A

Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2009./2010.
NFORmATKA
2
Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Informatike:
akademik Leo Budin, voditelj, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu
Predrag Broanac, dipl. ing., profesor mentor, V. gimnazija, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., profesor savjetnik, XV. gimnazija, Zagreb
Smiljana Peri, dipl. ing., II. gimnazija, Zagreb.
3
Sadraj
Uvod 5
1. Podruja ispitivanja 5
2. Obrazovni ishodi 6
2.1. Osnove uporabe raunala i primjenskih programa 6
2.2. Poznavanje grae i naela funkcioniranja raunala 6
2.3. Rjeavanje problema programiranjem 7
3. Struktura ispita 7
4. Tehniki opis ispita 9
4.1. Trajanje ispita 9
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja 9
4.3. Pribor 9
5. Opis bodovanja 9
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 9
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora 10
6.2. Primjer zadatka dopunjavanja 10
6.3. Primjer zadatka kratkoga odgovora 11
7. Priprema za ispit 11
4
5
Uvod
Informatika je na dravnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Informatike u
gimnazijama temeljni je dokument ispita kojim se
jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj
maturi iz ovoga predmeta u kolskoj godini
2009./2010.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna
pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se jasno
odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim jednogodinjim
Nastavnim planom i programom
1
za Informatiku u
gimnazijama.
Ispitni katalog sadri ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai
odgovor na pitanje to se ispituje.
U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja,
odnosno kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta
koje se ispituju ovim ispitom.
1
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta,
Nastavni programi za gimnazije, broj 1, kolske novine,
Zagreb, 1994. Ovaj je ispitni katalog usklaen s vaeim
Nastavnim planom i programom iz Informatike za ope,
klasine i jezine gimnazije u kojima se Informatika
pouava tijekom prve ili druge godine.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti,
pojanjen nain na koji e se navedena znanja i
vjetine provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i
oblik ispita, vrste zadataka te nain provedbe i
vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U estome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem.
Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit.
1. Podruja ispitivanja
U naem obrazovnom sustavu predmet pod nazivom
Informatika u sebi sadri gradivo iz dvaju podruja:
informacijske i komunikacijske tehnologije (engl.
Information and Communication Technology ICT) i
raunarstva (engl. Computing, Computer Science).
Poznavanje informacijske i komunikacijske tehnologije
koje omoguuje pouzdanu i kritiku uporabu
elektronikih medija za rad, komunikaciju i zabavu
nazivamo digitalnim kompetencijama. Te su
kompetencije zasnovane na logikome i kritikome
razmiljanju, vjetinama za obradbu informacija i
dobro razvijenim komunikacijskim vjetinama.
Osnovna razina vjetina sastoji se od uporabe
suvremene tehnologije za pronalaenje, dohvat,
pohranjivanje, stvaranje, prezentiranje i razmjenu
informacija, ukljuujui i mrenu komunikaciju
posredstvom interneta.
Dravna matura iz Informatike trebala bi se preteito
usmjeriti na drugo spomenuto podruje kod kojega je
posebno vaan obrazovni ishod povezan s
algoritamskim nainom razmiljanja i programiranjem.

Treba naglasiti da se mnoge aktivnosti u raznim

podrujima ljudskoga djelovanja svode na
ralanjivanje zadatka u niz koraka. Svaki korak mora
biti jednostavan, jednoznaan i razumljiv svakomu
izvritelju. Problem se moe rijeiti odgovarajuim
povezivanjem jednostavnih koraka u cjeloviti sustav.
Rjeavanje problema je kreativna djelatnost i ne moe
se provjeravati ispitom.
Meutim, poznavanje algoritama i naini njihove
pretvorbe u raunalni program svode se na primjenu
znanja i vjetina koje su provjerljive ispitom.
Ispitom iz Informatike provjerava se dostignuta razina
znanja te kompetencija pristupnika u ovim
podrujima:
osnove uporabe raunala i primjenskih programa
graa i naela funkcioniranja raunala
algoritamski nain rjeavanja problema i
programiranje.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi
uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.
2.1. Osnove uporabe raunala i primjenskih
programa
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
imenovati i primijeniti osnovne naredbe
operacijskoga sustava
opisati ulogu operacijskoga sustava
razlikovati i objasniti naine pohranjivanja i prijenosa
podataka

primijeniti postupke za prilagoavanje postavki

raunala
opisati postupke instalacije i deinstalacije programa
izabrati primjereni program za obradbu zadanih
podataka
uporabiti zadani korisniki program
razlikovati i primijeniti matematike formule i
funkcije
vrjednovati, objasniti i kreirati grafki prikaz
podataka
osmisliti, razviti i kreirati obradbu skupine podataka
prosuditi znaaj i posljedice raunalnih virusa te
ukazati na vanost primjerene zatite
objasniti pojmove vezane za raunalne mree i
internet
razlikovati i rabiti osnovne usluge interneta
protumaiti i primijeniti osnovna naela
komunikacije putem elektronike pote
uspjeno pretraivati web
procijeniti relevantnost prikupljenih podataka i
vrjednovati podatke s interneta te razviti kritiki stav
prema izvoru prikupljenih podataka.
2.2. Poznavanje grae i naela funkcioniranja
raunala
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
razlikovati i povezivati brojevne sustave znaajne za
opis rada raunala te argumentirati njihovu primjenu
prikazati i objasniti nain prikaza brojeva i znakova u
raunalu (IEEE norma)
rabiti zakonitosti logike algebre i primijeniti ih na
logike sklopove
opisati i razlikovati vrste raunala i nain njihova rada
7
imenovati i objasniti svrhu sklopovlja i programskih
dijelova raunala
opisati funkcionalne cjeline raunala (ulogu sredinje
jedinice, ulogu i vrste memorija, nabrojati i saeto
prikazati periferne jedinice raunala, nabrojati ostale
dijelove raunala)
navesti i rabiti osnovne mjere za vrjednovanje
raunala.
2.3. Rjeavanje problema programiranjem
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
objasniti pojam i osnovna svojstva algoritma
navesti i primijeniti jezike za zapisivanje algoritama
(dijagram toka i pseudojezik)
nabrojati, razlikovati i usporediti vrste programskih
jezika
identifcirati faze izradbe programa i razlikovati vrste
pogrjeaka
usvojiti i znati razlikovati (protumaiti) pojam i
uporabu varijable i konstante
zakljuiti kada i osmisliti kako primijeniti naredbu
grananja (jednostruku, viestruku)
raspoznati i primijeniti naredbe ponavljanja (s
provjeravanjem uvjeta na poetku, s provjeravanjem
uvjeta na kraju, s unaprijed zadanim brojem
ponavljanja, ugnjeene naredbe ponavljanja)
rabiti broja
razlikovati i znati primijeniti jednostavne tipove
podataka (cjelobrojne, realne, znakovne, logike)
modifcirati i prestrukturirati matematike izraze u
konkretnome programskome jeziku
prepoznati i primijeniti naredbu pridruivanja
razlikovati i uporabiti unos i ispis podataka
poznavati i primijeniti standardne algoritme:
za zamjenu sadraja dviju varijabli
za traenje najmanjega i najveega meu
brojevima
za izraun srednje vrijednosti brojeva
za rad s prirodnim brojevima.
3. Struktura ispita
Udjeli podruja ispitivanja u ispitu prikazani su u
tablici 1.
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja
PODRUJE ISPITIVANJA
UDIO BROJA
ZADATAKA,
ODNOSNO BROJA
BODOVA
Osnove uporabe raunala i
primjenskih programa
25%
Poznavanje grae i naela
funkcioniranja raunala
50%
Rjeavanje problema
programiranjem
25%
Ispit je vremenski jedinstvena cjelina, a podijeljen je
prema vrstama zadataka.
U ispitu su ukupno 32 zadatka.
8
Tablica 2. prikazuje strukturu ispita.
Tablica 2. Struktura ispita
VRSTA ZADATAKA
BROJ ZADATAKA PREMA PODRUJU ISPITIVANJA
Osnove uporabe
raunala i
primjenskih
programa
Poznavanje grae i
naela funkcioniranja
raunala
Rjeavanje problema
programiranjem*
Z
a
d
a
t
c
i

z
a
t
v
o
r
e
n
o
g
a

t
i
p
a
zadatci
viestrukoga
izbora
8 11 5
Z
a
d
a
t
c
i
o
t
v
o
r
e
n
o
g
a

t
i
p
a
zadatci kratkih
odgovora
0 3 3
zadatci
dopunjavanja
0 2 0
Ukupan broj zadataka prema
podruju ispitivanja
8 16 8
* Zadatci iz podruja programiranja zasnovani su i prezentiraju se pomou pseudojezika.
9
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Informatike je pisani i traje ukupno 90 minuta
bez prekida.
Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz
dravnu maturu te na mrenim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj je ispitna
knjiica, knjiica s tablicama
2
i list za odgovore.
Od pristupnika se oekuje da paljivo proitaju upute
koje e slijediti tijekom rjeavanja testa.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za
rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima
naznaen i nain obiljeavanja tonih odgovora.
Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora)
pristupnici rjeavaju oznaivanjem slova tonoga
odgovora meu ponuenima. Slova tonoga
odgovora oznauju se znakom X. Ukoliko pristupnik
oznai vie od traenoga broja odgovora za pojedini
zadatak, taj e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova
bez obzira na to to je meu oznaenima i toan
odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (kratkih odgovora i
dopunjavanja) pristupnici rjeavaju upisivanjem
tonoga odgovora (i postupka ukoliko se u zadatku
2
Knjiica s tablicama bit e priloena i uz ogledni
primjer testa. Ove tablice priloene su testu kako bi se uenike
rasteretilo pamenja kodova te preraunavanja iz binarnoga u
dekadski zapis i obrnuto te usporedna tablica naredbi pseudo-
jezika s naredbama programskoga jezika Pascal i programskoga
jezika C.
trai) na predvieno mjesto naznaeno u uputi za
rjeavanje.
4.3. Pribor
Tijekom ispita iz Informatike doputeno je rabiti
uobiajeni pribor za pisanje (kemijsku olovku plave ili
crne boje).
Knjiica s tablicama potrebnim za rjeavanje ispita
sastavni je dio ispitnoga materijala.
3
Pristupnicima nije doputeno donijeti niti rabiti
nikakve druge listove s tablicama.
5. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova je 32.
Svaki tono oznaen odgovor u zadatcima
viestrukoga izbora donosi 1 bod. Uspjenim
rjeavanjem ovih zadataka pristupnik moe ostvariti
24 boda.
U zadatcima kratkih odgovora i dopunjavanja upisan
toan odgovor donosi 1 bod. Uspjenim rjeavanjem
ovih zadataka pristupnik moe ostvariti 8 bodova.
6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, toan odgovor te nain bodovanja.
3
v. poglavlje Izgled ispita i nain rjeavanja
AO
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih
odgovora od kojih je jedan toan.
U sljedeem zadatku izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obiljeite
znakom X i obvezno ga prepiite na list za
odgovore.
to e se dogoditi ako nakon oznaivanja tablice u
Word dokumentu klikom na pritisnemo tipku
Delete?
A. Izbrisat e se samo sadraj tablice.
B. Izbrisat e se samo okvir tablice.
C. Izbrisat e se cijela tablica.
D. Izbrisat e se cijeli dokument.
TOAN ODGOVOR: A
PODRUJE ISPITIVANJA: osnove uporabe raunala i
primjenskih programa
OBRAZOVNI ISHOD: uporabiti zadani korisniki
program
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno
vie odgovora
6.2. Primjer zadatka dopunjavanja
U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovriti
zadanu reenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na
predvieno mjesto te ucrtati ili upisati traene podatke
u tablicu ili shemu. U uputi je naznaen nain
rjeavanja zadatka.
Popunite tablicu istinitosti za sklop na slici.
Upiite odgovore uz redni broj zadatka na listu za
odgovore.
A B C Z1 Z2 Z3 Y
0 0 0
0 0 1
0 1 0
0 1 1
1 0 0
1 0 1
1 1 0
1 1 1
TONI ODGOVORI:
Z1 Z2 Z3 Y
0 0 0 1
0 1 0 1
0 0 0 1
0 1 0 1
0 1 0 1
0 1 0 1
1 1 1 0
1 1 1 0

AA
PODRUJE ISPITIVANJA: poznavanje grae i naela
funkcioniranja raunala
OBRAZOVNI ISHOD: rabiti zakonitosti logike algebre
i primijeniti ih na logike sklopove
BODOVANJE:
1 bod iskljuivo toan stupac Y
0 bodova nema odgovora ili je odgovor netoan
6.3. Primjer zadatka kratkoga odgovora
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti.
U sljedeem zadatku trebate odgovoriti kratkim
odgovorom (jednom rijeju, dvjema rijeima ili
brojem). Upiite odgovor na predvieno mjesto na
listu za odgovore.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
to e ispisati sljedei dio programa ako su a i b
cjelobrojne varijable?
a := 3;
b := 2 * a;
ako je (a > b) I (a mod 2 = 0) onda
izlaz (3 * a)
inae ako je (a > b) I (a mod 2 <> 0) onda
izlaz (4 * a)
inae
izlaz (5 * a);
TOAN ODGOVOR: 15
PODRUJE ISPITIVANJA: rjeavanje problema
programiranjem
OBRAZOVNI ISHOD: zakljuiti kada i osmisliti kako
primijeniti naredbu grananja (jednostruka, viestruka)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova nema odgovora ili je odgovor netoan
7. Priprema za ispit
Ispit na dravnoj maturi iz Informatike u gimnazijama
obuhvaa gradivo koje se predaje u programu
predmeta Informatika.
Ispitni katalog precizno opisuje to e se i kako
ispitivati. Potrebna znanja mogue je stei u redovnoj
nastavi, kroz izbornu, fakultativnu ili dodatnu nastavu,
ali i samostalnim uenjem rabei propisanu literaturu.
Literatura za pripremu ispita iz Informatike su svi
udbenici propisani i odobreni od Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta tijekom protekloga
etverogodinjega razdoblja za gimnazijski program.
Popis obrazovnih ishoda za svako podruje ispitivanja
pristupnicima moe sluiti kao lista za provjeru
usvojenoga znanja.
Dodatno, uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost
s nainom ispitivanja.
Pristupnicima se stoga savjetuje:
prouavanje opisa ispitnih cjelina te primjera
zadataka
rjeavanje oglednoga primjera testa.
Na ispitu se dio zadataka odnosi na prikaz algoritama.
Algoritmi su opisani pseudojezikom. Taj jezik ima
elemente svih programskih jezika nije osjetljiv na
velika i mala slova. Detaljan opis koritenoga
pseudojezika i njegova usporedba s programskim
jezikom Pascal i C/C++ nalazi se u nastavku.
A2
Opis Pseudojezik Pascal C/C++
Blok naredbi
{
}
begin
end
{
}
Unos ulaz read scanf
Ispis izlaz write printf
Pridruivanje := := =
Grananje
ako je uvjet onda
naredba1
inae
naredba2;
if uvjet then
naredba1
else
naredba2;
if (uvjet)
naredba1;
else
naredba2;
Petlja s unaprijed poznatim
brojem ponavljanja
za b := p do k
initi
naredba;
for b := p to k do
naredba;
for (b = p; b <= k;
b++)
naredba;
Petlja kod koje nije
unaprijed poznat broj
ponavljanja, a uvjet se
provjerava na poetku
petlje
dok je uvjet initi
naredba;
while uvjet do
naredba;
while (uvjet)
naredba;
Petlja kod koje nije
unaprijed poznat broj
ponavljanja, a uvjet se
provjerava na kraju petlje
ponavljati
naredba;
do uvjet;
repeat
naredba;
until uvjet;
do
naredba;
while (uvjet);
Aritmetiki operatori
Opis Pseudojezik Pascal C/C++
Zbrajanje + + +
Oduzimanje - - -
Mnoenje * * *
Dijeljenje / / /
Cjelobrojno dijeljenje div DIV /
Ostatak cjelobrojnoga
dijeljenja
mod MOD %
A3
Logiki operatori
Opis Pseudojezik Pascal C/C++
Logiki I I AND &&
Logiki ILI ILI OR ||
Logiki NE NE NOT !
Relacijski operateri
Opis Pseudojezik Pascal C/C++
Manje < < <
Manje ili jednako <= <= <=
Vee > > >
Vee ili jednako >= >= >=
Jednako = = ==
Razliito <> <> !=
Prioritet operatora
Redni broj Operatori
1. ()
2. NE
3. * / div mod I
4. + - ILI
5. <, <=, >=, <>, =
Defnirane funkcije
Opis Pseudojezik Pascal C/C++
Apsolutna vrijednost
realnoga broja
Abs (x) Abs (x) abs (x)
Kvadrat broja Sqr (x) Sqr (x) pow (x,2)
Drugi korijen realnoga broja Sqrt (x) Sqrt (x) sqrt (x)
Zaokruivanje realnoga
broja na najblii cijeli broj
Round (x) Round (x) round (x)
Cijeli dio realnoga broja x Trunc (x) Trunc (x) trunc (x)
A4
Literatura:
1. Darko Grundler, Lidija Blagojevi, INFORMATIKA,
udbenik s nosaem zvuka za 1. razred gimnazija
2. Predrag Broanac, INFORMATIKA 1, udbenik za
1. razred prirodoslovno-matematike gimnazije
3. Nina Lipljin, Ljiljana Milija, Igor Kos, Tamara Srnec,
Ljiljana Zvonarek, Toma Gvozdanovi i Zoran Ikica,
INFORMATIKA/RAUNALSTVO ZA SREDNJE KOLE,
udbenik za 1. i 2. razred gimnazija, etverogodinjih
strukovnih kola, trogodinjih strukovnih kola i
umjetnikih kola
4. Toma Gvozdanovi, Zoran Ikica, Igor Kos, Nina
Lipljin, Ljiljana Milija, Tamara Srnec i Ljiljana
Zvonarek, INFORMATIKA/RAUNALSTVO 1 i 2
5. Vinkoslav Galeev, Lidija Kralj, Gordana Sokol, Zlatan
Soldo i Dragan Kova, INFORMATIKA I
RAUNALSTVO: multimedijski udbenik informatike
i raunalstva za srednje kole i gimnazije
6. Zoran Vlai, INFORMATIKA PASCAL: udbenik za 2. i
3. razred prirodoslovno-matematike gimnazije
7. Vesna Tomi i Tatjana Androkovi, JEZIK C: udbenik i
CD s rijeenim primjerima za 2. i 3. razred srednjih
kola
8. Vesna Mesar, PROGRAMIRANJE: udbenik
programiranja u Pascalu za 2. i 3. razred srednjih
kola
9. Predrag Broanac, Vesna Mesar, PROGRAMIRANJE:
zbirka rijeenih zadataka u Pascalu za 2. i 3. razred
srednjih kola
A5
A
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja