2.

LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

2.3. JEDNADŽBE S APSOLUTNIM

VRIJEDNOSTIMA

Apsolutna vrijednost realnog broja

U nekim mjerenjima imaju smisla samo pozitivne vrijednosti kao npr. kada kaže-
mo ″od odredišta smo udaljeni 20 km″ ili ″lubenica ima 5.5 kg″ ili ″ najviši vrh
u Hrvatskoj je Dinara visoka 1831 m″. Katkad se podatak iskazuje kao negativan
broj, npr. ″najveća dubina Jadranskog mora je –1233 m″, ali je uobičajeno koristiti
pozitivnu vrijednost tog podatka. Kada želimo za rezultat imati pozitivnu vrijed-
nost nekog broja, koristimo apsolutnu vrijednost ili modul.

Apsolutna vrijednost x ili modul realnog broja x je

Ï x, ako je x > 0
Ô
x = Ì0, ako je x = 0 .
Ô- x, ako je x < 0
Ó

Definiciju apsolutne vrijednosti možemo kraće pisati:

Ï x, ako je x ≥ 0
x =Ì .
Ó- x, ako je x < 0

Apsolutna vrijednost pozitivnog broja i nule jednaka je njemu samome, na primjer

2 = 2, 0 = 0.

Apsolutna vrijednost negativnog broja jednaka je njemu suprotnom broju (koji je

pozitivan), na primjer -2 = - ( -2) = 2.

Iz navedenih apsolutnih vrijednosti suprotnih brojeva 2 i –2 vidimo da su one me-

đusobno jednake.

Kada prikažemo brojeve 2 i –2 na brojevnom pravcu, vidimo da su im apsolutne

vrijednosti jednake zato što su oba broja jednako udaljena od ishodišta brojevnog
pravca.
Apsolutne vrijednosti |-2|=2 |2|=2
suprotnih brojeva su
jednake:
O
-a = a . –2 0 2 x

1
 2.3. JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

Primjer 1.
Izračunajmo apsolutne vrijednosti:
1
a) b) -5 c) 0 d) 2-2 .
4

Rješenje:
1 1
a) = , jer je apsolutna vrijednost pozitivnog broja jednaka njemu
4 4
samome.

b) -5 = - ( -5) = 5, jer je apsolutna vrijednost negativnog broja jednaka

njemu suprotnom broju (5 je suprotan broj od –5).

c) 0 = 0, jer je apsolutna vrijednost nule jednaka njoj samoj.

d) 2-2 =- ( )
2 - 2 = 2 - 2 , jer je 2 - 2 < 0 , pa mu je apsolutna
vrijednost jednaka suprotnom broju. Treba napomenuti da se 2 - 2
procjenjuje pomoću približne vrijednosti koja je uobičajeno zaokružena
na dvije decimale 2 - 2 ª 1.41 - 2 ª -0.59.

Zadatak 1.
Izračunajte apsolutne vrijednosti:

2
a) 7 , b) - , c) 3 -1 .
2

2
Rješenje: a) 7, b) , c) 3 - 1.
2

Pri računanju s apsolutnim vrijednostima koriste se neka njihova svojstva koja

ćemo ovdje navesti.

1. x ≥ 0, ″nenegativnost″,

Apsolutna vrijednost uvijek je pozitivna ili nula.

2. xy = x y ,

Apsolutna vrijednost umnoška jednaka je umnošku apsolutnih vrijednosti.

2
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

x x
3. = , y π 0,
y y

Apsolutna vrijednost kvocijenta jednaka je kvocijentu apsolutnih vrijednosti.

4. x + y £ x + y , ″nejednakost trokuta″. Jednakost vrijedi ako su x i y istog

predznaka ili je bar jedan jednak 0.

Važno svojstvo apsolutne vrijednosti je također da je drugi korijen iz kvadrata re-

alnog broja jednak apsolutnoj vrijednosti tog broja:

x2 = x .

To svojstvo vrijedi zato što je drugi korijen kvadrata realnog broja uvijek pozitivan
broj, a to je i apsolutna vrijednost realnog broja pod korijenom.

Primjer 2.
Koliko je:

a) x 2 - 6 x + 9 , b) x 2 + 2 x + 1, za x < -1.?

Rješenje:
a) Budući da je izraz ispod korijena kvadrat razlike, možemo primijeni-
ti svojstvo da je drugi korijen iz kvadrata realnog broja jednak njegovu
modulu:

x2 - 6 x + 9 = ( x - 3)2 = x-3,
a dalje postupamo prema definiciji apsolutne vrijednosti tako da razli-
kujemo dvaslučaja: gornji, kada je izraz u modulu pozitivan, i donji,
kada je izraz u modulu negativan.

ÔÏ x - 3, x - 3 ≥ 0 Ï x - 3, x ≥ 3
x-3 = Ì =Ì .
ÓÔ- ( x - 3) , x - 3 < 0 Ó- x + 3, x < 3
b) Pod korijenom je kvadrat zbroja, pa je cijeli izraz jednak apsolutnoj
vrijednosti.
ÏÔ x + 1, x + 1 ≥ 0 Ï x + 1, x ≥ -1
x2 + 2 x + 1 = ( x + 1)2 = x +1 = Ì =Ì .
ÔÓ- ( x + 1) , x + 1 < 0 Ó- x - 1, x < -1
Uvjet zadatka je x < –1, odnosno x + 1 < 0, pa je od dvaju mogućih slu-
čaja rješenje – x – 1.

3
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

Zadatak 2.
Koliko je

a) 4 x 2 - 4 x + 1, b) x 2 - 10 x + 25 , za x > 5 ?

Ï 1
ÔÔ2 x - 1, x ≥ 2
Rješenje: a) 2 x - 1 = Ì , b) x - 5 = x - 5, za x > 5.
Ô-2 x + 1, x < 1
ÔÓ 2

U sljedećem primjeru pokazat ćemo postupak takozvanog ″računa pogrešaka″, u

kojem se primjenjuje apsolutna vrijednost. Račun pogrešaka je važan u svim zna-
nostima i njihovim primjenama pri mjerenju različitih veličina. Pri mjerenju treba
uzeti u obzir moguću pogrešku mjernog instrumenta (na koju ne možemo utjeca-
ti) i na moguću pogrešku mjeritelja (na koju možemo utjecati). Zbog preciznosti,
potrebno je obaviti više mjerenja, a zatim pomoću srednje vrijednosti (aritmetičke
sredine) pronaći interval točnosti mjerenja.

Primjer 3.
Visina zidnog ormara izmjerena je zidarskim metrom. U četiri mjerenja do-
biveni su sljedeći rezultati u centimetrima: 188.8, 189.0, 189.2 i 188.9. Koli-
ke su apsolutna i relativna pogreška napravljene u navedena četiri mjerenja?

Rješenje:
Srednja vrijednost navedenih podataka je
188.8 + 189.0 + 189.2 + 188.9
h= cm = 188.975 cm.
4
Svakome od četiriju mjerenja odredimo pogrešku Dh, koja je jednaka razli-
ci srednje vrijednosti h i vrijednosti mjerenja hn , Dh = h - hn ,
a apsolutna pogreška mjerenja jednaka je apsolutnoj vrijednosti gornje razli-
ke, Dh = h - hn .

Apsolutna pogreška nam je potrebna kada želimo imati veličinu pogreške, a

nije nam važno je li ona pozitivna ili negativna.

Preglednije je sve podatke upisati u tablicu:

4
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

h / cm Dh Dh

188.8 0.175 0.175

189.0 –0.025 0.025

maksimalna
189.2 –0.225 0.225 apsolutna
pogreška
188.9 0.075 0.075

zbroj svih pogreški je 0

Maksimalna apsolutna pogreška Dhmax je najveća apsolutna pogreška i nju

uzimamo pri računanju relativne pogreške mjerenja Dhrel :

koja za naše podatke iznosi:

0.225
Dhrel = = 0.00119,
188.975

Relativna pogreška izražena u postotcima je 0.119 %. Relativnu pogrešku

možemo zaokružiti na dvije decimale, pa će ona iznositi 0.12 %. Vidimo
da u našem zadatku nije napravljena velika pogreška pri mjerenju visine
ormara.

Problem pogreške mjerenja možemo poopćiti na formulu

x – stvarna vrijednost,
x-x
£ Dxrel , gdje su x – očekivana vrijednost,
x
Dxrel – relativna pogreška.

Zadatak 3.
Ana treba sašiti zavjesu za prozor. Širinu prozora izmjerila je pet puta i dobila
slijedeće rezultate u centimetrima: 134.5, 135, 134.7, 134.8 i 135.1. Kolike
su maksimalna apsolutna pogreška i relativna pogreška Aninog mjerenja?

Rješenje:

Maksimalna apsolutna pogreška je 0.32, a relativna 0.237%.

5
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

Udaljenost točaka na brojevnom pravcu

Prisjetimo se pojma brojevnog pravca. To je pravac na kojem je svakoj točki A
pridružen jedan realni broj a, i obratno. a je koordinata točke A, pa pišemo A(a).

Udaljenost točaka na brojevnom pravcu računamo pomoću njihovih koordinata.

Udaljenost točaka A i B označavamo s AB .

Primjer 4.
Odredimo udaljenost točaka A i B.

a) A(1), B(4) b) A(– 2), B(4) c) A(– 2), B(– 4)

Rješenje:
Svaki zadatak prikazat ćemo na brojevnom pravcu tako da se udaljenost to-
čaka A i B može očitati sa slike.
3

a) A B
–4 –2 0 2 4 x

Vidimo na slici da je udaljenost točaka A i B jednaka 3, što odgovara ra-

zlici njihovih koordinata
AB = 4 - 1 = 3.
6

b) A B
–4 –2 0 2 4 x

Sada je udaljenost točaka A i B jednaka 6, što opet odgovara razlici nji-

hovih koordinata
AB = 4 - ( -2) = 6.

c)

Kad bismo u ovom zadatku primijenili prethodni postupak prema kojem

je udaljenost jednaka razlici koordinata, dobili bismo
AB = -4 - ( -2) = -2 , što nije moguće jer udaljenost kao mjerni broj

6
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

mora biti pozitivan. Sa slike vidimo da mora biti AB = 2. Rezultat će

biti 2 ako razliku koordinata stavimo u znak apsolutne vrijednosti, koja
uvijek osigurava nenegativan rezultat.
AB = -4 - ( -2) = -4 + 2 = -2 = 2.

Općenito, udaljenost točaka A(a) i B(b) jednaka je apsolutnoj

vrijednosti razlike njihovih koordinata.

AB = b - a
|AB| = |b – a|

A B
a b x

Zadatak 4.
Pomoću formule za udaljenost točaka na brojevnom pravcu izračunajte
udaljenost točaka A i B.
a) A(1), B(4) b) A(2), B(– 4) c) A(– 1), B(–5)
d) A(– 5), B(– 1) e) A(– 1), B(– 1)

Rješenje:

a) 3, b) 6, c) 4, d) 4, e) 0.

Zadatci 4.c, 4.d i 4.e pokazuju neka svojstva udaljenosti točaka na brojevnom
pravcu:
1. AB ≥ 0 udaljenost ne može biti negativna

2. AB = 0 samo ako je A = B

3. AB = BA

4. AB + BC ≥ AC tzv. nejednakost trokuta za bilo koje tri točke A, B i C na

brojevnom pravcu. Jednakost vrijedi ako se točka B nalazi između točaka
A i C.

Primjer 5.
Nacrtajmo na brojevnom pravcu točku T(x) koja je:

a) od ishodišta udaljena za 2, b) od točke B(2) udaljena za 3,

c) od točke C(5) udaljena najviše za 5.

7
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

Rješenje:
a) Koristeći se formulom za udaljenost točaka T(x) i O(0), dobivamo izraz
OT = 2 , što zapisano pomoću koordinata točaka T i O daje jednadžbu
x = 2. Kada nacrtamo točke T i O na brojevnom pravcu

2
T2 O T1
–7 –6 –5 –4 –3 –2 –1 0 1 2 3x

vidimo da su rješenja dvije točke T1(2) i T2(–2). Ovaj je zadatak geome-

trijska interpretacija apsolutne vrijednosti. Možemo kazati da je x jed-
naka udaljenosti točke T s koordinatom x od ishodišta brojevnog
pravca.
b) Prema formuli za udaljenost točaka B(2) i T(x), vidimo da BT = 3 daje
jednadžbu x - 2 = 3 ,

3
T2 B T1
–4 –2 0 2 4 6x

čija su rješenja dvije točke T1(5) i T2(–1).

c) Prema formuli za udaljenost točaka C(5) i T(x), vidimo da CT £ 5 daje
nejednadžbu x - 5 £ 5 ,

5
T2 C T1
0 5 10 x

čija su rješenja rubne točke T1(10) i T2(0) i sve točke između njih. Rje-
šenje su sve točke T(x) za čije koordinate vrijedi nejednakost 0 ≤ x ≤ 10.

8
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

Zadatak 5.
Na brojevnom pravcu nacrtajte točku A(a) koja je od
3
a) ishodišta udaljena za , b) točke B(–1) za 4,
2
c) točke C(4) za najmanje 3.

Rješenje:
udaljenost točaka A(a)
i B(b) Ê 3ˆ Ê 3ˆ
a) A1 Á ˜ , A2 Á - ˜ , b) A1(3), A2(–5), c) a ≥ 7 i a ≤ 1.
Ë 2¯ Ë 2¯
AB = b - a

Jednadžbe s apsolutnim vrijednostima

Ï x, x ≥ 0 Neke jednostavnije oblike jednadžbi s apsolutnim vrijednostima upoznali smo pri
x =Ì
Ó - x, x < 0 određivanju udaljenosti točaka na brojevnom pravcu.

Primjer 6.
Odredimo nepoznatu koordinatu točke T(x) koja je od:
a) ishodišta brojevnog pravca udaljena za 5,
b) ishodišta brojevnog pravca udaljena za 0,
c) točke A(2) udaljena za 4,
d) točke A(2) udaljena za –2.

Rješenje:
Zadatci se mogu prikazati pomoću udaljenosti točaka na brojevnom prav-
cu, što je geometrijska interpretacija nekih od jednadžbi s apsolutnom
vrijednosti.
a) Udaljenost OT = 5 zapisom pomoću koordinata točaka O i T postaje
jednadžba s apsolutnom vrijednosti x = 5.

5
T2 O T1
−5 5 x

Jednadžba ima dva rješenja x1 = 5, x2 = -5, zato što su dvije točke T1 i

T2 udaljene za 5 od ishodišta.

9
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

b) Ako je udaljenost dviju točaka jednaka 0, tada su točke međusobno jed-

nake. Udaljenost OT = 0 samo ako je O = T. Zato jednadžba x = 0
ima samo jedno rješenje x = 0.
c) Ako je udaljenost AT = 4, pomoću koordinata točaka A i T dobivamo
jednadžbu x - 2 = 4.

4
T2 A T1
−2 0 2 6 x

Na slici vidimo da su rješenje dvije točke T1 i T2, koje su od točke A

udaljene za 4. Zato su rješenja pripadne jednadžbe x1 = 6, x2 = -2. Ovo
je geometrijsko rješavanje zadane jednadžbe.
Pri algebarskom rješavanju jednadžbu x - 2 = 4 moramo svesti na dvi-
je jednadžbe u kojima nema znaka apsolutne vrijednosti:
x – 2 = 4 – (x – 2) = 4
i dobivamo dva rješenja:
x1 = 6 x2 = –2.
Oba rješenja možemo provjeriti uvrštavajući ih u zadanu jednadžbu, pa
dobivamo:
6 - 2 = 4 i -2 - 2 = 4.

d) Udaljenost AT = -2, odnosno pripadna jednadžba je x - 2 = -2. Ova

jednadžba nema rješenja jer udaljenost dviju točaka ne može biti nega-
tivna, a isto tako niti apsolutna vrijednost ne može imati negativnu
vrijednost.

Općenito:
Jednadžba oblika x = a ima rješenja ovisno o realnom broju a:
- ako je a > 0, jednadžba ima dva rješenja x1,2 = ± a,
- ako je a = 0, jednadžba ima rješenje x = 0
- ako je a < 0, jednadžba nema rješenja.

Zadatak 6.
Riješite jednadžbe, uz prikaz udaljenosti točaka na brojevnom pravcu:
a) x = 3 , b) x = -6 , c) x + 1 = 2 .

Rješenje: a) x1 = 3, x2 = –3, b) nema rješenja, c) x1 = 1, x2 = -3.

10
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

Primjer 7.
Riješimo jednadžbe: a) 2 x - 5 = 3, b) x - 3 + 2 = 5.

Rješenje:

a) Budući da je s desne strane jednakosti pozitivan broj, jednadžba zapisana

bez znaka apsolutne vrijednosti pretvara se u dvije jednadžbe:

2x – 5 = 3 2x – 5 = –3

2x = 8 /: 2 2x = 2 /: 2

x1 = 4 x2 = 1

b) Postupamo, jednako kao i u prethodnoj jednadžbi, počinjući od vanjske

apsolutne vrijednosti:

x − 3 + 2 = 5
−5 x − 3 + 2 = –5
−5

Sada smo dobili dvije jednadžbe s po jednom apsolutnom vrijednosti:

x - 3 = 3 x - 3 = -7 .

Prva jednadžba s apsolutnom vrijednosti prelazi u dvije jednadžbe i daje dva

rješenja, a druga nema rješenja jer je s desne strane negativan broj.
x - 3 = 3, x - 3 = -3 x Œ∆
x1 = 6, x2 = 0

Zadatak 7.
Riješite jednadžbe: a) 3 x - 2 = 1, b) 1 - x - 1 = 3.
1
Rješenje: a) x1 = 1, x2 = , b) x1 = -3, x2 = 5.
3

Primjer 8.
Riješimo jednadžbu x - 3 = 2 x - 1 .

Rješenje:
Ako su dva modula međusobno jednaka a = b , tada su realni brojevi a i b

ili istog predznaka a = b ili suprotnog predznaka a = –b. Zato se naša jed-
nadžba s dva modula pretvara u dvije jednadžbe bez modula:

11
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

za isti predznak za suprotan predznak

x - 3 = 2 x - 1 x - 3 = - (2 x - 1)

4
xx1 = -2 xx2 =
3

Zadatak 8.
1
Riješite jednadžbu x = x+2.
2
4
Rješenje: x1 = 4, x2 = - .
3

Primjer 9.
Riješimo jednadžbu x - 1 = 3 x + 2.

Rješenje:
Ovakvu jednadžbu s jednim modulom također moramo svesti na dvije jed-
nadžbe bez modula, ali s desne strane jednadžbe je izraz kojemu ne znamo
predznak. Zato ćemo razmatrati predznak izraza u modulu slijeva, ali po de-
finiciji modula:

ÏÔ x - 1, x - 1 ≥ 0
x -1 = Ì .
ÓÔ- ( x - 1) , x - 1 < 0

1. slučaj: ako je x – 1 ≥ 0, odnosno x ≥ 1, daje jednadžbu

x - 1 = 3x + 2 ,
3 3
čije je rješenje x = - . Kako - nije veće ili jednako 1, tako nije ni rješe-
2 2
nje zadane jednadžbe.

2. slučaj: ako je x – 1 < 0, odnosno x < 1, daje jednadžbu

- ( x - 1) = 3 x + 2 ,
1 1
čije je rješenje x = - . Kako je - manja od 1, tako je i rješenje zadane
4 4
jednadžbe.

Zadatak 9.
Riješite jednadžbu 2 x + 1 = x + 3.
4
Rješenje: x1 = 2, x2 = - .
3

12
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

Primjer 10.
Riješimo jednadžbu x + 1 + 3 x - 1 = 4.

Rješenje:
Kada u jednoj jednadžbi imamo dva modula kojih se treba ″osloboditi″,
možda biste pomislili da će se tada zadana jednadžba s modulima svesti na
četiri jednadžbe zbog definicije svakog modula:

ÔÏ x + 1, x + 1 ≥ 0 ÔÏ3 x - 1, 3 x - 1 ≥ 0
x +1 = Ì , i 3x - 1 = Ì , ali nije tako.
ÔÓ- ( x + 1) , x + 1 < 0 ÔÓ- (3 x - 1) , 3 x - 1 < 0
Četiri intervala koja imamo u definicijama modula kada se nacrtaju na bro-
jevnom pravcu, tri su intervala. Zato je ovakvu jednadžbu s dva (ili više)
modula jednostavnije rješavati pomoću tablice predznaka. Prvo je potrebno
odrediti nul-točke izraza u modulu:

x + 1 = 0 ¤ x = -1,

1
3x - 1 = 0 ¤ x = .
3
Sada napravimo tablicu predznaka tako da u svakome od tri dobivena inter-
vala pratimo kakva su predznaka izrazi iz modula ovisno o izabranoj vrijed-
nosti x-a iz intervala.
1
-• +•
3

x
x+1 ‒ + +
3x‒1 – – +

1. slučaj: ako je x ≤ – 1, tada su oba izraza x + 1 i 3x – 1 negativni, pa do-

bivamo jednadžbu
- ( x + 1) - (3 x - 1) = 4 ,
čije rješenje x = –1 ispunjava uvjet 1. slučaja x ≤ –1. Zato je –1 rješenje
jednadžbe.

1
2. slučaj: ako je – -1 < x £ , tada je izraz x + 1 pozitivan, a izraz 3x – 1
3
negativan, pa dobivamo jednadžbu
x + 1 - (3 x - 1) = 4 ,
čije rješenje x = –1 ne ispunjava uvjet 2. slučaja, pa nije rješenje zadane
jednadžbe.

13
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

1
3. slučaj: ako je x > , tada su oba izraza x + 1 i 3x – 1 pozitivni, pa dobi-
3
vamo jednadžbu
x + 1 + 3x - 1 = 4 ,
1
čije rješenje x = 1 ispunjava uvjet 3. slučaja x > . Zato je 1 rješenje
3
jednadžbe.
Zaključimo da zadana jednadžba ima dva rješenja x1 = –1, x2 = 1.

Zadatak 10.
Riješite jednadžbu 5 - 2 x = x + 1.

4
Rješenje: x1 = , x2 = 6.
3

Primjer 11.

Riješimo jednadžbu 9 x 2 + 6 x + 1 = x + 3.

Rješenje:
Primijetimo da je ispod korijena izraz za kvadrat zbroja (3x + 1)2 = x + 3,

pa koristeći se formulom x 2 = x , dobivamo jednadžbu s jednom apsolut-

nom vrijednosti sličnu onoj u primjeru 9.

3 x + 1 = x + 3 koju rješavamo putem dva slučaja ovisno o apsolutnoj vri-
Ï3x + 1, 3 x + 1 ≥ 0
jednosti 3x + 1 = Ì .
Ó-3 x - 1, 3 x + 1 < 0
1
U 1. slučaju uz uvjet 3x + 1 ≥ 0, odnosno x ≥ - , dobivamo jednadžbu
3
3 x + 1 = x + 3, čije rješenje x1 = 1 ispunjava zadani uvjet.

1
U 2. slučaju uz uvjet 3x + 1 < 0, odnosno x < - , dobivamo jednadžbu
3
-3 x - 1 = x + 3, čije rješenje x2 = –1 također ispunjava zadani uvjet. Zadana

jednadžba ima dva rješenja x1 = –1 i x2 = 1.

Zadatak 11.

Riješite jednadžbu x 2 - 10 x + 25 + 1 = 2 x.

Rješenje: 2

14
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

TREBA ZNATI...
 x, x ≥ 0
• Apsolutna vrijednost realnog broja, x =  .
 − x, x < 0
• Svojstva apsolutne vrijednosti:
Apsolutna vrijednost uvijek je pozitivna ili nula, x ≥ 0.
Apsolutna vrijednost umnoška jednaka je umnošku apsolutnih vrijednosti,
xy = x y .
Apsolutna vrijednost kvocijenta jednaka je kvocijentu apsolutnih vrijednosti,
x x
= , y ≠ 0.
y y
Nejednakost trokuta x + y ≤ x + y .
Apsolutne vrijednosti suprotnih brojeva su jednake, −a =a .
• Drugi korijen iz kvadrata realnog broja jednak je apsolutnoj vrijednosti tog broja,
x2 = x .

• Udaljenost točaka A(a) i B(b) na brojevnom pravcu, AB= b − a .

• Jednadžba oblika x = a ima rješenja ovisno o realnom broju a:
ako je a > 0, jednadžba ima dva rješenja x1,2 = ± a,
ako je a = 0, jednadžba ima jedno rješenje x = 0
ako je a < 0, jednadžba nema rješenja.

ZADATCI
1. Izračunajte apsolutne vrijednosti:
25 -7
a) -10 , b) , c) , d) 0 ,
3 5
e) 5 , f) -3 2 , g) -1 - 7
, h) p - 3 .

2. Izračunajte:
a) 1 - -2 , b) 1 - ( -2) , c) 3 - -5 , d) 2 - ( 4 - 1) ,
2 3 7 3 1 5
e) 2 - 4 - 1 , f) - , g) 2 - - , h) - -- ,
3 5 5 2 4 2
3
-2 -
2 Ê3 ˆ - 2-4 2
i) - 2 Á - 1˜ , j) , k) , l) 3 - 3 - p ,
3 Ë4 ¯ - -2 - 4 3
-2 -
2

15
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

1 2
3. Izračunajte vrijednost izraza za a = - , b = :
2 3

a) a - b , b) a - b , c) a - b , d) b - a ,

a
e) a ◊ b, f) , g) 1- a - b , h) a - b ,
b
a +1 b -1 a-b
i) a + 1 - 1 - b , j) a + b - a - b , k) - , l) ,
b a a+b

4. Izračunajte vrijednost izraza za x = –2, y = 3, z = –1:

a) x + y - z , b) x + y - z , c) x + y - z , d) x - y - z ,

e) x + y - z, f) x - y - z, g) x - y - z , h) - x - y - z ,

i) x + y + z , j) x - y - z , k) x + y - z , l) x - y - z .

5. Provjerite jednakost a - b = b - a za zadane realne brojeve a i b:

1 3
a) a = 3, b = –2 b) a = –1, b = –5 c) a = , b = ,
2 4
2 1
d) a = - , b = , e) a = 2 , b = 5 , f) a = 1 - 2 , b = 1 - 3.
3 5

6. Provjerite nejednakost trokuta a + b £ a + b za zadane realne brojeve a i b. Zaključite kada vri-

jedi jednakost lijeve i desne strane.
3
a) a = 3, b = 7 b) a = 0, b = – 4 c) a = –5, b = –1 d) a = , b = -1,
4
3 1 1 2
e) a = - , b = , f) a = - , b = - .
2 4 3 5

7. Izračunajte vrijednost izraza x - 2 - x - 2 za:

a) x = 3 b) x = 2 c) x = 0 d) x = –1
3 4
e) x = , f) x = - , g) x = 3, h) x = 1 + 2,
2 3

8. Izračunajte:

( ) (2 - 3 ) , (4 - 11) ,
2 2 2
a) 2 - 2 , b) c)

(3 - 7 ) ( ) ( ) (2 - 5 ) ,
2 2 2 2
d) + 7 - 2 , e) 5 -3 - f) 4 - 2 3,

16
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

9. Koliko je:
a) x + 1, za x < 0, b) 2 y - 3, za y > 0, c) 2t - t , za t > 0, d) 2 x + 4 , za x < -2,

e) 5 - y , za y < 5, f) - a - 1 , za a < -1, g) x - 2 x + 1 , za x > 0 ?

10. Koliko je:

1 x2
a) 1 - x 2 , za x > 0, b) y 2 - 2 y, za y < 0, c) x - x 2 , za x < 0, d) , za x > 0,
2 2x

(1 - a )2 , za a > 1,
1
e) f) x 2 - 2 x + 1, za x < 1, g) 1 - 6 y + 9 y 2 , za y > ?
3

11. Zapišite izraz bez znaka apsolutne vrijednosti:

b) x - 2, c) 2 x - 1, d) t + t , e) 2x - x ,
a
f) a - a +1, g) , h) 2x , i) x - 2 ,
a
j) a + 3 , k) 1- y ,

12. Izračunajte udaljenost točaka A i B.

a) A(–2), B(3) b) A(–5), B(–1) c) A(2.5), B(–1.4)

5
6
7
d) A(- ), B ( )
3
e) A(–3.2), B( -
16
5
) f) A ( ) (
3 - 2 , B 3+ 3 . )
13. Provjerite svojstvo udaljenosti AB = BA za zadane točke A i B.
Ê 2ˆ
a) A ( -3) , B Á1 ˜
Ë 3¯
Ê 3ˆ Ê 3ˆ Ê 5ˆ
b) A ( 4) , B Á ˜ c) A Á - ˜ , B Á - ˜ d) A (1) , B
Ë 2¯ Ë 7¯ Ë 4¯ ( 3)
( )
e) A - 5 , B ( -2) ( ) (
f) A 1 + 2 , B 2 - 2 )
14. Provjerite svojstvo udaljenosti AB + BC ≥ AC za zadane točke A, B i C.
Ê 3ˆ Ê 3ˆ
a) A ( -2) , B ( 4) , C (0) b) A (3) , B (1) , C (-4) c) A Á - ˜ , B ( -3) , C Á ˜
Ë 4¯ Ë 2¯

d) A ( -1) , B ( 2 ) , C ( 2) (
e) A -2 5 , B ) ( 5 ), C (-2) f) A ( ) ( )
3 - 2 , B 2 3 - 3 , C ( 2)

17
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

15. Nacrtajte na brojevnom pravcu točku T(x) koja je od ishodišta O(0) brojevnog pravca udaljena:
3
a) za 4 b) za , c) za –1
4
d) najmanje za 3 e) manje od 2.2 f) više od 2.

16. Nacrtajte na brojevnom pravcu točku B(b) koja je za 2 udaljena od točke:

5
a) A(5) b) T(–3) c) C(- ),
4
3
d) D(0) e) E(2) f) F ( ).
5
17. Gdje se na brojevnom pravcu nalazi točka A(a) koja je od točke:
3
a) T(4) udaljena za 1 b) B(–3) udaljena za 3 c) C( ) udaljena za 0.5
2
5 1 1 5
d) D(1) udaljena za , e) E(1 ) udaljena za –1 g) G( ) udaljena za ,
3 3 2 4

h) H(–1) udaljena za 0.

18. Podatci o godinama rođenja i smrti nekih od poznatih matematičara i znanstvenika starog i novog
vijeka dani su u tablici.
godina rođenja godina smrti
Pitagora 582. pr. Kr. 496. pr. Kr.
Euklid 330. pr. Kr. 275. pr. Kr.
Galileo Galilei 1564. 1642.
Rene Descartes 1596. 1650.

Prikažite na dvjema vremenskim linijama (jedna linija za stari, a druga za novi vijek) točke koje
predstavljaju godine navedene u tablici, a zatim odgovorite na pitanja.
a) Koji je matematičar imao najkraći, a koji najdulji životni vijek?
b) Koliko je godina proteklo od smrti Pitagore do rođenja Euklida?
c) Koliko je godina proteklo od rođenja Pitagore do smrti Descartesa?
d) Koliko je godina imao Galilei kada se rodio Descartes?
e) Koliko je godina imao Descartes kada je umro Galilei?

18
2. LINEARNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE

19. Podatci o apsolutnim temperaturnim ekstremima u Hrvatskoj i na svijetu dani su u tablici:

najviša najniža
mjesto godina
temperatura temperatura
Čakovec, Hrvatska veljača, 1929. / –35.5°C
Ploče, Hrvatska kolovoz, 1981. 42.8°C /
Stanica Vostok, Antarktika srpanj, 1983. / –89.2°C
Pustinja Al-Aziziyah, Libija rujan, 1922. 57.8°C /

a) Kolika je temperaturna razlika apsolutnih temperaturnih ekstrema u Hrvatskoj?

b) Kolika je temperaturna razlika apsolutnih temperaturnih ekstrema na svijetu?
c) Za koliko je svjetska temperaturna razlika veća od hrvatske temperaturne razlike?

20. Riješite jednadžbe:

3
a) x = 2, b) x = , c) x = 0, d) - x = 5,
2
x
e) - x = 7, f) = 1, g) x + 2 = 1, h) 5 - x = 3,
3

3 1 3 x +3
i) 2 + x = 8, j) + 1 = 2 , k) = 2, l) = 2,
2 2x 1- x 2- x

21. Riješite jednadžbe:

a) x + 1 = 3, b) x + 2 = 2, c) 3 x + 1 = 0, d) 9 - 3 x = 6,

2 1 5
e) x - 1 = 5 , f) x + 3 = 2, g) 2 - x = 12, h) 5 - x + 5 = -8,
3 3 2

4 3
i) -2 x - 5 + 2 = 12 , j) = 2, k) = 2.
1- x 2- x

22. Riješite jednadžbe:

a) x + 2 = 5, b) x - 4 = 2, c) 1 - x = 3, d) x + 2 - 1 = 4,

1
e) 3 - x + 1 = 3, f) 2 x - 3 - 3 = 1 , g) x + 1 - 2 = 3, h) 4 - 2 x + 6 = 2.
2

23. Riješite jednadžbe:

x+4 x-2 2 - 4x 1- x 1
a) = 2, b) = 1, c) = 1, d) = .
x -1 3x - 1 x -1 2x - 1 2

19
 2.3 JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

24. Riješite jednadžbe:

1 1
a) 6 x = 9 x + 6 , b) x + 6 = 2 x - 3 , c) x - = x -1 ,
5 5

5 1
d) 2 x - 6 = 5 - 2 x , e) 7 x + 12 - x - 8 = 0, f) x - 1 - x + 3 = 0,
3 3

x + 2 2x - 1
g) 2 3 x - 1 - 3 x + 2 = 0, h) - = 0.
2 4

25. Riješite jednadžbe:

x +5
a) x = 5 - x, b) = x, c) 2 x - 5 = x + 3, d) 3 - x = 2 x,
2

1 2x - 2 x
e) 2 x + 1 + x = 1, f) 1 - 1 - x = x, g) = 1, h) 1 + = 2.
2 x+5 x -1

26. Riješite jednadžbe:

a) 6 x = 9 x + 1 + 2, b) 3 x + 1 - 2 x - 4 = 2, c) 7 x + 12 + 8 - x = 4,

2 1
d) 12 x - 2 2 x + 1 = 6, e) x - 2 = x + 3 + 1, f) 2 3 x - 1 + 2 - 4 x = 4.
3 3

27. Riješite jednadžbe:

a) 2 x + 4 - x = - x - 4 + 2, b) 3 5 - 2 x + x = 2 2 x - 5 + 3,

3 1 2x 2
c) 2 - = , d) + = 1,
x +1 2 x +1 1- x x -1

28. Riješite jednadžbe:

a) x 2 = 3 x - 1, b) 2 x 2 - 2 x + 1 = x, c) 9 - 6 x + x 2 = 2 x - 1,

d) x - x 2 + 4 x + 4 = 3, e) 4 x 2 + 4 x + 1 = 2 x 2 , f) 4 x 2 - 12 x + 9 - x 2 = 2.

29. Odredite realni parametar p tako da jednadžba x + 1 = 2 p + 1 ima:

a) dva rješenja, b) jedno rješenje, c) nema rješenja.

30. Odredite realni parametar a tako da jednadžba ima dva rješenja. Odredite ta rješenja.
a) 2 - x = a + 2, b) 4 x - 2 + 1 = 3a, c) 2 x + 3 + 2a = 5,

20