1

Skupovi brojeva
Skup prirodnih brojeva: ℕ = {0,1,2,3, … }

- prirodni brojevi su nastali zbog potrebe za prebrojavanjem objekata

- cijeli brojevi su nastali zbog mjerenja orijentiranih veličina, npr. temperatura (upotrebni razlog) i
da bi oduzimanje bilo uvijek izvedivo (algebarski razlog). Mogućnost oduzimanja olakšava
rješavanje jednadžbi. Npr. jednadžba + 4 = 1 nema rješenje u skupu ℕ, dok u skupu cijelih
brojeva ima rješenje

Skup cijelih brojeva: ℤ = {… , −3, −2, −1,0, 1, 2, 3, … }

- skup cijelih brojeva se sastoji od pozitivnih prirodnih brojeva, njihovih suprotnih i 0

- racionalni brojevi su nastali zbog mjerenja jednakih dijelova cjelobrojnih veličina (upotrebni
razlog) i da bi dijeljenje uvijek bilo izvedivo (algebarski razlog). Mogućnost djeljenja olakšava
rješavanje jednadžbi. Npr. jednadžba 2 = 1 nema rješenje u skupu ℤ, dok u skupu racionalnih
brojeva ima rješenje

čitamo: skup brojeva

Skup racionalnih brojeva: ℚ={ ; , ∈ ℤ, ≠ 0} oblika takvih da su
(brojnik) i (nazivnik)
cijeli brojevi te ne
-cijeli brojevi spadaju u skup racionalnih brojeva: npr. 2 = smije biti 0
proširivanje - množenje brojnika i nazivnika istim nenultim brojem

∙
- = ∙

kraćenje – dijeljenje brojnika i nazivnika istim nenultim brojem

- zbrajanje i oduzimanje: proširujemo razlomke da dobijemo isti nazivnik (tj. svodimo na zajednički
nazivnik, najčešće na najmanji takav)

- množenje: brojnik brojnikom i nazivnik nazivnikom

- dijeljenje: svodimo na množenje tako da prvi broj množimo sa recipročnim (zamijenimo brojnik i
nazivnik) drugim

- dvojni razlomak: množimo vanjski s vanjskim i rezultat pišemo u brojnik, te unutarnji s unutarnjim
i rezultat pišemo u nazivnik (kratiti možemo bilo koji unutarnji s bilo kojim vanjskim)

-decimalan zapis racionalnih brojeva: 11) konačan decimalan zapis

2) beskonačno periodičan decimalan zapis

 2

- Postupak mjerenja zahtjeva pored racionalnih brojeva i postojanje brojeva koji imaju beskonačni
neperiodički decimalni zapis (iracionalni brojevi). Racionalne i iracionalne brojeve nazivamo
realnim brojevima.

- Pored toga što su potrebni za mjerenja (upotrebni razlog njihova uvođenja) oni nam omogućuju
izvedivost mnogih operacija, npr. korjenovanja. Tako npr. jednadžba = 2 nema rješenje u
skupu ℚ, dok u skupu realnih brojeva ima rj.

Skup iracionalnih brojeva, oznaka

- skup brojeva koji se NE mogu zapisati u obliku razlomka u smislu racionalnih brojeva, tj. to su
beskonačno neperiodični decimalni brojevi (decimalni brojevi koji imaju beskonačno mnogo
decimala te nakon nekog decimalnog mjesta nema ponavljanja jedne znamenke ili grupe
znamenki)

- tu spadaju npr.: 2, 3 , … (brojevi čiji korijen nije prirodan broj),  , e , …

Skup realnih brojeva, oznaka ℝ

- skup racionalnih i iracionalnih brojeva zajedno

ℝ

ℤ
ℕ

- suprotan broj: − 0 suprotan od je – , a suprotan od – je , tj. −(− ) =

(znak – možemo čitati rječju 'suprotan')

- oduzimanje je zbrajanje sa suprotnim, tj. − = + (− ) pa je − (− ) = +

- množenje i dijeljenje: + + = +, + −= −, − + = −, − −= +

Neki aksiomi (propisi) realnih brojeva:

1) + = + komutativnost zbrajanja nije bitan poredak u kojem

zbrajamo realne brojeve
2) ( + ) + = +( + ) asocijativnost zbrajanja

3) +0= neutralni element za zbrajanje svakom realnom broju a možemo

pronaći broj koji zbrojen sa njime
4) + (− ) = 0 inverzni (suprotni) element za zbrajanje daje 0 (to je njegov suprotan broj)
 3

5) ∙ = ∙ komutativnost množenja nije bitan poredak u kojem

množimo realne brojeve
6) ( ∙ ) ∙ = ∙( ∙ ) asocijativnost množenja
svakom realnom broju a (koji nije 0)
7) ∙1= neutralni element za množenje možemo pronaći broj koji pomnožen
sa njime daje 1 (to će biti njemu
8) ∙ = 1, ≠0 inverzni element za množenje −1 )
recipročan broj =

9) ∙( + )= ∙ + ∙ distributivnost množenja prema zbrajanju

Aritmetički izrazi (opisi brojeva koje pojednostavljujemo)

Zadatak 1. Izračunajte:

1) 2 − 3 + 5 + (−7) =
2) −3 − (−4) + 0: (−2) = .
9) ∙2 =
3) 2: (−1) − 3 ∙ 5 ∙ (−2) + 4 ∙ (−48) ∙ 0 = ( . )∙ .

4) 1 − − = 10)
.
−2=
. : .
5) 1 − − − =
( . )
11) 3 + =
6) ∙ : = .

: ( )
7) = 12) . .
=
.
8) =

Algebarski izrazi (otvoreni opisi brojeva)

x
izraz nema smisla za x  2 jer
- domena izraza- skup svih brojeva za koje izraz ima smisla npr. x2
bi tada imali 0 u nazivniku, a u
- zbrajati i oduzimati možemo samo iste objekte matematici nije dozvoljeno dijeliti nulom
Zadatak 2. Izračunajte:

1) − 2 + 3 = 4) 4 − (5 + 3 )−2 − =
2) 2 + 5 − 6 + = 5) 2 + 2√ − 3 − 4√ −1=
3) 2 + 5 − + 6 =

- množenje : ∙ ∙ …∙ = zapis potencije ( zovemo baza, a eksponent)

puta

∙ (−) = +,
= ( ) = paran
pravila za potencije:
∙ = ( ∙ ) = ∙ (−) = −, neparan
 4

Zadatak 3. Izračunajte:

1) x  x 5) (x 4 ) 2
2) x 2  x 5 6) (5 x) 2  (2 x) 3
3) 2 xy  3 x y
2 4 5
7) (2 x 2 y ) 2  (3x 3 ) 3  5 x 13 y 2
4)  4 x y  4 xy  (5 xy)
5 2
8) (4 xy 2 ) 3  ( x 2 y 3 ) 5

Zakon distributivnosti a(b  c)  ab  ac

množimo ''svaki sa svakim''
Umnožak dva zbroja (a  b)(c  d )  ac  ad  bc  cd

Zadatak 4. Izračunajte:

1) 2a(a  5) 4) (1 − )( − 3)(4 + 1)
2) 3x( x 3  2 x  1)  x 2 5) 4(2b  3a)(a  5b)
3) (2a  3)(1  2a) 6) 5  (2 x  3)( x 2  5)

Formule za brzo množenje kvadrat zbroja: (a  b) 2  a 2  2ab  b 2 (  a  b) 2  ( a  b ) 2

kvadrat razlike: (a  b) 2  a 2  2ab  b 2 (  a  b) 2  ( a  b) 2

razlika kvadrata: (a  b)(a  b)  a 2  b 2

Zadatak 5. Izračunajte:

1) (3x  1) 2  5 x 4) ( x 3  2)( x 3  2)  ( x  2)
2) (2a  3b) 2  2(a  3b) 2 5) 2  ( x  1)(2  x 2 )  ( x 2  2) 2
3) (3x  1)(3x  1) 6) a  (a  3)(a  3)  (a  5) 2

Faktori – brojevi ili izrazi koji se množe

Faktorizacija - postupak zapisivanja izraza u obliku umnoška

izvlačenjem zajedničkog faktora (obrnuti obratom formula za brzo množenje

smjer zakona distributivnosti)
a 2  2ab  b 2  (a  b) 2
ab  ac  a(b  c)
a 2  2ab  b 2  (a  b) 2

a 2  b 2  (a  b)(a  b)
 5

Zadatak 6. Faktorizirajte:

1) 2a  4b 6)  25a 4  10a 3  5a 11) x 4  81

2) 4abc  6cbd 7) x 2 1 12) x 2  2 xy  y 2
3) 2a 2  a 4  x2
8) 13) x 2  2 x  1
4) 2 x 2 y 3  3x 3  x 2 y 25  9 x 2
9) 14) 9a 2  6a  1
5) x x3 2
10) x 2  9 15) 4 + 2 + 1

Algebarski razlomci

- da bismo mogli skratiti razlomke, brojnik i nazivnik moraju biti faktorizirani te kratimo faktore

Zadatak 7. Skratite razlomke:

x5 2ab 3a 2 a 3
1) 2 4)  7)
x 6b 5a 3 b a2 9
a4 3 a x2  4y2 2x  4 y
2) 5) 8) : 2
a6 a 1 x x  2x 1
3x 2 y 2a  2
3) 6)
6 xy a2  a

- zbrajanje/oduzimanje algebarskih razlomaka:

1. faktoriziramo nazivnike

2. proširimo razlomke do najmanjeg umnoška koji sadrži sve faktore iz nazivnika, tj. uzmemo najmanji zajednički
nazivnik

3. pojednostavnimo brojnik
Zadatak 8. Izračunajte:

2a 3 x2 1
1)  8) 
a 2a x  1 ( x  1) 2
2

1  b 1  2ab x2 1 5x
2)  9)  
6ab 2a 2 b 4x  1 x 4 x  2
2

3 a 2 5 3a
3)  10) 2  
a a2 a  1 a  1 (a  1) 2
a  2 a 1
4)  2 2 15 (a  1) 2
a a a 11)  
a  1 a  1 5a 2  5a
x2 x 1
5)  x 2  2 xy  y 2 x 2  y 2 y 2 1
x  4 3x  6
2
12) : 
x 2  xy x xy  y 2
2x x y 2
6)    10a  9  2a  1
x y
2 2
2x  2 y x  y 13)  2a  
 2a  1  9  4a 2
7) − +