mogu izrezati ta dva trokuta i izračunati kutove pomoću kutomjera.
U 10. zadatku učenicima s diskalkulijom bit će potrebna pomoć pri dijeljenju likova na trokute.
U 11. Zadatku, kako bi ga lakše riješili, predložite im da nacrtaju sve zadane dijelove kako bi si
mogli vizualno predočiti zadatak.
Učenicima s oštećenjem vida trebat će unaprijed pripremiti ispisane materijale sa zadanim

trokutima iz svakog zadatka.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebat će pomoć prilikom upisivanja ili odabira rezultata u
zadatcima te u interaktivnim zadatcima.

8.5. Proporcionalnost
Ciljevi i zadaće
 Uočiti i opisati proporcionalnost
 Koristiti proporcionalnost pri računanju
 Dijeliti dužinu u zadanom omjeru
 Definirati proporcionalne dužine
 Računati duljine dužina primjenjujući proporcionalnost
 Spremnost korištenja numeričkog izračunavanja za rješavanje problema

Uvod i motivacija
U uvodnom se primjeru uvodi proporcionalnost kao multiplikativna veza.
Prvo se definira proporcionalnost. Rješavanjem numeričkih zadataka s proporcijama

provjerava se usvojenost pojma proporcionalnosti. Nakon toga se u interakciji dolazi do
definicije proporcionalnih dužina. Slijede zadatci u kojima se računaju proporcionalne dužine u
geometriji i u stvarnome životu. Dijeljenje dužine u omjeru 1 : 3 prikazano je u animaciji. U
interakciji učenici mogu vidjeti kako se dužina dijeli na proizvoljne omjere.
Učenici mogu proučiti stari alat za dijeljenje dužine redukcijski šestar. Mogu ga i sami
izraditi.
Završetak
Na kraju jedinice učenici mogu istraživati koji od ponuđenih skupova brojeva predstavljaju
stranice trokuta čije su duljine proporcionalne.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Ključni razvojni korak jest učenikova sposobnost razmišljanja o omjeru kao o vezi dviju veličina,
a ne kao o dvjema veličinama koje uspoređujemo. Omjeri uključuju multiplikativnu vezu za
razliku od prethodno naučene aditivne veze. Ekvivalentni su omjeri rezultat množenja i
dijeljenja, a ne zbrajanja i oduzimanja. Proporcionalno rasuđivanje razvija se u aktivnostima koje
uključuju usporedbu i utvrđivanje ekvivalencije omjera te određivanje nepoznatog člana
razmjera u različitim kontekstualiziranim zadatcima i situacijama bez potrebe korištenja formula
i pravila.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu kao projekt istražiti i izraditi redukcijski šestar.

 Za darovite je učenike potrebno pripremiti neke složenije zadatke koji uključuju
proporcionalnost.

Tekst Na početku učenicima koji imaju teškoće u čitanju mogao bi biti predugačak pa im ga može
pročitati suučenik koji nema te teškoće.
Učenicima s teškoćama možete dati još nekoliko primjera proporcionalnih veličina kako biste im
bolje približili ovu temu (primjerice, cijena kilograma banana i cijena 2 kg i 5 kg banana i sl.).
Učenike s diskalkulijom potrebno je podsjetiti na koji način mogu izračunati nepoznanicu u 2.

zadatku.
U 1. primjeru učenicima nacrtajte oba kvadrata kako bi učenici s teškoćama mogli lakše pratiti
sadržaj ovog primjera.
zadatcima.

8.6. Talesov poučak
Ciljevi i zadaće
 Koristiti Talesov poučak o proporcionalnim dužinama i njegov obrat pri računanju
nepoznatih duljina
 Koristiti poučak o simetrali kuta u trokutu pri računanju nepoznatih duljina
 Iskazati Talesov poučak o proporcionalnim dužinama i njegov obrat
 Uočiti na slici parove proporcionalnih dužina
 Računati duljine dužina primjenjujući Talesov poučak
 Sposobnost razlikovanja tvrdnje od pretpostavke
 Sposobnost razlikovanja važnoga od nevažnoga

Uvod i motivacija
U uvodu je klasičan problem određivanja nedostupne udaljenosti ili visine. Učenike se može
podijeliti u skupine, a svaka će skupina pokušati smisliti rješenje problema i na zanimljiv ga način
prezentirati.

Nakon uvodne rasprave o rješenju problema, a bez potvrde njihove točnosti, učenicima se daje
GeoGebrin predložak pomoću kojeg se lako uočavaju proporcionalne dužine. Slijedi iskaz
poučka, a dokaz je zbog složenosti predviđen samo za zainteresirane učenike i dan je kao 2D
animacija. Slijedi povratak na uvodni primjer. Učenici sami mogu provjeriti svoja rješenja,
odnosno koja je grupa ponudila točno rješenje.
Slijedi niz zadataka u kojima se pomoću Talesova poučka uočavaju proporcionalne dužine i
računaju nepoznate duljine. Tu je i nekoliko primjera iz stvarnoga života. Talesov poučak
pogodna je jedinica u kojoj učenicima izlažemo pojam obrata poučka. U tu je svrhu odabran
uvodni primjer iz života s paralelnošću greda. U nizu zadataka pokazuje se kako ćemo taj obrat
i primijeniti.
Prirodan je nastavak poučak o simetrali kuta u trokutu. Njegov je dokaz pristupačan i razumljiv
za većinu učenika, a dan je kao 2D animacija.
Poučak se zatim primjenjuje u interaktivnim zadatcima. Na kraju se oba poučka primjenjuju u

raznim likovima u kojima treba uočiti proporcionalne dužine i primijeniti poučak.
Završetak
Završetak je učenicima zanimljiv jer je teško bez pomnog promatranja ili uvećanja slike otkriti
gdje je pogreška. Postoje zabavni videoprilozi u kojima ovo svojstvo mađioničari koriste kao
trikove.

Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenicima se mogu pripremiti i razne fotografije na kojima će mjeriti "nedostupne udaljenosti"

ili ispitivati paralelnost kao uvodni zadatak ili kao završetak. Na kraju se mogu zabaviti
videoprilozima. Vidi Pomoćni interaktivni sadržaj.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu napraviti plakat o Talesu, istražiti njegov život i zanimljivosti
kao i matematička dostignuća. Kao završetak mogu i dodati uz obrazloženje neku svoju
nemoguću sliku (s istim elementima).
 Za darovite je učenike predviđen dokaz Talesova poučka o proporcionalnim dužinama.

Tekst Na početku učenicima koji imaju teškoće u čitanju mogao bi biti predugačak pa im ga može
pročitati suučenik koji nema te teškoće.
Kako biste učenicima s teškoćama olakšali rješavanje 1. zadatka, pripremite im ispisani materijal
sa zadanim trokutom kako se ne bi trebali vraćati na početak jedinice da bi zabilježili osnovne
podatke.
Učenicima s oštećenjem vida i diskalkulijom valja usmeno popratiti videozapis uz poučak o

simetrali kuta u trokutu.

8.7. Homotetija
Ciljevi i zadaće
 Opisati homotetiju
 Prepoznati homotetiju u okolini
 Uočiti vezu između sličnosti i homotetije
 Opisati homotetiju
 Nacrtati homotetični lik s tehnologijom i bez nje
 Predvidjeti promjenu položaja i veličine homotetičnog lika koristeći se koeficijentom
homotetije
 Povezati sličnost i homotetiju
 Upornost
 Sposobnost zaključivanja

Uvod i motivacija
Homotetija je povezana sa sličnosti pa u uvodu motiviramo učenike da se prisjete intuitivne
definicije sličnih likova.

Pojam homotetije često se preskače u nastavi, ali je vrlo bitan, često se susrećemo s
homotetijom i u stvarnome životu. Nakon formalne definicije homotetije proučavaju se njezina
svojstva na raznim primjerima. U interakciji se učenici mogu "poigrati" mijenjajući koeficijent i
središte homotetije te tako razviti osjećaj, znati predvidjeti položaj i veličinu homotetične slike.
Definira se homotetična slika prvo dužine, a zatim i raznih geometrijskih likova. Učenici vježbaju
određivanje homotetične slike kao i određivanje središta homotetije iz slike.
Završetak
Na kraju učenici mogu proučiti cameru obscuru kao primjenu homotetije.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu vježbati dobivanje homotetične slike i u programu dinamične geometrije.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu napraviti projekt o cameri obscuri, interdisciplinarno povezano

s fizikom.
 Za darovite je učenike potrebno pripremiti geometrijske zadatke koji se rješavaju pomoću
homotetije.

Na početku je potrebno provjeriti razumiju li učenici s teškoćama pojam kolinearni (definicija

homotetije). Uz čitanje definicije homotetije učenicima možete usporedno nacrtati na ploči sve
navedene elemente radi boljeg razumijevanja.
Videozapis uz podnaslov Središte homotetije potrebno je usmeno popratiti učenicima sa

specifičnim teškoćama učenja te oštećenjem vida.

8.8. Sličnost
Ciljevi i zadaće
 Razlikovati sukladnost i sličnost
 Uočiti sličnost
 Rješavati zadatke koristeći poučke o sličnosti trokuta
 Definirati slične trokute
 Iskazati poučke o sličnosti trokuta
 Uočiti slične trokute
 Računati duljine dužina primjenjujući sličnost
 Računati mjerive elemente sličnih likova koristeći se koeficijentom sličnosti
 Sposobnost korištenja odgovarajućeg jezika
 Sposobnost procjene

Uvod i motivacija
U uvodu se spominje mimikrija kao sposobnost prilagodbe životinja da budu slične drugim
životinjama ili objektima u prirodi. Ta se sličnost razlikuje od matematičke definicije sličnosti
gdje su objekti praktički identični, razlikuju se samo u veličini.

Učenici trebaju uočiti sličnost geometrijskih likova, pa je važno da to uvježbaju.
Prilično je intuitivno jasno da su dva trokuta slična ako su im kutovi sukladni. Nadalje u interakciji
mogu istražiti u kakvu su odnosu duljine stranica sličnih trokuta te zaključiti da su
proporcionalne.
Slijede poučci o sličnosti pomoću kojih utvrđujemo sličnost trokuta kako bismo računali
nepoznate elemente trokuta. U interakcijama istražujemo u kakvoj su vezi opsezi odnosno
površine sličnih trokuta. Te je tvrdnje jednostavno dokazati uz pomoć formula.
Završetak
Učenici će na kraju ponoviti poučke o sličnosti pa slijedi procjena usvojenosti ishoda učenja
jedinice.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu sami izraditi papirnate modele trokuta te ih uspoređivati preklapanjem i sparivati
ih kako bi bolje uvježbali sposobnost uočavanja.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu proučavati sličnost geometrijskih tijela i veze oplošja odnosno
obujme sličnih tijela.
 Za darovite je učenike potrebno pripremiti složenije geometrijske zadatke u kojima se
koristi sličnost.

U 1. primjeru učenike s diskalkulijom podsjetite na koji način su izračunati omjeri stranica sličnih
trokuta.
Prije rješavanja 5. zadatka učenike s teškoćama podsjetite na formulu računanja opsega i

površine trokuta.

8.9. Euklidov poučak
Ciljevi i zadaće
 Uočiti veze stranica, visine i ortogonalnih projekcija kateta na hipotenuzu
 Primijeniti sličnost na pravokutni trokut
 Dokazati Euklidov poučak primjenjujući sličnost trokuta
 Primijeniti Euklidov poučak pri rješavanju problema iz geometrije
 Pedantnost

Uvod i motivacija
Jedinicu započinjemo rečenicom koja se doima zamršenom: "Kateta je geometrijska sredina
hipotenuze i ortogonalne projekcije te katete na hipotenuzu." Zato slijedi podsjećanje na
definiciju geometrijske sredine. Možda će učenicima trebati objasniti i pojam "ortogonalna
projekcija".

U animaciji je objašnjeno kako se izradom, rezanjem i preklapanjem modela pravokutnog
trokuta može uočiti sličnost dobivenih dijelova. Sam bi dokaz ovako trebao biti jednostavniji.
Slijedi nekoliko zadataka u kojima se primjenjuje Euklidov poučak u matematici i u stvarnome

životu.
Završetak
Za kraj se može uočiti veza s Pitagorinim poučkom i provesti dokaz pomoću Euklidova poučka.
Usvojenost ishoda učenici mogu provjeriti u procjeni na kraju jedinice.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Primjena Euklidova poučka u 4. zadatku može se provesti na izvanučioničkoj nastavi.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu pronaći još poučaka iz geometrije povezanih s Euklidom.

 Za darovite je učenike potrebno pripremiti složenije zadatke iz geometrije u kojima se
koristi Euklidov počak.

Učenicima s oštećenjem vida potrebno je usmeno popratiti prvi videozapis.
U Praktičnoj vježbi spominje se pojam nožište. Provjeriti razumiju li učenici s teškoćama značenje
tog pojma.
Učenicima s diskalkulijom savjetujte da pri rješavanju 2., 3. i 4. zadatka prvo nacrtaju trokute i
označe zadane parametre kako bi si vizualizirali zadatke i olakšali rješavanje.

8.10. Primjena sukladnosti i sličnosti
Ciljevi i zadaće
 Definirati neke geometrijske likove
 Odabrati i primijeniti u zadatcima poučke o sukladnosti i sličnosti
 Prepoznati i primijeniti Talesov poučak, Euklidov poučak, homotetiju
 Primijeniti sukladnost, sličnost, Euklidov poučak, Talesov poučak i homotetiju pri rješavanju
problema iz matematike, ostalih obrazovnih područja ili svakodnevnog života
 Interpretirati dobiveno rješenje u kontekstu problemske situacije
 Sklonost kritičkom razmišljanju
 Sposobnost razlikovanja raznih vrsta matematičkih izjava
 Sposobnost razumijevanja i primjene
 Sposobnost prilagođavanja

Uvod i motivacija
Na kraju ovog modula cilj nam je povezati neka znanja o osnovnim geometrijskim pojmovima,
likovima i njihovim svojstvima te ih uz nove činjenice i poučke primijeniti u raznim zadatcima.
Stoga se u uvodnom primjeru sistematiziraju osnovna znanja o rombu. Razlikuje se pojam
definicije od svojstva. Učenicima se nudi projekt u kojem će na sličan način definirati i
sistematizirati osnovne činjenice o jednakokračnom trapezu i deltoidu.

S obzirom na cilj razrada je podijeljena u tri skupine primjera i zadataka, pod tri podnaslova
Pokažite, Izračunajte i Konstruirajte.
U dijelu Pokažite treba uočiti trokute koji su sukladni ili slični, prepoznati poučak o sukladnosti
ili sličnosti te ga primijeniti kako bi se dokazala neka tvrdnja. U dijelu Izračunajte računaju se
mjerivi elementi likova, bilo da su označeni na slici ili u problemskim situacijama. Tu učenici
povezuju i primjenjuju osnovna svojstva o trokutu ili nekom drugom liku i neki od poučaka.
Na kraju se u dijelu Konstrukcije od učenika očekuje da prepozna i primijeni homotetiju za

upisivanje kvadrata u proizvoljan trokut.
Završetak
Primjena homotetije predviđena je i za sam završetak kao interaktivni zadatak u GeoGebri.
Zadatak nije sasvim jednostavan jer imaju u predlošku zadan logotip i samo jednu točku uvećane
slike. Moraju dobro poznavati svojstva homotetije kako bi došli do središta homotetije i dobili
cijelu uvećanu sliku.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog 1
I ovdje predlažemo korištenje programa dinamične geometrije gdje god je to moguće,

primjerice za konstrukcije ili istraživanje svojstava romba, jednakokračnog trapeza, deltoida...

Prijedlog 2
Uvodni se primjer može započeti tako da učenicima kažemo: "Konstruirajte romb na što više
načina i obrazložite koje ste svojstvo pri tome koristili." Ili, umjesto projektnog zadatka, učenici
mogu raditi u skupinama (3-4 skupine). Svaka će skupina dobiti jedan geometrijski lik sa
zadatkom kao što je navedeno u primjeru ili u projektnome zadatku. Definiciju i svojstva zapisat
će na papir A3, zatim proslijediti sljedećoj skupini, koja će provjeriti slaže li se sa zapisanim i
eventualno dodati nešto što nedostaje. Zatim opet proslijediti sljedećoj skupini i tako dalje dok
se svi papiri ne vrate do prve skupine. Tad ćemo s učenicima prokomentirati ono što je zapisano.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu za završetak izmisliti svoj logotip, ali dobro bi bilo zadati im od
kojih likova može biti formiran, a zatim ga uvećati: za različite koeficijente, za različito
zadane parove pridruženih točaka...
 Za darovite je učenike predviđeno dokazivanje svojstava romba uz korištenje odabrane
definicije, a mogu se uputiti i na dodatne zadatke s natjecanja ili neka od online
predavanja udruge Marin Getaldić, primjerice: http://mnm.hr/wp-
content/uploads/2015/10/povrsine_u_geometriji.pdf
http://mnm.hr/wp-content/uploads/2016/11/Pravokutni_trokuti.pdf

Prije rješavanja projekta provjerite s učenicima s diskalkulijom znaju li što je deltoid.
U 3. primjeru učenicima s teškoćama u čitanju pročitajte zadatak, a oni neka bilježe u bilježnicu
najvažnije podatke.
Učenicima s diskalkulijom savjetujte da pri rješavanju zadataka od 9. do 13. nacrtaju likove na

koje se odnosi zadatak kako bi si olakšali njegovo rješavanje.

Ciljevi i zadaće
 Ponoviti definicije i svojstva vezana uz sukladnost i sličnost
 Primijeniti sukladnost i sličnost u različitim kontekstima
međusobne odnose
 Kreativnost
Uvod i motivacija
Učenici će proučiti fraktal trokut Sierpińskoga. Računat će opsege i površine trokuta koji nastaju
u nekom koraku iteracije. Više o trokutu Sierpińskoga možete pročitati na
http://hrcak.srce.hr/140012.

Učenici će ponoviti pojmove i svojstva vezana uz sukladnost i sličnost te pomoću njih riješiti
interaktivne zadatke. Za samostalni je rad predviđena tema Feuerbachova kružnica. Svi učenici
mogu u interakciji konstruirati 9 točaka koje pripadaju Feuerbachovoj kružnici i uvjeriti se da
mijenjanjem trokuta točke ostaju na kružnici. Dokaz je predviđen za darovite učenike.
Završetak
Na kraju je projektni zadatak u kojem će učenici primjenjujući karakteristične točke trokuta i
njihova svojstva riješiti problem izgradnje terena između tri naselja. Učenici mogu raditi u
grupama, a budući da je problem otvorenog tipa, njihova se rješenja mogu razlikovati. Pri tome
će se osim karakterističnih točaka koje su već upoznali susresti s Fermatovom točkom (više na
http://www.cut-the-knot.org/Generalization/fermat_point.shtml).
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Mnogo zanimljivih zadataka iz geometrije možete naći na http://www.cut-the-

knot.org/Curriculum/index.shtml#ElementaryGeometry.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu riješiti i predstaviti rješenje nekog od zadataka s

http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/index.shtml#ElementaryGeometry
 Za darovite je učenike predviđena konstrukcija četvrte geometrijske proporcionale i dokaz
teorema o kružnici devet točaka.

U provedbi aktivnosti za slobodno učenje preporučuje se primjena smjernica o prilagodbi
okruženja, materijala ili sadržaja. Prilagodbe valja odabirati temeljem specifičnih obilježja


Ako učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama rabi asistivnu tehnologiju, valja je


potrebama:
 povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika radi osiguravanja motiviranosti, najaviti

aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti (poremećaj iz spektra autizma)
trenutcima zasićenosti, uporaba podsjetnika (poremećaj pažnje)
 upotrijebiti font Sans Serif (ili Verdanu, Dyslexiju), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
učenja)
 osigurati češće stanke tijekom rada, povezivati sadržaje s primjerima iz svakodnevnog
sluha).
škole, pomoćnikom u nastavi i roditeljima. Za sve je učenike s posebnim odgojno-obrazovnim
Ujedno se preporučuje ciljano organizirati učenje u skupinama gdje će učenik imati priliku
surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim članovima skupine).
Na početku provjerite znaju li učenici s teškoćama značenje riječi fraktal. Učenicima sa

specifičnim teškoćama u učenju te jezičnim teškoćama prva rečenica bi mogla biti nejasna pa
im objasnite da je trokut Sierpińskoga naziv fraktala kojemu je autor matematičar Sierpiński.

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti znanja o sukladnosti i sličnosti
međusobne odnose
Prijedlog
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Sustavi jednadžbi formativna

je. Osmišljena je u obliku interaktivnih zadataka s povratnim informacijama koje će pomoći
učeniku u samovrednovanju znanja i vještina te u svrhu praćenja vlastita napretka.

razina postignuća – reprodukcije, primjene i rješavanja problema, daje učeniku povratnu
modula.

Matematika
Modul 9: Trigonometrija pravokutnog trokuta

326
Modul 9: Trigonometrija pravokutnog
trokuta

 Spoznavanje osnovnih matematičkih znanja o trigonometriji šiljastog kuta
pravokutnog trokuta
 Povezivanje omjera stranica pravokutnog trokuta s trigonometrijskim pojmovima
 Rješavanje pravokutnog trokuta uporabom trigonometrijskih omjera
 Modeliranje problemskih situacija primjenom trigonometrije pravokutnog trokuta
 Upotrebljavanje matematičkog načina rasuđivanja te kritičkog promišljanja
 Učinkovita i promišljena uporaba tehnologije za usvajanje znanja i vještina
 Razvijanje samopouzdanja, samoprocjene, upornosti, odgovornosti, uvažavanja te
pozitivnog odnosa prema matematici i radu općenito
 Osvješćivanje važnosti trigonometrijskih omjera za rješavanje pravokutnog trokuta
 Definirati trigonometrijske omjere u pravokutnom trokutu
 Izračunati trigonometrijske omjere u pravokutnom trokutu s tehnologijom i bez nje
 Izračunati nepoznate veličine u pravokutnom trokutu koristeći trigonometrijske omjere
 Primijeniti trigonometrijske omjere pri računanju nepoznatih veličina geometrijskih
likova
pomoću trigonometrijskih omjera
 Povezati matematiku s vlastitim iskustvom, drugim područjima i svakodnevnim životom u
relevantnim kontekstima
 Rješavanje problema
 Aktivno učenje
 Istraživanje različitih mogućnosti
 Kreativno i kritičko promišljanje
 Provođenje zamisli i djelovanje
 Suradnja
 Digitalna pismenost i uporaba tehnologija
 Samovrednovanje
Matematika 1 / Trigonometrija pravokutnog trokuta

modula DOS-a
U prvoj jedinici Trigonometrijski omjeri u pravokutnom trokutu učenici će uočiti vezu kutova
pravokutnog trokuta i omjera stranica. Definiraju se trigonometrijski omjeri i na zadatcima
uvježbava uočavanje hipotenuze, nasuprotne i priležeće katete te određivanje trigonometrijskih
omjera.
U drugoj jedinici Računanje trigonometrijskih omjera učenici će džepnim računalom odrediti

trigonometrijske omjere kutova veličina 30°, 45° i 60° i računati trigonometrijske omjere
zadanog kuta pravokutnog trokuta, i obratno.
U trećoj jedinici Svojstva i veze trigonometrijskih omjera učenici će povezati trigonometrijske

omjere komplementarnih kutova i otkriti osnovne trigonometrijske identitete te ih primijeniti u
dokazima identiteta.
U četvrtoj jedinici Primjena na pravokutni trokut učenici će odabirući odgovarajući

trigonometrijski omjer odrediti nepoznate elemente pravokutnog trokuta te primijeniti
trigonometriju pravokutnog trokuta u svakodnevnim situacijama.
U petoj jedinici Primjena u planimetriji učenici će primijeniti trigonometriju pravokutnog trokuta

na jednakokračni trokut, pravokutnik, romb i jednakokračni trapez.
usvojiti neke dodatne sadržaje, procijeniti usvojenost sadržaja iz prethodnih jedinica pomoću
niza interaktivnih zadataka.


GeoGebra


matematika/.

 Pri realizaciji modula Trigonometrija pravokutnog trokuta mogu vam pomoći i ovi sadržaji
e-Škole, Scenarij poučavanja: https://scenariji-poucavanja.e-skole.hr/scenarij-
poucavanja/mjerim-gledam-gradim/

Operativni plan
9. Trigonometrija 14 + 1
pravokutnog
trokuta
9.1. Trigonometrijski omjeri u pravokutnom trokutu 3
9.2. Računanje trigonometrijskih omjera 2
9.3. Svojstva i veze trigonometrijskih omjera 3
9.4. Primjena na pravokutni trokut 3
9.5. Primjena u planimetriji 3

9.1. Trigonometrijski omjeri u pravokutnom
trokutu
Ciljevi i zadaće
 Proširivanje znanja o pravokutnom trokutu
 Uočavanje trigonometrijskih omjera u pravokutnom trokutu
 Primjena matematičkog jezika u usmenome i pisanome izražavanju
 Povezati omjere duljina stranica i kutove u pravokutnom trokutu
 Zapisati trigonometrijske omjere u pravokutnom trokutu
 Aktivno učenje
 Istraživanje različitih mogućnosti

Uvod i motivacija
U uvodnom se dijelu postavlja problem računanja nepoznatih kutova u pravokutnom
trokutu.

Ponavljaju se pojmovi sukladnost i sličnost te poučci o sličnosti. U interakciji će učenici
mijenjajući duljine stranica pravokutnog trokuta uočiti da se omjeri duljina stranica ne mijenjaju
u sličnim trokutima, ali da su različiti za trokute koji nisu slični. Budući da su u sličnim trokutima
kutovi jednakih mjera, zaključit će da mogu povezati mjere kutova i omjere duljina stranica
pravokutnog trokuta. Nakon toga definiramo trigonometrijske omjere u pravokutnom trokutu.
U interaktivnim zadatcima učenici će uočavati hipotenuzu, nasuprotnu i priležeću katetu i
računati trigonometrijske omjere. Primijenit će trigonometrijske omjere u konstrukciji
pravokutnog trokuta.
Završetak
Na kraju je pripremljen ponavljajući zadatak u kojemu učenici mogu dobro uvježbati uočavanje
stranica pravokutnog trokuta i zapisivanje trigonometrijskih omjera.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Potrebno je inzistirati na imenovanju stranica pravokutnog trokuta i ponavljanju definicija

trigonometrijskih omjera pomoću termina nasuprotna kateta, priležeća kateta i hipotenuza.

potrebe

Zainteresirani učenici mogu proučiti povijest trigonometrije.
Za darovite je učenike pripremljen zadatak u kojemu će pomoću trigonometrijskih omjera

konstruirati pravokutne trokute i primijeniti omeđenost trigonometrijskih omjera.

specifičnim teškoćama u učenju, uvijek treba imati na umu da su oni heterogena skupina i da
odabir prilagodbi treba temeljiti na individualnim obilježjima učenika.
Prije ove nastavne cjeline treba ponoviti pojmove i formule koji su se prethodno učili (istaknuti
ih na vidljivome mjestu u učionici) te uvodno predstaviti pojmove s kojima će se učenici prvi put
sresti u ovom poglavlju (vrste trokuta, katete, hipotenuza, sinus, kosinus, tangens i kotangens).
Za sve vizualne prikaze trokuta učenicima s oštećenjem vida potrebno je osigurati potrebnu
pomoć i prilagoditi učionički prostor. Isto vrijedi i za prikaze videozapisa, koje je potrebno
usporavati i komentirati. Za učenike s oštećenjem sluha potrebno je pripremiti pisani materijal
koji će pratiti videozapise, ali i pisani materijal s ključnim dijelovima nastavne jedinice. Za
učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se primjena vizualnih sredstava; npr.
sadržaj jedinice unaprijed se najavi slikama ili natuknicama, kao i svaka nova aktivnost unutar
jedinice (npr. gledanje videozapisa).
Matematičke simbole koji će se javljati unutar ove nastavne jedinice potrebno je dodatno ili čak
unaprijed objasniti i, ako je potrebno (ako će se učestalo javljati u zadatcima), izdvojiti ih na
istaknutome mjestu u učionici (npr. za sukladne trokute).
Piri izradi skica posebno treba obratiti pozornost na učenike s motoričkim teškoćama kojima
treba osigurati potporu pomoćnika. Također im je potrebno dati više vremena, a pri prelasku na
novi zadatak treba provjeriti je li učenik dovršio prethodni.
Zadatci dopunjavanja rečenica trebali bi biti popraćeni slikama (dakle da učenik na osnovi slike
pokuša donijeti zaključak; zadatak 1. b – može se staviti slika s kvadratima, tako je lakše
razumljivo; javlja se još takvih rečenica koje mogu biti uz sliku). Usto, zadatci bi trebali biti
prethodno objašnjeni pa se tek onda može očekivati da ih učenici s teškoćama mogu uspješno

dopuniti. Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se da rečenicu zapisuju u bilježnicu,
ako im predviđeni prostor nije dovoljan za upis tražene riječi (ako se služe olovkom), i pritom
treba pripaziti da im se osigura dovoljno vremena.
Zadatak 1. d – naglasiti riječ "zbroj".
U cjelini se u zadatcima i primjerima javljaju termini: slično – sukladno (na njih obratiti posebnu
pozornost), komplementarno, proporcionalno, suplementarno, koeficijent sličnosti, razmjerni…
Takve riječi jezično su zahtjevne i potrebno ih je učenicima s teškoćama dodatno objasniti uz što
više vizualnih prikaza. Tek kad se učenici s teškoćama sigurno budu mogli služiti tim riječima,
moći će uspješno rješavati zadatke.
Sličnost trokuta (koeficijent sličnosti) javlja se u prvom dijelu cjeline, a tek je poslije objašnjena.
Učenicima s teškoćama treba odmah objasniti što znači da su trokuti slični. Tri elementa za
označavanje trokuta i pripadajuće kratice s objašnjenjima potrebno je dobro istaknuti u učionici
ili na neki drugi način omogućiti učenicima da njima imaju pristup cijelo vrijeme. Prijedlog je da
naprave svoj memento u kojem će biti i sve formule koje se koriste: površina trokuta, opseg
trokuta, tangens, kotangens, sinus i kosinus, ali da uz omjer stranica piše i objašnjenje kao u
ovom primjeru:
Sinus kuta (SIN) = nasuprotna kateta/hipotenuza i zato je:
Sinα = a/c Sinβ = b/c.
Nakon objašnjenja učenicima s teškoćama uputno je davati više primjera kao što je 4. zadatak
(posebno pod a), ali u početku ne treba upotrebljavati druge oznake za stranice i kutove, nego
standardne (α, β, stranice a i b). Svakako ne treba inzistirati na rješavanju svih zadataka, posebno
ne onih složenijih. Pri rješavanju zadataka uvijek treba naznačiti svaki korak i prema potrebi
dodatno objasniti.
Kod učenika s poremećajem iz spektra autizma važno je prepoznati znakove zasićenja ili
nepoželjnih ponašanja te ih spriječiti u suradnji sa stručnim timom. Također je potrebno
prikupiti podatke o mogućoj senzoričkoj preosjetljivosti odnosno niskoj osjetljivosti, u skladu s
čime valja prilagođavati nastavne alate.

9.2. Računanje trigonometrijskih omjera
Ciljevi i zadaće
 Svladavanje postupka dobivanja trigonometrijskih omjera kuta u pravokutnom trokutu
 Određivanje kuta u pravokutnom trokutu iz zadanog trigonometrijskog omjera
 Primjena tabličnih vrijednosti trigonometrijskih omjera u rješavanju zadataka
 Odrediti trigonometrijske omjere kutova veličina 30°, 45° i 60°
 Odrediti trigonometrijske omjere koristeći se džepnim računalom
 Aktivno učenje
 Samovrednovanje

Uvod i motivacija
U uvodu je postavljen zadatak s obeliskom, pri čemu je poznata visina obeliska i duljina sjene, a
traži se kut pod kojim Sunčeve zrake bacaju sjenu. U ovoj ćemo jedinici iz poznatog kuta
određivati trigonometrijske omjere i obratno.

Na početku će učenici rješavajući interaktivne zadatke odrediti trigonometrijske omjere kutova
veličina 30°, 45° i 60° te ih primijeniti u računanju vrijednosti izraza s trigonometrijskim
omjerima. Zatim će džepnim računalom računati trigonometrijske omjere za proizvoljni kut u
pravokutnom trokutu i obratno. Rad s džepnim računalom potrebno je dobro uvježbati. Riješit
ćemo zadatak iz uvoda. Na kraju jedinice učenici će rješavajući interaktivne zadatke provjeriti
jesu li usvojili predviđene ishode učenja.
Završetak
Na kraju će učenici rješavajući nekoliko zadataka otkriti skrivenu sliku.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Jedinica je pogodna za razne oblike rada, od individualnog s pomoću danih interaktivnih

primjera i zadataka do rada u paru ili višečlanim skupinama.

potrebe

Za darovite je učenike predviđeno da obrazlože dokaz bez riječi formule za sinus dvostrukog
kuta.

Prije nastavne jedinice potrebno je ponovno proći sve pojmove koje su učenici dotad učili a bit
će spomenuti (vrste trokuta, komplementarnost, sukladnost, geometrijski likovi koji će biti u
primjerima zadataka). Valja imati na umu da je djeci s teškoćama teško prisjećati se ili
samostalno izvlačiti formule za površine i opsege. To im treba uvijek biti dostupno (prijedlog:
memento). Također, zadatci u kojima se očekuje da se prisjete prethodnih znanja nisu
primjereni (primjerice zadatci s dopunom rečenica); bolje je najprije usmeno ponoviti, a tek
nakon toga tražiti da samostalno rješavaju takve primjere.
Pri crtanju skica te pisanju i rješavanju razlomaka potrebno je učenicima s motoričkim

teškoćama osigurati pomoć. Također im je potrebno dati više vremena za rješavanje zadataka,
a pri prelasku na novi zadatak treba provjeriti je li prethodni riješen.
Pri objašnjenju uporabe džepnog računala ne smije se zaboraviti da će učenici s teškoćama to

sporije usvajati (treba pratiti prikaz, računalo i pamtiti oznake i korake), zato im treba dati više
vremena i poticati ih da pitaju za bilo koji korak koji nisu shvatili. Učenici s motoričkim teškoćama
i s oštećenjem vida mogu imati teškoće pri uporabi džepnog računala i zato im je potrebno
osigurati potporu ili pomoć pomoćnika.
Tijekom prikaza slika i videozapisa, prema potrebi treba prilagoditi prostor, svjetlinu i mjesto
sjedenja za učenike s oštećenjem vida. Učenici s oštećenjem sluha trebaju unaprijed na papiru
imati pripremljene ključne dijelove videozapisa i nastavne jedinice.
Zadatak 4. c – potrebno je usmeno dodatno objasniti korake i naglašavati ključne pojmove,

primjerice:
– Zbroj svih kutova bilo kojeg trokuta jest 1800.
– Komplementarni kutovi su oni čiji je zbroj 900.

– Kod pravokutnog trokuta jedan kut (pravi kut) iznosi 900, a ostala su dva (sinα i sinβ)
komplementarna jer njihov zbroj mora biti 900.
Tablica s vrijednostima sin, cos, tg, ctg za kutove od 30, 45 i 60 stupnjeva učenicima s teškoćama
treba biti stalno dostupna (memento).
Ne treba inzistirati na rješavanju složenijih zadataka, nego samo onih reprezentativnih koji će
im omogućiti razumijevanje pojmova i odnosa kutova i stranica.

9.3. Svojstva i veze trigonometrijskih omjera
Ciljevi i zadaće
 Otkrivanje svojstava trigonometrijskih omjera
 Otkrivanje veza među trigonometrijskim omjerima
 Primjena svojstava i veza među trigonometrijskim omjerima
 Povezati trigonometrijske omjere
 Rabiti veze između trigonometrijskih omjera pri računanju
 Istraživanje
 Samovrednovanje

Uvod i motivacija
U uvodu je slika tablica s trigonometrijskim omjerima. Uočava se da su u istom retku zapisani
30° i 60°, 31° i 59° i tako dalje. Stupci s vrijednostima trigonometrijskih omjera označeni su
dvostruko, sinus je u prvom redu i kosinus u posljednjem, tangens je u prvom i kotangens u
posljednjem. U jedinici će se proučavati svojstva i veze trigonometrijskih omjera pomoću kojih
ćemo objasniti kako je organizirana tablica.

Učenici će najprije povezati trigonometrijske omjere komplementarnih kutova, najprije za
kutove 30° i 60°, a zatim u interakciji za proizvoljni kut u pravokutnom trokutu. Uočene ćemo
veze zapisati u obliku formula i pomoću njih obrazložiti tablicu iz uvoda.
Učenici će rješavajući interaktivne zadatke uočiti koje vrijednosti mogu poprimiti

trigonometrijski omjeri.
Osnovne će trigonometrijske identitete otkriti u interakciji, a zatim i dokazati te primijeniti u

dokazima identiteta. Vezu tangensa i kotangensa primijenit će za računanje s kotangensom na
džepnom računalu.
Završetak
Na kraju će učenici na pravokutnom trokutu izraziti sinus i kosinus pomoću tangensa.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu vježbati primjenu osnovnih trigonometrijskih identiteta u aktivnosti "kolo

naokolo" u četveročlanim skupinama. Najprije učenici zadaju vrijednost sinusa, zatim zamijene
papire pa iz zadanog sinusa računaju kosinus, zatim ponovno zamijene papire i računaju tangens
te nakon posljednje zamjene računaju kotangens. Dobivene rezultate mogu provjeriti džepnim
računalom.

potrebe

Za darovite je učenike pripremljen zadatak u kojem će izraziti tangens polovičnog kuta pomoću
sinusa i kosinusa, a zatim pomoću tih formula izvesti formule univerzalne supstitucije.

Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama, predlažemo da se poslužite GeoGebrinim apletima – uz korištenje mogućnosti
povećanja i podebljanja crta te dodatno isticanje za slabovidne učenike.
Za učenike s ADHD-om možete izraditi mini MEMO kojim se mogu služiti tijekom rada. Učenici
mogu izraditi plakat s osnovnim trigonometrijskim identitetima.
Za ovu cjelinu treba uzeti u obzir sve prethodno navedeno vezano uz sljedeće:
– vizualne prikaze tablica, slika i videozapisa za učenike s oštećenjem vida i učenike s

oštećenjem sluha
– samostalno crtanje skica učenika s motoričkim teškoćama
– objašnjenja izražena dugim, složenim rečenicama koja treba dodatno usmeno objasniti,
kao i objašnjenja nepoznate riječi (posebno za učenike sa specifičnim teškoćama učenja; na
primjer, prefiksno/postfiksno/analogno) te isticanje ključne riječi
– dopunu rečenica kad se treba prisjetiti prethodnih znanja (bolje je da se učenici najprije
prisjete pa potom samostalno dopunjuju rečenice.
Potrebno je ponoviti intervale i sve pripadajuće simbole, prisjetiti se rješavanja sustava

nejednadžbi i svih ostalih termina/formula koje se javljaju u ovoj cjelini.
Također je potrebno dodatno objasniti osnovni trigonometrijski identitet.
Za ovu nastavnu jedinicu treba imati na umu da s učenicima s teškoćama obrađujete samo
jednostavne primjere zadataka koji su reprezentativni i koji su potrebni da bi se utvrdilo teorijsko
znanje. Ne treba inzistirati na tomu da rješavaju ostale zadatke.

U pitanjima koja slijede nakon Trigonometrijskih vrijednosti šiljastog kuta bilo bi dobro provjeriti
jesu li potrebna dodatna objašnjenja (primjerice, zašto vrijednosti ne mogu biti negativne). Sve
donesene zaključke, odnose među kutovima i formule opet treba istaknuti na vidljivome mjestu
učenicima s teškoćama, tako da im stalno budu dostupni (prijedlog: memento). U pretvaranju
minuta i sekunda u stupnjeve, i obrnuto, korake u primjeru bolje je popisati jedan ispod drugog
(nakon znaka jednakosti) nego ih sve navesti u jednom redu. Tako će biti vizualno uočljiviji i
razumljiviji.

9.4. Primjena na pravokutni trokut
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju
 Određivati nepoznate elemente pravokutnog trokuta
 Naučiti primijeniti trigonometriju u realnim situacijama
 Učinkovito i promišljeno upotrebljavati tehnologiju za provjeru rješenja
 Odabrati odgovarajući trigonometrijski omjer pri računanju
 Računati duljine stranica i veličine kutova u pravokutnom trokutu
 Aktivno učenje
 Digitalna pismenost i sigurna uporaba IKT-a

Uvod i motivacija
Kao motivacijski primjer možete iskoristiti ilustraciju na početku jedinice. Raspravite s učenicima
vide li što i kako se što može izračunati. Isto tako im možete zadati da sami za zadaću potraže
različite ilustracije ili sami izrade fotografije na kojima oni vide pravokutne trokute. Mogu li
smisliti problem u kojem ćemo znati kutove, a tražiti jednu stranicu.

Učenici će najprije ponoviti definicije trigonometrijskih omjera. Slijede primjeri i zadatci u kojima
se određuju nepoznati elementi pravokutnog trokuta. Važno je poticati učenike da imenuju
stranice (nasuprotna kateta, priležeća kateta, hipotenuza) te odabiru trigonometrijski omjer koji
ih povezuje. Trigonometriju pravokutnog trokuta učenici će primijeniti na probleme iz
svakodnevnog života. Riješit će zadatke koji su se pojavili u motivacijskom primjeru. Na kraju
jedinice učenici će rješavajući interaktivne zadatke provjeriti jesu li usvojili predviđene ishode
učenja.
Završetak
Na kraju su upute za projekt u kojem će učenici izmjeriti visinu Sunca pomoću gnomona.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Možete organizirati aktivnost u kojoj će svaki učenik osmisliti neki zadatak s pravokutnim
trokutom, a zatim nasumice birati među smišljenim zadatcima onaj koji će rješavati.

potrebe

Za darovite je učenike pripremljen zadatak s visinom i težišnicom pravokutnog trokuta.

Učenicima zadajte da izrade kartice s mogućim situacijama kod pravokutnog trokuta. Kartice
mogu imati kod sebe pri rješavanju zadataka. Slike trokuta zumirajte tako da se svi elementi
dobro vide.
I u ovoj cjelini treba imati na umu sljedeće:
– djeca s motoričkim teškoćama teško mogu skicirati zadatak, za takve im je zadatke

potrebno osigurati više vremena i/ili potporu pomoćnika
– pri gledanju videozapisa i prikaza slika treba voditi računa o učenicima s oštećenjem vida
(potrebno im je prilagoditi mjesto sjedenja i rasvjetu)
– učenicima s oštećenjem sluha treba pripremiti predložak uz videozapis na kojem je napisan

tekst koji će ostali učenici slušati
– učenicima s motoričkim teškoćama treba omogućiti više vremena za rješavanje zadataka

uparivanja te se ne smije zaboraviti da mogu imati teškoća s pokretanjem videozapisa.
U usmenoj najavi nastavne jedinice uvijek je dobro ponoviti pojmove koji će se u toj cjelini
javljati. Učenicima s oštećenjem sluha uputno je dati pisani materijal s ključnim pojmovima i
dijelovima nastavne jedinice.
Primjer 1. – učenicima s teškoćama treba dopustiti da imaju formule pokraj sebe (formule nisu
samo izražene simbolima nego i pratećim tekstom: sinα = nasuprotna/hipotenuza), valja im dati
više vremena jer trebaju pratiti sadržaj i oznake na trokutu i zatim se vraćati na zadatak.
Rješavanje pravokutnog trokuta – u tekstu koji slijedi nakon ovog podnaslova potrebno je
istaknuti ključne pojmove/izraze (Pitagorin poučak i trigonometrijske omjere zadanog kuta)
kako bi bili vizualno uočljiviji. Četiri bi slučaja također bilo bolje vizualno istaknuti.

Učenici s motoričkim teškoćama te učenici s diskalkulijom trebali bi se držati samo osnovnih
zadataka koji su primjeri takva četiri slučaja. U primjerima u kojima se javlja ctg-1 i tg -1 treba
djecu s teškoćama podsjetiti na pravila potencija. U primjeru 2. potrebno je usmeno ponoviti
računanje stupnjeva u minutama i sekundama.
Primjena u svakodnevnim situacijama (i sve što se u nastavnoj jedinici javlja nakon toga) može
biti prezahtjevna djeci s teškoćama. Ne očekuje se da primjere takvih zadataka rješavaju
samostalno, učenici se eventualno mogu potaknuti da se usmeno uključe dok netko drugi
rješava zadatak.

9.5. Primjena u planimetriji
Ciljevi i zadaće
 Proširivanje znanja o trigonometriji pravokutnog trokuta
 Grafičko prikazivanje problema i prepoznavanje pravokutnog trokuta
 Primjena trigonometrijskih omjera pri rješavanju problema
 Prepoznati pravokutne trokute u zadanome geometrijskom liku
 Primijeniti trigonometrijske omjere pri određivanju nepoznatih veličina u zadanom
geometrijskom liku
 Aktivno učenje
 Samostalno učenje
 Donošenje odluka
 Suradnja
 Samovrednovanje

Uvod i motivacija
U uvodu je slika Eiffelova tornja na kojoj učenici mogu uočavati likove i tijela.
Pripremljeni su primjeri za nekoliko tipičnih likova. Na početku su primjeri vezani uz

jednakokračni trokut, zatim uz pravokutnik, romb i trapez, pri čemu je riješen i primjer s
Eiffelovim tornjem. Primjena na kružnicu i tangente obrađena je preko zadatka s
geostacionarnim satelitom. Uz detaljno riješene primjere pripremljeni su zadatci za vježbu.
Završetak
Na kraju je nekoliko zadataka za ponavljanje.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Tema se može obraditi metodom radnih stanica. U svakoj se radnoj stanici prema pripremljenim
primjerima rješavaju zadatci vezani uz jedan lik.

potrebe

Za darovite je učenike pripremljen složeniji zadatak u kojem se primjenjuje metoda površine.
Složenije zadatke s natjecanja možete pronaći na http://www.skoljka.org/.

Jednakokračan trokut – treba potaknuti djecu da se prisjete koji je to trokut te pojmova krak i
osnovica. Pri crtanju skice u ovom, a i u svakom sljedećem zadatku treba paziti da učenici s
motoričkim teškoćama dobiju potporu pomoćnika. U tekstu 1. primjera treba povećati prored
zbog razlomaka. Opisani koraci za rješavanje zadatka bili bi lakše razumljivi kada bi bili popisani
jedan ispod drugog (jer su vizualno uočljiviji). Također, računanje visine iz Pitagorina poučka
bolje je objasniti korak po korak (dakle najprije napisati općepoznatu formulu, potom objasniti
zašto sad upotrebljavamo oznaku v i tek tada izlučiti v).
Pravokutnik, paralelogram, romb i trapez – bilo bi dobro da ispod svakoga navedenoga

geometrijskog lika bude i njegova „slika“, kako ga crtamo na papiru uz slike iz „stvarnog života“.
Tako bi se lakše shvatile formule i definicije. Za paralelogram bi bilo dobro napisati i formulu za
opseg (bez obzira na to što se iz teksta može zaključiti da je ista kao i za pravokutnik).
I u ovom poglavlju ne treba inzistirati na tomu da učenici s teškoćama rješavaju sve zadatke.
Ovakvi su zadatci za učenike sa specifičnim teškoćama učenja teški jer treba upotrijebiti
mnoštvo matematičkih oznaka, pratiti skicu i vraćati se na zadatak te znati odabrati formulu.
Djeci s motoričkim teškoćama teško je skicirati zadatak i zato im treba dati više vremena i
osigurati dodatnu pomoć. Od učenika se može tražiti da samostalno riješe jedan ili dva
reprezentativna zadatka te ih je bolje više usmeno uključiti u rješavanje (uz vođenje) nego da
samostalno rješavaju u bilježnicu.

Ciljevi i zadaće
 Rješavanje pravokutnog trokuta uporabom trigonometrijskih omjera
 Modeliranje problemskih situacija primjenom trigonometrije pravokutnog trokuta
 Upotrebljavanje matematičkog načina rasuđivanja te kritičkog promišljanja
 Učinkovita i promišljena uporaba tehnologije za usvajanje znanja i vještina
 Primijeniti trigonometrijske omjere pri računanju nepoznatih veličina geometrijskih likova
 Aktivno učenje
 Provođenje zamisli i djelovanje 
 Istraživačke vještine 
 Interakcija i suradnja
Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu, vježbanje i ponavljanje te
samostalni, suradnički ili projektni rad učenika.

Uvod i motivacija
Na početku je ponavljajući zadatak uz koji učenici mogu ponoviti primjenu trigonometrije na
pravokutni trokut.

Učenici će proučiti nekoliko primjera i riješiti slične zadatke u kojima se pojavljuje kut depresije
ili kut elevacije. Pročitat će priču o tome kako je Tales izmjerio visinu piramide. Učenici će
odabrati jedan od opisanih načina mjerenja kutova pa odrediti visinu neke zgrade. Pročitat će
što je Aristarh zaključio o odnosu udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje te usporediti njegova
zapažanja s podatcima koje danas imamo zahvaljujući preciznim mjernim uređajima.
Završetak
Na kraju će učenici primjenjujući trigonometriju objasniti trik o komadiću čokolade.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Učenici mogu primijeniti znanja o pravokutnom trokutu i trigonometrijskim omjerima u projektu

o rampama za invalide.

potrebe

Daroviti učenici mogu primijeniti trigonometriju pravokutnog trokuta na geometrijska tijela.

Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama, predlažemo da se učenici uključe u skupine za izradu projekata te da se zadaju
zadaće koje oni mogu riješiti.

– ponoviti ili pojednostavniti upute
– jezično prilagoditi složenije zadatke
– koristiti se vizualnom podrškom: ključne pojmove iz zadataka popratiti slikama i

ilustracijama, označiti bojom ili podebljati tisak, izrađivati plakate/sheme
– razdijeliti podatke koji se ponavljaju u različite retke
– povećati razmak između redova
– formule, mjerne jedinice ili oznake uvećati i postaviti na vidljivo mjesto
– omogućiti uporabu džepnog računala
– voditi računa o primjerenosti prostornih uvjeta s obzirom na specifičnosti učenika
– omogućiti produljeno vrijeme rješavanja zadataka
– uporaba različitih alata koji olakšavaju učenje.
Ako učenik s teškoćama rabi asistivnu tehnologiju, potrebno ju je uvrstiti i u aktivnosti za

slobodno učenje.
Pojedini postupci primjenjuju se kod određene skupine učenika s teškoćama:
– povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika kako bi se osigurala motiviranost,

najaviti aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti, koristiti dostupne aplikacije (poremećaj iz
spektra autizma)
– smanjiti zahtjeve za pisanje ili prepisivanje s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u

trenutcima zasićenosti, uporaba podsjetnika (poremećaj pozornosti)
– upotrijebiti font Sans Serif (ili Verdanu, Dyslexiju), prilagoditi veličinu slova (najmanje 12
pt), poravnati tekst na lijevu stranu – posebno u dodatnim materijalima (specifične teškoće
učenja)
– predstaviti zadatak usmenim putem, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati

radne materijale (motoričke teškoće)
– ukloniti ometače, voditi računa o mjestu sjedenja u odnosu prema izvoru zvuka
(oštećenje sluha).

U osmišljavanju prilagodbi uvijek valja raditi timski i neprestance surađivati sa stručnim timom
škole, pomagačem i roditeljima. Svim je učenicima s teškoćama važno osigurati aktivno
sudjelovanje u radu. Ujedno se preporučuje ciljano organizirati učenje u skupinama u kojima će
učenik imati prigodu surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim članovima skupine). To se
može uvrstiti u aktivnosti za samostalno učenje koje su predviđene za učenike tipičnoga razvoja
(npr. opisani suparnički rad u skupinama, primjerice o temi "Poslovi koji koriste
trigonometriju").

ishoda
Ciljevi i zadaće
 Primijeniti znanja o korijenima i potencijama
 Primijeniti trigonometrijske omjere pri računanju nepoznatih veličina geometrijskih likova
Procjena je usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Trigonometrija

pravokutnog trokuta formativna. Osmišljena je u obliku interaktivnih zadataka s povratnim
informacijama koje će pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina te u svrhu praćenja
vlastita napretka. Samovrednovanjem i praćenjem potiče se samoregulacija procesa učenja, tj.
učenik dobiva smjernice za daljnje učenje na temelju vlastitih postignuća.

razina postignuća – reprodukciju, primjenu i rješavanje problema, daje učeniku povratnu
informaciju o točnosti rješenja koja je unio te o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovoga
modula.

Matematika
Modul 10: Podatci

356
Modul 10: Podatci

 Usvojiti pojmove vezane za vrste podataka
 Organizirati i prikazati podatke koristeći razne prikaze
 Računati i interpretirati mjere srednje vrijednosti
 Odrediti i interpretirati raspršenost podataka
 Usporediti i interpretirati skupove istovrsnih podataka
 Razlikovati podatke prema obilježju
 Koristiti različite vrste prikaza podataka
 Razlikovati mjere srednje vrijednosti
 Odrediti raspršenost podataka
 Interpretirati prikaz i raspršenost podataka
 Rješavati probleme iz matematike, ostalih obrazovnih područja ili svakodnevnog života
prikupljanjem, analizom i interpretacijom podataka
 Razviti kritički odnos prema interpretaciji statističkih podataka
 Sposobnost prepoznavanja
 Spremnost povezivanja i interpretacije informacija
 Sposobnost analiziranja
 Sposobnost komuniciranja rezultata

modula DOS-a
U prvoj jedinici Vrste i prikaz podataka naglasak je na opisivanju i razlikovanju osnovnih pojmova
vezanih za vrste podataka. Ako učenici imaju poteškoća s raspoznavanjem kvalitativnih i
kvantitativnih podataka, odnosno diskretnih i kontinuiranih, treba ih potaknuti da sami smišljaju
razne vrste podataka. Podatke prema različitim obilježjima organiziramo i smještamo u tablice.
Interaktivnim primjerima i zadatcima mogu obaviti samoprocjenu znanja.
U drugoj jedinici Mjere srednje vrijednosti za prikupljene se i organizirane podatke računaju

razne mjere srednje vrijednosti. Uspoređuju se mjere srednje vrijednosti i kada je koju
Matematika 1 / Podatci
primjereno koristiti. Potrebno je učenike poticati na uporabu tehnologije za računanje, da
prouče upute za džepna računala.
U trećoj jedinici Raspršenost podataka uvode se pojmovi raspon podataka, interkvartilni raspon
i standardna devijacija kojima se opisuje međusobni odnos podataka i odnos podataka prema
mjeri srednje vrijednosti. Crtanje dijagrama brkata kutija može se uvježbati u interakciji. Za
crtanje raznih dijagrama i računanje karakterističnih vrijednosti skupova podataka potrebno je
poticati uporabu tehnologije.
U četvrtoj jedinici Grupirani podatci upoznajemo način organiziranja veće količine podataka,
kako odabrati broj razreda, širinu razreda i kako ih primjereno prikazati dijagramom. Opisuju se
i specifičnosti vezane za računanje mjera srednjih vrijednosti i raspršenosti podataka za
grupirane podatke. Detaljno je opisano i korištenje proračunskih tablica za manipulaciju
grupiranim podatcima.
U petoj jedinici Uspoređivanje i interpretacija podataka uspoređuju se, pomoću mjera srednje
vrijednosti, podatci te se i uz pomoć raspršenosti uspoređuju i interpretiraju dva skupa
istovrsnih podataka.
Na kraju modula su Aktivnosti za samostalno učenje pomoću kojih će učenici moći samostalno
usvojiti dodatne sadržaje i procijeniti usvojenost sadržaja iz prethodnih jedinica pomoću
interaktivnih zadataka. Učenici će u istraživanju otkriti kako se promjenom podataka mijenja
aritmetička sredina i standardna devijacija.

moraju dugo zadržavati na zadatcima unutar jedinice, a to vrijedi i za učenike koje zanimaju
izborne teme pa žele proširiti svoje znanje te za darovite učenike koji žele izazovnije teme.
U ovom smo se modulu koristili:
GeoGebrom


matematika/ .
Primjer korištenja GeoGebre u statistici: Mala škola GeoGebre - osnove statistike
Office 365 - Excelom
Više informacija o Officeu 365 možete pronaći na mrežnoj stranici office365.skole.hr.
Predlažemo uporabu alata:
Kahoot – interaktivni digitalni alat za izradu kvizova. Više o Kahootu možete pročitati na:
pročitati na: https://e-laboratorij.carnet.hr/crossword-labs-svatko-moze-napraviti-krizaljku/.
na: https://e-laboratorij.carnet.hr/coggle-mentalne-mape/.
Za izradu dijagrama možete se koristiti alatom ChartGo: https://www.chartgo.com/.
Ako će učenici izrađivati ankete za prikupljanje podataka, preporučujemo Google Forms. Više o
tom alatu možete pročitati na: https://e-laboratorij.carnet.hr/google-forms/.
Možete koristiti i neko od online računala: https://www.mathportal.org/calculators/statistics-

calculator/.
Pri realizaciji modula Podatci mogu vam pomoći i ovi sadržaji e-Škole scenarija poučavanja:
https://scenariji-poucavanja.e-skole.hr/scenarij-poucavanja/kroz-sumu-podataka/.
Iako je predviđen za sedmi razred, može se iskoristiti uz nadopunu grupiranja podataka i

računanja mjera srednjih vrijednosti.
Poveznice na dodatne izvore i važne referencije za nastavnika
https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/stat/index.php?sadrzaj=predavanja.php.
Ako ćete koristiti grafičko džepno računalo, ovdje su upute za rad s podatcima:
Mean, Median, Standard Deviation, and Box Plots on the TI-84.
Operativni plan
10. Podaci 13 + 1
10.1. Vrste i prikaz podataka 3
10.2. Mjere srednje vrijednosti 3
10.3. Raspršenost podataka 3
10.4. Grupirani podaci 2
10.5. Uspoređivanje i interpretacija podataka 2
10.1. Vrste i prikaz podataka
Ciljevi i zadaće
 Razlikovati i opisati vrste podataka
 Organizirati podatke
 Prikazati podatke
 Organizirati podatke koristeći tablicu, tablicu frekvencija, stablo – list dijagram
 Prikazati diskretne podatke koristeći stupčasti dijagram, linijski dijagram, piktogram
 Prikazati kontinuirane podatke koristeći linijski dijagram, histogram
 Sposobnost organizacije i
 Sistematičnost i urednost
Uvod i motivacija
Za uvod u temu učenici mogu potražiti razne grafove i statističke podatke iz novina kako bi
uvidjeli prisutnost i potrebu za statistikom u stvarnome životu.

Nakon uvođenja osnovnih statističkih pojmova, kao što su skup objekata i obilježje skupa
objekata, učenici trebaju naučiti razlikovati nenumeričke i numeričke podatke te diskretne i
kontinuirane podatke. Na nekoliko primjera mogu provjeriti jesu li usvojili pojmove.
Nadalje, podatke treba organizirati. U animaciji je prikazano smještanje podataka u tablicu

frekvencija pomoću crtica. Pogodan i jednostavan dijagram za diskretne podatke je dijagram
stablo-list. Kontinuirani se podatci uglavnom smještaju u tablice frekvencija tako da su grupirani
u razrede, zbog velikog broja različitih vrijednosti.
Za prikazivanje diskretnih podataka opisani su stupčasti dijagram i linijski dijagram, a za

kontinuirane podatke histogram i linijski dijagram (poligon frekvencija).
Završetak
Na završetku je jedinice zadatak s interakcijom koja pokazuje rezultate bacanja kocke te uvodi
pojam relativne frekvencije.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Potaknite učenike na korištenje tehnologije. Podatci se mogu prikazivati u programu za izradu

proračunskih tablica ili u GeoGebri. Ako ste u mogućnosti, upoznajte učenike kako koristiti
grafička računala u statistici.
potrebe

 Zainteresirani učenici mogu kao projektni zadatak osmisliti istraživanje, prikupiti,

organizirati i prikazati podatke.
 Daroviti učenici mogu samostalno proučiti kumulativne frekvencije.

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja potrebno je vizualno predočiti skupove (npr. u 1.
primjeru dati im crteže/fotografije mačaka, pasa, papige i dr. kako bi sami određivali skupine).
Potrebno im je i dodatno objasniti pojam nenumeričko ili kvalitativno obilježje (npr. kako
možemo po boji očiju podijeliti učenike u razredu ili prema broju cipele).
U 2. primjeru možete učenicima podijeliti kocke kako bi sami napravili svoj skup brojeva.
Potrebno je pojasniti pojam numeričko ili kvantitativno obilježje.
Također, potrebno je dodatno pojasniti pojmove diskretno i kontinuirano numeričko obilježje

te koje točno skupine brojeva svako obuhvaća i to povezati s 1. zadatkom.
Učenici sa specifičnim teškoćama učenja često imaju teškoće s oblikovanjem tablica ili
iščitavanjem podataka iz njih pa u takvim situacijama možete rješavanje zadataka organizirati
kao rad u paru učenika s teškoćama i onoga bez teškoća (npr. 2. i 4. zadatak).
U 7. zadatku, radi jednostavnijeg rješavanja, potrebno je unaprijed ispisati pripadajući graf.
Učenicima s oštećenjem vida biti će potrebno usmeno popratiti videozapis te unaprijed ispisati
uvećane tablice i grafove (npr. u zadacima 5, 7, 8 i 9 te 5. primjeru).
Učenicima s motoričkim teškoćama biti će potrebna pomoć u rješavanju 1. zadatka.
10.2. Mjere srednje vrijednosti
Ciljevi i zadaće
 Razlikovati aritmetičku sredinu, medijan i mod
 Računati mjere srednje vrijednosti
 Primijeniti mjere srednje vrijednosti
 Odrediti aritmetičku sredinu, medijan i mod skupa podataka
 Odabrati odgovarajuću mjeru srednje vrijednosti: aritmetičku sredinu, medijan i mod
 Interpretirati aritmetičku vrijednost, medijan i mod
 Koristiti se tehnologijom pri računanju učinkovito i kritički
 Razumijevanje različitih vrsta tekstova i prikaza
 Sposobnost uspoređivanja
Uvod i motivacija
Uvodnim se primjerom želi pokazati da aritmetička sredina nije uvijek najpogodniji "prosjek",
odnosno najpogodnija mjera srednje vrijednosti.

Koristeći uvodni primjer, prvo smo definirali mod, zatim aritmetičku sredinu, a na kraju medijan.
Za svaku od ovih mjera srednje vrijednosti daju se primjeri iz stvarnoga života, ili sa simuliranim
ili sa stvarnim podatcima. Nizom interaktivnih zadataka uvježbava se razumijevanje i
određivanje mjera srednje vrijednosti.
GeoGebrin applet pomaže nam vizualizirati aritmetičku sredinu kao ravnotežno mjesto
podataka.
Važno je da učenici uoče utjecaj ekstremnih vrijednosti skupa podataka na aritmetičku sredinu
i kako se podatci mogu različito tumačiti u takvim situacijama. Ovo se lijepo vidi na primjeru s
plaćama u dvije tvrtke i primjeru s kupnjom kuće.
Kako bi lakše odlučili koju mjeru srednje vrijednosti koristiti, učenici će u interaktivnom zadatku
utvrditi koje su prednosti, a koji nedostatci svake od mjera srednje vrijednosti. Na kraju se
navodi i važnost tehnologije pri određivanju mjera srednje vrijednosti i jednostavnost njezine
uporabe uz interaktivni GeoGebrin predložak.
Završetak
Na kraju je vježba, mali projekt u kojemu će učenici prikupiti, organizirati, prikazati i odlučiti koju
će od mjera srednje vrijednosti koristiti. Svoj uradak mogu prezentirati ostalim učenicima. Jesu
li ishodi učenja ostvareni, učenici će provjeriti u nizu interaktivnih zadataka.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Umjesto predloženog uvodnog primjera, učenicima se može dati nekoliko različitih skupova
podataka koji će imati istu ili sličnu aritmetičku sredinu, a očito je da za svaki od tih skupova to
nije najbolja mjera. Učenici će u grupama istraživati, diskutirati i argumentirati koji bi broj bolje
opisivao dani skup podataka. Nakon toga ćemo sistematizirati učenička razmišljanja i definirati
sve tri mjere srednje vrijednosti, mod, medijan i aritmetičku sredinu te uvježbati njihovo
određivanje u interaktivnim zadatcima.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu istražiti kako se koriste razni računalni programi, grafičko ili
znanstveno džepno računalo za računanje mjera srednjih vrijednosti i prikazati ih u
razredu.

Učenicima s jezičnim teškoćama potrebno je dodatno vizualno objasniti te pojednostaviti
definiciju mjere centralne tendencije ili mjere srednje vrijednosti kako bi je lakše razumjeli i
zapamtili. Primjerice:
Mjera centralne tendencije ili srednje vrijednosti je broj koji opisuje sredinu nekog uzorka. Ona
predstavlja skup podataka koji imaju sklonost grupiranja oko neke vrijednosti.
Za rješavanje zadataka u 2. primjeru možete učenicima savjetovati da svaki broj napišu u

bilježnicu a brojeve koji se ponavljaju zapisuju u isti stupac pa će tako imati jednostavniji vizualni
pregled.
Učenicima s diskalkulijom treba na više primjera objasniti na koji način računamo aritmetičku
sredinu. Svim učenicima sa specifičnim teškoćama učenja potrebna je detaljnija uputa za
rješavanje zadatka u Interakciji vezanoj uz artimetičku sredinu.
Pri rješavanju zadatka u Interakciji kod podnaslova Uz pomoć tehnologije učenicima je potrebno
unaprijed ispisati tablicu kako bi lakše pristupili traženim podatcima.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebati će pomoć u zadacima u kojima se treba odabrati
točno rješenje (Primjer 2., zadataci 3., 5.) ili raditi u interakciji.
Učenicima s oštećenjem vida biti će potrebno usmeno popratiti videozapis uz podnaslov

Aritmetička sredina.
10.3. Raspršenost podataka
Ciljevi i zadaće
 Odrediti donji i gornji kvartil, raspon i interkvartilni raspon
 Prikazati skup podataka brkatom kutijom
 Izračunati standardnu devijaciju s tehnologijom i bez nje
 Primijeniti prikaz i raspršenost podataka pri interpretaciji skupa objekata
 Odrediti mjere raspršenosti podataka: donji i gornji kvartil, raspon, interkvartilni raspon te
standardnu devijaciju
 Crtati brkatu kutiju
 Koristiti se tehnologijom pri računanju i prikazivanju podataka
 Sposobnost analiziranja
 Sposobnost korištenja tehnologijom kao potporom kritičkom razmišljanju
Uvod i motivacija
Za motivaciju je odabran primjer iz stvarnoga života o prodaji cipela u kojem su u dva istraživanja
dobiveni podatci čije su aritmetičke sredine jednake, ali se iz stupčastog dijagrama može uočiti
razlika.

Raspršenost podataka služi za opisivanje varijabilnosti podataka unutar skupa. Obično se
kombinira s mjerom srednje vrijednosti za sveobuhvatni opis skupa podataka.
Najjednostavnije je odrediti raspon podataka, time dobivamo vrlo grub opis skupa podataka.
Nadalje uvodimo donji i gornji kvartil kako bismo izračunali interkvartilni raspon. Njime se malo
više podataka uključuje u opis, a predstavlja interval u kojemu se nalazi srednjih 50 % podataka.
Osim toga, donji i gornji kvartil, kojim smo se koristili u računanju interkvartilnog raspona,
zajedno s minimalnom i maksimalnom vrijednosti i medijanom predstavljaju karakterističnu
petorku; pomoću nje crtamo još jedan dijagram – brkatu kutiju. U interakciji učenici mogu
ponavljati vježbu dok ne ustanove da su svladali određivanje podataka za crtanje dijagrama.
Također je važno pravilno interpretirati brkatu kutiju, za to je predviđeno nekoliko zadataka.
Mjera raspršenosti koja koristi najviše podataka jest standardna devijacija. Opisan je postupak
računanja, a preporučuje se i upotreba tehnologije.
Učenici mogu provjeriti jesu li usvojili osnovne pojmove i znaju li uspoređivati i interpretirati
podatke na nizu zadataka, a na kraju je i procjena usvojenosti.
Završetak
Na kraju predlažemo zanimljiv projektni zadatak – analizu učestalosti slova u hrvatskom jeziku
vezano uz problem dešifriranja.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Sve izračune i crtanje brkate kutije učenici mogu provesti na računalu ili s pomoću grafičkog
računala.
potrebe

 Daroviti učenici mogu proučiti percentile budući da se često koriste u opisivanju rezultata
istraživanja.
 Ako su prije istražili kumulativne frekvencije i kumulativne poligone, daroviti učenici mogu
proučiti kako iz grafa kumulativnih frekvencija odrediti donji i gornji kvartil te interkvartilni
raspon.

Učenicima s teškoćama potrebno je unaprijed ispisati dva grafa koja su u tekstu na početku
jedinice.
Također, potrebno je na više primjera vizualno prikazati pojmove raspon podataka, interkvartilni
raspon, raspršenost podataka.
Videozapis uz tekst o interkvartilnom rasponu potrebno je usmeno objasniti dio po dio kako bi
bili sigurni da su učenici razumjeli način na koji određujemo kvartile. Kako bi bili sigurni da su
razumjeli dajte im dodatne primjere na koji će vam usmeno objasniti na koji način određuju
kvartile.
U 1. zadatku učenici s teškoćama teško će iz teksta izračunati potrebne podatke. Kako bi im bilo
vizualno jednostavnije, brojke im unaprijed pripremite ispisane u stupcu ili im izdiktirajte kako
bi si ih sami mogli zapisati u stupac ili na način na koji njima odgovara kako bi njima mogli lakše
manipulirati.
U 5. zadatku potrebno je unaprijed ispisati primjere brkatih kutija.
U 3. primjeru podnaslova Standardna devijacija potrebno je dodatno učenicima objasniti tablicu

i izračunima koji su u njoj napravljeni.
U podnaslovu Tehnologija pri računanju i prikazivanju podataka potrebno je unaprijed ispisati

grafičke prikaze kako bi učenici mogli lakše pratiti gradivo.
10.4. Grupirani podaci
Ciljevi i zadaće
 Naučiti kako organizirati podatke u razrede
 Odrediti mjere srednje vrijednosti za grupirane podatke
 Odrediti mjere raspršenosti za grupirane podatke
 Organizirati podatke u razrede
 Prikazati grupirane podatke
 Analizirati podatke
 Sposobnost tumačenja i razlikovanja situacija
Uvod i motivacija
Motivacija za grupiranje podataka prilično je jasna - količina nepreglednih podataka. Prvim se
primjerom uvode osnovni pojmovi i smjernice pri grupiranju podataka. Ne postoje jedinstvena
pravila pri grupiranju, ali postoje neke preporuke kako bismo izbjegli kriva tumačenja i što
realnije prikazali dane podatke. Dogovorno se može odrediti hoće li u razred ući donja granica
ili gornja, hoće li razredi biti iste duljine i slično. Mi smo se odlučili za donju granicu po uzoru na
većinu udžbenika iz statistike, kao i neke strane udžbenike, i u većini primjera razredi su iste
duljine.

Nakon što smo grupirali podatke u razrede, podatke smo prikazali histogramom. U GeoGebrinoj
interakciji učenicima je omogućeno mijenjanje širine razreda kako bi istražili na koji način to
utječe na prikaz i tumačenje podataka te omogućava manipulaciju tim podatcima.
U daljoj smo se razradi uglavnom koristili podatcima već grupiranim u razrede i određivali mjere
srednje vrijednosti za grupirane podatke. U interaktivnim zadatcima učenici mogu uvježbati
određivanje aritmetičke sredine, a nakon toga i standardne devijacije grupiranih podataka.
Određivanje medijana nešto je složeniji pojam, tako da je dosta intuitivno opisano njegovo
određivanje na jednom primjeru. U interaktivnim primjerima i zadatku 7 sa stvarnim podatcima
učenici će uvježbati i provjeriti razumijevanje medijana grupiranih podataka.
Završetak
S obzirom na to da se statistički podatci danas uglavnom obrađuju upotrebom tehnologije, za
kraj učenici mogu pogledati videoklip u kojemu se skup podataka (bodovi iz pisane zadaće)
grupira u razrede i prikazuje s pomoću histograma koristeći se proračunskim tablicama u
programu Excel.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Ova je jedinica pogodna za rad u skupinama i samostalno učeničko istraživanje. Možemo

učenike odmah na početku podijeliti u četveročlane skupine i bez posebnih smjernica reći im da
grupiraju podatke o srdelama u razrede, odrede prema nekom svom nahođenju mjere srednje
vrijednosti i standardnu devijaciju. Nakon toga će učenici predstaviti svoja razmišljanja i
rezultate, a mi ćemo moderirati njihovu diskusiju. Zajedno s učenicima donosimo na kraju
zaključak i sistematiziramo načine grupiranja i određivanje mjera srednje vrijednosti.

potrebe

 Zainteresirani učenici mogu sami istražiti pojam kumulativne frekvencije i određivanje

medijana iz grafa kumulativne frekvencije.

S učenicima s jezičnim teškoćama provjerite značenje riječi razred (njihovo značenje tog pojma
mogao biti razred u školi pa bi im bilo neobično grupirati ribe u razrede).
Učenicima je potrebno unaprijed ispisati histogram frekvencija veličina srdela i histogram iz 3.

zadatka kako bi lakše pratili gradivo.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebati će pomoć u radu s interaktivnim predloškom u

praktičnoj vježbi. Taj isti interaktivni predložak potrebno je dodatno usmeno objasniti učenicima
s oštećenjem vida i diskalkulijom.
Kako bi učenici jednostavnije rješavali 2. i 6. zadatak u potrebno je unaprijed ispisati tablicu.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebati će pomoć pri rješavanju zadataka u kojima moraju
odabrati točan odgovor iz padajućeg izbornika ili odvući točan odgovor na predviđeno mjesto
(npr. 3. i 4. zadatak).
10.5. Uspoređivanje i interpretacija podataka
Ciljevi i zadaće
 Uspoređivati podatke rabeći mjere srednje vrijednosti
 Uspoređivati i interpretirati podatke rabeći mjere raspršenosti
 Koristiti se tehnologijom pri računanju i interpretaciji podataka
 Primijeniti mjere srednje vrijednosti za uspoređivanje podataka
 Primijeniti mjere raspršenosti za uspoređivanje i interpretaciju više skupova istovrsnih
podataka
 Sposobnost komparacije
 Sposobnost zaključivanja
Uvod i motivacija
U uvodnom su primjeru dana dva skupa podataka te se učenike potiče da razmisle na koji se
način ta dva skupa podataka razlikuju.

Podatci iz uvodnoga primjera uspoređuju se s pomoću raznih mjera srednje vrijednosti. Slijedi
primjer u kojemu se analizira kada koju mjeru srednje vrijednosti upotrijebiti. Nadalje se u
animaciji opisuje konstrukcija obostranog dijagrama stablo - list s pomoću kojega se prikazuju
dva skupa istovrsnih podataka. Sljedeći dijagram paralelne su brkate kutije s pomoću kojega se
jednostavno uspoređuju dva skupa istovrsnih podataka koristeći se karakterističnom petorkom
brojeva. Kao što smo u jedinici 10.3 napomenuli, standardna devijacija najbolja je mjera
raspršenosti jer uključuje sve podatke, tako i uspoređivanje dvaju skupova podataka s pomoću
standardne devijacije najbolje opisuje razliku između skupova podataka. Slijedi procjena
usvojenosti.
Završetak
Na kraju ovoga modula učenicima se preporučuje da posjete stranice Statističke olimpijade i
provjere što su sve iz statistike usvojili.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
 Preporučuje se upotreba tehnologije za računanje, crtanje i uspoređivanje podataka.

 Učenici mogu dobiti projektni zadatak u kojemu će interpretirati i uspoređivati podatke iz
provedenoga istraživanja.
potrebe

Za učenike koji žele znati više predlažemo da prouče normalnu distribuciju.

Učenicima s oštećenjem vida dodatno usmeno popratite videozapis iz 1. primjera.
U 2. zadatku potrebno je unaprijed ispisati uvećani brkati dijagram, a u 3. zadatku poligone

frekvencija.
Ova cijela jedinica ima puno teksta te ga je potrebno pročitati učenicima s teškoćama čitanja.
Kako bi učenici s teškoćama bolje razumjeli u kojim sve područjima možemo koristiti naučene
elemente možete im zadati praktični rad povezan s njihovim okruženjem.
Ciljevi i zadaće
 Odabrati pogodni prikaz za skup podataka
 Rabiti mjere srednje vrijednosti i mjere raspršenosti za analizu i interpretaciju skupa
podataka
 Otkriti utjecaj promjene podataka na aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju
 Procijeniti jesu li podatci prikazani uvjerljivo
 Koristiti se različitim vrstama prikaza podataka
 Kritičko promišljanje
 Sposobnost donošenja odluke
 Sistematičnost i preciznost
Uvod i motivacija
U uvodu je videoklip u kojem se prikazuje mjerenje i prikazivanje podataka kao mali podsjetnik
na osnovnu temu ovog modula.
Na početku je ponavljanje i podsjetnik na različite načine prikazivanja podataka s pomoću
interaktivnih zadataka. Slijedi 2D animacija kao uvod u interaktivni zadatak u kojem se od
učenika traži da s pomoću prikaza i određivanja mjera srednje vrijednosti i raspršenosti analizira
dane podatke, a zatim ih usporedi, prodiskutira o njima i donese zaključak.
Slijedi istraživanje s pomoću GeoGebrina apleta o utjecaju promjena podataka na aritmetičku

sredinu i standardnu devijaciju.
Nakon toga je nekoliko primjera kako se može manipulirati prikazom podataka i različitim
rasponima. Tu je i jedan zadatak kojim se želi pokazati važnost i primjena standardne devijacije
pri tumačenju podataka.
Završetak
Jedinica završava prijedlogom za učeničko istraživanje: Pijemo li previše kave? U tom se
istraživanju provjerava usvojenost svih ishoda učenja ovog modula.
Dodatni prijedlozi
Prijedlog
Kada se govori o različitim interpretacijama podataka, učenicima se može dati da samostalno

nađu primjere iz tiska, s raznih portala i slično, primjere grafičkih prikaza statističkih podataka u
kojima se manipulira podatcima ili ih pogrešno interpretiraju.

potrebe

Za zainteresirane učenike:
 U primjerima se mogu učenicima pokazati različite raspodjele (distribucije) podataka kako

bi intuitivno uočili normalnu raspodjelu i značenje standardne devijacije.
 Za darovite je učenike predviđeno nakon istraživanja o utjecaju promjene podataka na
aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju dokazati dobivene tvrdnje.
Učenicima s oštećenjem vida potrebno je usmeno popratiti prvi i drugi videozapis te im

unaprijed pripremiti ispise svih grafičkih prikaza u jedinici.
Učenicima s motoričkim teškoćama trebati će pomoć pri rješavanju zadataka u kojima moraju
odabrati točan odgovor iz padajućeg izbornika ili odvući točan odgovor na predviđeno mjesto
(npr. 1. zadatak i 1. primjer).
Učenicima s diskalkulijom dodatno objasnite koje se računske radnje izvode u tablici u 4.

zadatku.
ishoda
Ciljevi i zadaće
 Usvojiti pojmove vezane uz podatke i njihove prikaze

 Primijeniti znanja o podatcima

 Koristiti se različitim vrstama prikaza podataka
Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju modula Podatci formativna je.

u samovrednovanju znanja i vještina te u svrhu praćenja vlastita napretka. Samovrednovanjem
i praćenjem potiče se samoregulacija procesa učenja, tj. učenik dobiva smjernice za daljnje
modula.
Pojmovnik
Izvor: CARNET-ova Dokumentacija za nadmetanje: NABAVA USLUGA IZRADE OTVORENIH DIGITALNIH OBRAZOVNIH
SADRŽAJA
Cjeloviti digitalni obrazovni sadržaj (cjeloviti DOS)
Cjeloviti digitalni obrazovni sadržaj je obrazovni sadržaj u digitalnom obliku koji pokriva
cjelokupni kurikulum ili nastavni program određenog predmeta za određeni razred. Jedan
cjeloviti DOS obuhvaća cjelokupni godišnji fond školskih sati za kurikulum ili nastavni program
određenog predmeta za određeni razred, prema postojećem nastavnom planu te dodatne sate
za samostalno učenje i vrednovanje kod kuće.
Darovita djeca
Darovita djeca su ona djeca koja posjeduju sklop osobina, visoko natprosječnih općih ili
specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije koji im omogućava razvijanje
izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnoga postignuća i/ili uratka
u jednome ili u više područja. (definicija preuzeta i prilagođena iz Prijedloga okvira za poticanje
iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika, 2016.)
Digitalni obrazovni materijal
Digitalni obrazovni materijal je bilo kakav obrazovni materijal u digitalnom formatu neovisno o
obliku (e-udžbenik, dio e-udžbenika, e-knjiga, cjeloviti multimedijalni materijali, obrazovna igra,
digitalizirana verzija tiskanih obrazovnih materijala, on-line tečaj i dr.) i kontekstu za koji je
izrađen (za primjenu u formalnom, neformalnom ili informalnom obrazovnom kontekstu).
Jedan digitalni obrazovni materijal je materijal koji sadržajno pokriva najmanje 5 nastavnih sati
u potpunosti i podrazumijeva metodičko oblikovanje.
Jedan digitalni obrazovni materijal NIJE samo jedan izolirani grafički ili multimedijalni prikaz, niti
prezentacija u digitalnom formatu. Nadalje, jedan digitalni obrazovni materijal NIJE tekstualni
dokument (npr. word dokument) ili pdf verzija tekstualnog dokumenta koji ne podrazumijeva
metodičko oblikovanje te sadržajno ne pokriva najmanje 5 nastavnih sati.
Digitalni obrazovni sadržaj (DOS)
Digitalni obrazovni sadržaj je sadržaj namijenjen korištenju za učenje i poučavanje, a koji je

pohranjen na računalu, elektroničkom mediju ili je objavljen na Internetu. DOS je namijenjen
prvenstveno učenicima za učenje, provjeru znanja i korištenje na nastavnom satu. Sekundarno,
DOS je namijenjen i učenicima za samostalno učenje i rad kod kuće te, zajedno s pripadajućim
priručnikom, nastavnicima za poučavanje.
Matematika 1 / Pojmovnik
Interakcija
Interakcija je multimedijalni element ugrađen u sadržaj čija interaktivnost podrazumijeva

pokretanje, zaustavljanje ili pauziranje nekog elementa, akcije kao što su pomicanje ili
grupiranje dijelova sadržaja povlačenjem miša ili nekom drugom komandom, obrazac za
ispunjavanje, označavanje odgovora, unos teksta, formula ili audio zapisa, povećavanje
grafičkog prikaza do velikih detalja, didaktična igra, simulacija s mogućnošću unosa ulaznih
parametara i prikazivanja rezultata ovisno o unesenim parametrima, mogućnost dobivanja
povratnih informacija, interaktivna infografika, interaktivni video, žiroskopski prikaz, 3D prikaz
uz mogućnost manipulacije elementom i sl.
E-pristupačnost
E-pristupačnost je nadilaženje prepreka i poteškoća na koje osobe nailaze kada pokušavaju

pristupiti proizvodima i uslugama koji se zasnivaju na informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama (Europska komisija, 2005.)
Inkluzivni odgoj i obrazovanje (uključivi odgoj i obrazovanje, inkluzija)
Inkluzivni odgoj i obrazovanje (uključivi odgoj i obrazovanje, inkluzija) je uvažavanje različitosti i

specifičnosti svakog pojedinca kroz odgoj i obrazovanje koji odgovara na različite odgojno-
obrazovne potrebe sve djece i svih učenika, a temelji se na uključivanju i ravnopravnom
sudjelovanju svih u odgojno-obrazovnom procesu. (definicija preuzeta i prilagođena iz
Prijedloga okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i
učenika s teškoćama, 2016.)
Jedinica DOS-a
Jedinica DOS-a obuhvaća dio, cijelu ili više tema određenih kurikulumom ili nastavnim
programom nekog predmeta metodički obrađenih tako da obuhvaćaju sadržaj učenja i
poučavanja predviđen za provođenje od jednog do tri školska sata. Jedinicu DOS-a čine sljedeći
obavezni dijelovi: Uvod i motivacija, Razrada sadržaja učenja i poučavanja i Završetak.
Kognitivne razine postignuća
Kognitivne razine postignuća obuhvaćaju razinu reprodukcije znanja, primjene znanja i

rješavanje problema. Reprodukcija znanja kao najniža kognitivna razina postignuća obuhvaća
razumijevanje gradiva (imenovanje, definiranje, ponavljanje, izvješćivanje, razmatranje,
prepoznavanje, izražavanje, opisivanje). Viša kognitivna razina postignuća je primjena znanja
koja podrazumijeva konceptualno razumijevanje gradiva (raspravljanje, primjena, tumačenje,
prikazivanje, izvođenje, razlikovanje). Rješavanje problema je najviša kognitivna razina
postignuća koja podrazumijeva sposobnost analize, sinteze i vrednovanja gradiva
(uspoređivanje, razlučivanje, predlaganje, uređivanje, organiziranje, kreiranje, klasificiranje,
povezivanje, prosuđivanje, izabiranje, rangiranje, procjenjivanje, vrednovanje, kombiniranje,
predviđanje).
Modul DOS-a
Jedan modul DOS-a obuhvaća smisleno povezan sadržaj učenja i poučavanja koji obuhvaća
određeni broj jedinica DOS-a, koje obuhvaćaju jednu ili više tema određenih kurikulumom ili
nastavnim programom nekog predmeta.
Multimedijalni element
Multimedijalni element je zvučni zapis, fotografije, ilustracije, video zapis ili 2D i 3D animacije.
Nastavni sadržaj
Nastavni sadržaj je konkretna građa i zadatci (aktivnosti) za usvajanje i razvijanje odgojnih i

obrazovnih znanja, vještina i navika kojima se ostvaruje određeni odgojno-obrazovni ishod ili
skup odgojno-obrazovnih ishoda.
Objavljeni obrazovni sadržaj
Objavljeni obrazovni sadržaj je sadržaj namijenjen korištenju u obrazovne svrhe objavljen u

tiskanom ili digitalnom formatu uz pozitivnu stručnu recenziju ili pozitivnu evaluaciju od strane
korisnika sadržaja.
Obrazovni sadržaj
Obrazovni sadržaj je sadržaj, tiskanog ili digitalnog tipa, razvijen s primarnom namjenom
korištenja u obrazovne svrhe, bilo u nastavi ili izvan nje, za formalno, neformalno ili informalno
obrazovanje.
Odgojno-obrazovni ishod (ishod učenja)
Odgojno-obrazovni ishod (ishod učenja) je jasni iskaz očekivanja od učenika (što učenici znaju,
mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene) na kraju nekog dijela učenja i poučavanja.
Ovisno o razini na kojoj je izražen, neki odgojno-obrazovni ishod može se odnositi na razdoblje
od jednog nastavnog sata, tematske cjeline, cijele godine ili ciklusa učenja i poučavanja nekog
nastavnog predmeta ili međupredmetne teme. Ishodi mogu biti određeni kao znanja, vještine
i/ili stavovi/vrijednosti.
Osoba s invaliditetom
Osoba s invaliditetom je osobe koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna
oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i
učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima (Konvencija o pravima
osoba s invaliditetom, 2006). Prema istoj konvenciji, invaliditet nije samo oštećenje koje osoba
ima, nego je rezultat interakcije oštećenja osobe (koje nije samo tjelesno oštećenje kao
najvidljivije) i okoline iz čega proizlazi da društvo neprilagođenošću stvara invaliditet, ali ga kroz
tehničke prilagodbe prostora, osiguranje pomagala i drugih oblika podrške može i ukloniti. U
kontekstu digitalnih obrazovnih sadržaja prilagodbe se odnose na primjenu principa
univerzalnog dizajna i poštivanje standarda e-pristupačnosti pri izradi materijala.
Otvoreni obrazovni sadržaj
Otvoreni obrazovni sadržaj je sadržaj slobodno dostupan za korištenje, doradu i izmjenu od

trećih strana bez dodatne naknade.
Repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja / Repozitorij digitalnih nastavnih materijala
Repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja/Repozitorij digitalnih nastavnih materijala je

repozitorij digitalnih nastavnih materijala izrađen u sklopu pilot projekta e-Škole.
Suvremena pedagoška metoda
Suvremena pedagoška metoda je metoda koja potiče aktivan rad učenika kroz projektni i timski
rad, rješavanje problema, učenje putem otkrivanja, stvaralačko učenje te poticanje kritičkog
razmišljanja.
Učenik/dijete s posebnim odgojno-obrazovnih potrebama
Učenik/dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama je daroviti učenik/dijete ili

učenik/dijete s teškoćama u razvoju.
Učenici/djeca s teškoćama
Učenik/dijete s teškoćama je dijete/učenik kojemu je u odgojno-obrazovnom sustavu potrebna

dodatna podrška u učenju i/ili odrastanju. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi, NN 94/13. (pročišćeni tekst) učenici s teškoćama (Članak 65.) su: – učenici s
teškoćama u razvoju, – učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim
problemima, – učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim
i jezičnim čimbenicima. U Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju
učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) navode se skupine vrsta teškoća: 1. Oštećenja vida,
2. Oštećenja sluha, 3. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u
učenju, 4. Oštećenja organa i organskih sustava, 5. Intelektualne teškoće, 6. Poremećaji u
ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja, 7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom
razvoju.

Matematika1 Kurikulum PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika1 Kurikulum PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematika

za 1. razred opće gimnazije

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Više informacija o fondovima EU-a možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva

Matematika 1 / Uvodni dio priručnika

Ključni stručnjaci: Neključni stručnjaci:

Autori: Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje:

Urednica: Stručnjak za pristupačnost:

Stručnjak za dizajn odgojno-obrazovnog procesa Recenzenti:

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom

Matematika 1 / Uvodni dio priručnika

Uvodni dio priručnika ................................................................................................................. 18

Kako koristiti priručnik ...................................................................................................................... 18

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 47

1.1. Skupovi ............................................................................................................................... 51

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 51

1.2. Prirodni, cijeli i racionalni brojevi ......................................................................................... 56

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 56

1.3. Realni brojevi i brojevni pravac ............................................................................................ 61

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 61

1.4. Računske radnje na skupu realnih brojeva ............................................................................ 66

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 66

Matematika 1 / Uvodni dio priručnika

1.5. Apsolutna vrijednost realnoga broja ..................................................................................... 71

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 71

1.6. Primjena omjeri, razmjeri, postotci, aritmetička sredina ....................................................... 76

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 76

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................. 81

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 81

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ........................................................................ 85

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 85

Modul 2: Potencije ..................................................................................................................... 87

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 87

2.1. Pojam potencije................................................................................................................... 91

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 91

2.2. Potencije s cjelobrojnim eksponentom ................................................................................. 95

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 95

Matematika 1 / Uvodni dio priručnika

2.3. Računanje s potencijama jednakih baza................................................................................ 99

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 99

2.4. Računanje s potencijama jednakih baza............................................................................... 103

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 103

2.5. Znanstveni zapis realnoga broja .......................................................................................... 107

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 107

Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................ 111

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 111

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ....................................................................... 114

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 114

Modul 3: Algebarski izrazi .......................................................................................................... 116

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 116

3.1. Algebarski izrazi .................................................................................................................. 120

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 120

Matematika 1 / Uvodni dio priručnika

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 124

3.3. Računske radnje s polinomima ............................................................................................ 127

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 127

3.4. Kvadrat i kub binoma .......................................................................................................... 131

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 131

3.5. Razlika kvadrata, zbroj i razlika kubova ............................................................................... 135

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 135

3.6. Faktorizacija ....................................................................................................................... 139

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 139

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 142