1. Koja promjena uzrokuje otvrdnjavanje KF ljepila dodavanjem katalizatora?

Otvrdnjavanje KF ljepila zasniva se na dva procesa koji se istovremeno odvijaju:

1. odstanjivanje disprezivnog sredstva (difundiranje vode u drvo)
2. nastavak kemijske reakcije polikondenzacije (uz izdvajanje vode)
2. Kako vea koliina suhe tvari u ljepilu pridonosi veoj vrstoi lijepljenja?
vrstoa spoja raste s porastom koliine suhe tvari (do nekih granica).
3. Podruje upotrebe FF ljepila je iroko, a ograniavajui faktor je njihova tamna boja.
Najee se koriste u proizvodnji drvnih ploa, drvnih elemenata za graditeljstvo, za izradu drvenih
plovila, skija, karoserija transportnih sredstava i dr.
4. Koji je osnovni ograniavjui faktor primjene FF ljepila u drvnoj industriji?
Osnovni ograniavajui faktor primjene FF ljepila je njegova tamna boja.
5. Navedi osnovni parametar potreban za odreivanje povrinske energije drva?
Osnovni parametar za odreivanje povrinske energije krutih tvari je taj da su parametri povrinske
napetosti na granici krutina-tekuina i da je ravnoteni pritisak razlijevanja jednak 0.
6. Mogu li se taljiva ljepila klasificirati kao termoplasti?
Taljiva ljepila su po svojim svojstvima tipini termoplasti. Zagrijavanjem iz krutog prelaze u tekue
stanje, stvara se itka ljepljiva masa, koja ako je nanesena u tankom sloju, hlaenjem brzo prelazi u kruto
stanje i vrsto povezuje plohe sljubnica.
7. Opiite utjecaj kvaenja drva ljepilom na adheziju.
Kvaenje drva je razliito za razliite odreene povrine drva.
Hrapavost multiplicira kvaenje, a time i povrinsku energiju drva pa se na taj nain poveava rad
adhezije.
8. Nabroji termoreaktivna ljepila:
1. Karbamid-formaldehidna ljepila
2. Melamin-formaldehidna ljepila
3. Fenol-formaldehidna ljepila
4. Fenol-rezorcinska ljepila
5. Tanin-formaldehidna ljepila
6. Izocijanatna ljepila
7. Epoksidna ljepila
9. to je kohezija i kako utjee na vrstou ljepljenog spoja?
Kohezija je fizikalno svojstvo tvari, uzrokovano meumolekularnim silama izmeu istovrsnih molekula.
Poveava se otvrdrnjavanjem ljepila i doprinosi vrstoi slijepljenog spoja.
10. Opiite pojam otvorenog vremena i navedite to utjee na njegovu veliinu?
Otvoreno vrijeme je vremenski interval u kojem dio otapala ili razreivaa toliko ispari da se dijelovi koje
lijepimo mogu slijepiti (porast sile kohezije i adhezije).
Veliina otvorenog vremena ovisi o procesu i materijalu i to u irokim granicama, od nekoliko sekundi sve
do nekoliko sati.

11. Koje vrste punila poznaje i koja je osnovna namjena punila u ljepilima?
Punila mogu biti inaktivna i aktivna u smislu adhezivnih svojstava. Najee koritena punila su gips,
kalcij-karbonat, kaolin, krob i drvno brano.
Inaktivna punila se koriste za reguliranje viskoziteta, poveanje suhe tvari, smanjenje penetracije,
poveanje ilavosti filma ljepila, popunjavanje zazora izmeu sljubnica i smanjenje cijene ljepila.
Aktivna punila mogu u nekoj mjeri poveati vezivna svojstva ljepila.
12. Objasni kakvu povrinsku napetost treba imati ljepilo kojim elimo zaljepiti dva drvna elementa
velike povrinske napetosti?
Kritina povrinska energija je manja od optimalne povrinske napetosti tekine, odnosno one povrinske
napetosti koju bi trebalo imati ljepilo, a da bi za dotinu kritinu povrinsku energiju rad adhezije bio
maksimalan.
Za dobru adheziju povrinska energija drva i povrinska napetost ljepila ne moraju biti maksimalni, niti
povrinska energija kruto-tekue minimalna.
13. Opiite pojavu "gladne sljubnice"?
U gladnoj sljubnici veina je ljepila istisnuta izvan spoja pa ga ne ostaje dovoljno da tvori neprekinuti film
ljepila izmeu dva elementa.
Formiranju gladne sljubnice pridonose tri imbenika:
vrsta drva
konzinstentnost ljepila
pritisak pri ljepljenju
Ova pojava posebno je prisutna kod hrastovine koja ima veliku gustou i velike pore.
Linija ljepljenja kod gladne sljubnice je isprekidana i vrstoa ovisi samo o mjestimino rasporeenim
djelovima filma ljepila koji dre.
14. Kako razlika u vlansti vea od 2% izmeu 2 elementa utjee na vrstou?
Svaka neujednaenost vea od 2% moe izazvati takva naprezanja u spoju da je pojava loma ne izbjena
bez uvoenja dodatnih naprezanja vanjskim optereenjem.
Kod loeg spoja na oba se kraja pojavljuje delaminizacija ili se cijela povrina razdvoji.
Zato razlika izmeu 2 elementa ne smije biti vea od 2% jer se tako spreavaju lomovi, deformacije i sl.
15. Vrste ljepila:
1. Prirodna ljepila :
ljepila ivotinjskog podrijetla
ljepila biljnog podrijetla
2. Sintetska ljepila :
termoreaktivni adhezivi
termoplastini adhezivi
elastomeri

16. Koji je ograniavajui imbenik PVAC ljepila?

Negativne osobine PVAC ljepila su njihova termoplastina svojstvaa, koja su ovisna o stupnju
polimerizacije, tako da ta ljepila omekaju pri temperaturi od 60 do 120 C. Pri tome se smanjuje
kohezivna vrstoa ljepila pa tako i slijepljenog spoja.
Ljepila bubre pod utjecajem vode, kiselina, luina i organskih otapala.
To svojstvo posebno negativno ispoljava kod povrinske obrade irinski lijepljenih ploa od punog drva
koje se kasnije obrauju lakovima koji sadre navedene supstance. Pod utjecajem navedenih supstanci iz
laka sloj ljepila u sljubnici nabubri uslijed ega popuca lak uzdu sljubnice.
17. Kut kvaenja i njegove veliine?
Iz toke gdje se sastaju faze kruto-tekue, tekue-zrak i kruto-zrak, povuemo tangentu s rubom kapi pri
emu ona zatvara kut 0 koji nazivamo kut kvaenja ili okrajni kut.
Ako je kut kvaenja manji od 90 smatra se da tekuina dobro kvasi krutinu, a ako je kut vei od 90
smatra se da tekuina loe ili nikako ne kvasi krutinu.
18. Definiraj viskoznost ljepila i njegovog utjecaja na proces ljepljenja?
Viskoznost je veliina koja opisuje otpor neke tenosti prema teenju. Porastom temperature viskoznost
pada.
- svojstvo materijala da se odupre odreenoj deformaciji tako da poveanjem brzine deformacije poveava
se i otpornost
- velika viskoznost znai da je tekuina gusta
20. Koji osnovni initelji uzrukuju nastajanje zaostalih naprezanja u spoju tijekom procesa
ljepljenja?
Naprezanje izazvano nepravilnim geometrijskim oblikom sljubnice
Naprezanje zbog kontrakcija volumena ljepila tijekom otvrdnjavanja
Naprezanje zbog promjena sadraja vode u drvu (utezanje i bubrenje)
Naprezanje zbog razliitih tehnikih koeficijenata dilatacije ljepila i drva.
21. Opii postupak intenzifikacije procesa ljepljenja putem VF struje?
Poveanje ili snienje temperature skrauje ili produljuje vrijeme stezanja.
VF zagrijavanje moe imati utjecaj na vrstou spoja za razliku od otvrdnjavanja pri sobnoj klimi.
Ljepilo otvrdnuto VF strujom otvrdnjava na povienoj temperaturi nakon ega se hladi te u njemu nastaju
unutarnja naprezanja.
22. Adhezija?
Adhezija predstavlja temeljnu kariku pri lijepljenju. To je pojava kojom se dva razliita materijala
meusobno veu jedan za drugi. Pri adheziji kruti materijal (drvo) i tekuina (adheziv) ostvaruju dodir
cijelom povrinom i to obino nazivamo kontaktom ''lice u lice''. Adhezijske sile omoguuju lijepljenje
razliitih materijala u procesima lijepljenja i procesima povrinske obrade drva.
Najvaniji faktori o kojima ovisi adhezija:
karakteristike adherenda (drva)
adheziva (ljepila)
obradi povrine
Vrlo je vano dobro obraditi povrinu drva za lijepljenje (sljubnicu) kako bi ona imala to veu energiju za
adheziju s ljepilom i odabrati ljepilo s odgovarajuim karakteristikama.
Nikada ne postiemo maksimalnu adheziju zbog nesavrenih uvjeta procesa kao to su: nepotpuno
povezivanje moguih mjesta za vezu ili zaostalih naprezanja u spoju koja mogu izazvati mikropukotine.

23. initelji vrstoe ljepljenog spoja?

vrstoa spoja ovisi o vrstoi pojedine karike u lancu (lanac s devet karika koji prikazuje kompleksnost
fenomena adhezije - G.G.Marra) a do loma e doi na najslabijoj karici.
Na vrstou ljepljenog spoja utjeu initelji koje moemo podijeliti u dvije vremenske zone djelovanja:
Prvu ine oni koji utjeu na formiranje ljepljenog spoja, a drugu oni koji utjeu na vrstou nakon
otvrdnjavanja.
Glavno svojstvo ljepila koje utjee na formiranje ljepljenog spoja je povrinska napetost adheziva.
24. Viskozitet - pritisak?
Dobro lijepljenje uz niski viskozitet i glatke i ravne plohe moe se postii pritiskom 5 - 10 N/cm.