50

Derivacija funkcije

Problem traženja trenutne brzine i tangente

Neka se čestica giba po brojevnom pravcu y . U nekom trenutku x ona se nalazi na položaju s
koordinatom y koja ovisi o trenutku x , tj. položaj y je funkcija ovisna o vremenu x .

-jednoliko gibanje po pravcu – gibanje stalnom brzinom

– graf ovisnosti položaja o vremenu je pravac y  ax  b

prijeđeni put – promjena položaja

y2
y y 2  y 1 y
y1 brzina gibanja:  a nagib pravca
x x 2  x1 x

proteklo vrijeme – promjena vremena

x1 x2

- nejednoliko gibanje po pravcu – brzina gibanja je različita u svakom trenutku

sekanta - pravac koji siječe graf u dvije točke

-položaj y je funkcija ovisna o vremenu x , tj.

f ( x  x) y  f (x)

y
y -srednja brzina: (nagib sekante)
x

f (x) x
y  f ( x  x)  f ( x)

x x  x
-želimo odrediti brzinu u trenutku x

- sve smo bliže toj trenutnoj brzini kad uzimamo

sve manju promjenu vremena x , tj. kad
x  0 te pritom sekanta prelazi u tangentu u
točki x

- prema tome, brzina u trenutku x jednaka je

y
lim te je taj broj ujedno i nagib tangente u
x  0 x
x
točki x
 51

y y
Broj lim zovemo derivacija funkcije f u točki x i označavamo f ' ( x) , tj. f ' ( x)  lim .
x 0 x x 0 x

f ( x  x)  f ( x)
Ako uvažimo da je y  f ( x  x)  f ( x) , tada možemo pisati i f ' ( x)  lim .
x 0 x

Fizikalni smisao derivacije f ' ( x) : derivacija je trenutna brzina promjene veličine f (x) u odnosu na
veličinu x .

Geometrijski smisao derivacije f ' ( x) : derivacija je nagib tangente na graf funkcije f u točki x .

f (x )
y  ax  b
a - nagib tangente – derivacija

funkcije f

Nemaju sve funkcije derivacije u svakoj točki, npr.

Zadatak 1. Odredite derivaciju funkcije f ( x)  x 2 u bilo kojoj točki (argumentu) x te posebno u

x  4.

Nećemo morati svaki puta računati limese jer već postoje gotovi rezultati s derivacijama
elementarnih funkcija u tzv. tablici derivacija.

Derivaciju možemo shvaćati kao operaciju nad funkcijama, tj. kao operaciju koja funkciji f
pridružuje novu funkciju f ' te se na tom shvaćanju temelje zapisi u tablici derivacija.
 52

Tablica derivacija

c  '  0 sin x  '  cos x

x  '  1 cos x  '   sin x

 x '  1
tgx  '  1
cos 2 x
2 x

x  '  nx
n n 1
, n  ctgx  '   1
sin 2 x

e  '  e
x x
arcsin x '  1
1 x2

a  '  a
x x
ln a arccos x '   1
1 x2

ln x  '  1 arctgx'  1

x 1 x2

1 1
log a x '  arcctgx'  
x ln a 1 x2

Pravila deriviranja:

 f ( x )  g ( x )   f ( x )  ¸ g ( x ) derivacija zbroja (razlike) jednaka je zbroju (razlici) derivacija

c  f ( x )  c   f ( x ) konstanta (broj) koja množi funkciju ''preskače'' derivaciju

 f ( x )  g ( x )   f ( x )  g ( x )  f ( x )  ¸ g ( x ) 
 derivacija umnoška=1.der  2.prepisana+1.prepisana  2.der


 f ( x) 

 f ( x)  g ( x)  f ( x)  ¸g ( x) derivacija kvocijenta=
gornja der  donja prepisana−gornja prepisana  donja der
 g ( x) 
  g ( x)2

 f ( g ( x ))  f ( g ( x ))  g ( x ) 
 derivacija kompozicije funkcija=(der zadnje funkcije f sa g(x) umj x)  g(x) der
 53

Zadatak 2. Derivirajte sljedeće funkcije:

1) f ( x)  3 1 11) f ( x)  4 x 3
7) f ( x) 
2) f ( x)  x x3 1
1 12) f ( x) 
3) f ( x)  x 2
8) f ( x)  3 3
x
x
4) f ( x)  x 5
1
9) f ( x)  x 13) f ( x) 
5) f ( x)  x 505 x5
10) f ( x )  3
x
6) f ( x)  x 2

14) f ( x)  x 3  2 x  2 21) f ( x)  2 x  5
15) f ( x)  log x  sin x  3 4 6
22) f ( x)  5
2
2 x 4
x
16) f ( x)  e x  x   
9 4
23) f ( x)  3 cos x   5 x  6 ln x
1 3
17) f ( x)  x  ln x  tgx 
x x 2 sin x
24) f ( x )    5e x  5
 2 5
18) f ( x)  4  2  log 2  sin
7 x 3
25) f ( x)   3 
19) f ( x)  2 x 3  5 x 7  5 3 x
2 4 6
20) f ( x)  6 x 6  x  5x  1 26) f ( x)  6ctgx   53 x
7 x

(derivacija umnoška) (derivacija kvocijenta)

27) f ( x)  x sin x sin x

33) f ( x ) 
28) f ( x)  3 sin x cos x x2

29) f ( x )  e x ln x  4 x  34) f ( x ) 
x 2  5x  3
x ln x
30) f ( x)  (2 x 2   3)tgx sin x  3 cos x  5
3 35) f ( x) 
e x  ln x
31) f ( x)  (1  sin x  5 ln x)e x
3 x e
3  36) f ( x ) 
32) f ( x)    5 x  cos x x 3  3x
x 

37) f ( x)  e x cos x  4 x 2
x sin x
38) f ( x) 
ln x
ln x
39) f ( x)   x 2 (1  sin x)
cos x
40) f ( x)  x ln xtgx
 54

(derivacija kompozicije funkcija)

41) f ( x)  sin x 2
42) f ( x)  sin(2 x  3e) 50) f ( x)  e cos x 6 ln x 8

43) f ( x)  cos(2 x 2  ln x ) 51) f ( x )  x 2  5x  5

44) f ( x)  cos(sin x)
52) f ( x)  x  4 sin x
45) f ( x)  tg (2 x)

53) f ( x )  x  9 x 5 10

46) f ( x )  ctg (  6 x  8 x ) 100

 1
47) f ( x)  ln(2 x  4) 2
54) f ( x )   3 cos x  
 x
48) f ( x)  ln(sin x  cos x)
3x 7
55) f ( x)  sin 2 x
49) f ( x)  e
56) f ( x)  tg 5 x

57) f ( x )  sin x  sin x 61) f ( x)  sin 5 2 x  1

58) f ( x)  x ln 2 x  7 x 3 62) f ( x )  tg ln x
cos 5 x 63) f ( x)  ln(ln(ln x))
59) f ( x ) 
 x  3 4
64) f ( x)  e
6  4 cos5 x 

60) f ( x)  e 4 x sin 3x  

Derivacije višeg reda

- derivacija funkcije je opet funkcija pa možemo tražiti i njenu derivaciju, tj. možemo
ponavljati postupak deriviranja te tako dobiti drugu, treću,… derivaciju početne funkcije

Zadatak 3. Nađite drugu i treću derivaciju funkcija:

1) f ( x)  3x 3  6 x
2) f ( x)  sin x  6 cos2 x 
3) f ( x )  ln x

Primjena derivacije – derivacija kao brzina promjene

Derivacija funkcije f u točki x je brzina promjene veličine y  f (x) po veličini x u toj točki.

Gibanje

Neka se čestica giba po brojevnom pravcu y . U nekom trenutku t ona se nalazi na mjestu s
koordinatom y koja ovisi o trenutku t , tj. položaj y je funkcija ovisna o vremenu t , y  y(t ) .
 55

Brzina gibanja čestice v (tj. brzina promjene položaja po vremenu) u proizvoljnom trenutku t je
derivacija funkcije y u točki t , tj. v(t )  y ' (t ) .

Akceleracija je brzina promjene brzine čestice pa je akceleracija a u proizvoljnom trenutku t

derivacija funkcije brzine, tj. a(t )  v ' (t )  y ' ' (t ) .

Ako brzina ima pozitivan predznak u nekom trenutku, tada položaj raste u tom trenutku (tj. čestica
se giba u pozitivnom smjeru osi y ), a ako ima negativan predznak, tada položaj opada (tj. giba se
u negativnom smjeru osi y ).

Ako akceleracija ima pozitivan predznak u nekom trenutku, tada vrijednosti funkcije brzine rastu u
tom trenutku, a ako akceleracija ima negativan predznak, tada vrijednosti brzine opadaju.

Kad apsolutni iznos brzine v raste, tada čestica ubrzava, a kad pada, tada govorimo o
usporenju.

Ako brzina i akceleracija imaju isti predznak u nekom trenutku t , tada čestica ubrzava u tom
trenutku t , a ako imaju različiti predznak, tada usporava.

Zadatak 4. Ako je položaj čestice u trenutku t jednak y(t )  2t 2  8t , odredite:

a) brzinu čestice u bilo kojem trenutku t

b) brzinu čestice u trenutku t  1
c) raste li položaj ili opada u tom trenutku?
d) brzinu čestice u trenutku t  3
e) raste li položaj ili opada u tom trenutku?
f) akceleraciju čestice u bilo kojem trenutku t
g) akceleraciju čestice u trenutku t  1
h) ubrzava li tijelo ili usporava u tom trenutku?
i) akceleraciju čestice u trenutku t  3
j) ubrzava li tijelo ili usporava u tom trenutku?

Zadatak 5. Ako je položaj čestice u trenutku t jednak y (t )  3t 2  t 3 , odredite brzinu čestice u

trenutku t  2 . Raste li položaj u tom trenutku ili opada? Odredite akceleraciju u istom trenutku.
Ubrzava li tijelo ili usporava u tom trenutku?

Zadatak 6. Čestica se giba po zakonu y(t )  cos t  t . Nađite joj brzinu i akceleraciju u trenutku

t . U kojem se smjeru giba u tom trenutku te usporava li ili ubrzava?
4

Zadatak 7. U trenutku t temperatura tijela se ponaša po zakonu T (t )  4 t  3t . Kolika je brzina

promjene temperature u trenutku t  4 ? Hladi li se tijelo ili zagrijava u tom trenu?

Zadatak 8. Količina vode u bazenu u trenutku t iznosi V (t )  10  t . Kolika je brzina promjene

količine vode u trenutku t  6 ? Što nam govori predznak te brzine?
 56

Diferencijal i linearna aproksimacija

 x - promjena ulaza

f (x ) y - pripadna promjena izlaza

dy - pripadna promjena po funkciji čiji je graf tangenta

f ( x  x) - znamo od prije da je derivacija funkcije f u točki x nagib

y tangente na graf funkcije u točki  x, f ( x)  , tj.
dy
f (x)
x dy
f ' ( x) 
x

x  x - od tuda vrijedi da je dy  f ' ( x)  x te taj broj dy zovemo

x
DIFERENCIJAL funkcije f u točki x za promjenu ulaza  x

-tangenta na graf funkcije u točki  x, f ( x)  je pravac koji među svim pravcima koji prolaze istom
točkom najbolje aproksimira graf na malim intervalima oko te točke, odnosno, linearna funkcija čiji je
graf ta tangenta je funkcija koja među svim linearnim funkcijama najbolje aproksimira danu funkciju
f na malim intervalima oko tog x pa se još kaže da je ona njezina najbolja linearna aproksimacija
(tj. među svim linearnim funkcijama, vrijednosti te linearne funkcije su najbliže vrijednostima funkcije
f na malim intervalima oko tog x )

-za male  x vrijedi (slika) y  dy pa je y  f ' ( x)  x

dy
- isto tako, iz definicije diferencijala vrijedi dx  ( x)'x  x pa zbog toga možemo pisati i f ' ( x) 
dx
(derivacija je omjer diferencijala)