Openito o multimediji

Iako je tema primjena multimedije u jednom posebnom podruju programskoj

dokumentaciji, treba ukratko opisati osnovne pojmove iz multimedije. Osnovni pojmovi
nisu predetaljno opisivani, jer postoji mnotvo literature koja se bavi multimedijom
openito. Umjesto toga ovdje je stavljen naglasak na multimediju u programskoj
dokumentaciji.

Definicija multimedije
Rije multimedija se sastoji od dva dijela. Prvi dio, multi znai raznoliko (engl. variety).
Druga dio, media, u latinskom jeziku oznaava mnoinu pojma medij. Na taj nain moe
se doi do slijedee definicije multimedije:

Multimedija je nain komuniciranja u kojemu se koristi vie naina prikaza

podataka. Ti naini prikaza podataka ukljuuju zvuk, sliku, video, animaciju.

Uz multimediju je vezana i vea interakcija s korisnikom.

Podijela multimedije
Multimediju moemo podijeliti na nekoliko dijelova ovisno o tome kakav oblik podaci
poprimaju. Kod pisanja programske dokumentacije cilj je to bolje prenjeti informacije
itatelju. isti tekst moe prenjeti svaku informaciju, ali je pitanja koliko uinkovito.
Koritenje zvuka, slika, animacija i video zapisa ubrzava i olakava prjenos informacija.

Zvuni zapis
Zvuni zapis moe biti izuzetno uinkovit nain prjenosa podataka. Na primjer, kada se
radi o dokumentaciji vezanoj uz kemijski pokus, zvuni zapis ima prednost pred video
zapisom. U sluaju audio zapisa ljudski glas objanjava svaki korak u kemijskom pokusu

dajui neophodne upute, savijete i upozorenja. Video zapis istog pokusa zauzeo bi vie
podataka na disku, ali bi u biti dao manje podataka nekome tko treba ponoviti pokus.

Zvuni signal se lako snima, prenosi i pohranjuje. Zvune zapise mogue je i dobro
kompresirati.

Kod snimanja audio zapisa u procesu izrade multimedijalne dokumentacije, treba obratiti
panju na kvalitetu snimke. Potrebno je pobrinuti se da se dobro obavi sam proces
snimanja zvunog zapisa. U kasnijoj obradi nemogue je posve izbaciti
niskofrekvencijske zvukove iz pozadine, poput uma ventilatora. Svako sputanje
frekvencije uzorkovanja i svaka kompresija samo e pogorati nedostatke orginale
snimke.

Savijeti koji mogu pomoi kod pripremanja zvunog zapisa:

Potrebno je zvuni zapis normalizirati (normalize). Zvuni zapis u procesu
digitalizacije moe postati tii i izgubiti na jasnoi i razumljivosti. Da se to
kompenzira moe se koristiti softver za normaliziranje zapisa. Tijekom procesa
normalizacije trai se najvea amplituda u zapisu i tada se pojaava cijeli zapis tako
to se najveu amplitudu "rastegne" na 100%. Time je osigurano da se radi sa
najglasnijim zapisom.
Jo jedan nain za poboljanje audio zapisa je da se pomou softvera malo pojaaju
srednje frekvencije.
Smanjenje frekvencije uzorkovanja smanjuje veliinu zapisa na disku. Primjerice,
moe se smanjiti frekvencija uzorkovanja sa 44.1 kHz koliko se koristi za CD
kvalitetu zvuka na 22.050 kHz.
Druga osobina CD kvalitete zvuka je 16-bitni stereo zvuk. Da se smanji veliina
zapisa moe se koristiti 8-bita. Nedostatak koji se javlja pri tome je da se smanjuje
dinamiki raspon.
Nije dobro snimati stereo zapis, ako se radi o mono izvoru. tovie, ako se radi o
stereo izvoru, moda bi bilo dobro zbog smanjenja veliine zapisa snimiti mono
zapis.

Video zapis

Ako jedna slika vrijedi kao tisuu rijei, tada video snimka vrijedi puno vie. Kod izrade
dokumentacije mnogih procesa korisno je ubaciti video zapis. Korisniku dokumentacije
biti e vrlo korisno doslovce vidjeti ono to je opisano. Neki dugi i komplicirani
tekstualni opisi mogu postati mnogo jasniji kada su popraeni video zapisom.

Kod izrade video zapisa koji e posluiti kao dio dokumentacije potreban je drugaiji
pristup nego kada se snima video za neke druge (manje ozbiljne) namjene. Video zapis
snimljen da bi bio dio dokumentacije mora poboljati samu dokumentaciju, a ne posluiti
kao ukras.

Video zapisi uvijek zauzimaju veliki prostor. Kako tehnologija napreduju to postaje sve
manji problem, ali u sluaju velike koliine video zapisa ili ako im se pristupa preko
raunalnih mrea treba voditi rauna o tome. Jedna sekunda nekompresiranog video
zapisa prema NTSC (National Television Standard Comitee) standardu za televizijski i
video zapis, zauzima 27 MB prostora na disku.

Zbog toga video zapis se kompresira, smanjuje se rezolucija i broj sliica u sekundi
(frames per second fps). To moe dovesti do degradacije kvalitete snimke. Snimka
postaje nejasna, te se mogu izgubiti vani elementi bitni za razumijevanje. Kod
programske dokumentacije to moe dovesti do zapisa koji ne samo da nisu jasni i
precizni u iznoenju podataka, nego mogu ak postati i neupotrebljivi. Za video zapis sa
malom rezolucijom problem predstavljaju previe sitnih detalja koji postaju nejasni i
pokreti kamere kada kamera nije uvrena tijekom snimanja.

Savijeti koji mogu pomoi kod snimanja video zapisa:

Snimite orginalni video zapis. Na taj nain mogu se poduzeti koraci potrebni da se
dobije kvalitetna snimka.
Snimajte iz blizine (close-ups). Snimke koje ukljuuju ire podruje (wide shots)
imaju previe detalja, pa postaju nepregledne na manjoj rezoluciji.
Kada je mogue neka pozadina bude jednobojna. Na taj nain snimka postaje jasna i
kada nije prikazana preko cijelog ekrana. Osim toga poveava se i efikasnost
kompresije koja je pogotovo vana za video zapis.

Treba koristiti postolje za kameru da bi se minimiziralo pomicanje kamere kod

snimanja. Uvrivanje kamere smanjit e razlike izmeu pojedinih slika i uvelike e
se poveati omjer kompresije.
Valja izbjegavati zoomiranje. Kod malog broja sliica u sekundi (low frame-rate)
zapis postaje zbunjujui i teko ga je pratiti.
Kod montae treba koristiti otre prjelaze izmeu kadrova. Nije preporuljivo
koristiti efekte za prijelaz koje nudi softver za obradu. Efekti smanjuju uinkovitost
postupka kompresije.
Kod digitaliziranja materijala koji su orginalno snimljni za film ili video treba
paljivo birati koji dijelovi e se digitalizirati. Treba odabrati dijelove sa malo
pomaka kamere koji uz to sadre samo detalje koji su vani.

Niz slika (slide show)

U izradi programske dokumentacije mogu se spojiti slike i audio zapis. Niz slika koje
opisuju postupak ili proizvod koji se dokumentira moe biti popraen zvunim zapisom.
Na taj nain informacije korisniku dokumentacije se istovremeno prenose preko niza
slika koje opisuju postupak ili proizvod i preko zvunog zapisa koji komentira, opisuje i
pojanjava slike.

Nepokretne slike se bolje kompresiraju od video zapisa. Kao razultat moe se koristiti
vee i kvalitetnije slike.

Animacija
Animacija nastaje kada se niz slika prikae dovoljno brzo da se ini kao neprekinuti tijek.
Ako se slike prikazuju brzinom veom ili jednakom od 24 slike u sekundi ljudsko oko ne
moe razaznati pojedine slike, nego sve vidi kao neprekidnu cijelinu.

Animacije predstavljaju dobar oblik prikaza nekog postupka. Ako ne postoji video zapis
ili ako je nepregledan, moe se napraviti animacija koja prikazuje skicu ureaja u
odreenom postupku.

Popularni formati su Macromedia Flash i animirani GIF. Animacije u GIF formatu se

sastoje od vie slika pohranjenih u istu datoteku Prednost ovog formata je njegova

popularanost, a nedostci su nemogunost kontrole i nepostojanje kompresije izmeu

slika. Kod animiranog GIF-a animacija se neprekidno ponavlja. Ne postoji nain da se
zaustavi. To u nekim situacijama moe biti problem kada se eli omoguiti korisniku
dokumentacije da pokrene animaciju kada

MULTIMEDIJA NA RAUNARU
Poznato je da ako samo ujete, u stanju se zapamtiti oko 20% podataka; ako ih pak i
vidite, zapamtit ete 40%, a ak 75% ako ih vidite, ujete i aktivno koristite! Stoga zato
ne iskoristiti sve to nam prua multimedija
Na prvi pogled multimedija zvui poput neke zastraujue komplicirane pojave, no u
stvarnosti nije sve tako strano. Krenete li od poetka, na kraju ete zasigurno zakljuiti
da se u stvari radi o vrlo jednostavnom pojmu kojeg danas pronalazite na svakom koraku.
Jeste li primjerice, izradili koju prezentaciju u PowerPointu? Sigurno ih je bilo vie no
jedna. U prezentacijama koje ste izradili sigurno ste upotrijebili tekst, slike, animacije i
razne vizualne efekte te na taj nain izradili pravu malu multimedijsku predstavu. Ovo je
samo jedan primjer upotrebe multimedije. Nju osim u prezentacijama pronalazimo u
zabavi, raznim igrama, obrazovanju, umjetnosti, turizmu, industriji itd.
to je ustvari multimedija? Pojam multimedija dolazi od latinskih rijei multus (mnogi) i
medius (sredina), a predstavlja spajanje, integriranje razliitih medijskih elemenata koji u

osnovi mogu biti

samostalni sadraji. Multimedija je u stvari
informacija predstavljena na vie naina istovremeno, u kombinaciji teksta, zvuka, slike,
animacije i videa objedinjenih pomou raunala. Primjerice, film i televizija u kojima su
objedinjene pokretne slike i zvuk su oblik digitalne multimedije. Svrha je multimedije da
na to zanimljiviji, privlaniji i stvarniji nain predoi i prenese neku pojavu prizor ili
dogaaj s ciljem da zaokupi to vie naih osjetila kako bi doivljaj prenesene poruke bio
potpuniji.
injenica je da je ovjek u stanju zapamtiti oko 20% podataka ako ih je samo uo, 40%
ako ih je vidio i uo, a ak 75% ako ih je vidio, uo i aktivno koristio. Stoga se proteklih
godina, multimedija sve vie koristi u kolstvu. Mogunost objedinjenja vie komponenti
(pet elemenata multimedije: audio i videozapisa, teksta, grafike i animacija) pomae
vaim uiteljima da vam prenesu znanje na jedinstven i mnogo zanimljiviji nain.
Uenici bolje i bre ue koristei ove metode, a nastavni materijal je zanimljiviji i mnogo
zabavniji te na taj nain i privlaniji uenicima.
Kako se danas sve vie iz upotrebe istiskuju analogni multimediji, mi emo se pozabaviti
digitalnom multimedijom. Digitalna multimedija, isto kao analogna, spaja vie
raznovrsnih medija, no ovdje se mediji (fizike pojave) pretvaraju u digitalni oblik kako
bi se mogli dodatno obraivati putem raunala. Digitalna multimedija kao pojam
obuhvaa strojnu opremu i programsku podrku na raunalu za rad s digitalnim
multimedijskim podacima. Za to nam je potrebno multimedijsko raunalo koje sadri

dodatne komponente za rad s digitalnim multimedijalnim podacima. Osnovnu opremu

ovakvog raunala predstavljaju zvuna kartica i zvunici, grafika kartica i monitor u
boji. Budui da multimedijski zapisi u digitalnom obliku sadre veliku koliinu podataka,
potrebni su i ureaji vanjske memorije velikog kapaciteta (npr. disk, CD ili, jo bolje,
DVD ita i snima). Brz procesor i puno radne memorije nee biti na odmet, kao ni neki
od dodatnih multimedijskih ureaja koje moemo prikljuiti na raunalo poput skenera,
mikrofona, slualica, MIDI klavijatura, sintetizatora zvuka, hi-fi linije, televizora,
videorekordera, videokamere, digitalnog fotoaparata i sl. Nikako nemojmo zaboraviti na
programe za kodiranje digitalnog zvunog zapisa u odreeni format zvune datoteke i
program za dekodiranje zvunih datoteka u oblik pogodan za reprodukciju.
Osnovni multimedijski elementi
Krenut emo od teksta. Iako tekst u multimediji nema tako izrazit znaaj, a bez njega se
esto ne moe, nastojimo ga nadopuniti ili pak zamijeniti drugim medijima. Na
raspolaganju su razliite vrste fontova, veliina, boja, sjene, pokretni tekst i ostali efekti
koji ine tekst zanimljivijim i lake uoljivim. U multimediji ga najee koristimo za:
naslove (o emu se radi), izbornike (gdje se moe ii), navigaciju (kako negdje doi) i
sadraj (to e se vidjeti kad se na odreeno mjesto stigne). U nekim multimedijskim
prezentacijama imat ete vee koliine teksta stoga valja pripaziti na njegov

razmjetaj na stranici. Nije dobro da bude previe teksta kao

ni premalo, potrebno je nai neku sredinu. Na drugim ete pak prezentacijama imati malo
teksta s naglaskom na druge multimedijske elemente. U takvim situacijama koristite malo
rijei velikog fonta za naglaavanje glavnih poruka. Ne valja pretjerivati ni u velikom
broju raznih ukrasnih fontova kao ni u raznim veliinama fontova.
Uz tekst, u multimediji vrlo je est i hipertekst. Hipertekst je dio teksta (odreene rijei)
koji se moe aktivirati, a slui kao veza prema drugim dijelovima teksta ili pak prema
bilo kakvom drugom dokumentu to se obrauje pomou raunala. Na ovaj nain
korisnik ima mogunost da sam stvara svoj vlastiti put itanja ili pretraivanja teksta.
Trei multimedijski element bez kojeg se gotovo ne moe su slike. Bilo da se radi o
fotografiji ili pak crteu, slike su jedan od znaajnijih multimedijalnih elemenata koje
mogu biti predstavljene kao samostalni sadraji ili pak kao elementi animacije ili
videozapisa. Danas u doba digitalnih ureaja (digitalnih kamera i digitalnih fotoaparata),
gotovo da i nemamo potrebu za pretvaranjem fotografija iz analognog u digitalni oblik.
No ponekad, primjerice kada elite iskoristiti neke starije povijesne fotografije, bit e
vam potreban skener kako biste slike pretvorili u digitalni oblik, dodatno ih obradili i
pohranili ih u nekom od grafikih formata koje prepoznaje vae raunalo.
Animacija

Raunalna ili kompjuterska animacija je postupak prikazivanja sliica objekata tako da se

dobiva privid njihovog kretanja. Ovo prividno kretanja postiemo brzim prikazivanjem

niza slika objekata koje

se meusobno neznatno razlikuju. Pitate se koliko brzim
izmjenjivanjem? Primjerice, u klasinoj animaciji za prikazivanje jedne sekunde
animiranog filma potrebne su dvadeset i etiri meusobno sline sliice koje se niu
jedna iza druge. Za stvaranje animacija potrebni su nam posebni programi, takozvani
animatori. Takav je, primjerice, jednostavan ali vrlo uinkovit program Easy Gif
Animator. Razlikujemo dvodimenzionalne (2D) i trodimenzionalne (3D) animacije.
Primjer dvodimenzionalne animacije je crtani film, dok kod 3D animacija imamo i treu
dimenziju, dubinu, pa tako likovi na crteu izgledaju stvarnije. Postoji nekoliko tehnika
izrade animacije:
1. Animacija po stazi (path-based)
U ovoj vrsti animacije objekt se pomie po zadanoj stazi i pritom ne mijenja svoj oblik,
ve samo poloaj. Primjerice, sanjke s Djedom Mrazom.
2. Animacija s razliitim kadrovima
Kod ovog oblika animacije crtamo (runo ili pomou raunala) serije kadrova (crtea).
Animacija poinje prvim kljunim kadrom i zavrava posljednjim kljunim kadrom koji
mogu, ali i ne moraju biti jednaki. Izmeu prvog i posljednjeg kadra prelazi se postupno,
crtanjem odgovarajueg broja meukoraka po zadanom putu.
3. Animacija preobraavanjem (morphing)
U ovakvoj animaciji jedna slika se pretvara u drugu. Za izradu ovakve animacije najee
su vam potrebne samo dvije slike (prva, poetna i posljednja), a raunalo stvara potrebne
meuslike.

ta je multimedija?
S multimedijom se sreemo na svakom koraku - u prostoru u kome ivimo (gledanje
televizije, sluanje muzike, igranje video igara na raunaru, pretraivanje Interneta...), u
bankama, potama, prodavnicama, na ulici, pa ak i u prirodi (zahvaljujui mobilnim
telefonima i druim mobilnim ureajima koji su stalno uz nas i koje koristimo za
pravljenje fotografija, sluanje i preuzimanje audio i video sadraja, slanje MMS
poruka...).

Multimedija je, prema tome, savremen oblik izraavanja korienjem teksta, slike, zvuka,
animacija i videa. Pomou multimedijalnih sistema s odgovarajuim hardverskim i
softverskim komponentama ovi osnovni elementi se kombinuju u jedinstvene
multimedijalne sadraje. Tako napravljeni sadraji koriste se u audio i video produkciji,
oglaavanju (reklame, prezentacije), web dizajnu, obrazovanju, elektronskom poslovanju,
medicini, industriji, saobraaju i mnogim drugim oblastima ovekovog svakodnevnog
ivota.

Multimedija (multimediji) je naziv za one medije koji su kombinacija vie razliitih

medija. Multimedije karakterie multimedijalni doivljaj, po pojavnim oblicima
(perceptivnim vidovima
informacija, tj. logikoj
Multimediji mogu biti:
strukturi) i prenosnim
putevima(fiziki prenosnim
putevima) viestruk, simultan,
snaan doivljaj, u najirem
smislu to je protok informacija
izmeu izvoaa i publike.
Ovaj pojam se susree i u
svetu zabave (muzike, video i
kompjuterskih igrica...) ali i u
Tekst
Zvuk
Slika
telekomunikacijama i svetu
kompjutera.
Smatra se da je multimedij
postao fenomen savremenog
drutva,koji u najuem smislu
moemo posmatrati kao papir,
Animacija
Video
Interaktivnost
vazduh, elektromagnetno polje
putem kojih se prenose informacije, a u najirem sredstvo u procesu interakcije oveka sa
okruenjem. Ako se podaci koji se unose u medij posmatraju kao energija koja deformie
prostorno vremensku strukturu, onda ovek taj "signal" moe da uoi, tj. detektuje i to
svojim ulima (sluh, vid) ili posredno, preko ureaja koji informaciju pretvaraju u oblik
koji ovek moe da detektuje. Multimediji su sloeni tehniko tehnoloki sistemi
(telekomunikacioni sistemi, raunarske mree i sl.) Zapravo njihov razvoj je tesno
povezan sa tehniko-tehnolokim razvojem.

Sadraj/

1 Medij
2 Multimedijalna komunikacija
3 Multimedijalni informacioni sistem
4 Programi za pravljenje multimedijalnih sadraja

5 Vidi jo

Medij [uredi - ]

U raunarstvu medij je nosilac ili prenosilac podataka. Procesi koje obuhvata rad
raunara sa medijima su akvizicija, skladitenje, reprezentacija, razmena, obrada
iprezentacija medijskih podataka.
Prezentacioni medij je tip fizikog sredstva koji se koristi pri komunikaciji oveka i
kompjutera (tastatura, mi, displej, kamera...)
Smetajni medij je tip fizikog sredstva za skladitenje podatka (operativna memorija,
optiki disk...)
Prenosni medij sredstvo za prenos podataka (upredena parica, koaksioni kabl, optiko
vlakno...)
Medij za razmenu tip fizikog sredstva za razmenu podataka
Reprezentacioni medij za predstavljanje medijskih informacija u apstraktnoj formi
pomou skupa medijskih podataka i veza izmeu njih. Na primer korisniku se tekst moe
saoptiti na osnovu datoteke koja sadri bit mapiranu sliku u rasterskom grafikom
podsistemu, kolekcijom vektorskih grafikih primitiva, HTML stranicom...)
Perceptivni medij je pojavni oblik nosioca informacija sa gledita korisnika (predmet
rada kompjutera je digitalni medij).

Multimedijalna komunikacija [uredi - ]

Multimedijalna komunikacija je istovremeno korienje vie medija (poput filma koji
objedinjuje slike i zvuk, animaciju...) ili simultano korienje vie naina komuniciranja
(spoj teksta i fotografije, tj. slike, grafike i sl.)

Multimedijalni informacioni sistem [uredi - ]

U raunarstvu medij je prenosilac podatka. Multimedijalni informacioni sistem je
informacioni sistem koji moe da podri interatkivnu komunikaciju korisnika sa
raunarskim sistemom i to u realnom vremenu, simultanim korienje razliitih pojavnih
oblika informacija (tekst, grafika, slika, muzika i sl).

Programi za pravljenje multimedijalnih sadraja [uredi - ]

Macromedia Flash
Adobe Photoshop
Sony Sound Forge
Microsoft PowerPoint