Sadržaj:

1. UVOD 1
1.1. Pojam interneta 1

2.1. Istorijat i razvoj interneta 2

2.1.1. Hronologija događaja vezanih za razvoj interneta 3

3. Organizacija interneta 5
4. Servisi interneta 9

4.1. Osnovni servisi 9

4.2. Javni servisi 10

4.3. Posebni servisi 11

5. Rječnik osnovnih internet termina i skraćenica 12

5.1. Rječnik osnovnih internet termina 12

5.2 Rječnik Chat skraćenica 18

6. ZAKLJUČAK 22

7. LITERATURA 23
 1. UVOD

1.1. Pojam interneta

Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno

povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internet protokol =
IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i
vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronska
pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba1.

Internet možemo definirati kao svjetsku računalnu informacijsku mrežu, sastavljenu od

velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prijenos
informacija između računara koji čine mrežu. Za razliku od tradicionalnih medija za prijenos
podataka kao što su radio i televizija internet je decentralizirana mreža što znači da nema
središnjeg mjesta iz kojeg je upravljana.

Internet je najveća postojeća računarska mreža sa ogromnim brojem stalnih i privremenih

korisnika. Procjenjuje se da ima oko 10.000.000 stalno aktivnih računara i oko 500.000.000
korisnika koji se povremeno uključuju s ciljem pretraživanja i razmjene informacija. Broj
korisnika se stalno povećava tako da je u veoma kratkom vremenskom periodu internet
zauzeo jedno od najznačajnijih mjesta u oblasti skladištenja, pretraživanja i iskorištavanja
različitih informacija2.

Internet je praktična realizacija povezivanja stotina miliona računara u jedinstvenu mrežu.

2.1. Istorijat i razvoj interneta

Porijeklo interneta veže se za početak razvoja masovnih komunikacija a naročito za

period krajem 60-ih godina kada su istraživači u americi počeli da eksperimentišu sa

1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet

2
Latinović Branko, Informacione tehnologije, Panevropski univerzitet „Apeiron“ Banja Luka, 2007. Str. 286.
povezivanjem računara putem telefonskih linija. Razvoj interneta kao globalne mreže
ponajprije je ovisio o razvoju sredstava komuniciranja. Izumi telegrafa, telefona, radija i
računala bili su tako podloga za pojavu interneta.

Internet je nastavak računalne mreže uspostavljene u Sjedinjenim Američkim Državama

tijekom 1960. godine od Advanced Research Projects Agency (ARPA), koja je povezivala
nekoliko računala u četiri sveučilišta u državama Kalifornija i Utah. Ta prva računalna mreža
uopće, nazvana je ARPANET (ARPA NETwork).

Slika 1. Počeci interneta, Izvor: www.computerhistory.org

Znanstvenici su izgradili ARPANET s namjerom da to bude mreža koja će još uvijek

uspješno raditi i u slučaju da dio mreže bude oštećen. Takav koncept bio je važan vojnim
organizacijama koje su proučavale načine da održe komunikacijske mreže u funkciji i u
slučaju nuklearnog rata. Bilo je to vrijeme hladnog rata, i upravo ta stalna ratna opasnost i
želja da se uvijek bude ispred protivnika, donijela je svijetu mnoge proizvode i tehnološke
inovacije kojih, kako smatraju neki povjesničari ne bi bilo bez Hladnog rata.

Prvotno zamišljen kako bi omogućio visoku učinkovitost u komunikaciji između istraživačkih

centara, sveučilišta i vladinih agencija SAD-a internet je ubrzo prerastao u internacionalnu
mrežu dostupnu svima. Kako je ARPANET rastao u 1970-ima, sa sve više i više sveučilišta i
institucija koji su se spajali na njega, korisnici su uvidjeli potrebu razvijanja standarda za put
kojim će podaci biti prenošeni internetom.

2.1.1. Hronologija događaja vezanih za razvoj interneta

 Prva zabilježena deskripcija socijalne interakcije omogućene putem mreže bila je serija
dokumenata koju je napisao J.C.R. Licklider u kolovozu 1962. godine, raspravljajući o
svojem konceptu "Galactic Network". On je zamislio globalno povezan set računala preko
kojih bi svatko vrlo brzo mogao pristupati podacima i programima sa bilo koje stranice. Ovaj
koncept bio je vrlo sličan internetu danas. Licklider je inače bio na čelu istraživačkog tima
računalnog istraživačkog programa u DARPA-i (U.S. Defense Advanced Research Projects
Agency), koji je započet u listopadu 1962.

Godine 1969. ARPANET povezuje prva četiri sveučilišta u Sjedinjenim Američkim

Državama, tako što su istraživači u četiri kampusa u Sjedinjenim Američkim Državama
stvorili prve servere ARPANETA, povezujući Stanford Research Institute, UCLA, University
of California Santa Barbara i University of Utah. Tako je nastao internet.

U listopadu 1972. godine Robert E. Kahn organizirao je veliku demonstraciju ARPANETA

na International Computer Communication Conference (ICCC). Bila je to prva javna
demonstracija nove tehnologije. Te iste godine, iako u eksperimentalnoj fazi, predstavljena je
i elektronička pošta.

Godine 1973. ARPANET se širi u međunarodnim okvirima, povezujući University College u

Londonu i Royal Radar Establishment u Norveškoj. Te je godine DARPA pokrenula
istraživački program koji je trebao istražiti tehnike i tehnologije za međusobno povezivanje
različitih mreža. Projekt je nazvan Internetting project, a sistem mreža koji je bio produkt
istraživanja, nazvan je "Internet".

Sustav protokola, koji je nastao ovim projektom, postao je poznat kao TCP/IT Protocol Suite
(nakon što su razvijeni protokoli Transmission Control Protocol (TCP) i Internet Protocol
(IP).

Od 1974. do 1981. godine, ARPANET se proširio iz vojno-istraživačkih krugova, i tako se

šira javnost upoznaje s činjenicom da se umrežena računala mogu koristiti i u svakodnevnom
životu u komercijalne svrhe.

Godine 1976. britanska kraljica Elizabetha šalje svoju prvu kraljevsku e-mail poruku.

Godine 1979. Tom Truscott i Jim Ellis, studenti s Duke Universitya i Steve Bellovin sa
Sveučilišta u Sjevernoj Karolini uspostavili su prve USENET newsgrupe. Korisnici iz čitavog
svijeta priključili su se diskusijskim grupama u razgovorima o mreži, politici, religiji i
tisućama drugih tema.

Godine 1982. po prvi put je upotrijebljen termin internet.

Godine 1983. TCP/IP je postao jedinstveni jezik interneta.

Godine 1984. William Gibson prvi je put upotrijebio naziv "Cyberspace" u svom romanu
"Neuromancer". U to je vrijeme broj hostova interneta prešao 1000.

Od 1988. godine internet postaje jedno od osnovnih sredstava komunikacije, a počinju se

javljati i pitanja privatnosti i sigurnosti u digitalnom svijetu. Ta pitanja su postala još
naglašenija 1. studenog iste godine, kada je program nazvan "internetski crv" privremeno
onesposobio između 6000 i 60 000 hostova interneta3.

Godine 1990. ARPANET prestaje postojati. Iste godine broj hostova prelazi 300 000.

Godine 1991. rođen je The World Wide Web.

Na Sveučilištu u Minnesoti grupa istraživača koju je vodio programer Mark MaCahill stvara
"Gopher", prvi point-and-click način navigacije po datotekama na internetu.

Te iste, 1991. godine, Tim Berners-Lee, koji je radio u laboratoriju CERN u Švicarskoj,
izumio je kod "alt.hypertekst", koji je omogućio kombiniranje riječi, slike i zvuka na
stranicama weba.

Godine 1993. pušten je u upotrebu Mosaic, prvi grafički baziran preglednik weba.

Godine 1996. postoji više od 10 miliona hostova.

3. Organizacija interneta

U mreži interneta kompjuteri predstavljaju samo jednu od komponenti mreže. Bitna

komponenta interneta je i sistem komunikacionih kanala kojima se veze realizuju. U idealnom
svijetu ti kanali bi bili specijalno urađeni i prilagođeni digitalnoj komunikaciji. Do svakog
korisnika interneta dolazio bi kabl koji bi omogućio prenos podataka velikim brzinama, dok
bi gradovi, države i kontinenti bili povezani višestrukim optičkim kablovima, koji bi u
svakom sekundu mogli da prenesu nekoliko terabita informacija4.
3
http://gamers.ba/forum/10/101807/sve-o-internetu/

4
Latinović Branko, Informacione tehnologije, Panevropski univerzitet „Apeiron“ Banja Luka, 2007. Str. 289.
Međutim, takva infrastruktura je toliko komplikovana i skupa. Zato se internet uglavnom
oslanja na infrastrukturu koja već postoji, a to je telefonski sistem. Optičkim kablovima se
povezuju veliki internet provajderi ili posrednici, dok najveći broj korisnika obavlja
komunikaciju sa mrežom telefonskih linija, koja se paralelno koristi za konvencionalno
telefoniranje.

Korištenje telefonske infrastrukture je ekonomično, ali ima i svoju negativnu stranu, loše
veze, koje se povremeno prekidaju i usporavaju prenos podataka. Kvalitet telefonske
infrastrukture predstavlja uslov za uključenje u globalni informatički autoput.

Davalac internet usluga ( čvor ) spojen je stalnim vezama velikih brzina na druge čvorove,
koji su spojeni na treće itd. Čvorovi ne moraju biti samo davaoci internet usluga. To mogu biti
velika preduzeća, naučne i obrazovne ustanove spojene na internet.

Veze između velikih čvorova, preko kojih se odvija glavnina mrežnog prometa, nazivaju se
okosnica ( eng. backbone). To su veze velikih brzina, a kao mediji za prenos signala najčešće
se koriste svjetlovodi. Čvorove često međusobno povezuje više veza, što znači da poruka od
jednog do drugog kompjutera može putovati različitim putevima. Uređaji koji odrđuju kojim
će putem poruka proći ( na temelju adrese iz TCP/IP paketa ) zovu se usmjerivači ( eng.
router-i ).

Najvažniji rezultat razvoja ARPANET i DDN mreža jesu Transmision Control Protocol i
Internet Protocol, skraćeno TCP/IP. Protokol za kontrolu prenosa (Transmision Control
Protocol — TCP) i Internet protokol (Internet Protocol - IP) su protokoli za komunikaciju koji
se mogu smatrati kamenom–temeljcem Interneta. To je svojevrsni jezik Interneta koji
određuje na koji se način računari spajaju na Internet (svakom daje njegovu adresu - IP broj),
te na koji način međusobno komuniciraju5.

TCP/IP protokol nije jedan, već čitav niz protokola. TCP/IP protokol je protokol niže razine
što znači da je uslov da računari budu povezani ovim protokolom ako se želi koristiti ikakva
usluga Interneta. Tako protokoli koji su više razine, te kompleksniji od TCP/IP protokola
(npr. FTP, HTTP, TELNET, SMTP) koriste TCP/IP kako bi uopće funkcionirali. Na Web-u
su dostupni i mnogi drugi protokoli. Na primjer, Voice over Internet Protocol (VoIP)
omogućava korisnicima Interneta da preko Weba razgovaraju telefonom. 

5
http://www.nic.ba/stream/article.php?pid=257
Pristup svim ovim protokolima World Wide Web omogućava preko samo jednog interfejsa.
Ovo stvara pogodnu atmosferu. Više nije nužno poznavati sve ove protokole. Njih Web
objedinjuje u jedan sistem. Zbog ovog svojstva, a i zbog sposobnosti Web-a za rad sa
multimedijom i naprednim programskim jezicima, World Wide Web predstavlja komponentu
Interneta koja se najbrže razvija. Svaki računar na Internetu ima jedinstvenu adresu.

Slika 2: internet danas, izvor: www.visual.merriam-webster.com

Jedina centralizovana stvar je pitanje adresa, jer svaki kompjuter u mreži mora da ima
jedinstven identifikacioni broj. Time se bavi ISOC ( Internet Sociaty ), a posebno njegova
radna grupa IAB – Internet Architecture Board. Ova tijela čine ljudi koji dobrovoljno
posvećuju dio svog vremena razvoju interneta na globalnom nivou, ali se njihova nadležnost
završava na dodjeljivanju adresa i preporuci standarda.

Adrese odobrava Uprava za dodjelu internet brojeva (Internet Assigned Numbers Authority
— IANA) na osnovu ugovora sa Nacionalnom fondacijom za nauku. Trenutno funkcije
IANA-e vrši Institut informacionih nauka pri Univerzitetu Južne Kalifornije. Osim dodjele IP
adrese, IP protokol se brine za stvaranje paketa koji se prenose Internetom. Pritom zaglavlje
svakog paketa sadrži barem pet 32-bitnih riječi. U zaglavlju se nalazi niz informacija, a
najvažnije su IP adresa pošiljatelja i primatelja, numerički redoslijed svakog paketa, te oznaka
protokola kojim se paket prenosi Internetom. Kako su i ovakave adrese bile teške za pamćenje
1983. godine uveden je DNS (Domain Name Server) sistem6.

DNS omogućava da umjesto kompliciranog broja upišemo ime servera u tekstualnom obliku -
tzv. FDQN adresu (npr.www.out.edu.ba/), a nadalje DNS prevodi tekst u brojevni oblik i šalje
zahtjev do udaljenog servera.

6
http://www.nic.ba/stream/article.php?pid=257
Kompozicija adresa koje se koriste na Internetu pokazuje vrstu domena. Posljednji dio adrese
naziva se imenom najvišeg domena (Top Level Domain Name — TLD). TLD se sastoji od
dva slova koja se odnose na neku zemlju (na osnovu oznaka zemalja prema ISO 3166
standardu, npr. .BA je za Bosnu i Hercegovinu) ili od tri slova koja predstavljaju oznaku
izvjesnog domena (.COM za komercijalni domen, .GOV za vladu, .EDU za obrazovne
institucije, .NET za Internet provajdere, itd.).

Kompjuter vezan za internet koristi jedan ili više korisnika. Svaki od njih ima svoje
jedinstveno korisničko ime ( username ) na tom kompjuteru. Kao što svaki kompjuter ima
svoju adresu, tako i svaki korisnik na internetu ima svoju adresu. Adresa korisnika sastoji se
iz njegovog korisničkog imena i adrese kompjutera, koje su razdvojene znakom @ ( ludo a,
monkey, at ).

Da bi smo se povezali na internet potrebno je da imamo odgovarajući hardver, softver,

modem i provajder. Veza korisnika i provajdera može biti:

- Povremena, što najčešće jeste slučaj, a realizuje se putem javne telefonske mreže;
- Stalna, koja se ostvaruje kod velikih korisnika.

Nakon sklapanja ugovora s provajderom korisnik dobija korisničko ime, e-mail adresu i
lozinku za pristup internetu.
4. Servisi interneta

Davatelji Internet usluga (ISP - Internet Service Provider) su tvrtke ili ustanove (kao T-
Com, Iskon ili CARNet) koje su satelitskim ili optičkom vezom povezane s nekoliko glavnih
Internet čvora u inozemstvu (uglavnom u smjeru Amerike i Europe) i na taj način osiguravaju
vezu velikog kapaciteta prema ostalom dijelu Interneta u svijetu. Dijele se u tri osnovne
grupe:

- Osnovni servisi
- Javni servisi
- Posebni servisi

4.1. Osnovni servisi

Osnovni servisi su prisutni na svakom kompjuteru koji je povezan na internet. U ove

servise spadaju:

- E-MAIL - elektronska pošta, proces slanja, primanja i memorisanja poruka u

digitalnom obliku, preko telekomunikaciskih uređaja. Ovim servisom se izvodi
pismena komunikacija ljudi sa različitim tipovima računala i sa različitim operativnim
sistemima.
- TELNET – predstavlja pristup udaljenom kompjuteru emulacijom terminala.
- FTP - File Transfer Protocol. Protokol (skup standarda) za prenos datoteka između
lokalnog i udaljenog računala, preko Interneta. Kreatori web stranica svoje radove
prenose na server najčešće FTP programom.
 - FINGER – ovaj program omogućuje identifikaciju prezimena i imena korisnika na
osnovu njegove adrese, a takođe i obrnuto, identifikaciju svih korisnika koji
odgovaraju zadatom uzorku.
- TALK – snažan i jednostavan sistem za interaktivni razgovor
- R-SERVICES – obezbjeđuju pristup udaljenom kompjuteru bez eksplicitne provjere
lozinke. Lozinka se provjerava samo prvi put kada se korisnik prijavljuje na prvi
kompjuter u mreži.

4.2. Javni servisi

Javni servisi su instalirani na značajnim serverima u mreži, da bi se svim korisnicima

obezbijedio jednostavan pristup podacima, obično bez dodatne provjere identiteta tih
korisnika. U javne servise spadaju:

- MAILING LIST – predstavlja proširenje elektronske pošte za komunikacione grupe

korisnika koje imaju slična interesovanja;
- ANONYMOUS FTP – čini tzv.javna skloništa datoteka do kojih se dolazi
standardnim programom FTP. Datoteke su dostupne svim korisnicima. Na nekom od
servera postoji poseban korisnik pod nazivom ANONYMOUS koji nema lozinku, a u
čijem katalogu se nalaze datoteke koje svi mogu da čitaju, ali ne mogu da upisuju;
- USENET NEWS ( USER NETWORK NEWS ) – predstavlja javne diskusione grupe
ili konferencije ( BBC );
- GOPHER – predstavlja sistem menija putem kojih se pristupa tekstualnim datotekama,
kao i raznim serverima u mreži;
- WWW ( WORLD WIDE WEB ) (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz
engleskog a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima
značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih
usluga Interneta koja omogućava dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata.
Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su
povezani tzv. hiperlinkovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računalni
programi koji se nazivaju web-preglednici. Web se često pogrešno koristi kao sinonim
 za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka
preko te svjetske računalne mreže. Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su
1990. u CERN-u engleski inženjer i znanstvenik Tim Berners-Lee i belgijski
znanstvenikRobert Cailliau7;
- JAVA - Programski jezik, sličan S++ jeziku, koji je razvila firma "Sun Microsystems".
Sva računala na Internetu, nezavisno od operativnog sistema, mogu izvršavati
programe napisane u ovom programskom  jeziku. Mali Java programi, apleti,
obogaćuju web stranice  animacijama, kalkulacijama, različitim efektima i
mogućnostima interaktivnog rada;
- IRC - (Internet Relay Chat). Internet protokol koji omogućuje korisnicima iz cijelog
svijeta da se susreću i "chataju" u realnom vremenu, unoseći tekst preko tipkovnice 
računala;
- MAIL GATEWAYS – namjenjen je pristupu javnim servisima elektronskom poštom.
Putem njega omogućava se pristup i onim korisnicima koji nemaju stalnu vezu s
internetom, već samo povremenu razmjenu elektronske pošte.

4.3. Posebni servisi

Posebni servisi obuhvataju tri kategorije servisa:

- Servisi za pretraživanje – omogućavaju pronalaženje odgovarajućih dokumenata na

javnim servisima, a to su: ARCHIE, VERONICA, WAIS i NETFIND.
- Sigurnosni servisi – neophodni su kada se pomoću interneta prenose podaci koji imaju
posebnu važnost. Uz ove servise, neki od programa za pristup odgovarajućim javnim
servisima, npr, WWW-u, imaju opciju za zaštitu komunikacije. Tu spadaju: PGP-
PRETTY GOOD PRIVACY, SSH-SECURE SHELL i KERBEROS.
- Sistemski servisi – uglavnom su namjenjeni administratorima servera i mreže, a
ponekad mogu da budu od značaja i za korisnike. To su: PING, NFS, TRACEROUTE,
NETSTAT i X-WINDOWS.

7
http://hr.wikipedia.org/wiki/World_Wide_Web
5. Rječnik osnovnih internet termina i skraćenica

Razvoj interneta doveo je do toga da su u upotrebu ušle riječi koje se prije nisu
upotrebljavale, a danas se koriste u svakodnevnom govoru, kao i skraćenice koje se koriste pri
internet komunikaciji.

5.1. Rječnik osnovnih internet termina

.avi 
(Audio Video Interleaved) Ova ekstenzija znači da datoteka sadrži Microsoft-ov video zapis,
pohranjen u Video for Windows formatu. Ovakva datoteka se može pregledati programom
Media Player for Windows.

ADSL 
(Asymmetric Digital Subscriber Line). Asimetrična digitalna pretplatnička linija. To je nova
tehnologija za brzi prenos podataka preko standardnih telefonskih linija. Zove se
"asimetrična" jer je brzina prijenosa podataka prema korisniku (download) mnogo veća nego
brzina kojom se podaci prenose od korisnika prema mreži (upload). Teoretski, ADSL može
ponuditi download brzinom 9 Mbps, a upload 640 Kbps.

Animated GIF

Datoteka sa grafičkim sadržajem, sastavljena od dvije ili više slika koje se brzo smjenjuju i
daju efekt kretanja. Sa Interneta se može preuzeti mnogo ovakvih besplatnih edukativnih,
reklamnih ili šaljivih animacija.

Applet 
Ova riječ je izvedenica od riječi aplikacija. To je mali (Java) program, pridružen HTML
strani. Kad se korisnik priključi na web stranicu, browser prima ugrađeni aplet i on se aktivira
na njegovom računalu.
ASCII 
(American Standard Code for Information Interchange). Američki standardni kod za razmjenu
informacija. Njime su definirani kodovi velikih i malih slova engleskog alfabeta, brojevi i
specijalni karakteri, korištenjem samo 7 bitova. To je osnova za kodiranje jednostavnih
tekstualnih sadržaja. Da bi se omogućilo kodiranje i više karaktera, kao što su npr.
matematički simboli i posebni znakovi, često se dodaje i osmi bit pa se tabela sa 128 proširuje
na ukupno 256 karaktera. Postoje različiti standardi tih 256 karaktera, a jedan od najčešće
korištenih na Internetu je ISO Latin 1 (ISO 8859-1).

backbone
Centralni segment ili kičma jedne mreže koji povezuje manje ogranke. Kičmom možemo
nazvati i glavni dio mreže jedne firme ali i glavni dio daleko veće mreže koja pokriva veliko
prostranstvo. Ipak, pod ovim terminom najčešće se podrazumijeva glavna komunikaciona
okosnica na koju se priključuju dobavljači Internet usluga i veoma velike mreže. Slično kao
kod saobraćaja motornih vozila, važno je da je na ovom glavnom putu moguća velika brzina
protoka podataka. Ne postoji backbone cijelog Interneta.

bookmark
Obilježavanje, postavljanje oznake koja olakšava brži povratak na neku stranicu Interneta. To
je kao kad čitate knjigu, pa na neki način obilježite poglavlje ili stranicu. U programu
Microsoft Internet Explorer, umjesto ovog termina "bookmark", obilježivač se naziva
omiljenom stavkom (engl. "favourites"). Broj stranica na koje biste se rado vratili i koje često
posjećujete, brzo raste. Zato ih je dobro grupirati u posebne foldere, npr. za sport, za muziku,
za posao.

bitmap
Grafički prikaz, načinjen od malih točaka- piksela. Datoteke sa bitmapiranim sadržajem
prepoznajemo po nekoj od sljedećih ekstenzija: BMP, GIF, JPEG, PSD, PCX, TIFF. . .
Bitmapirane slike se nazivaju i rasterskim slikama. Druga vrsta grafike je vektorska grafika,
kada slika nastaje kombinacijom pravih i krivih linija, pravilnih i nepravilnih zatvorenih
površina. Na Internetu se koriste obje vrste grafike.

.bmp 
standardna oznaka za Microsoft-ovu grafičku bitmapiranu datoteku. Jednostavnije rečeno, to
je drugi dio (ekstenzija) punog naziva jedne vrste elektronskog zapisa neke slike.
browser
Aplikaciski program koji otvara i prikazuje (čita) stranice na Internetu. Postoje dva vrlo
popularna ovakva web čitača.  Browser prihvača HTML ili XML kodove sa web stranice,
izvršava ugrađene skripte i programe i prikazuje tekst, muziku, video i linkove na druge
strane. Kreatori web stranica znaju da trebaju provjeravati kako njihov rad izgleda na
različitim browserima. Nekada stranica, prikazana jednim browserom, izgleda znatno
drugačije od iste te stranice, otvorene drugim browserom.

chat
Oblik elektronske komunikacije u realnom vremenu, gdje učesnici "razgovora" unose preko
tastature ono što žele nekome reći i to se pojavljuje na ekranu jednog ili više udaljenih
sagovornika. Internet Relay Chat ili IRC je Internet protokol za ovakav oblik komuniciranja.
Drugi, često korišteni sistemi su iChat i ICQ.

country code

Krajnji dio geografske Internet adrese koji označava matičnu zemlju. Najveći broj zemalja u
svijetu, koje su priključene na Internet, ima svoj posebni dvoslovni kod zemlje. Kodiranje  je
regulirano  standardom ISO 3166. Ta dva slova su glavnu domenu svake zemlje. 

cyberspace
Ovaj termin je stvoren u romanu "Neuromanser" Vilijama Gibsona, gdje se njime opisuje
zamišljeni svijet visoke tehnologije, negdje u svemiru. U suvremenom svijetu to je virtualni
prostor ili svijet koji čini sve ono što se nalazi na Internetu: oprema, programi, ideje, ljudi,
informacije.

download
Kopiranje datoteke sa nekog udaljenog računala na lokalno računalo. Taj postupak se
primjenjuje npr. kada sa mreže preuzimate besplatne programe. Suprotna akcija se naziva
upload. Tada se sa lokalnog računala datoteka prenosi na udaljeni server.

e-mail
Elektronska pošta, proces slanja, primanja i memorisanja poruka u digitalnom obliku, preko
telekomunikaciskih uređaja. Ovim servisom se izvodi pismena komunikacija ljudi sa
različitim tipovima računala i sa različitim operativnim sistemima. E-mail omogućava
komunikaciju jedne osobe sa drugom, ili jedne osobe sa više drugih primalaca poruka. I
pošiljalac i primalac imaju svoju e-mail adresu. Ona počinje korisničkim imenom. Zatim
slijedi znak @ (kod, pri, majmunsko A, ludo A, engl. "at") i na kraju ime domena. Primjer e-
mail adrese: primjer@hotmail.com . Ne treba miješati e-mail adresu i URL adresu koja je web
adresa i uvijek počinje sa http://...

ethernet
Popularni način povezivanja različitih tipova računala u lokalnu mrežu standardnim kablom.
Ethernet je razvila firma "Xerox" i on može prenositi do deset miliona bita u sekundi (10
Mbs) sada su te brzine i do 1Gbs! Loša strana ovakvog povezivanja je što prekid u glavnom
kablu može zaustaviti saobraćaj u velikim dijelovima mreže.

FAQ
Uobičajena skraćenica za izraz Frequently Asked Questions (Često Postavljana Pitanja). To je
dio sadržaja neke web strane, gdje se nalazi skup pitanja i odgovora na ta pitanja koja
posjetioci često postavljaju.

firewall
Posebno napravljena softverska i (ili) hardverska prepreka koja se postavlja između lokalne
mreže (npr. LAN u jednoj firmi) i Interneta. Njena namjena je da zaštiti manju mrežu od
upada hakera i drugih neautoriziranih "korisnika". Provjereni podaci prolaze kroz ovaj
"vatreni zid" u lokalnu mrežu, a sve ostale "zid" ne propušta.

freeware
Softver na kojem postoje autorska prava ali je dozvoljeno njegovo besplatno korištenje i
kopiranje.

hacker
U početku, ovaj termin se odnosio na dobrog poznavaoca računala, dizajnera, programera ili
inženjera, koji je pravio izvanredne programe, više uživajući u praksi nego u teoriji. Danas se
tim terminom označava osoba koja neovlašteno upada u tuđi sistem radi preuzimanja, izmjene
ili uništenja podataka u njemu.

home page

Prva, glavna ili ulazna stranica web sajta, ona koja se otvori kada u pretraživaču izaberete
adresu. Na toj stranici se obično nalazi i sadržaj cijelog sajta i linkovi na druge strane.

HTML
(HyperText Markup Language). Sistem kodiranja, skup kodova koji se koristi za pravljenje i
definiranje izgleda i funkcija web stranica. U ovom jeziku koriste se tagovi. To su oznake,
postavljene u zagradama uz tekst, namijenjene za kontrolu pozicioniranja i pravljenje lista,
linkova, strukture, tabela, okvira... Njih prihvača  web browser i interpretirajući ih, na ekranu
prikazuje stranicu. HTML datoteke imaju ekstenziju .html ili .htm. 

http
(HyperText Transfer Protocol). Protokol za prijenos hiperteksta. To je osnovni protokol,
kojim se prenosi komanda serveru i kaže mu se koju stranu da pošalje klijentu. Adresiranje te
strane počinje sa "http://", a zatim slijedi ime domena ili IP adresa.

hub
Centralna jedinica sa više priključaka (portova) u kojoj se spaja grupa računala na lokalnu
mrežu. Obično se primjenjuje u zvjezdastoj konfiguraciji. Postoje aktivne i pasivne hub
jedinice.

IP
(Internet Protocol). Internet protokol je skup pravila kojima se uređuje prenos podataka i
paketa na Internetu.

IP adress

IP adresa, 32-bitna adresa koja se dodjeljuje svakom računalu na Internetu. Sastoji se od 4

broja, između 0 i 255, koji su odvojeni točkom, npr. 147.91.22.114

ISDN
(Integrated Services Digital Network). Potpuno digitalna tehnologija povezivanja na Internet,
kojom se preko postojećih telefonskih linija omogućava prijenos podataka, govora i video
signala brzinom do 128 Kbps.

ISP
(Internet Service Provider). Organizacija koja omogućava korisnicima pristup Internetu.

JPEG
(Joint Photographic Experts Group). Veoma čest format grafičkih sadržaja na web stranicama.
Za razliku od GIF datoteka, koje mogu prikazivati do 256 boja, JPEG datoteke mogu prikazati
na jednoj slici i do 16 milijuna boja. Veličina ovakve .jpeg ili .jpg datoteke može se
smanjivati redukcijom detalja na slici.
linux
Besplatan, Unix-kompatibilan, 32-bitni operativni sistem, namijenjen za rad na računalima,
koji je 1991. godine razvio Linus Torvalds na helsinškom univerzitetu u Finskoj.

multimedia
Sposobnost računala da primjenom dva ili više različitih medija realizira  prezentacije ili
analize. Primjer su edukativni sadržaji ili enciklopedije na Internetu. Tu se kombinira  tekst,
zvuk, animacije, pa i inserti iz filmova.

.pdf 
(Portable Document File) Tip datoteke koji se pravi programom Adobe Acrobat, a mogu je
praviti i Corel, Adobe Photoshop i neki drugi programi. Na Internetu su složeni dokumenti
najčešće prikazani u PDF formatu jer se datoteke tog tipa bez problema čitaju na različitim
tipovima računala. Sa Interneta se može besplatno preuzeti Program Acrobat Reader, kojim se
ovakve datoteke mogu pregledati, ali ne i napraviti.

pixel
(Picture element) Najmanji element slike na ekranu računala. Uobičajeno je da ekrani danas
imaju od 640 (horizontalno) x 480(vertikalno) pa do 1600 x 1200 piksela. Jedan piksel može
biti predstavljen sa 2, 4, 8, 16 ili 24 bitova, pa od toga zavisi i koliko boja može biti prikazano
(crno-bijelo, 16 boja, 256 boja, 65356 boja ili preko 16 milijuna boja).

port
Konektor (priključak), na zadnjoj strani računala, u koji se može uključiti periferni uređaj,
pisač, monitor, modem, tipkovnica, miš, itd. Drugo značenje ove riječi odnosi se na
identifikacijski  broj koji ukazuje na određeni Internet servis, npr. HTTP obično koristi port
80, e-mail port 25 itd.

5.2 Rječnik Chat skraćenica

Popularizacijom programa za internet komunikaciju - dopisivanje ( chat ), nastao je jedan

sasvim novi rječnik kojim se služi uglavnom mlađa populacija internet korisnika, s ciljem da
se skrati vrijeme tipkanja, u čemu se uspjelo, ali je dovelo do drugog problema, a to je sve
veća nepismenost mladih naraštaja. Ovdje iznosim osnovne skraćenice koje koriste mladi
širom svijeta:

AFAICT (As Far As I Can Tell) – Koliko se meni čini...

AFAIK (As Far As I Know) – Koliko ja znam...

AFK (Away From Keyboard) – Nisam blizu kompa.

AIUI (As I Understand It) – Koliko sam ja shvatio...

APU (As Per Usual) – kao i uvijek

ASL? (Age? Sex? Location?) – Godine? Spol? Mjesto?

ASL? (Age? Sex? Location?) – Godine? Spol? Mjesto?

B4 (Before) - prije

BAK (Back At Keyboard) – Evo me natrag!

BBIAF (Be Back In A Few) – Vraćam se za nekoliko minuta.

BBL (Be Back Later) – Vratit ću se kasnije.

BBL (Be Back Later) – Vratit ću se kasnije.

BCNU (Be seeing you) – Vidimo se!

BF (Boyfriend) - dečko

BFN (Bye For Now) – Bok (do idućeg puta)!

BRB (Be Right Back) – Vraćam se začas!

BST (But Seriously Though) - najozbiljnije

BTDT (Been There, Done That) – Sve znam.

BTW (By The Way) – usput (usput rečeno)

CUL (See You Later) – Vidimo se poslije!

Čovječe, što ti sad znači taj BBIAF?!

DYJHIW (Don't You Just Hate It When) – Ne mrziš li jednostavno kad…

F2F (Face to Face) – uživo (licem u lice)

FAQs (Frequently Asked Questions) – često postavljana pitanja

FOAF (Friend Of A Friend) – prijateljev prijatelj

FYI (For Your Information) – Za tvoju informaciju...

GA (Go Ahead) – Pucaj! / Pitaj me!/ Reci!

GAL (Get A Life) – Nađi si život!

GF (Girlfriend) - cura

GFETE (Grinning From Ear To Ear) – Osmijeh od uha do uha.

GG (Good Game) – dobra igra

GL (Good Luck) - Sretno!

GTG ili G2G (Got To Go) – Moram ići.

GTG ili G2G (Got To Go) – Moram ići.

HF (Have Fun) – Zabavi se!

HTH (Hope This Helps) – Nadam se da će ti ovo pomoći.

IC (I see) – Shvaćam. / Vidim.

IIRC (If I Recall Correctly) – Ako se dobro sjećam...

IME (In My Experience) – Prema mom iskustvu...

IMHO (In My Humble Opinion) – Prema mom skromnom mišljenju…

IMO (In My Opinion) – Prema mom mišljenju…

IOW (In Other Words) – Drugim riječima…

IRL (In Real Life) – u stvarnom životu

ISTM (It Seems To Me) – Čini mi se...

IWBNI (It Would Be Nice If) – Bilo bi lijepo da...

IYSWIM (If You See What I Mean) – Ako me razumiješ...

J/J ili J/K (Just Joking/Just Kidding) – Samo se šalim.

JAM (Just A Minute) – Samo minutu...

L8R (Later) - kasnije

LOL (Laughing Out Loud) – Glasno se smijem.

MOF? (Male Or Female?) – Muško ili žensko?

NALOPKT (Not A Lot Of People Know That) – Malo ljudi to zna.

NM ili N/M (Never Mind ili Not Much) – Nema veze. / Ne baš.

NP ili N/P (No Problem) – Nema problema.

OIC (Oh, I See) – O, jasno mi je!

OMG (Oh My God) – O, moj bože!

OTOH (On The Other Hand) – S druge strane...

ROFL ili ROTFL (Rolling On (The) Floor, Laughing) – Valjam se po podu od smijeha.

RUOK (Are you OK?) – Jesi li dobro?

S (Smiling) – Smiješim se.

SD (Sweet Dreams) – Slatko snivaj!

SITD (Still In The Dark) – još uvijek u mraku

TC (Take Care) – Drži se!

TIA (Thanks In Advance) – Hvala unaprijed!

TMI (Too Much Information) – previše informacija

TNX (Thanks) - Hvala.

TTYL (Talk To You Later) – Čujemo se kasnije!

TVM (Thanks Very Much) – Puno ti hvala.

UR (Your / You're) – ti/tvoj

W/ (With) – s, sa

WIBNI (Wouldn't It Be Nice If) – Ne bi li bilo lijepo da...

WTH (What The Hell) ili WTF (What the Fuck) – Koji je ovo vrag?

WYSIWYG (What You See Is What You Get) – Što vidiš, to i dobiješ!

YHM (You Have Mail) – Imaš mail (poruku).

6. ZAKLJUČAK

Gledajući s jedne strane, internet nema vlasnika, dok pogled s druge strane otkriva da
smo svi vlasnici jednog dijela interneta, što mu daje posebnu važnost. Sada je već teško
zamisliti naše živote bez interneta, jer smo svi, manje ili više, postali ovisnici o net-u, bilo da
je u pitanju posao ili razonoda. Internet je postao prozor kroz koji mi posmatramo svijet, i
kroz koji svijet posmatra nas. Internet nam omogućava jednostavnije i brže obavljanje
poslova, komunikacija sa svim dijelovima svijeta je dovedena do razine da jedan klik miša
uspostavlja vezu sa najudaljenijim dijelovima svijeta, što dovodi do bržeg širenja poslovnih i
prijateljskih krugova.

Kao i sve u životu, tako i internet ima drugu stranu medalje, a to su cyber kriminal, spam-ovi,
neželjene propagandne poruke ( koje koriste google i druge internet firme na osnovu praćenja
navika korisnika, s ciljem reklamiranja određenih proizvoda ), pa i nedostatak privatnosti.
Uglavnom, kada se uzmu i dobre i loše strane, internet je ipak opravdao svoje postojanje, jer
je olakšao živote svojim korisnicima i približio ljude jedne drugima bez obzira na kojem
dijelu zemlje živjeli.

7. LITERATURA

1. Latinović B.: "Informacione tehnologije ", Panevropski univezitet "Apeiron", Banja Luka 2007.

2. Warner C.J. : "Web strane za neupućene", Mikro knjiga, Beograd 2009.

Ostali izvori ( internet ):

1. http://www.hr.wikipedia.org/wiki/Internet ( 01.12.2010 )
2. http://www.gamers.ba/forum/10/101807/sve-o-internetu/ ( 01.12.2010 )
3. http://www.nic.ba/stream/article.php?pid=257 ( 02.12.2010 )
4. http://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=1 ( 03.12.2010 )
5. http://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=2 ( 03.12.2010 )
6. http://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=3 ( 03.12.2010 )
7. http://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=4 ( 03.12.2010 )
8. http://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=5 ( 03.12.2010 )