Internet

Kako je sve počelo?

 Nakon Drugog svjetskog rata pod pokroviteljstvom

američkog Ministarstva obrane pokrenut je
istraživački projekt ARPANET
ARPANET..
 Rezultat projekta je bila računalna mreža ARPANET
sposobna funkcionirati i u slučaju da je bilo koji njen
dio uništen (puštena u rad 1969. godine).

2
Kako je sve počelo?

 U početku je ARPANET
povezivao samo četiri
računala s četiri
izabrana sveučilišta u
SAD--u .
SAD

3
Kako je sve počelo?

 Početkom osamdesetih GODINA

BROJ
RAČUNALA
godina dvadesetog stoljeća
ARPANET se dijeli na dvije 1971. 23
mreže: vojnu i civilnu. 1986. 1961

 Iz civilnog dijela mreže se 1987. 10.000

razvija internet. 1989. 100.000
 1990. ARPANET prestaje 1991. 700.000
postojati.

4
Kako je sve počelo?

 Tijekom 90-
90-tih internet se naglo razvija i započinje
njegova komercijalizacija. Sredinom 90-
90-tih u
internet je uključeno više milijuna računala.

GODINA BROJ ZEMALJA BROJ RAČUNALA

1992. 49 1.200.000

1993. 59 2.000.000
1994. 75 3.500.000

5
Internet

 2009. godine svijet

je imao približno 6,8
milijardi stanovnika i
1,8 milijardu
korisnika interneta!

6
CARNet

 17.11.1992
ostvarena je prva
veza iz Hrvatske
s internetom.

7
Protokol

 Internetom se razmjenjuje mnogo podataka.

podataka.
 Razmjena je moguća ako postoji dogovor o:
 obliku podataka (formatu podataka,) koji
se prenose izmeĎu čvorova mreže,
 načinu označavanja čvorova mreže
(adresiranju čvorova).
 Takav se dogovor naziva protokol
protokol..

8
Internet protokol (IP)

 TCP/IP
TCP/IP protokol je skup protokola za razmjenu
podataka internetom.
(engl
engl.. transmission control protocol / internet protocol
protocol).
).

 Trenutna inačica ovog protokola omogućava pridjeljivanje

približno 4 milijarde adresa čvorovima mreže, dok nova
inačica predviđa pridjeljivanje do 3.4 1038 adresa
adresa..

9
Internet protokol (TCP/IP)

 Sukladno TCP/IP protokolu svaki se podatak dijeli

na manje dijelove, pakete
pakete..
 Svaki od paketa putuje najpogodnij
najpogodnijim
im put
putom
om do
odredišta..
odredišta
 Na odredištu se paketi sastav
sastavljaju
ljaju u izvorni podatak.

10
IP adresa

 Da bi paketi stigli kamo su upućeni,

upućeni, čvorovi mreže
moraju biti jednoznačno odreĎeni.
odreĎeni.
 Stoga se svakom čvoru mreže dodjeljuje jedinstvena
IP adresa.
adresa.
 IP adresa je 32 bitni binarni broj.

11
IP adresa

 IP adresu
adresu (32 32--bitni oblik)
oblik) se može podijel
podijeliti
iti u četiri
osmobitna binarna broja, broja, a potom svaki od njih
pretvorititi u dekadski broj.
pretvori

 Zamjena binarnog broja dekadskim olakšava čovjeku

rukovanje IP adresama, ali se i taj oblik IP adrese
teško pamti.
pamti.

12
Simbolička adresa

 Da bi se adrese čvorova lakše pamtile, uvode se

simboličke (slovčane) adrese.
 Te su adrese ljudima razumljive i lakše za pamćenje.
pamćenje.
 Umjesto brojčane IP adrese lakše je upamtiti
simboličku adresu npr.:

13
Simbolička adresa

 U načelu simbolička adresa se može sastojati od bilo

kojih riječi odvojenih točkama.
 Obično su to dvije ili tri riječi, npr
npr.:
.:
 webct.carnet.hr
 toplicesvetimartin.hr
 www.skole.hr
 Značenje riječi nije strogo propisano.
propisano.

14
Simbolička adresa

 Dijelovi adrese mogu se protumačiti ovako:

ime glavna
računala domena
domena
(tvrtka, ustanova)

15
Glavna domena

 Glavna domena može označavati zemljopisnu

pripadnost.
 Prikazana je dvoslovnom oznakom države,
države, npr
npr::
 .hr (Hrvatska)
 .de (Njemačka)
 .uk (Ujedinjeno Kraljevstvo)

16
Glavna domena

 Osim zemljopisnu pripadnost,

pripadnost, glavna domena može
označiti i djelatnost
djelatnost::
 .com (engl
engl.. commercial
commercial),
),

 .edu (engl
engl.. educational
educational),
),

 .gov (engl
engl.. goverment
goverment),
),

 .net (engl
engl.. network
network).
).

17
Domena (tvrtka)

 Domena govori o organizaciji ili tvrtki unutar glavne

domene.

 U primjeru se radi o tvrtki: Toplice Sveti Martin koja

posluje u Hrvatskoj.

18
Ime računala

 Prva riječ u adresi može označavati ime računala

koje je smješteno unutar navedene domene.
 Računalu se obično dodjeljuje ime koje korisnika
podsjeća na uslugu koju računalo pruža.
pruža.

19
Ime računala

 U primjeru se radi o računalu webct u organizaciji

CARNet na kome se nalaze podaci o programskom
alatu koji se koristi za održavanje nastave na daljinu
ili za dopunu klasičnom načinu obrazovanja.

20
DNS

 Sustav interneta razumije samo brojčane adrese u

binarnom obliku.
 Simboličke adrese postoje kako bi ljudima olakšale
pamćenje i zapisivanje adresa.
 Prije početka bilo kakve komunikacije potrebno je
simboličke adrese pretvoriti u brojčane.
brojčane.

21
DNS

 Adrese iz simboličkog oblika u brojčani pretvaraju

DNS poslužitelji (engl
engl.. domain name server
server).
).
 To su računala na
internetu čiji je zadatak
pretvorba adresa iz
brojčanog oblika u
simbolički.

22
DNS

 Korisničko računalo šalje DNS poslužitelju

simboličku adresu.
adresu.
 DNS računalo vraća
korisničkom računalu
brojčanu adresu i tek
tada može započeti
razmjena podataka.

23
IP adresa

 Čvor mreže može imati:

 stalnu IP adresu
(čvor uvijek ima istu IP adresu),
 privremenu IP adresu
(pri svakom spajanju na internet, čvor
može imati različitu IP adresu).

24
Mreža korisnik/poslužitelj

 Bitno obilježje mreže korisnik/poslužitelj jest podjela i

specijalizacija posla izmeĎu dviju strana.
strana.

25
 Mreža korisnik/poslužitelj

 Računalna mreža koja dijeli

obradu podataka izmeĎu:
 računala korisnika
(računala koje treba uslugu)
 računala poslužitelja (računala
koje pruža uslugu)

naziva se korisnik
korisnik--poslužitelj
mreža (engl. client
client--server
server))

26
Računalo korisnik

 Računalo korisnik (engl

engl.. client
client))
je računalo na kome radi
korisnik mreže.
 Korisniku mreže omogućava
pristup računalu poslužitelju
(pristup poslužiteljevim
podatcima i uslugama).

27
Računalo poslužitelj

 Računalo poslužitelj
(engl. server
server)) je redovito
udaljeno računalo koje
korisnik mreže fizički ne
vidi.
 Na njemu se pohranjuju
podatci i nalaze programi
za pružanje različitih
usluga..
usluga

28
Računalo poslužitelj

 Zadatak računala
poslužitelja je dati
na uporabu
usluge, podatke i
ureĎaje ostalim
računalima u
mreži..
mreži

29
Analogija sa službom informacija

korisnik
(engl. client)

poslužitelj
(davatelj informacija)

(engl. server)

30
Davatelji internet usluga

 Organizacije koje korisniku omogućuju pristup

internetu zovu se davatelji internet usluge
(engl. ISP, internet service provider).
 Davatelji internet usluge
posjeduju poslužitelje koji
su stalnom vezom spojeni
na internet.

31
Davatelji internet usluga

 Poznatiji davatelji internet usluge u Hrvatskoj su npr.:

 CARnet
 T-com
 VIPNet
 IskonInternet
 Globalnet

32
Naplata

 Većina ISP-a naplaćuje svoju uslugu povezivanja s

internetom.
(mjesečno, prema vremenu provedenom na internetu,
prema količini razmijenjenih podataka i sl.)

 Taj trošak ne treba miješati s uporabom interneta koja

je besplatna.

33
Korisnički račun

 Korisnik može pristupiti internetu nakon što otvori

korisnički račun kod davatelja internetske usluge.

 Otvaranjem računa dobiva korisničko ime (engl.

username) i lozinku (engl. password) za povezivanje
na Internet (za spajanje modemom i pristupni
telefonski broj ).

34
Korisnički račun

 Na temelju korisničkog
imena i lozinke pružatelj
usluge prepoznaje
“svog” korisnika i
dozvoljava mu pristup
internetu.

35
Usluge Interneta

 Internet svojim korisnicima nudi različite usluge, npr.:

 Web (engl. world wide web),
 elektroničku poštu (engl. electronic-mail),
 Web poštu (engl. Web-mail),
 brbljaonicu (engl. chat),
 internetski forum.

36
Usluge Interneta

 Usluge interneta su i:
 prijenos datoteka na daljinu
(engl. file transfer protocol, FTP),
 telekonferencija, videokonferencija,
 internetska telefonija,
 blog.
 Stalno se uvode nove usluge i unapreĎuju postojeće.

37
Internetski forum

 Internetski forum je
usluga interneta koja
omogućuje razmjenu
mišljenja izmeĎu
sudionika uporabom
Web preglednika.

38
Internetski forum

 Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum

vidljive su svim sudionicima foruma,
foruma, pa usluga
nalikuje na oglasnu ploču (engl. massage bord).

39
Telekonferencija

 Telekonferencija (engl. teleconference

teleconference)) je usluga
koja omogućava dvosmjerno komuniciranje izmeĎu
dvaju ili više prostorno udaljenih korisnika u realnom
vremenu posredstvom računala i računalnih mreža.
mreža.

40
 Videokonferencija

 Videokonferencija je usluga koja omogućava istodobni

prijenos slike i zvuka u realnom vremenu pomoću
multimedijski
opremljenih
računala
povezanih u
mrežu.

41
Telekonferencija, videokonferencija

 Telekonferencija i videokonferencija se najčešće

rabe za održavanje poslovnih sastanaka sudionika
koji su meĎusobno udaljeni.
udaljeni.

42
Telekonferencija, videokonferencija

 Usluga je vrlo
korisna i u sustavu
obrazovanja pri
udaljenom učenju
(za predavanja,
konzultacije, rad u
virtualnim timovima).
timovima).
Primjer videokonferencije

 Videokonferencijski prijenos operacija za srednje

škole u okviru projekta „E
„E--medica“
medica“..
Blog
 Blog je skraćenica od engleske riječi weblog
weblog,, što u
doslovnom prijevodu znači mrežni dnevnik.
 Blog se piše radi osobne
promocije, zabave ili posla.
 Na internetu postoje
milijuni blogova i njihovi
autori su ljudi iz raznih
slojeva društva.

45
Chat - brbljaonica

 Chat (hr. brbljanje

brbljanje))
je oblik komunikacije
izmeĎu dva ili više
korisnika putem
računala i interneta
u realnom vremenu.

46
Chat - brbljaonica

 Komunicira se tako da sudionici pišu svoje poruke s

pomoću tipkovnice i čitaju ih na zaslonu monitora.
monitora.

47
 Chat - brbljaonica

 U “razgovoru” može istodobno sudjelovati više

sudionika,, a ako to žele, pojedini sudionici mogu
sudionika
razgovarati i odvojeno.

48
Chat - brbljaonica

 Brbljaonica služi za razbibrigu i nema ozbiljnije

namjene iako može poslužiti za jeftin razgovor
izmeĎu osoba koje su meĎusobno udaljene.
udaljene.

49
Chat - brbljaonica
 Mnogima je ovaj vid komunikacije privlačan zbog
anonimnosti koju pruža. Svatko se može predstaviti kako
želi i biti što želi što je ponekad opasno
opasno..
 Stoga treba biti oprezan pri odabiru sugovornika (o online
prijateljima znamo samo onoliko koliko su oni rekli o sebi).

50
Internetska telefonija

 Internetska telefonija je
vrsta usluge koja
omogućava uspostavu
glasovne veze izmeĎu
sudionika komunikacije
posredstvom interneta.
interneta.

52
Internetska telefonija

 Glavna prednost internetske

telefonije je bitno smanjeni
trošak jer cijena ne ovisi o
telefonskim zonama (bitno
pojeftinjuju meĎunarodni
telefonski razgovori).

53
Internetska telefonija

 Pomoću programa za internetsku telefoniju moguće je

računalom te priključenim mikrofonom i slušalicama
razgovarati posredstvom interneta.

54
Internetska telefonija
 Jedan od trenutno najpoznatijih sustava internetske
telefonije je sustav Skype
Skype..
 Uz uporabu web kamere
tijekom razgovora može
se prenositi i slika što
komunikaciju čini
potpunijom.

55
Pretraživanje interneta
Kako tražiti?

 Internet sadrži mnoštvo različitih sadržaja.

sadržaja.
 Zbog goleme količine sadržaja, pronalaženje
traženog podatka često je otežano
otežano..
 Postoje različiti alati koji korisniku olakšavaju
pronalaženje sadržaja.

57
Alati za traženje

 Korisnici mogu sadržaje tražiti pomoću:

 specijaliziranih Web tražilica,
tražilica,
 kataloških tražilica (kataloških imenika, Web
imenika),
 metatražilica
metatražilica..

58
Web tražilica

 Web tražilica (engl. search engine)

engine) je program za
pretraživanje interneta.
interneta.
 Obično je taj program smješten na računalu
poslužitelju..
poslužitelju
 Pristupa mu se pomoću Web stranice na kojoj postoji
rubrika za upis traženog pojma.
pojma.

59
Adresa Web tražilice

Okvir za upis
traženog pojma

Gumb za
traženje
Web tražilica

 Nakon upisa traženog pojma i klika na za to

predviĎeni gumb, Web tražilica počinje pregledavati
svoju bazu Web stranica u potrazi za stranicama na
kojima se pojam spominje.
spominje.
 Rezultat pretrage je popis adresa Web stranica koje
sadrže traženi pojam (ili više njih).
 Adrese su ujedno i hiperlinkovi na stranice.

61
Rezultat pretrage

Rezultat
pretrage je
popis adresa
Web
stranica koje
sadrže
traženi
pojam.

62
Web tražilica

 Bazu podataka Web adresa stvara i održava vlasnik

Web tražilice,
tražilice, a ona se popunjava strojno
(računalo bez nadzora čovjeka neprestano pretražuje
Web stranice i sprema u bazu sve riječi koje naĎe na
njima).
 Tako popunjena baza sadrži mnogo stranica koje
nisu vezane za područje zanimanja korisnika,
korisnika, već
se na njima slučajno nalazi traženi pojam.
pojam.

63
Web tražilica

 Tražilica ima mnogo, a adrese poznatijih su:

 www.altavista.com,
 www.askjeeves.com,
 www.google.com,
 www.hotbot.com,
 www.webcrawler.com
www.webcrawler.com..

64
Google

 Google je trenutačno
jedna od
najpopularnijih Web
tražilica s mogućnošću
uporabe sa sučeljem
na hrvatskom jeziku.

65
 Web dokumenti koji sadrže traženi pojam (Web),
prikaz slika (Slike), tematske skupine mrežnih
novina (Grupe) i dr.

Pretraga svih Web

dokumenata
(Web), samo onih
na hrvatskom
jeziku ili samo onih
smještenih na
poslužiteljskim
računalima u
Hrvatskoj.
Napredni načini
pretraživanja.
Filtri i operatori

 Napredne
mogućnosti
pretraživanja
podrazumijevaju
rad s
pretraživačkim
filtrima i
operatorima..
operatorima

67
Operatori

 Operatorima se povezuju traženi pojmovi da bi se

dobili točniji rezultati pretrage.

68
Filtri

 Filtri omogućuju izdvajanje Web stranica koje uz

traženi pojam, zadovoljavaju i zadane kriterije
(npr. jezik, format datoteke, domena).

69
Napredne
mogućnosti

Jedna od
naprednih
mogućnosti
Google--a je i
Google
pretraga slika
prema traženom
pojmu.
 Traženje slika

 Nakon što se klikne na odabranu sliku,

sliku, pojavit će
se njen smanjeni prikaz i podaci o slici.

Za prikaz slike u stvarnoj veličini.

Veličina slike. Adresa stranice na kojoj se slika nalazi.

71
 Traženje slika

 Za pohranu slike
potrebno je po
odabiru prikaza
slike u punoj
veličini iz
kontekstualnog
izbornika birati
Save Picture As…

72
Napredna pretraga slika I slike se mogu
pretraživati
uporabom
operatora i
filtara.
Kataloške tražilice

 Kataloške tražilice,
tražilice, Web imenici
imenici,, katalozi (engl. Web
directory)) su Web stranice koje omogućavaju
directory
pretragu s pomoću ureĎenog kataloga.
kataloga.

74
Kataloške tražilice

 Glavne kategorije takvih kataloga dijele se u

potkategorije,, a ove u još podrobnije potkategorije,
potkategorije potkategorije,
sve do popisa Web adresa koje su ujedno i
hiperlinkovi na
pripadajuće Web
stranice.

75
Kataloške tražilice

 Popularnije kataloške tražilice su:

 Yahoo!
(www.yahoo.com
www.yahoo.com),
),
 Hrvatski kataloški imenik
(www.hr
www.hr),
),
 Microsoft Network
(http://www.msn.com
http://www.msn.com),
),
 European Schoolnet
(www.eun.org
www.eun.org).
).

76
Kataloške tražilice

 U posljednje vrijeme Web tražilice sadrže kataloge,

kataloge, a
kataloške tražilice se mogu pretraživati po ključnoj
riječi.. Stoga su razlike meĎu njima sve manje.
riječi

77
Elektronička pošta
Elektronička pošta

 Gotovo svi pružatelji internetskih usluga nude i

uslugu elektroničke pošte.

79
Elektronička pošta

 Elektronička pošta (engl.

electronic mail, e-
e-mail
mail))
je oblik komuniciranja
pomoću računala i
sustava koji ta računala
meĎusobno povezuje.
povezuje.

80
Elektronička pošta
 Prednosti elektroničke pošte su:
 relativno niske cijene,
 velika brzina prijenosa
podataka bez obzira
na udaljenost,
 mogućnosti izravnog
prijenosa datoteka iz
računala u računalo.
računalo.

81
Korisnički račun

 Korisnik mora otvoriti

korisnički račun kod
ponuĎača usluge
kako bi mogao rabiti
elektroničku poštu.

82
Korisnički račun

 Po otvaranju korisničkog računa korisnik dobiva:

 korisničko ime (engl. username
username),
),
 lozinku (engl. password
password),
),
 jedinstvenu elektroničku adresu
(engl. e-mail address).
address).

83
Korisnički račun

 Pomoću podataka korisničkog računa davatelj usluge

prepoznaje “svog” korisnika i dozvoljava mu pristup.
pristup.

84
Elektronička adresa

 Korisnici sustava moraju biti jednoznačno odreĎeni

kako bi mogli primati poruke
poruke..
 Svaki je korisnik odreĎen jedinstvenom adresom
elektroničke pošte koju mu dodjeljuje davatelj usluge.
 Adresa elektroničke pošte je oblika:

85
Korisničko ime

 Korisničko ime može biti stvarno

ime i prezime korisnika, ali može
biti i neki drugi,
drugi, prema korisnikovoj
želji izabrani naziv
naziv,, npr.:

86
Domena

 Naziv domene (engl

engl.. host name,
domain name)
name) slijedi nakon
odjelnog znaka @ i obično
predstavlja naziv davatelja usluge
elektroničke pošte.
pošte.

87
Glavna domena

 Glavna domena može

označavati djelatnost ili
zemljopisnu pripadnost.
pripadnost.

88
Ustrojstvo korisnik-
korisnik-poslužitelj

 Sustav elektroničke pošte

se zasniva na ustrojstvu
korisnik--poslužitelj.
korisnik

 Korisnici šalju poslužitelju

elektroničke pošte svoje
poruke.

 Poslužitelj usmjerava
poruke na zadana
odredišta..
odredišta

89
Elektronički poštanski sandučić

 Uz elektroničku adresu korisnik od davatelja usluge

elektroničke pošte dobiva elektronički poštanski
sandučić (engl. mailbox
mailbox).
).

 To je prostor za pohranu
poruka koji se nalazi na
poslužitelju..
poslužitelju

90
Ustrojstvo korisnik-
korisnik-poslužitelj

 Poslužiteljsko računalo
elektroničke pošte je
neprekidno uključeno pa
prima poruke bez obzira
da li je korisnikovo
računalo uključeno ili ne.

91
Ustrojstvo korisnik-
korisnik-poslužitelj

 Poruke koje korisnik

prima privremeno se
pohranjuju u njegovom
poštanskom sandučiću
(na poslužitelju) sve
dok se korisnik ne
poveže na mrežu i ne
preuzme poruke na
svoje računalo.

92
Protokol

 Razmjena poruka elektroničkom poštom je moguća

ako postoji dogovor o načinu razmjene.
 Takav se dogovor naziva protokol.
 Za razmjenu poruka elektroničkom poštom koriste
se SMPT i POP protokoli
protokoli..

93
Protokoli - SMTP

 Za slanje poruka s
korisničkog računala na
poslužiteljsko računalo
rabi se SMTP (engl.
simple mail transfer
protocol)) protokol
protocol protokol..
 Isti se protokol rabi i za
razmjenu poruka
izmeĎu poslužitelja.
poslužitelja.

94
Protokoli - POP

 Za prijem poruka rabi se POP (engl. post office

protocol)) protokol
protocol protokol.. Uporabom POP protokola prenose
se poruke iz poštanskog sandučića poslužiteljskog
računala na korisnikovo računalo.
računalo.

95
Elektronička pošta

 Poruke elektroničke pošte se mogu primati

primati,, čitati
čitati,,
pisati,, slati
pisati slati,, organizirati pomoću:
 programa za rad s elektroničkom poštom,
ili
 odgovarajuće Web stranice davatelja usluge
(engl. Web mail).
mail).

96
Programi

 Programa za rad s elektroničkom poštom ima mnogo,

npr.: Outlook Express,
Express, Microsoft Outlook,
Outlook, Netscape
Mail,, Eudora
Mail Eudora,, Opera
Opera,, Mozila Thunderbird i dr.

97
Elektronička pošta

 Prednosti rukovanja elektroničkom poštom pomoću

posebnog programa:
programa:
 Mogućnost prilagodbe programa korisniku.
 Mnogobrojne mogućnosti rukovanja poštom i
objedinjavanje s adresarom, rokovnikom,
pohrana sadržaja u različitom formatu, pričuvne
kopije i sl.

98
Elektronička pošta

 Nedostaci rukovanja elektroničkom poštom pomoću

posebnog programa:
programa:
 Treba instalirati program.
 Treba podesiti program korisniku što nije uvijek
moguće (npr. prilikom putovanja i rada na tuĎem
računalu).
 Treba naučiti koristiti program koji ima brojne
mogućnosti.

99
Spam

 Internet je vrlo pogodan za oglašavanje i slanje

komercijalnih poruka (lažne privatne poruke koje
vode do nepoćudnih sadržaja, proizvodi za koje
primatelji nisu zainteresirani, reklame itd.),
posebice zato što to praktički ništa ne košta.
košta.

100
Spam

 Spam ili Junk

Junk mail je
zajedničko ime za
poruke koje se šalju
elektroničkom poštom
na mnogo adresa iako
ih primatelji zapravo ne
žele primati.
primati.

101
Anti spam

 Postoje programi koji u stanovitoj mjeri mogu odstraniti

neželjene poruke,
poruke, ali su oni ograničene djelotvornosti jer
pošiljatelji spam poruka nastoje svoje poruke što više
prikriti sadržajem koji je teško razlučiti od sadržaja korisnih
poruka.

102
Web (WWW)
 Web (WWW)

 Web ili WWW (engl. world

wide web) je jedna od
najpopularnijih internetskih
usluga koja korisnicima
omogućava jednostavan
pristup mnoštvu informacija.

104 104
Web (WWW)

 Web je sustav koji omogućava prijenos i pohranu

posebno oblikovanih dokumenata koji se nazivaju
web stranice.
stranice.

105 105
Web stranica

 Web stranica je elektrnički dokument koji se može

prikazati na zaslonu monitora.
monitora.

106 106
Web stranica

 Web stranica može sadržavati tekst

tekst,, nepokretne i
pokretne slike i zvučne zapise.

107 107
Web stranica

 Web stranice su redovito zasnovane na tehnologiji

hiperteksta ili hipermedije.

108 108
Hipertekst

 Hipertekst (engl. hypertext

hypertext))
je tehnologija za rad s
dokumentima kod koje se
klikom miša na označeni
dio u jednom dokumentu
može dobaviti drugi
dokument..
dokument

109 109
Hipertekst

 Kada korisnik mišem

klikne na označeni dio
unutar hipertekst
dokumenta, prikazat će
se drugo mjesto unutar
istog dokumenta ili drugi
dokument..
dokument

110 110
Hiperlinkovi

 Dijelovi hipertekst dokumenta koji omogućavaju

povezivanje nazivaju se hiperveze ili hiperlinkovi
(engl. hyperlink
hyperlink),
), tj. jednostavnije: veze ili linkovi.

111 111
Hiperlinkovi

 Hiperveze ili hiperlinkovi označeni

su kako bi se razlikovali od ostalog
sadržaja.
 Obično su to podvučeni ili obojeni
dijelovi teksta,
teksta, a prepoznaju se i po
tome što pokazivač mijenja oblik u
ruku s ispruženim prstom kad se
nalazi na njima.

112 112
Hipermedija

 Pojam hiperteksta,
hiperteksta,
strogo uzevši, odnosi
se na dokument koji
sadrži samo tekst.
tekst.

 Za dokument koji uz tekst sadrži nepokretne i

pokretne slike i zvučne zapise koji takoĎer mogu
bit hiperveze,
hiperveze, ispravnije je rabiti naziv hipermedija
(engl. hypermedia
hypermedia).).

113 113
Web sjedište

 Uporabom sustava
hipermedije nastaju Web
sjedišta..
sjedišta
 Web sjedište (eng. Web site)
je skup Web stranica koje su
dio neke cjeline, a sadržaji su
im meĎusobno povezani
hipervezama..
hipervezama

114 114
 Web sjedište

 MeĎu stranicama Web sjedišta postoji jedna koja je

polazna točka pristupa Web sjedištu a naziva se
glavna ili početna (engl. home page)
page) stranica
stranica..
 Na nju korisnici najprije i najčešće dolaze.

115 115
HTML

 Hipertekst dokument se stvara pomoću HTML jezika

(engl. hypertext markup language)
language).
 HTML je jednostavan za uporabu i lako se uči,
uči, što je
jedan od razloga njegove opće prihvaćenosti i
popularnosti.

<CENTER>
<B>HTML</B><br>
je <I>jednostavan</I> za uporabu i <U>lako</U> se uči</p>
</CENTER>

116 116
HTML

 Temeljna zadaća jezika HTML jest stvoriti hipertekst

dokument i omogućiti da izgleda jednako na zaslonu
monitora bez obzira na to o kojem je računalu,
operacijskom sustavu i Web pregledniku riječ.
 Pomoću HTML-
HTML-a se oblikuje sadržaj i stvaraju
hiperveze hipertekst dokumenta.

117 117
HTML
Primjer hipertekst
dokumenta napisanog
HTML jezikom.

Prikaz gornjeg
zapisa.

118 118
HTML

 HTML jezik je definirao Sir

Timothy Berners-
Berners-Lee
Lee,, 1993.
 On je danas (2010) ravnatelj
World Wide Web Konzorcija
(W3C),, organizacije koja brine
(W3C)
o standardizaciji web
tehnologija i razvoju Weba.

119 119
Web preglednik

 Prikaz hipertekst dokumenta, Web stranica napisanih

HTML jezikom, omogućuje program koji se zove Web
preglednik (engl. Web browser).
browser).

120 120
Web preglednik

 Najpopularniji preglednici su:

 Internet Explorer,
 Mozilla Firefox,
 Opera,
 Google Chrome,
 Netscape Navigator.

121 121
Adresa hipertekst dokumenta

 Svaki hipertekst dokument dostupan na internetu

jednoznačno je odreĎen jedinstvenom adresom.
adresom.

 Kad korisnik želi preko interneta dobaviti odreĎeni

hipertekst dokument na svoje računalo, mora navesti
njegovu adresu.

122 122
Adresa hipertekst dokumenta

Oznaka protokola Hijerarhijski popis mapa

pomoću kojeg se koji vodi do pohranjenog
sadržaju može pristupiti. sadržaja.

Simbolička adresa poslužitelja na

kojem je željeni sadržaj pohranjen ili
koji nudi odreĎenu uslugu.

123
URL

 Jedinstvena adresa hipertekst dokumenta naziva se

skraćeno URL (engl. uniform resource locator).
locator).

124 124
HTTP

 Skup pravila za prijenos hipertekst i hipermedija

dokumenata internetom naziva se HTTP protokol
(engl. hypertext transfer protocol).
protocol).

125 125
HTTP

 Uz ostalo HTTP protokol odreĎuje radnje koje moraju

poduzeti Web poslužitelji i Web preglednici kao
odgovor na različite zahtjeve korisnika.
 Da bi se naziv protokola odvojio od preostalog dijela
adrese,, rabi se ://
adrese
 npr. http://

126 126
HTTP, URL, HTML

127 127
Sigurnost na internetu

 Internet je javna mreža dostupna svima zbog čega

treba imati na umu opasnost od kraĎe i zlouporabe
podataka.
 Sigurnost podataka na putu izmeĎu korisničkog
računala i poslužitelja osigurava se korištenjem
sigurnosnih protokola i enkripcije
enkripcije..

128
HTTPS

 HTTPS (engl. HyperText

Transfer Protocol Secure)
Secure)
je sigurnosna inačica HTTP
protokola..
protokola
 Rabi se kada se želi samo
ovlaštenim osobama
osigurati pristup stranicama
na poslužitelju.

129 129
HTTPS

 Prilikom sigurne komunikacije izmeĎu korisničkog

računala i poslužitelja u kutu internetskog preglednika
pojavit će se mala ikona u obliku lokota,
lokota, a adresa će
stranice započeti s https://.

130
HTTPS

 Za pristup zaštićenim stranicama potrebno je dokazati

identitet i pravo pristupa unosom korisničkog imena i
lozinke.

131 131
HTTPS

 Ako se kazalom miša pokaže na ikonu lokota javlja se

informacija o statusu i ispravnosti enkripcije.
enkripcije.

132
Enkripcija

 Enkripcija je proces koji pretvara običan tekst u

šifrirani tekst korištenjem posebnih algoritama.
 Npr. SSL protokol enkriptira podatke prilikom unosa
preko Web sučelja čime stvara siguran kanal za
prijenos informacije i onemogućava nedozvoljeni
pristup podacima prilikom komunikacije izmeĎu
korisnikovog računala i poslužitelja, i obratno.
 Neovlaštene osobe tako ne mogu doći do podataka i
zlorabiti ih.

133
HTTPS

 Uporaba HTTPS protokola izrazito je važna npr. pri

plaćanju u elektroničkom poslovanju na Web-
Web-u jer
onemogućava zlouporabe i neovlaštenim osobama
onemogućuje pristup povjerljivim podacima.

134 134
Osnove rada s
elektroničkom poštom
Web pošta

 Web pošta, engl. Web mail je besplatna usluga

kod koje se uporabom Web preglednika pristupa
elektroničkoj pošti s bilo kojeg računala koje ima
pristup internetu.
internetu.

136
Korisnički račun - Gmail

 Po otvaranju korisničkog računa korisnik dobiva:

 korisničko ime (engl. username
username),
),
 lozinku (engl. password
password),
),
 jedinstvenu elektroničku adresu
(engl. e-mail address).
address).

137
Korisnički račun - Gmail

 Pomoću podataka korisničkog računa korisnik se

prijavljuje,, a davatelj usluge ga “prepoznaje”.
prijavljuje “prepoznaje”.

138
Korisnički račun - Gmail

 Nakon uspješne prijave korisnik može pristupiti svom

elektroničkom poštanskom sandučiću.
sandučiću.

139
Podešavanje postavki

 Moguće je podesiti dodatne mogućnosti Web pošte.

pošte.
 Podešava se odabirom ponude: Postavke
Postavke..

140
Podešavanje postavki

 Postavke su grupirane u ponude izbornika: Općenito,

Računi, Oznake, Filtri, ProslijeĎivanje i dr.

141
 Moguće je birati broj
poruka po stranici ….

… dodati potpis koji

će se uvijek doda
dodati
ti na
poruku
poruku i td.
Podešavanje postavki

 Zadati broj prikaza konverzacija po stranici.

stranici.
 Upisati potpis koji će se uvijek dodati na poruku.
 Izabrati temu koja će odrediti dizajn prikaza
korisničkog računa.

143
Nova poruka

 Za pisanje i slanje nove

poruke treba birati
Nova poruka.

144
Nova poruka

U polje Prima treba

upisati adresu
primatelja..
primatelja

Naslov je polje za upis teme

tj. naslova poruke.

145
Nova poruka

 U područje za upis sadržaja treba unijeti tekst poruke.

146
Nova poruka

 Nakon što je upisan tekst, uputno je provjeriti Pravopis.

 PronaĎene pogreške će biti posebno označene.

147
Nova poruka

 Greške valja ispraviti

ispraviti,, pa ponoviti provjeru pravopisa:

148
Nova poruka

 Na kraju, dovoljno je odabrati: Pošalji

149
Nova poruka

 Ako je poruka uspješno poslana,

poslana, pojavit će se
obavijest ovakva oblika:

150
Nova poruka

 Poslati poruku na elektroničku adresu koju će zadati

nastavnik.
 Poslati poruku na elektroničku adresu jednog od
učenika.

Nastavnik će po primitku učeničkih poruka na svaku poruku

odgovoriti.

151
Provjera pošte

 Za provjeru pristigle pošte treba birati ponudu

Pristigla pošta.
pošta.

152
Pristigla pošta

 Uz svaku se poruku vide podaci o pošiljatelju,

naslovu poruke, o datumu i vremenu primitka i dr.

153
Pristigla pošta

 Poruka se može otvoriti pa pročitati klikom na naslov

poruke.

154
Pristigla pošta

 Provjeriti da li su stigle nove poruke pa ako jesu,

pročitati ih.
ih.

155
Odgovor na poruku

 Na poruku koja je trenutno otvorena može se

odgovoriti klikom na ponudu Odgovor.

156
Odgovor

Polje Prima
popunjava se
automatski.

Tekst odgovora na
primljenu poruku.

157
Odgovor na poruku

 Pri odgovoru na
poruku moguće je:
 ostaviti dio ili
cijeli tekst
pristigle poruke
(označen je
simbolom >),
 obrisati pristiglu
poruku.

158
Odgovor na poruku

 U mapi Pristigla pošta lako je prepoznati poruku koja

je napisana kao odgovor.

159
Odgovor na poruku

 Ovakvim načinom
razmjene poruka
omogućena je
kontrola tijeka
konverzacije
meĎu korisnicima.

160
Odgovor na poruku

 Odgovoriti na pristigle poruke (uporabom ponude

Odgovori).
Odgovori ).
 Razmijeniti više poruka s istim korisnikom pa uočiti
mogućnost kontrole konverzacije.
konverzacije.

161
Prilozi uz poruku

 Uz tekstualne poruke, elektroničkom poštom mogu se

poslati i prilozi.
prilozi.
 Prilozi su datoteke raznih formata (npr. slika ili zvučni
zapis).
 Pri slanju priloga treba imati na umu njihovu veličinu
(s obzirom na potrebito vrijeme i veličinu poštanskog
sandučića).

162
Prilozi uz poruku

 Ako se uz poruku želi slati prilog,

prilog, treba birati
ponudu Priloži datoteku.

163
Prilozi uz poruku

 Pojavit će se okvir Choose file (Odaberi datoteku).

datoteku).

164
Prilozi uz poruku

 Kada se pronaĎe željena datoteka, treba je označiti

pa kliknuti na Open (Otvori).
(Otvori).

165
Prilozi uz poruku

 Uporabom ponude Odgovori poslati poruku s

prilogom.. Prilog neka bude datoteka zanimljivog
prilogom
sadržaja koju si pronašao na internetu.

(U nedostatku zanimljivije datoteke poslužiti se jednom od

datoteka iz mape Za preglednik s radne površine).

Nastavnik će svakom učeniku poslati poruku s prilogom.

166
 Poruka s prilogom

 Poruka s prilogom,
prilogom, se
raspoznaje po oznaci
spajalice u retku
pristigle poruke.
poruke.

167
Prilozi uz poruku

 Prilog se može:
 otvoriti (Prikaži) i pregledati ili
 pohraniti (Preuzimanje) na neki od trajnih
memorijskih medija.
medija.

168
Prilozi uz poruku

169
Prilozi uz poruku

 Po odabiru naredbe Save (Spremi) treba odabrati

trajni medij i mapu u koju će prilog biti pohranjen.

170
Prilozi uz poruku

 Provjeriti pristiglu poštu.

 Pregledati dobivene priloge
priloge..
 Priloge koje smatraš zanimljivima pohraniti u mapu
Za preglednik koja se nalazi na radnoj površini.

171
ProsljeĎivanje poruke

 Poruku je moguće proslijediti drugom korisniku

odabirom ponude Proslijedi.

172
ProsljeĎivanje

Korisnik mora
upisati adresu
primatelja i dodati
tekst svoje poruke.

173
 Automatski unos adresa

 Gmail pomaže pri unosu adresa primaoca s kojima je

korisnik već kontaktirao.
kontaktirao. Po unosu prvog slova adrese
prikazuje se popis adresa koje započinju na upisano
slovo. Sa svakim sljedećim slovom broj adresa se
smanjuje..
smanjuje

174
ProsljeĎivanje poruke

 Isprobati mogućnost automatskog unosa adresa.

 Poruku s najzanimljivijim prilogom proslijediti jednom
od učenika.

175
Kontakti - adresar

 Elektroničke adrese korisnik

ne treba pamtiti; može ih
pohraniti u mapu Kontakti
(adresar).
 Novi se kontakt dodaje
odabirom ponude: Kontakti.

176
Kontakti - adresar

 Po odabiru gumba Novi 1

kontakt otvara se obrazac.
3
 Obrazac Dodaj kontakt
sadrži niz polja koja treba
popuniti.
 Na kraju, treba birati
Spremi..
Spremi 2

177
Nova poruka na adresu iz Kontakata

 Poruka se šalje na adresu pohranjenu u kontakte tako

da se kontakt označiti a potom klikne na pripadajuću
adresu. Adresa se prepisuje u okvir Prima
Prima..

1 2

3
178
Kontakti - adresar

 U mapu Kontakti unijeti elektroničku adresu svog

prijatelja.
 Prijatelju čiju si adresu unio poslati poruku.

179
Kontakti – nova grupa

 Adrese pohranjene u mapu Kontakti mogu se

grupirati prema vrsti kontakta.
kontakta.
 Nova grupa se dodaje klikom na gumb Nova grupa
nakon čega novoj grupi treba zadati naziv.
naziv.

180
Kontakti – nova grupa

 Pohranjeni kontakti se pridružuju grupi tako da ih se

označi u popisu,
popisu, a potom bira Grupe/Dodaj u… :

181
Poruka članovima grupe

 Prednost razvrstavanja kontakata u grupe je npr.

slanje poruke svim članovima grupe istodobno.
istodobno.
 Da bi se to učinilo
treba odabrati
grupu,, označiti
grupu
kontakte a potom
birati E-pošta
pošta..

182
Poruka članovima grupe

 Rezultat je popunjavanje okvira Prima adresama

odabranih članova grupe.

183
Kontakti – uvezi, izvezi, ispiši

 Sadržaj kontakata moguće je izvesti

izvesti,, uvesti
uvesti,, ispisati
ispisati..

 Kontakti se tako
mogu prebaciti
u drugi korisnički
račun i u njemu
koristiti, a mogu
se i spremiti pa
koristiti offline.

184
Kontakti – uvezi, izvezi

 Na sljedećim će slajdovima biti opisan postupak

izvoza i uvoza kontakata na konkretnom primjeru.

 Kao primjer nastavnik će izvesti sadržaj stvorene

grupe kontakata,
kontakata, a potom će izvezene kontakte
poslati kao prilog svim članovima grupe istovremeno.
istovremeno.

 Svaki od učenika će po primitku poruke s prilogom

prilog pohraniti na svoju radnu površinu, a potom
grupu kontakata uvesti u svoje kontakte.
kontakte.

185
Kontakti – izvoz

 Za izvoz treba odabrati naredbu Izvoz a potom

označiti grupu koju se želi izvesti pa Izvoz
Izvoz..

186
Kontakti – izvoz

 Po odabiru naredbe Izvoz treba zadati mjesto

pohrane izvezenih kontakata (datoteka se po
osnovnoj postavci pohranjuje u obliku *.csv
*.csv).
).

187
Kontakti – poruka s prilogom

 Svim učenicima koji su ujedno i članovi grupe, treba

istodobno poslati poruku s prilogom contasts.csv
contasts.csv..

188
Kontakti – uvoz

 Prilog iz pristigle poruke učenik treba pohraniti na

radnu površinu a potom pokrenuti naredbu Uvezi
Uvezi..

189
Kontakti – uvoz

 Treba odabrati
datoteku s kontaktima,
kontaktima,
a potom označiti u
koju će grupu kontakti
biti pohranjeni.
 U slučaju odabira
nove grupe treba joj
zadati naziv.
naziv.

190
Kontakti – uvoz

 Uvezeni kontakti se rabe na prethodno opisani način.

 Učenici trebaju poslati
poruku s prilogom svim
članovima uvezene
grupe istodobno.

191
Ista poruka na razne adrese

 Osim mogućnosti slanja

iste poruke na više
adresa istodobno
pomoću grupe
kontakata, moguće je
koristiti i jedno od dva
ponuĎena polja
CC: ili BCC:.

192
Ista poruka na razne adrese

 Ako se adrese upišu u polje CC (engl. carbon copy),

copy),
u zaglavlju poru
poruke
ke bit će ispisane adrese svih osoba
navedenih u polju CC.

 Ako se adrese upišu u polje BCC (engl. blind carbon

copy),
copy ), primatelji neće znati da su i drugi primili iste
poruke jer će u zaglavlju biti ispisana samo adresa
koja je upisana u rubriku Prima:

193
 Brisanje poruka

 Nepotrebne poruke se mogu brisati tako da ih se

označi pa odabere naredba Izbriši
Izbriši..

194
Mape

 Radi boljeg organiziranja poruka

pripremljeno je nekoliko mapa.
mapa.
 To su npr. mape Pristigla pošta,
Otpad, Poslana pošta, Neželjena
pošta..
pošta
 Naziv svake od mapa podsjeća na
sadržaj koji se u nju pohranjuje.

195
Brisanje, razne mape

 Izbrisati jednu od poruka.

 Pregledati sadržaj ponuĎenih mapa za bolju
organizaciju poruka.
poruka.

196
Odjava

 Na kraju rada s Web poštom potrebno je izaći iz

poštanskog sandučića i zatvoriti ga.
ga.
 Da bi se to učinilo treba kliknuti na Odjava
Odjava..

197
Odjava

 Nužno je odjaviti se kada Web poštu rabimo na

javnom računalu ili općenito na računalu kojim se
služi više korisnika.
korisnika.
 Ako se ne odjavimo, sljedeći će korisnik imati pristup
našem elektroničkom poštanskom sandučiću i moći
će se njime služiti.

198