PITUP 3 GODINA – MREŽE – NAJČEŠĆA ISPITNA PITANJA I ODGOVORI

Zagreb, 09.09.2011

Drage kolegice i kolege,

Kao prvo ovom skriptom ne garantiram prolaz, niti to da su odgovori točni. Odgovore sam tražila prema bilješkama sa
predavanja iz svih centara i Varaždina, te sam se služila knjigom i internetom. Nažalost ne znam koje odgovore profesor
očekuje. Molim vas ukoliko uvidite eventualne greške, potrebne korekcije itd. da ih napravite, pa da i ostalim kolegama koji
budu polagali ispit iz ovog kolegija olakšamo prolaz. Sve zavisi koja će vas pitanja potrefiti! Moj savijet je OBAVEZNO naučiti
zadatke, jer taj 1 bod jakoo puno znači. Pogotovo CRC i ZAŠTITNU SUMU (najčešće se ponavljaju - a vrlo su jednostavni za
prokužiti ).Isto tako naglašavam da treba proći njegove kompletne prezentacije, jer se u ispitu može pojaviti nešto što do
sada nije bilo. Jako je bitno naučiti sve PREDNOSTI i NEDOSTATKE, jer takva pitanja voli ponavljati 

SRETNO!!

OBLICI KOMUNIKACIJE PORUKA

1. Unicast (točka-točka): 1 pošiljatelj, 1 primatelj

Pošiljatelj šalje neke podatke, a primatelj ih prima, pr. Slanje FTP datoteke, najelemntarniji oblik

Prednost: mogućnost upotrebe u skladu s protokolima za pouzdani i nepouzdani prijenos podataka.

Nedostatak: je slanje zasebne poruke svakom primatelju iako sve poruke imaju identičan sadržaj;
zalihost informacija koje se šalju mrežom

2. Multicast (točka-više točaka): 1 pošiljatelj, grupa primatelja

Potencijalno 3 primatelja, ali 3 nije u grupi, pr. slanje maila

Prednost: nije ograničen samo na jednu podmrežu, već skup primatelja multicast poruke čine računala
koja se nalaze bilo gdje na internetu. Nedostatak: nužni su multicast poslužitelji, te je svakog primatelja
potrebno prijaviti kao člana multicast skupine.

3. Broadcast: podaci se šalju svim sudionicima na mreži pr. Radio, televizija

Prednost: prikladan kada se identične informacije šalju svim računalima na lokalnoj mreži

1|Page
 4. Anycast: iz neke grupe možemo izabrati određeni broj primatelja kojima šaljemo podatke. Poruka se
isporučuje najbližem uređaju koji dalje usmjerava paket.

PITANJE: MULTICAST I BROADCAST – SLIČNOSTI I RAZLIKE

Sličnost: oba predstavljaju oblik komunikacije između računala putem poruka, i u oba imamo jednog pošiljatelja
poruke, a više primatelja. Razlika je u tome što se kod broadcasta podaci šalju svim sudionicima u lokalnoj
mreži, dok multicast nije ograničen samo na jednu podmrežu, a poruka se šalje grupi primatelja. Skup (grupu )
primatelja multicast poruke čine računala koja se nalaze bilo gdje na internetu. Kod multicasta je potrebno svakog
primatelja prijaviti kao člana multicast skupine.

PITANJE: POLUDUPLEX / DUPLEX - RAZLIKE

Smjer (način ) prijenosa podataka:

1. simplex: jednosmjerna veza (podaci se šalju u jednom smjeru s lijeva na desno)

2. polu-duplex: dvosmjerna veza s prespajanjem (podaci se šalju u jednom smjeru nakon čega se izvrši
prespajanje i tada se podaci šalju u drugom smjeru ) pr. VOKI-TOKI
3. (puni) duplex: podaci se istovremeno razmjenjuju u oba smjera (pr. telefon)

Strukturiranje u slojeve

PITANJE: OBJASNITE POJAM VERTIKALANE KOMUNIKACIJE

 Na svakom sloju se definira pojedini protokol

 gornji sloj koristi usluge sloja ispod (pr. 1. sloj koristi usluge 2. sloja), a te usluge se nude na mjestu
Service Access Point (SAP), SAP je na svakom sloju drugačije definiran ( dakle SAP je mjesto gdje
gornji sloj može zatražiti usluge sloja ispod), pri čemu se podaci predaju pakirani kao Service Data Units
(SDUs).
 Instance sloja n na različitim računalima razmjenjuju Protocol DataUnits (PDUs), svaki PDU sadrži
zaglavlje (Header)
 PDU sloja N postaje SDU sloja N-1
 Port je jedan SAP transportnog sloja

2|Page
 Primjer NAPISATI: applikacija 1 šalje podatke applikaciji 2. Da bi se podaci poslali oni prolaze kroz 5 slojeva
(Aplikacijski sloj, Transportni sloj, Sloj mreže, Sloj veze i Fizički sloj). Aplikacijski sloj će generirati podatke i
zatražiti će uslugu Transportnog sloja na SAP-u gdje će svoju podatke predati kao SDU. Nakon što je
transportni sloj zaprimio taj SDU on ne razumije unutarnju strukturu podataka u SDU već na taj SDU dodaje
svoje zaglavlje (pr. broj porta) i time taj SDU sa zaglavljem postaje PDU transportnog sloja. Taj PDU se
prosljeđuje sloju mreže kao SDU jer opet ovaj sloj ne razumije unutarnju strukturu podataka u SDU pa opet
na taj SDU nadodaje svoje zaglavlje i prosljeđuje sloju veze koji opet generira svoj PDU. Putem fizičkog sloja
se podaci prosljeđuju do sloja veze koji čita svoje zaglavlje u PDU te vrši određene akcije i preostale podatke
šalje sloju mreže koji čita i odstranjuje svoje zaglavlje i prosljeđuje do transportnog sloja koji čita i odstranjuje
svoje zaglavlje te Aplikacijskom sloju prosljeđuje izvorne podatke app1. (korisnički podaci). Podaci se šalju
putem uređaja pr. switchevi ili ruteri.

Slika: PUT PORUKE VERTIKALNO OD IZVORIŠTA DO ODREDIŠTA: „silaz“: svaki sloj dodaje zaglavlje,
„uzlaz“: zaglavlje se odstranjuje.

PITANJE: ŠTA JE PDU?

PDU ili Protocol Data Units je podatkovna jedinica protokola koju čini SDU+zaglavlje nekog sloja. NPR.
Aplikacijski sloj će generirati podatke i zatražiti će uslugu Transportnog sloja na SAP-u gdje će svoju podatke
predati kao SDU. Nakon što je transportni sloj zaprimio taj SDU on ne razumije unutarnju strukturu podataka u

3|Page
SDU već na taj SDU dodaje svoje zaglavlje (pr. broj porta) i time taj SDU sa zaglavljem postaje PDU transportnog
sloja.

 Instance sloja n na različitim računalima razmjenjuju Protocol DataUnits (PDUs), svaki PDU sadrži
zaglavlje (Header) .
PDU sloja N postaje SDU sloja N-1.

PITANJE: KAKO SE IMPLEMENTIRA KOMUNIKACIJA IZMEĐU RAZLIČITIH RAČUNALA U MREŽI?

Korisnički procesi na različitim računalima (host-ovi), u mreži komuniciraju porukama.

Može se direktno implementirati korištenjem usluga transportnog sloja.

Možda je odgovor samo putem poruka, a možda nešto treće – nisam sigurna.

PITANJE: RAZLIKA IZMEĐU KLIJENTA I SERVERA

- Server nudi uslugu koju traži client

- Tipična svojstva server-a:
- učinkovit – da nam odgovor dođe u realnom vremenu
- uvijek raspoloživ i na mreži – ako ga nema onda ni client ne može koristiti njegove
raspoložive resurse
- Tipična svojstva client-a:
- Samo povremeno na mreži – na mreži je samo kada želi neke usluge od servera
- Komuniciraju sa server-om, ne međusobno!

PITANJE: CLIJENT / SERVER PARADIGMA PREDNOSTI I NEDOSTATCI

Client-Server-Paradigma je centralizirana arhitektura što u pravilu znači da je 1 server i više client-a, a taj server
predstavlja centralnu jedinicu.

Nedostatak: ako server nije dostupan nema ni usluge; ukoliko dodje do pada servera usluga također nije
dostupna (budući da postoji samo 1 server). Može također doći i do opterećenja mreže u situacijama kada samo
1 server mora da odgovori na zahtjeve svih klijenata.

Prednost: s obzirom da server ima fiksnu i dobro poznatu IP adresu i da je uvijek dostupan
( raspoloživ) klijent u svakom trenutku može da komunicira sa njim. Clijent ne troši stalno mrežne resurse kao što
ih server troši, jer je na mreži samo kada želi neke usluge od servera te može da koristi sve njegove raspoložive
resurse.

VARIJANTE CLIENT – SERVER paradigme

4|Page
Organizacija se sastoji od komponenti : KS (korisničko sučelje), A (aplikacija), BP (baza podataka)

Postoji 5 mogućnosti CLIENT – SERVER organizacije (prikazano na gornjoj slici)

PITANJE: TANKI KLIJENT / DEBELI SERVER PREDOSTI I NEDOSTACI

Kod takve organizacije na strani client-a se nalazi dio KS, dok se na strani servera nalazi preostali dio KS,
cijela A i cijela BP. Primjer ovakve organizacije su: studomat, bankovni sustavi itd.

TANKI KLIJENT
Prednost : manje korištenje resursa clienta naspram serveru; minimalni hardware-ski zahtjevi, jeftina
računala a time i minimalni troškovi održavanja.

Nedostatak :ako nemamo vdostupnost veze sa serverom ezu ne možemo raditi ništa jer se cijela A i BP
nalaze na strani servera; nema autonomnost; ovisan o serveru.

DEBELI SERVER

Prednost: lakše kontroliranje sigurnosti i integriteta podataka; logika aplikacija je riješena na strani servera

Nedostatak: preveliko opterećenje servera ; visoki troškovi zbog velikog broja korisnika i velikih hardware-
skih zahtjeva, usporen rad cijelog sustava jer se cijela procedura odvija na strani servera.

PITANJE: DEBELI KLIJENT / TANKI SERVER – PREDNOSTI I NEDOSTACI

Kod takve organizacije na strani klijenta se nalazi cijelo KS, cijela A i dio BP, dok se na serveru nalazi
preostali dio BP.

DEBELI KLIJENT

Prednost: mrežne resurse možemo koristiti bez obzira da li smo u komunikaciji sa serverom (zbog podjele
BP-a); većina procesiranja je na klijentu; pruža korisniku fleksibilnost; daje bolje performanse; ima veliku
snagu obrade podataka; neovisnost o poslužitelju i stalnoj mrežnoj povezanosti

5|Page
 Nedostatak: zahtjeva velike resurse; to su skupa klijentska računala, skupa za održavanje; antivirusni
programi se moraju instalirati na svakog pojedinog klijenta.

TANKI SERVER

Prednost : manje korištenje resursa; koristi minimalno hardware-a i software-a da podrži zahtjeve klijenata;
jeftin za održavanje; mali teret obrade jer je većina obrade na klijentu.

Nedostatak: podjela baze – ako ažuriramo podatak na strani clienta moramo i na strani servera kako bi se
očuvao integritet podataka, manja sigurnost

Primjer: kasa u trgovini

* To gore se nauči pa znate i odgovore na pitanja tanki klijent/ tanki server, fat server itd.

PITANJE : TCP i UDP

1. TCP: orijentiran na vezu, pouzdan

„Orijentiran na vezu“ (conection – oriented) prije slanja podataka se gradi veza (dakle dogovaraju se
komunikacijski parametari) .

FAZE:

1. građenje veze (dogovaranje parametara kao što su put kojim će se slati paketi, veličina buffera u
pojedinim ruterima itd.)
2. slanje i primanje podataka
3. raskidanje veze

U 1. fazi rezerviramo odgovarajuće resurse, a u 3. fazi ih oslobađamo da netko drugi može slati podatke.
Kad dogovaramo parametre prijenosa možemo postići da se paketi šalju unutar točno određenog vremena ili
da je vremenski razmak između paketa uvijek isti; u vezi s tim vremenima je i pouzdanost( da paketi dođu na
vrijeme)

UKRATKO TCP: pouzdan, orijentiran na vezu, ima kontorolu pogrešaka, kontrolu toka i opterećenja,
apstrahira tok byte-ova, NE osigurava kvalitetu usluge. Prednost: garantira isporuku SVIH podataka.
Nedostatak: ne pruža garanciju u pogledu brzine i ne osigurava kvalitetu usluge.

2.UDP: nije orijentiran na vezu, nepouzdan

PITANJE: ZAŠTO UDP NE OSIGURAVA REDOSLIJED PRIMITKA SEGMENATA?

„Ne orijentiran na vezu“ (Conectionless) – ne gradi vezu, kad imamo podatke za slanje onda ih šaljemo, za
razliku od TCP-a gdje dogovaramo put kojim će se paketi slati ,ovdje se ništa ne dogovara i paketi se mogu
slati različitim putevima. Nema redoslijeda slanja.

U nekim slučajevima ovo može biti i prednost npr. ako pukne veza između 2 rutera kroz koje moraju proći
paketi jer je tako definirano korištenjem TCP paketi neće biti primljeni, a korištenjem UDP-a paketi se mogu

6|Page
 slati nekim drugim putem kroz neke druge rutere pa će biti primljeni. Nepouzdan je zato što svi paketi ne
dolaze istim putem, neki se mogu izgubiti, a ako je memorija rutera puna neki paketi mogu biti uništeni.

UKRATKO UDP : jednostavan, nepouzdan, nije orijentiran na vezu; nema kontrolne mehanizme; ne osigurava
redoslijed. Prednost: ako koristimo UDP nema velikog overhead-a i nema zagušenja.

Ako radimo aplikaciju onda je korištenje UDP-a složenije jer se u samoj app moraju nalaziti i kontrolni
mehanizmi => TCP jednostavniji jer se kontrolni mehanizmi nalaze na transportnom sloju a ne u samoj app.

Sličnosti: niti jedan od ova 2 protokola ne pruža nikakve garancije u pogledu kašnjenja.

PITANJE: Multipleksiranje i demultipleksiranje u transportnom sloju

Multipleksiranje: prijenos segmenata različitih korisničkih procesa transportnim slojem na izvornom hostu.
Demultipleksiranje: predaja segmenata različitim korisničkim procesima na transportnom sloju odredišnog
hosta.

MOGUĆE PITANJE: Pseudo zaglavlje

Se koristi kako bi mogli otkriti eventualne pogreške u prenošenju IP adrese. Informacija o IP adresi se treba
prenjeti sa sloja 3. sloja na 2. sloj pa je zbog toga pseudo zaglavlje. Pseudo-zaglavlje sadrži izvornu i odredišnu
IP adresu, broj protokola (17 za UDP) i duljinu segmenta. Prednost: provjera kontrolnog zbroja prepoznaje i
pogreške u IP adresama, npr. krivo proslijeđene segmente. Nedostatak: povreda principa uslojavanja.

MOGUĆE PITANJE: Kvantitativni zahtjevi aplikacija

1. Gubitak - Ne može se tolerirati kod prijenosa datoteka, online bankarstva itd. - Djelomično se može
tolerirati u multimediji.
2. Brzina veze - Tradicionalne aplikacije kao FTP, e-mail i HTTP ne zahtijevaju fiksnu brzinu veze (bit
rate), ali je “bolje” ako imaju veliku brzinu veze. Multimedija u realnom vremenu zahtijeva donju granicu
kod brzine veze.
3. Vrijeme kašnjenja - Tradicionalne aplikacije ne zahtijevaju maksimalno vrijeme kašnjenja, ali su
također “bolje” kod kraćih vremena. Multimedija u realnom vremenu i interaktivne igre zahtijevaju kratko
vrijeme kašnjenja. Upravljanje tehničkim uređajima često zahtijeva garanciju neke gornje granice kod
vremena kašnjenja.

PITANJE: ZAŠTO JE KOD INTERAKTIVNIH MULTIMEDIJA DOZVOLJENO RELATIVNO KRATKO VRIJEME

KAŠNJENJA?

Multimedija i interaktivne igre zahtijevaju kratko vrijeme kašnjenja jer se stvaraju NEPRIRODNE PAUZE npr u
komunikaciji putem skype-a, ili kod igrica, igrač čeka dugo vrijeme reakcije suigrača pa to umanjuje
REALISTIČNOST date aplikacija koja time gubi svoja svojstva i postaje neupotrebljiva. Stoga je bolje da je
kašnjenje što kraće, a brzina što veća.

7|Page
PITANJE: ŠTO JE URL I ŠTO SADRŽI?

URL je Uniform Resource Locator. URL sadrži ime računala nekog Web-servera i stazu prema nekom objektu
(datoteci) tamo.

Procedura: Web-Browser postavlja upit Web-server-u za taj objekt. Web-server vraća objekt Web-browser-u.
Web-browser prikazuje objekt u korisniku čitljivom obliku (podaci su najčešće zapisani u HTML dokumentu koji se
prikazuju u obliku čitljivom korisniku).

2. vrste HTTP poruka:

1. HTTP REQUEST

2. HTTP RESPONSE

1. HTTP REQUEST (poruka za upit)

Format poruke:

zaglavlje sadrži
kontrolne podatke, a tijelo korisničke podatke.

PITANJE: ŠTO SADRŽI REDAK ZA UPIT U PORUCI ZA UPIT?

Sadrži metodu, URL i verziju.

8|Page
PITANJE: ŠTO PREDSTAVLJA POLJE METHOD U PORUCI ZA UPIT?

Method označava metodu koja će se izvršiti na objektu koji je identificiran URL-om.

PITANJE: ZNAČENJE METODA U PORUCI ZA UPIT – sve naučiti

 GET: poziv nekog dokumenta, sastoji se iz metode, URL-a, verzije (podaci se šalju od servera prema clientu
pr. web stranica)
 HEAD: poziv metapodataka nekog dokumenta (pr metapodataka je pretraživanje po kjučnoj riječi
 POST: slanje podataka web-serveru (podaci se šalju od clienta prema serveru pr. ispunjavanje obrasca na
internetu)

2. HTTP RESPONSE (poruka za odgovor)

Format poruke:

Mogući kodovi u statusnom retku

 200 OK („sve je u redu“)

 301 Moved Permanently (Redirection: objekt se nalazi na Location: …)
 400 Bad Request (poruka za upit prepoznata)
 404 Not Found (objekt nije pronađen)
 505 HTTP Version Not Supported

PRIMJER: Statusni kod je 200 a fraza za taj kod je OK

PITANJE: ŠTO SADRŽI STATUSNI REDAK U PORUCI ZA ODGOVOR?

Sadrži verziju ( http verziju ), statusni kod ( npr.200) i frazu (npr. „OK“ )

9|Page
PITANJE: NEPERZISTENTAN I PERZISTENTAN HTTP TIJEK

HTTP-tijek (tok komunikacije prema HTTP protokolu)

1. ne-perzistentan HTTP

 šalje se 1 upit (npr. HTML dokument se može sastojati od slike, teksta i tablica a oni su objekti tog
dokumenta), a transportni protokol za svaki objekt tog upita generira 1 TCP vezu (1 TCP veza za sliku,
1TCP veza za tekst i 1TCP veza za tablicu), KOJU server je briše odmah nakon slanja objekta
 osnovna stranica i ugniježđeni objekti (slike) sekvencijalno (slanje u nizu) ili više paralelnih veza za
ugniježđene objekte
 Prednosti: ne gube se svi podaci ako pukne veza
 Nedostaci: koristi više mrežnih resursa

2. perzistentan HTTP

 server zadržava vezu

 svi se objekti šalju jednom TCP vezom
 bez pipelining-a: nakon svakog objekta upit za slijedeći objekt
 s pipelining-om: 1 upit za sve ugniježđene objekte
 Predosti:koristi manje mrežnih resursa
 Nedostaci: brzina učitavanja

PITANJE: PORT – ZNAČENJE

Port identificira (adresira) pojedinu aplikaciju unutar računala. Port je broj od 0 - 65535. Standardni port web
servera: 80

PITANJE : Web-Caching – ZAŠTO SE UVODI PROXY ILI CACHE?

Zato što omogućava smanjenje vremena čekanja korisnika i mrežnog prometa uporabom pomoćnog
međuspremnika (cache). Cache je server za web browser, a client za web server. Dakle u

PROXY-u se nalazi cache.

10 | P a g e
Proxy sadrži kopiju podataka sa servera, nakon što client pošalje upit proxy serveru, ako on ima spremljene te
podatke koji se traže u svojoj memoriji, šalje odgovor clientu (upit se nije slao serveru) ako pak nema te podatke
koji se traže prosljedit će upit serveru.

Samim time što proxy sadrži kopiju podataka može se desiti da se podaci na serveru s vremenom promijene, pa
podaci na proxy serveru ne budu aktualni, no proxy može poslati upit serveru da li su njegovi podaci (neki
objekat) još uvijek aktualni.

Kod slanja upita da li je objekt promijenjen ili ne, šalje se datum kojeg ima proxy zabilježen o tom objektu i ako je
taj datum isti i kod servera objekt nije promijenjen odnosno još uvijek je aktualan, ako je promijenjen proxy će
preuzeti podatke iz HTTP odgovora i ažurirati svoju bazu.

Prednost: brži dohvat podataka, smanjuje se vrijeme čekanja korisnika i mrežnog prometa

Nedostatak: Proxy košta, trebaju dodatna ulaganja. Ukoliko nema ažurirane sadržaje produžuje se vrijeme
čekanja, ALI ukoliko ima ažuriran sadržaj koji klijent treba ubrzava cijelu stvar.

FTP (File Transfer Protkol)

 Prijenos datoteka između računala

 naredbe: USER username, PASS password, LIST, RETR filename, STOR filename..
 Potrebna je 1 TCPveza (port 21) za razmjenu upravljačkih podataka i posebna TCP veza (port 20) za
prijenos svake datoteke
 komunikacija se odvija: „out-of-band-control“ zbog posebne veze za upravljačke podatke

PITANJE: Kod FTP-a je potrebna je 1 TCP veza za razmjenu upravljačkih podataka i posebna TCP veza za
prijenos svake datoteke. Navedite barem 2 predosti i 2 nedostatka ovog pristupa!!

Prednosti: s dvije veze povećavamo propusnost, server ne šalje tražene datoteke klijentu dok ne identificira
korisnika, tek nakon identifikacije uspostavlja vezu za prijenos

Nedostaci: velik utrošak resursa => jednom rezerviramo resurse za 1 vezu, a drugi put za drugu. Dolazi do
opterećenja servera.

Simple Mail Transfer Protocol (SMTP)

11 | P a g e
Protokol za slanje maila

PITANJE: HANDSHAKING U SMTP protokolu, šta predstavlja?

 Tri faze prijenosa:

1. Handshaking (uspostavljanje veze - dogovaraju se parametri prijenosa)
2. Prijenos poruke (prijenos)
3. Faza završetka (komunikacijska veza se raskida)

UPRAVLJANJE MREŽAMA (Network management)

Zadaci upravljanja mrežom

 Nadzor i administracija mreže = složen HW/SW sustav (mnogo uređaja, vodova, strukture podataka, …)
 Prema ISO slijedećih 5 područja (FCAPS) primjene mreže
 F (fault ili pogreška): nadgledanje, dokumentacija, mjere reakcije => upravljanje pogreškama
=> mjere koje je potrebno poduzeti da bi se te pogreške ispravile.
TTS sustavi (Trouble Ticket Systems) – to su baze koje sadrže pogreške i za svaku pogrešku
sadrže mjere reakcije (pr. pogreška može biti upisana kriva adresa a mjera npr. Provjerite da li
ste dobro upisali adresu)

TTS ima na jednom mjestu definirane sve tipove pogrešaka i takav sustav u velikoj mjeri
rastereti administratora od gubljenja vremena za takve probleme

Može se desiti da i uz taj sustav ne možemo ukloniti pogrešku pa nju administrator prosljeđuje
svom nadređenom

Propagacija pogrešaka – iz 1 pogreške se generira čitav skup poruka o pogrešci

Problem kod propagacije => npr. Iz poruke možemo zaključiti da je problem u serveru a nije u
serveru već u vodu (razmnožavanje pogrešaka)

 C (configuration ili konfiguracija): cilj je voditi podatke o konfiguraciji uređaja i njihovog

hardvera i softvera
Konfiguracija definira neke vrijednosti koje hardver i softver treba tijekom svog rada
ispunjavati. Moguće je definirati 2 tipa vrijednosti : hard i soft => da li je striktna vrijednost ili ne;
moguće je uvesti i interval za zadovoljavanje neke vrijedosti

 A (access ili pristup): određivanje, kontrola, dokumentacija pristupa korisnika i

Uređaja: korisnik => način pristupa korisnika => dodjeljivanje prava klasi korisnika koja može
pristupiti nekom serveru, a moguće je definirati i mjesto pristupa serveru npr. Nekom serveru
mogu pristupiti samo zaposlenici tvrtke i to samo unutar tvrtke

Uređajima također možemo definirati određena prava npr. Možemo definirati uređajima iz svoje
mreže da na prosljeđuju pakete na neke druge rutere

12 | P a g e
  P (performance ili učinak): nadgledanje opterećenja, propusnost, vrijeme odgovora,
dokumentacija (npr. za nadzor SLA - Service Level Agreements), mjere reakcije

 S (security ili sigurnost): nadgledanje i kontrola pristupa, upravljanje ključevima, npr. pravila
filtriranja za firewall (pravila filtriranja je moguće odrediti za web server npr. Da mu određene
adrese ne mogu pristupiti => pr. studomatu definramo da mu mogu pristupiti samo rač. iz
hrvatske) , Intrusion Detection

PITANJE: VEZANO UZ SIGURNOST I UČINAK – usporedba i njihova ovisnost?

Učinak se odnosi na nadgledanje opterećenja, propusnost, vrijeme odgovora, dokumentacija (npr. za nadzor SLA
- Service Level Agreements), mjere reakcije, dok se sigurnost odnosi nadgledanje i kontrola pristupa, upravljanje
ključevima, npr. pravila filtriranja za firewall (pravila filtriranja je moguće odrediti za web server npr. Da mu
određene adrese ne mogu pristupiti => pr. studomatu definramo da mu mogu pristupiti samo rač. iz hrvatske)

Ovisnost: Promjena u bilo kojem području odrazit će se i u drugim područjima => npr. povećamo sigurnost –
pogoršamo učinak (dakle dolazi do veće opterećenosti)

Simple Network Management Protocol (SNMP)

PITANJE: Tipovi SNMP poruka i za šta služe ? – obavezno sve naučiti

 GET: čitanje neke Managed Object varijable od strane Managing Entity (informacija agentu da entitetu
treba poslati neke podatke
 SET: postavljanje (aktualiziranje) neke Managed Object varijable od strane Managing Entity pr. veličina
buffera koju želimo rezervirati
 također GET-NEXT (čita sljedeći element u tablici) i GET-BULK (pr. jednom nardbom je moguće isčitati
sve podatke iz tablice(grupni podaci))!!! za strukture podataka => jedan upit, a skupni odgovor
 Za ove naredbe dolazi inicijativa od strane entiteta

 TRAP: obavijest od strane Management Agent o nekoj pogrešci, inicijativa dolazi od strane agenta pr.
ruter2 nije u funkciji što zna ruter 1 jer je njegov korisnik pa ruter2 generira poruku o grešci i šalje ju
clientu (entitetu)
PITANJE: Na koji način agent samoinicijativno može poslati poruku nekom klijentu?
Putem poruke TRAP...

3 osnovna protokola za pouzdan transport:

Stop-and-Wait

 pošiljatelj dodaje – u svrhu prepoznavanja pogreške – kontrolni zbroj ili Cyclic Redundancy Check (CRC)
 primatelj šalje potvrdu (acknowledgment, ACK)
 nakon timeout-a (= potvrda nije stigla) paket se ponovo šalje
13 | P a g e
  za prepoznavanje mogućih duplikata potrebni su redni brojevi (SQN – sequence number)

PITANJE: ŠTA JE SQN?

PITANJE : Stop-and-Wait Protokol

KAKO POŠILJATELJ REAGIRA AKO PRIMATELJ POŠALJE POTVRDU O PRIMITKU PAKETA. KAKO
REAGIRA AKO NE DOBIJE POTVRDU. KAKO REAGIRA AKO DOBIJE DUPLU POTVRDU. ŠTO RADI
POŠILJATELJ KADA OD PRIMATELJA PRIMI 2 ISTE POTVRDE? KAKO PRIMATELJ REAGIRA AKO
DOBIJE DVA ISTA PAKETA OD POŠILJATELJA – ovo sve pročitajte i probajte prokužiti šta se u kojem
slučaju dešava. Uz pitanje profesor zna postaviti i pitanje ZAŠTO tako da treba i objasniti.

neformalan opis:

 Ponašanje pošiljatelja
1. Šalji paket s aktualnim SQN i uključi timer

2. Ako se ACK vrati bez pogreške bita i s aktualnim SQN prije isteka timeout-a, inkrementiraj SQN
(povećaj za 1) i vrati se na 1. korak

1. Ako je timeout istekao, ponovo šalji paket, također ponovo uključi timer i vrati se na 2. korak

 Ponašanje primatelja
Ako je paket primljen bez pogreške bita i s aktualnim SQN, šalji ACK s aktualnim SQN i inkrementiraj
SQN; inače ponovo šalji posljednji ACK

Pošiljatelj starta timer kad pošalje paket (uloga timera jest da se označi koliko će se dugo čekati na potvrdu
(ACK), kad ne bi bilo timera moglo bi se ćekati unedogled ako se ACK na putu negdje zagubi), ako je timer
istekao a paket je stigao na odredište međutim potvrda se negdje zagubila i nije stigla unutar timera, pošiljatelj će
poslati taj isti paket i kad on stigne na odredište primatelj će imati 2 ista paketa zato se uvodi SQN kako bi se
duplikati eliminirali

Nedostatk ovog protokola: dugo traje =>resipanje resursa računala i resursa mreže (zbog slanja 1 paketa i
primanje 1 potvrde) => nije ekonomično iz tog razloga su bolje varijante kliznog prozora jer se šalje više paketa a
ne samo 1, a ACK potvrda nam potvrđuje primitak cijele grupe paketa.

Stop-and-Wait: normalan slijed (flow)

Pošiljatelj:

1. i pošiljatelj i primatelj postavljaju SQN na 1

2. wait for dana – u stanju je spremnosti da pošalje paket
3. vrši se akcija slanja paketa pri čemu paket sadrži (aktualni SQN, podatke i CRC) i nakon što je paket
poslao starta timer

14 | P a g e
 4. nakon što je startao timer ovdje se nalazi u stanju čekanja potvrde ACK1

 Primatelj se nalazi u stanju čekanja paketa SQN1

 paket 1 je uspješno proslijeđen do primatelja

Primatelj:

5. vrši se akcija primitka paketa, provjerava se da li su uvjeti zadovoljeni ([biterror(pkt) SQN(pkt)=SQN]

- nije se dogodila nikakva pogreška i primljen sqn je jednak aktualnom sqn-u), ekstakta paket i šalje
pošiljatelju ACK sa aktualnim SQN brojem i CRC-om), nakon što je poslao ACK povećava SQN za 1
(sljedeći ACK2)
6. prelazi u stanje čekanja na paket sa SQN=2

 Pošiljatelj je još uvijek u stanju čekanja ACK1

 Ack 1 je također uspješno proslijeđena

Pošiljatelj:

7. vrši se akcija primitka potvrde, provjerava se da li su zadovoljeni uvjeti ([biterror(ACK)

SQN(ACK)=SQN] – nema pogreške u prijenosu i SQN ACK-a je jednak aktualnom SQN-u), nakon
što su uvjeti zadovoljeni stopira timer i povečava SQN za 1 (sada je aktualni SQN2) i prelazi u novo
stanje
8. stanje spremnosti da pošalje novi paket SQN2
Stop-and-Wait: gubitak paketa

Pošiljatelj:

1. stanje spremnosti da pošalje novi paket SQN2

2. prelazi u stanje gdje se vrši akcija slanja paketa pri čemu paket sadrži (aktualni SQN, podatke i CRC) i
nakon što je paket poslao starta timer
3. stanje čekanja potvrde (ACK2)

 Primatelj se nalazi u stanju čekanja paketa

 Međutim paket se negdje na puto do primatelja zagubio samim time primatelj nije mogao posati ACK2 jer
nije zaprimio paket sa SQN2

15 | P a g e
 4. stanje timouta (isteklo je vrijeme timera), pa se ponovno vrši akcija slanja paketa SQN2 i opet se starta
timer
5. stanje čekanja potvrde ACK2

 primatelj se još uvijek nalazi u stanju čekanja paketa SQN2

 Paket 2 je ovaj put uspješno proslijeđen do primatelja

Primatelj:

6. vrši se akcija primitka paketa, provjerava se da li su uvjeti zadovoljeni ([biterror(pkt) SQN(pkt)=SQN] -

nije se dogodila nikakva pogreška i primljen sqn je jednak aktualnom sqn-u), ekstakta paket i šalje
pošiljatelju ACK sa aktualnim SQN brojem i CRC-om), nakon što je poslao ACK povećava SQN za 1
(sljedeći ACK3)
7. prelazi u stanje čekanja na paket sa SQN=3

 Ack 2 je također uspješno proslijeđena

Pošiljatelj:

8. vrši se akcija primitka potvrde, provjerava se da li su zadovoljeni uvjeti ([biterror(ACK) SQN(ACK)=SQN]

– nema pogreške u prijenosu i SQN ACK-a je jednak aktualnom SQN-u), nakon što su uvjeti zadovoljeni
stopira timer i povečava SQN za 1 (sada je aktualni SQN3) i prelazi u novo stanje
9. stanje spremnosti da pošalje novi paket sa SQN3

Stop-and-Wait: gubitak potvrde (ACK)

Pošiljatelj:

1. stanje spremnosti da pošalje novi paket sa SQN3

2. prelazi u stanje gdje se vrši akcija slanja paketa pri čemu paket sadrži (aktualni SQN, podatke i CRC) i
nakon što je paket poslao starta timer
3. stanje čekanja potvrde (ACK3)

 Primatelj se nalazi u stanju čekanja paketa sa SQN3

 Paket 3 je uspješno proslijeđen do primatelja

Primatelj:

16 | P a g e
 4. vrši se akcija primitka paketa, provjerava se da li su uvjeti zadovoljeni ([biterror(pkt) SQN(pkt)=SQN] -
nije se dogodila nikakva pogreška i primljen sqn je jednak aktualnom sqn-u), ekstakta paket i šalje
pošiljatelju ACK sa aktualnim SQN brojem i CRC-om), nakon što je poslao ACK povećava SQN za 1
(sljedeći ACK4)
5. prelazi u stanje čekanja na paket sa SQN=4

 ACK3 se negdje na putu zagubio i nije stigao do pošiljatelja

 Pošiljatelj je u stanju čekanje potvrde

Pošiljatelj:

6. stanje timouta (isteklo je vrijeme timera), pa se ponovno vrši akcija slanja paketa SQN3 i opet se starta
timer
7. stanje čekanja potvrde ACK3

 I ovaj put je paket s SQN3 uspješno proslijeđen primatelju

 primatelj je u stanju čekanja paketa s SQN4
Primatelj:

8. vrši se akcija primanja paket i provjerava se da li su uveti zadovoljeni ([biterror(pkt) v SQN(pkt) SQN] –
jedan uvjet nije zadovoljen jer pristigli paket s SQN3 ne odgovara aktualnom paketu kojeg mi očekojemo a
to je SQN4 (dobili smo duplikat)), nakon što je primatelj otkrio da je dobio duplikat šalje prethodnu ACK3

9. stanje čekanja paketa s SQN4

 ACK 3 je ovaj put uspješno proslijeđena pošiljatelju

Pošiljatelj:

10. vrši se akcija primitka potvrde, provjerava se da li su zadovoljeni uvjeti ([biterror(ACK) SQN(ACK)=SQN]
– nema pogreške u prijenosu i SQN ACK-a je jednak aktualnom SQN-u), nakon što su uvjeti zadovoljeni
stopira timer i povečava SQN za 1 (sada je aktualni SQN4) i prelazi u novo stanje
11. stanje spremnosti da pošalje novi paket sa SQN4

Stop-and-Wait: zakašnjeli ACK

17 | P a g e
Pošiljatelj:

1. stanje spremnosti da pošalje novi paket SQN4

2. prelazi u stanje gdje se vrši akcija slanja paketa pri čemu paket sadrži (aktualni SQN, podatke i CRC) i
nakon što je paket poslao starta timer
3. stanje čekanja potvrde (ACK4)

 Primatelj se nalazi u stanju čekanja paketa sa SQN4

 Paket 4 je uspješno proslijeđen do primatelja

Primatelj :

4. vrši se akcija primitka paketa, provjerava se da li su uvjeti zadovoljeni ([biterror(pkt) SQN(pkt)=SQN] -

nije se dogodila nikakva pogreška i primljen sqn je jednak aktualnom sqn-u), ekstakta paket i šalje
pošiljatelju ACK sa aktualnim SQN brojem i CRC-om), nakon što je poslao ACK povećava SQN za 1
(sljedeći ACK5)
5. prelazi u stanje čekanja na paket sa SQN=5

 ACK 4 kasni i ne dolazi unutar timera

Pošiljatelj:

6. stanje timouta (isteklo je vrijeme timera), pa se ponovno vrši akcija slanja paketa s SQN4 i opet se starta
timer
7. stanje čekanja potvrde ACK4

 I ovaj put je paket s SQN4 uspješno proslijeđen primatelju

 Primatelj je u stanju čekanja paketa s SQN5

Primatelj:

8. vrši se akcija primanja paket i provjerava se da li su uveti zadovoljeni ([biterror(pkt) v SQN(pkt) SQN] –
jedan uvjet nije zadovoljen jer pristigli paket s SQN4 ne odgovara aktualnom paketu kojeg mi očekojemo a
to je SQN5 (dobili smo duplikat)), nakon što je primatelj otkrio da je dobio duplikat šalje prethodnu ACK4
9. stanje čekanja paketa s SQN5

18 | P a g e
  Stiže zakašnjela ACK4 do pošiljatelja koji je u stanju čekanja potvrde

Pošiljatelj:

10. vrši se akcija primitka potvrde, provjerava se da li su zadovoljeni uvjeti ([biterror(ACK) SQN(ACK)=SQN]
– nema pogreške u prijenosu i SQN ACK-a je jednak aktualnom SQN-u), nakon što su uvjeti zadovoljeni
stopira timer i povečava SQN za 1 (sada je aktualni SQN5) i prelazi u novo stanje
11. stanje spremnosti da pošalje novi paket sa SQN5

 U međuvremenu stiže ACK4 potvrda koju je primatelj poslao kada je zaprimio duplikat

12. pošiljatelj vrši akciju primitka potvrde, prepoznaje duplikat ACK4 i ignorira primljenu potvrdu te se nakon
toga opet nalazi u stanju spremnosti da pošalje novi paket s SQN5

Stop-and-Wait: zakašnjeli paket

Pošiljatelj:

1. stanje spremnosti da pošalje novi paket sa SQN5

2. prelazi u stanje gdje se vrši akcija slanja paketa pri čemu paket sadrži (aktualni SQN, podatke i CRC) i
nakon što je paket poslao starta timer
3. stanje čekanja potvrde (ACK5)

 Primatelj se nalazi u stanju čekanja paketa sa SQN5 no došlo je do kašnjenja paketa

Primatelj:

4. vrši se akcija primitka paketa, provjerava se da li su uvjeti zadovoljeni ([biterror(pkt) SQN(pkt)=SQN] -

nije se dogodila nikakva pogreška i primljen sqn je jednak aktualnom sqn-u), ekstakta paket i šalje
pošiljatelju ACK sa aktualnim SQN brojem i CRC-om), nakon što je poslao ACK povećava SQN za 1
(sljedeći ACK6)
5. prelazi u stanje čekanja na paket sa SQN=6

 ACK 5 kasni i ne dolazi unutar timera jer je i paket kasnio

Pošiljatelj:

6. stanje timouta (isteklo je vrijeme timera), pa se ponovno vrši akcija slanja paketa s SQN5 i opet se starta
timer
7. stanje čekanja potvrde ACK5

19 | P a g e
  I ovaj put je paket s SQN5 uspješno proslijeđen primatelju
 primatelj u stanju čekanja paketa s SQN6

Primatelj:

8. vrši se akcija primanja paket i provjerava se da li su uveti zadovoljeni ([biterror(pkt) v SQN(pkt) SQN] –
jedan uvjet nije zadovoljen jer pristigli paket s SQN5 ne odgovara aktualnom paketu kojeg mi očekojemo a
to je SQN6 (dobili smo duplikat)), nakon što je primatelj otkrio da je dobio duplikat šalje prethodnu ACK5
9. stanje čekanja paketa s SQN6

 Stiže zakašnjela ACK5 do pošiljatelja koji je u stanju čekanja potvrde

Pošiljatelj:

10. vrši se akcija primitka potvrde, provjerava se da li su zadovoljeni uvjeti ([biterror(ACK) SQN(ACK)=SQN]
– nema pogreške u prijenosu i SQN ACK-a je jednak aktualnom SQN-u), nakon što su uvjeti zadovoljeni
stopira timer i povečava SQN za 1 (sada je aktualni SQN6) i prelazi u novo stanje
11. stanje spremnosti da pošalje novi paket sa SQN6

 U međuvremenu stiže ACK5 potvrda koju je primatelj poslao kada je zaprimio duplikat
12. Pošiljatelj vrši akciju primitka potvrde, prepoznaje duplikat ACK5 i ignorira primljenu potvrdu te se nakon
toga opet nalazi u stanju spremnosti da pošalje novi paket s SQN6

20 | P a g e
Prostor rednih brojeva (sequence number space)

 prikaz rednih brojeva je konačan: polje s n bitova omogućuje 2n rednih brojeva

 višestruka primjena kroz ciklički prolaz
 za Stop-and-Wait dovoljan je jedan bit za prikaz 2 redna broja: 0 i 1
 Stop-and–Wait s 0 i 1 kao rednim brojevima zove se i Alternating-Bit-Protocol

 Ako imamo veliki SQN onda prenosimo velik br. Bitova što povećava mogućnost pogrešaka i overhead

GO – BACK – N I SELECTIVE REPEAT PROTOKOLI

 Protokoli kliznog prozora (sliding window protocol)

 Protokoli koji se zasnivaju na slanju više paketa i primanje 1 potvrde za grupu paketa
 Njima se želi smanjiti neučinkovitost Stop – and – wait protokola
 Više procesiranja za cijelu grupu paketa

GO – BACK – N

 Pošiljatelj šalje grupu paketa => veličina te grupe je određena

 Prozor – grupa paketa koja se može odjednom poslati
 Veličina prozora je w (npr. w=4 => možemo slati grupu od 4 paketa)
 Interval prozora (od base(donja granica prozora) do base + w – 1 (gornja granica prozora)
 Opcionalnost slanja grupe paketa - ako nam je app dala podatke za samo 1 paket onda ćemo njega
poslati, ostali paketi su prazni pa ih ne moramo slati)
 Base – SQN najstarijeg poslanog a nepotvrđenog paketa
 Next SQN – SQN sljedećeg paketa za slanje
 Kad se neki paket potvrdi onda se prozor miče za 1 mjesto

SELECTIVE REPEAT

 Kumilativnim potvrdama se potvrđuje cijela grupa paketa

 Pr. ako mi šaljemo 100 paketa i 1 paket nam je krivo prenesen, onda ćemo poslati potvrdu za posljednjeg
dobro prenesenog paketa koji je pristigao prije krivo prenesenog, sve dalje od krivo prenesenog paketa ,
uključujući i njega, će se morati ponovo prenositi

ZADACI – TEORIJA SA VJEŽBI pročitati i krenuti rješavati zadatke na str 36.

21 | P a g e
 KODIRANJE

 Način na koji se podaci zapisuju

 Kodovi za komprimiranje podataka
 Kodovi za detekciju i ispravljanje pogrešaka
– Osnovni koncepti

– Paritetni bitovi

– Zaštitna suma

– CRC

 Cilj kodiranja jest da podatke zapišemo na što sažetiji način

Otkrivanje i ispravljanje pogrešaka

• Kako znati da podaci koji su nam pristigli nisu ispravno preneseni?

– Primjer na ploči!

• Kako ih možemo ispraviti?

– Primjer na ploči!

• Kodovi za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka se koriste i u mrežnim protokolima viših razina, ali imaju najveći
značaj na sloju podatkovne

Veze

1. PARITET
Imamo niz bitova i na njih nadodamo još neke bitove prije slanja => moramo znati dužinu bitova same riječi

a) jedan kontrolni paritetni bit (pr. paritet paran, 4 – bitna riječ)

22 | P a g e
 Nema greške

 Jednostruku, trostruku, peterostruku itd. grešku možemo otkriti

 Dvostruku, četverostruku. Itd. grešku ne možemo otkriti

b) dvo – dimenzionalni paritet

pr. prenosimo 5 – bitnu riječ, paritet paran

23 | P a g e
Zaštitna suma

• Grupiranje podataka u grupe od k-bitova i računanje sume

• Primjer na ploči:

– Podaci su niz brojeva 0,1,2,3,..9 svaki zapisan kao jedan bajt

• Internet Checksum

– IP,UDP,TCP

– 16 bitni jedinični komplement sume svih jediničnih komplementa 16 bitnih riječi

CRC

• Cyclic redundancy check (CRC) or polynomial code checksum

• Ostatak pri dijeljenju polinoma

• Polinomi definirani nad Z2

– Podaci →polinom djeljenik

– Unaprijed dogovoreni polinom → djelitelj

– Zaš=tni bitovi → ostatak

24 | P a g e
• Primjeri računanja i provjere na ploči!

CRC –primjene

• Ethernet (32), IEEE 802.11 (32), Bluetooth

(16), ATM (8), ISDN (8), CAN (15), USB,…

• Hard disk (16), MPEG-2, PNG,…

• CRC-1 je zapravo isto što i paritetni bit

25 | P a g e
26 | P a g e
27 | P a g e
ZADACI – PRIMJERI ZA RJEŠAVANJE KOJI DOLAZE U ISPITU

1) Računanje zaštitne sume – OBAVEZNO IZVJEŽBATI

Podaci su niz brojeva 0,1,2,3,..9 svaki zapisan kao jedan bajt.

a) Izračunaj zaštitnu sumu, ako se podaci grupiraju u 8-bitne riječi

8-bitna zaštitna suma:

00000000 0

00000001 1

00000010 2

00000011 3

28 | P a g e
00000100 4

00000101 5

00000110 6

00000111 7

00001000 8

00001001 9

00101101 45

b) Izračunaj zaštitnu sumu, ako se podaci grupiraju u 16-bitne riječi

0000000000000001 1

0000001000000011 515

0000010000000101 1029

0000011000000111 1543

0000100000001001 2057

0001010000011001 5145

2) CRC – OBAVEZNO IZVJEŽBATI

a) Informacija koja se prenosi je 10011011, dogovoreni polinom djelitelj je 11001, izračunaj zaštitne bitove i zapiši
poruku koja se šalje.

Rješenje:

Zaštitni bitovi: 0110

Poruka koja se šalje: 100110110110

b) Informacija koja se prenosi je 11010, dogovoreni polinom djelitelj je 101, izračunaj zaštitne bitove i zapiši
poruku koja se šalje.

Postupak:

11010 -> x^4+x^3+x

101 -> x^2+1

29 | P a g e
(x^4+x^3+x)*x^2=x^6+x^5+x^3

(x^6+x^5+x^3):(x^2+1)=x^4+x^3+x^2+1

x^6+x^4

x^5+x^4+x^3

x^5+x^3

x^4

x^4+x^2

x^2

x^2+1

Rješenje:

Zaštitni bitovi: 01

Poruka koja se šalje: 1101001

c) Informacija koja se prenosi je 111010, dogovoreni polinom djelitelj je 101, izračunaj zaštitne bitove i zapiši
poruku koja se šalje.

Rješenje:

Zaštitni bitovi: 11

Poruka koja se šalje: 11101011

d) Informacija koja se prenosi je 00111011, dogovoreni polinom djelitelj je 110, izračunaj zaštitne bitove i zapiši
poruku koja se šalje.

Rješenje:

Zaštitni bitovi: 10

Poruka koja se šalje: 0011101110

e) Informacija koja se prenosi je 10100101, dogovoreni polinom djelitelj je 10101, izračunaj zaštitne bitove i zapiši
poruku koja se šalje.

Rješenje:

Zaštitni bitovi: 0110

Poruka koja se šalje: 101001010110

30 | P a g e
f) Stigla je poruka 1100000100111 u kojoj su informacije zaštićene CRC metodom, a dogovoreni polinom djelitelj
je 100001. Je li poruka ispravno prenesena? (Dokazati proračunom.)

Uputa:

1. Način - pretvoriti pristigle podatke u polinom i onda ga podijeliti s polinomom djeliteljem i

ako je ostatak 0, onda nema pogreške.

2. Način – razdijeliti pristigle podatke na informacije koje se prenose i zaštitne bitove.

Izračunati zaštitne bitove i usporediti ih s pristiglim. Ako su isti, onda nema pogreške.

Rješenje:

Da. Poruka je ispravno prenesena (zaštitni bitovi su 00111)

g) Stigla je poruka 111110111001 u kojoj su informacije zaštićene CRC metodom, a dogovoreni polinom djelitelj je
11101. Je li poruka ispravno prenesena? (Dokazati proračunom.)

Rješenje:

Ne. Došlo je do pogreške!

3) Računalo A šalje računalu B datoteku od 30000000 bitova putom koji se sastoji od dva voda kapaciteta od po
10 Mb/s i jednog usmjernika tipa spremi-i-otpremi, store-and-forward).

Dužina svakog voda je 5.000 km. Brzina širenja signala vodom je 2*108 m/s. Prije prijenosa jedinici (jedinicama
prijenosa podataka: paketima) dodaje se zaglavlje dužine 50 bajtova (400 bitova). Odrediti vrijeme potrebno da
se čitava datoteke dostavi računalu B:

a) ako se šalje kao jedna cjelina (jedan paket)

Rješenje:

Mpaketa A = 30000400 b

TprijenosaA= Mpaketa A/k=30000400 b ÷ 10000000 b/s =3 s

Tpropagacije=d/c=5000000 m ÷ 200000000 m/s =0,025 s

TukA= TprijenosaA+ Tpropagacije+ TprijenosaA+ Tpropagacije= 6,05 s

b) ako se šalje u tri paketa jednake veličine

31 | P a g e
Rješenje:

Mpaketa A = 10000400 b

TprijenosaA= Mpaketa A/k=10000400 b ÷ 10000000 b/s =1 s

Tpropagacije=d/c=5000000 m ÷ 200000000 m/s =0,025 s

TukA= 3×TprijenosaA+ Tpropagacije+ TprijenosaA+ Tpropagacije=4,05 s

c) ako se šalje u 10000 paketa jednake veličine.

Mpaketa A = 3400 b

TprijenosaA= Mpaketa A/k=3400 b ÷ 10000000 b/s =0,00034 s

Tpropagacije=d/c=5000000 m ÷ 200000000 m/s =0,025 s

TukA= 10000×TprijenosaA+ Tpropagacije+ TprijenosaA+ Tpropagacije= 3,45034 s

4) Propusnost Eterneta

a) Odredite maksimalnu propusnost Fast Etherneta (100Mb/s) na razini podatkovne veze.( Koja se maksimalna
količina korisnih podataka koji se mogu prenijeti Ethernetom u jedinici vremena?)

Rješenje:

Propusnost je maksimalna kada je veličina okvira maksimalna (1500B podataka) i stalno se šalju okviri, a nema
sudara.

96bitova=12B (minimalan razmak između dva okvira)

Za slanje jednog okvira:

Može se računati i na ovaj način

AB

b) Odredite maksimalnu propusnost Etherneta na razini podatkovne veze.

Rješenje:

propusnost≈9,753 Mb/s

c) Odredite maksimalnu propusnost Etherneta na razini podatkovne veze, ako se šalju samo

okviri minimalne veličine (46B podataka)

propusnost≈5,476 Mb/s

5) Ethernet CSMA/CD

Pretpostavite da su čvorovi A i B na istom segmentu Etherneta od 10 Mb/s i da je kašnjenje

32 | P a g e
uslijed propagacije između dva čvora 225 bitovnih vremena. Pretpostavite da čvor A

započinje slanje okvira i da, prije nego što on završi, čvor B počinje sa slanjem okvira. Može li

A završiti s prijenosom okvira prije nego što otkrije da je B slao podatke? Zašto može, ili zašto

ne može? Ako je odgovor da, onda A pogrešno vjeruje da je njegov okvir uspješno prenesen

bez kolizije. (Savjet: Pretpostavite da u trenutku t = 0, A započinje slanje okvira. U najgorem

slučaju, A prenosi okvir minimalne veličine od 512 + 64 bitova. Tako bi A završio sa

prenošenjem okvira u t = 512 + 64 bitovnih vremena. Prema tome, odgovor je ne, ako signal

čvora B stigne do A prije t = 512 + 64 vremena trajanja jednog bita. U najgorem slučaju, kada

signal Čvora B stiže do A?)

Rješenje:

t=0, A započinje sa slanjem okvira od 576 bitova

t=576 b.v , A bi završio sa slanjem, ali bi zadnji bitovi još putovali po vodu zbog

propagacije. (U t=576+255= 831 b.v. okvir bi bio u cijelosti primljen od B)

t=225 b.v. prvi bit okvira A treba stići do B

U najgorem slučaju u trenutku u trenutku t=224b.v B započinje sa slanjem (Zapravo točnije bi bilo t=225-ε,
gdje je ε vrlo mali broj blizak nuli)

U trenutku t=255 b.v B otkriva sudar i počinje slati JAM signal (48 bitova)

U t=224+225=449 b.v do A dolazi informacija o sudaru. (Može i 225-epsilon, umjesto 224)

Kako je 449 < 576 i čvor A dalje šalje i istovremeno osluškuje vod, on onda također detektira sudar.

PITANJE: DA LI ROUTERI IMAJU IP ADRESE? AKO DA, KOLIKO? AKO NE, ZAŠTO?

Ovo za rutere nisam sigurna L navodno router ima IP adresu i može primati od 0 – 255

Na net-u našla sljedeće: Svako računalo i router na Internetu ima jedinstvenu IP adresu. IP adrese dodjeljuje NIC
(Network Information Center).

IP adresa sastoji se od 32 bita tj. 4 byta (okteta), koji se kod zapisa odvajaju točkama (XXX.XXX.XXX.XXX).
Svaki od 4 okteta zapisuje se decimalno (od 0 do 255),

npr. heksadecimalna adresa C0290614 se piše kao 192.41.6.20. IP adresa ima dva dijela:

• mrežni broj (engl. network number) i

• broj hosta (engl. host number).

Na osnovu ukupnog broja računala u mreži, NIC dijeli mreže u klase:

Klasa A može imati otprilike 16 milijuna računala i njoj može pripadati do 126 mreža. Ova klasa je predviđena za
mreže s velikim brojem računala.

Klasi B pripadaju mreže koje imaju do 65 536 računala, a takvih mreža može biti 16384.

33 | P a g e
Klasa C je najmanja i obuhvaća mreže koje imaju do 256 računala. U ovoj klasi može biti do 2 milijuna mreža.

Klasa D koja počinje sa 1110, a nakon toga slijedi adresa, koristi se za istovremeno pristupanje grupi računala
(difuzija u grupi). Zauzima IP adrese od 224.0.0.0 do 239.255.255.255.

Klasa E koja započinje sa 11110 i zauzima adrese od 240.0.0.0 do 247.255.255.255 služi za buduće korištenje.

Neke adrese imaju posebnu namjenu, te se ne dodjeljuju određenom računalu na mreži. Adrese kod kojih mrežni
broj ima posebno značenje:

• 0.0.0.0 se koristi kod podizanja računala tj. označava samog sebe

• IP adrese sa mrežnim brojem 0 označavaju računalo u istoj mreži

• IP adresa sa svim bitovima u 1 omogućava difuziju (engl. broadcast) tj. slanje svim računalima u lokalnoj
mreži

• IP adresa sa određenim mrežnim brojem, a svim ostalim bitovima u 1, omogućava slanje paketa svim
računalima u udaljenim lokalnim mrežama

IP protokol koristi mrežni dio IP adrese (mrežni broj), a puna se adresa gleda tek kad paket dođe na odredišnu
mrežu. Kad IP datagram dođe do usmjernika gleda se adresa odredišta u tablici usmjeravanja. Ako je za udaljenu
mrežu prosljeđuje se sljedećem usmjerniku, a ako je u lokalnoj mreži šalje se direktno na odredište. Ako se
adresa ne nalazi u tablici usmjeravanja šalje se usmjerniku (routeru) sa “većom” tablicom.

Podjela IP adrese na adresu mreže i adresu računala omogućila je efikasno administriranje adresa i
usmjeravanje paketa. Međutim u praksi je velik broj adresa računala unutar dodjeljenog bloka ostao neiskorišten,
jer je svaki korisnik uzimanjem jedne mrežne klase rezervirao veliki broj pojedinačnih IP adresa za svoje buduće
potrebe.

34 | P a g e