Kako rez irati promotivni video?

Kako snimiti promotivni video?

Sam pokuaj izrade jednog video uratka utjee na razvoj poduzetnikih osobina linosti
(kreativnost, samopouzdanost, inovativnost, kompetitivnost)
1) motivacijski primjeri::
Apple
https://www.youtube.com/watch?v=ox3hfx2SqAE
Prius
EDEKA

https://www.youtube.com/watch?v=MYeM-8hO3hM
https://www.youtube.com/watch?v=V6-0kYhqoRo

2) Zato se baviti filmom?

1) Svi (kao svi lanovi modernog drutva) se radi naina ivota sve bolje i bolje
povezujemo sa videom kao medijem. Kad se bolje upoznamo sa tehnologijom i
tehnikama proizvodnje otvaraju se nove perspektive; proizvodei tako da bolje
komuniciramo ono to elimo rei, ali i da vie nismo pasivni konzumenti jer
emo znati bolje kritiki uviati sadraj. Tako emo moi na svjesnoj razini
kvalitetnije filtrirati sadraje...
2) Kad se neime bavimo kroz jedan digitalan projekt razvijamo konceptualno
razumijevanje te nam to pomae u brem suivanju sa problematikom i esto
dubljim razumijevanjem istoga
3) kad se radi na projektu izrade video sadraja, u procesu od prve ideje do zavrnog
proizvoda, potie se i razvija vie razine razumijevanja (high order thinking). Faze
i procesi ukljueni u razvoj projekta esto ukljuuju rjeavanje problema i timski
rad i istovremeno pomau u razvijanju logikog i postepenog razmiljanja. Razvija
se analitiko razmiljanje jer je nuna selekcija informacija u promiljenosti i
kritinosti.
4) Od prvog koraka zapisivanja ideje i prie pa do zavrnog proizvoda, stalno je
prisutan impuls razvijanja literarnih, verbalnih i ostalih izraajnih vjetina. Budui
da e pria postati video, to dodaje novu dimenziju i razmatraju se sve metode
koje e rezultirati da pria bude iskomunicirana onako kako ne bi mogla biti samo
koristei rijei
5) Upotreba raznih medija potie kreativnost na nain kako to pojedinani klasini
mediji nikada ne mogu postii
6) Kao pisac, redatelj, snimatelj ili bilo koji drugi lan ekipe, razvija se osjeaj
vlasnitva i poduzetnitva. To vodi prema veem osjeaju neovisnosti i
samoostvarenja.

7) Video izrada i obrada efektni su alati za razvijanje samokritinosti i

samoprocjene.
___________
Video primjeri:
Happiness is helping others
https://www.youtube.com/watch?v=zcruIov45bI
Falling plates
https://www.youtube.com/watch?v=KGlx11BxF24

3) ELEMENTI (KORACI) IZRADE FILMA

1) Ideja je prva. Prva stvar filmskog projekta je ideja. Jedna reenica moe biti dostatna.
Brainstorming. Timski rad.
Mi imamo zadane ideje: socijalno poduzetnitvo, drutvena odgovornost, zeleno
poduzetnitvo, poduzetnitvo ena, poduzetnitvo mladih i sl. To nam s jedne strane
olakava posao. Ne smijemo doivjeti tu zadanost kao ograniavanje nego kao izazov.
Ista ideja se moe na tisue naina izrei audiovizualnim medijem...
Sljedei je korak filtracija, proiavanje i konkretizacija ideje
2) Sinopsis. To je nacrt, skica.Kratki sadraj filma i podloga za pisanje scenarija. To je tek
nekoliko reenica koje su zapravo razraena ideja sa uvodom, sredinjim dijelom i
zavretkom. Timski rad i dalje...
3) Slijedi scenoslijed, kojim e se baviti
ekipe koje vrlo ozbiljno shvaaju
snimanje filma. U njemu su sadrane sve
scene filma sa elementima: redni broj
scene, opis prostora radnje (eksterijer ili
interijer) i doba dana. Sadri i grubu
karakterizaciju likova, dijaloge ili
monologe.
4) Scenoslijed olakava izradu scenarija.
Pie ga jedna osoba a sadri cjelokupnu
radnju filma zajedno sa brojem scene,
mjestom i vremenom radnje, detaljnim
opisom ponaanja likova, dijalozima i
svim ostalim podatcima. Igrani film bit e
lake snimati ukoliko je scenarij doraen
do posljednjeg detalja, dok e se u
sluaju snimanja dokumentarnog filma
scenarij zasigurno mijenjati ovisno o
situacijama koje se zateknu u toku
snimanja ili o kadrovima koji se zateknu.
5) Prilikom snimanja i montae filma najvanija e biti knjiga snimanja. Ona je
podijeljena na svene i kadrove. Scene se oznaavaju rimskim brojevima a kadrovi
arapskim. Navodi se mjesto i vrijeme radnje, planovi i kutovi snimanja te stanje
kamere. Opisuje se radnja i svi prisutni tonovi (zvukovi).Eventualne promjene u
odnosu na plan snimanja unose se u knjigu snimanja. Knjiga snimanja moe biti
popraena i slikama (storyboard); crteima ili fotografijama. Moe biti plod timskog

rada ili pojedinanog. Kod ozbiljnijeg pristupa radi se na lokacijama na kojima e se

obavljati i snimanje i svi detalji se unose.
Neki termini: -mjesto radnje: EXT (eksterijer) / INT (interijer)
-pokret kamere: PAN (panorama), VO (vonja kamere)
-planovi: KP (krupni plan), BP (blizi plan), AP (ameriki plan), SP
(srednji plan), PT (polutotal), T (total)
-poloaj kamere ili rakurs: GR (gornji rakurs), DR (donji rakurs)
Radi se u dva stupca: u lijevom stupcu je AUDIO (sve to se u tom kadru uje) a u
desnom stupcu je VIDEO (sve to se u kadru vidi)
6) Plan snimanja je
redoslijed snimanja kako bi sve bilo
organizacijski najefikasnije. Prema
scenariju mogue je da bude neka
radnja na istom mjestu vie puta pa
je logino snimiti dvije ili vie scena
zajedno kako se ne bi sva oprema
premjetala i postavljala. Treba
paziti na vremenske prilike,
okolnosti prostora, doba dana,
dostupnost sudionika i lanova
filmske ekipe...
4) FILMSKA EKIPA
1) Redatelj je osoba koja sudjeluje u svim koracima nastanka filma. Brine za sve i
nosi najvei dio odgovornosti.
2) Snimatelj mora poznavati tehniku snimanja, tehnike posebnosti snimanja,
planove, kutove, pokrete kamere, rasvjetu...
Svjetlo: scena (kadar sekvenca) iz Citizen Kane gdje dolazi do izraaja vanost
osvjetljenja na primjeru koliine svjetla na snjenom dnevnom svjetlu i u
prostoriji / na 14:45
https://www.youtube.com/watch?v=Do5Ad2jhWB0
3) Tonac ili majstor zvuka zaduen je za sve zvukove tijekom snimanja. Za sve onzvukove (kad je izvor zvuka u kadru) kao i za sve off-ove (izvor nije u kadru). Svi
umovi kao i potpuna tiina spadaju u zvukove. Nune su slualice. esto je zvuk
vaniji element od slike. Slika se ponekad moe i popraviti ali kad je zvuk lo, film
e teko biti dobar. Osobito kod intervjua nuan je isti ton. Pomonik tonca je
mikroman-osoba koja e upravljati mikrofonom.
4) Novinar je prisutan kad se radi o dokumentarnom filmu ili reportai. Ima
pripremljena pitanja za sugovornika, spreman je na odgovore, vodi razgovor.
Istraivaki rad.
Ove etiri osobe su osnovna postava filmske ekipe u snimanju
dokumentarca.
5) Glumci i statisti dio su filmske ekipe kod izrade igranog filma. Takoer i kod
izrade dokumentarnog filma sa igranim dijelovima.
6) Skripter je osoba koja vodi zapisnik sa snimanja. Brine se o pojedinostima
vezanim uz trajanje radnje, poloaj glumaca u prethodnom kadru, upotrebi
rekvizita i slino. Pazi da se ne desi kriva frizura ili minka
https://www.youtube.com/watch?v=syKKYpkitUI
7) kostimografi, scenografi, rekviziteri, minkeri...

Video primjer:
My Dad is a Liar
https://www.youtube.com/watch?v=EZgmj5ay5Bk
5) SNIMANJE
1) KADAR
Kadar je neprekinuti rad kamere od ukljuenja do iskljuenja. To je temeljna
jedinica filma. Moe trajati nekoliko sliica ili nekoliko sati. Moe biti dinamian ili
statian (ovisi o stanju kamere: statina ili se kree a ne o stanju likova). Kadar
moe biti kratak ili dugaak i nema pravila prema kojemu se dijele; ovisi o
sadraju koji se snima (npr. panorama kolskog igralita trajat e dulje od detalja
nogometne lopte): kada kadar traje koliko je potrebno za prikazivanje i
razumijevanje radnje govorimo o kadru realne duljine.
U toku snimanja bolje je snimiti dulje kadrove koji e se u montai skratiti.
Dubinski i ploni kadrovi dubinska otrina (depth of field): aperture; f-stop; lea
uskog kuta.
S obzirom na gledatelja: objektivan, subjektivan i redateljski kadar (autorski).
https://www.youtube.com/watch?v=ymGh0Maa6WE
redateljski: https://www.youtube.com/watch?v=2EAgbW1u00M
2) FILMSKI PLAN
-je udaljenost kamere od snimanog objekta. Mjera je ovjek.
Dijele se: planovi osobe ili lika ( detalj krupni plan blizi plan polublizi )
planovi radnje ili akcije ( ameriki srednji plan ) planovi prostora ( polutotal
total (opi plan))
DETalj predmeti koji se ne mogu dijeliti na manje cjeline jer se
tada ne bi mogli raspoznati (prsti, oko...)
detalj eliminira okoli i panju usmjerava na prikazani
objekt
slabi mo vremenske i prostorne orijentacije.
u narativnom kontekstu, detalj se esto puta
upotrebljava kao kadar upozorenja
Fotografija: Nina urevi

detalj esto ima simboliku vrijednost

Krupni Plan glava ili lice
Krupni plan doputa
podrobnije razgledanje lica
pa upuuje na blisku,
intimizirajuu udaljenost od
ljudi, ali i predmeta. Uveano
ljudsko lice moe sugerirati
njegove karakteristike,
osjeaje, misli, itd.
Krupni plan osim to
usmjerava panju ima i dr.
funkcije, npr. prijetnje,
intimnosti (Persson, 2002:
63). Trileri, kao i filmovi
Na fotografiji: Katharine Hepburn
strave, upotrebljavaju krupne planove kako bi pojaali
zastraujui uinak, ali i zbog uinka intimnosti.
Krupnim planom, takoer, esto nas se vraa u prolost ili matanje o
budunosti.

Scena iz filma Pakleni und (Pulp Fiction, 1994)

Blizi Plan od poprsja ili nadlaktica do tjemena

PoluBlizi plan od pojasa do tjemena
Upuuje na vrlo blisku promatraku udaljenost
od ljudskog lika ili predmeta to omoguava podrobnije
razgledanje.

Ameriki Plan od koljena do

tjemena
Francuski kritiari nazvali su ga
amerikim (plan amricain) jer je
u klasinom holivudskom filmu
(tridesetih i etrdesetih godina)
jedan od najee koritenih
kadrova za praenje junaka.
Plan sugerira promatraku
(sudioniku) udaljenost od
zateenih prizornih zbivanja
Srednji Plan od glave do pete
Snimljena osoba i okoli su pregledni
Upuuje na distancirano promatranje ali jo
uvijek sa sudionikim karakterom.
PoluTotal tako da se sluti veliina i izgled prostora
u cjelini
Takoer, polutotal obuhvaa dio
vee ambijentalne cjeline (npr. dio gradskog trga,
jedan dio sobe, ulice, i sl.)
Total ili opi plan vidi se cijeli ambijent
Totali ima snanu informativnu
Prizor iz filma Kill Bill
vrijednost s obzirom na bitne fizike osobine danog prostora (otud i esta opisna
funkcija).
esto upotrebljava na poetku filma ili scene, pa ima i orijentacijsku
funkciju, kako bi se gledatelj snaao u prostoru.
Psiholoka funkcija totala - kad se neizravno pokazuju stanja neke osobe
(npr. Antonioni).
Totalom se esto zavravaju filmovi

Dubinski plan = istodobna prisutnost vie

planova; smjetanje zbivanja ili predmeta po
dubini vidnog polja. Pretpostavlja se
prisutnost najmanje dva dubinska plana (prvi
plan onaj najblie promatrau i pozadina
sve ono iza prvoga plana).
Vie vanih pojava moe biti
uzastopno rasporeeno po dubini kadra i tada
govorimo o prvom, drugom, treem... planu
3) KUT SNIMANJA ili RAKURS
-je poloaj kamere u odnosu na snimani objekt: ispod ili iznad snimanog objekta.
Normalna visina: u visini oiju; to je normalna vizura i ne radi se o rakursu.
Najvii gornji rakurs = ptija perspektiva; najnii donji = ablja perspektiva.
Gornjim rakurson se sluimo kad se likovi ele prikazati manjima, naglaava se
usamljenost ili otuenost. Gornji rakurs esto se koristi u totalu nastoji
obuhvatiti prostor (orijentir), ali njime se esto i naputa scena, upravo zbog
sugestije nadmonosti udaljavanja, prizorne distance.
Donji rakurs naglaava snagu, mo ili agresivnost snimane osobe. Donji rakurs
moe stvarati dojam
nagovjetaja, napetosti,
nervoze, i sl. Npr. trileri,
akcijski filmovi, filmovi
strave i uasa njime esto
signaliziraju znak za
uzbunu (opasnost).
Iako nije rije o rakursu, u
kontekstu rasprave o
kutovima snimanja esto
se spominje i tzv. kosi
kadar
Prizor iz filma Dodir zla (Touch of Evil, 1958), r. Orson Welles
Kosi Kadar = naginjanje
kamere (njezino odmicanje od vertikale). Izrazito stilizacijski kadar: cijela slika je
nagnuta (iskrivljena). ovjek objekte moe promatrati odozdo ili odozgo, no
nikada iskoeno.
Najee autorski kadar, komentar; signal opasnosti, nelagode, psihike krize, no
moe se koristiti i u komedijama kao karakterni opis lika, sugestija katastrofe
(npr. potresa) i sl.
LOTR kombinacija perspektive i pokreta kamere
https://www.youtube.com/watch?v=QWMFpxkGO_s
4) POKRETI KAMERE
Za poetak uvijek je dobro snimati sa stativa.
Pokreti kamere: panorama (venk)
vonja (far) ---dolly
slobodna kamera / snimanje iz ruke
kran
steadycam / flycam
Panorama je za opis prostora. Obino polako, osim kad se eli napraviti brisanje
Vonja: unaprijed, unatrag, bona, kruna
Slobodna kamera za subjektivne kadrove; tanka je granica do neiskoristivosti
kadra.

5) ZUM
Objektivi promjenjiva vidnoga kuta se nazivaju zoom objektivi. Uinak zumiranja
je promjena vidnoga kuta: od veeg prema manjem.
Ljudsko oko ne moe zumirati; to je neprirodno pa je primjetno. Nije potrebno
pretjerivati sa zumiranjem (bolje ne koristiti ako nije potrebno)
zoom vs dolly
https://www.youtube.com/watch?v=r988E_J14FM
6) SVJETLO
Razlikujemo prirodno svjetlo (sunce, mjesec), umjetno, graeno (reflektori) i
ambijentalno. White balance!!! Kamera ne zna to je bijelo. Kad joj to kaemo
onda ona prema bijeloj boji prepoznaje i sve ostale boje.
Temperatura svjetla:
Kategorizirane temperature boja razliitih izvora svjetlosti:
1700 K (Kelvina) plamen ibice
1850 K plamen svijee
2700-3300 K Klasina arulja
3400 K Studijske svjetiljke i sl.
4100 K Mjeseina, ksenon arulja
5000 K Nebo dnevna svjetlost
5500-6000 K Nebo tipina dnevna svjetlost, elektronika bljeskalica
6500 K Dnevna svjetlost kod naoblake
9300 K CRT monitor
6) OPREMA
1) stativ
2) kamerica
3) DSLR
4) kamera
5) shoulder rig
6) steadycam / flycam
7) reflektor
8) mikrofon+diktafon
9) blenda
10) .........
LITERATURA, IZVORI, MATERIJALI:::
OD IDEJE DO PREMIJERE, Horvatek Forjan-Kruni-Jakob, 2014., Profil
http://www.makeamovie.net/story/lookinside.html
http://www.takegreatpictures.com/photo-tips/tgp-choice/artisticphotography-in-cinema-citizen-kane
https://books.google.hr/books?id=QnYqBgAAQBAJ&pg=PA48&lpg=PA48&dq=citizen+kane+
wide+angle+lens+actor+appears+faster&source=bl&ots=YL1cUSFJn&sig=zEUeER0ioh_s1P6WoicQy2Vvtcg&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiKv9G184jLAhUGlCwKH
cnqCywQ6AEIIjAB#v=onepage&q=citizen%20kane%20wide%20angle%20lens%20actor%20ap
pears%20faster&f=false
(str. 48 za Lenses)
Top 15 misstakes
https://www.youtube.com/watch?v=t1myw_0W5E8

Video primjeri:

Guerilla marketing

CocaCola
https://www.youtube.com/watch?v=qMOuF8oskRU
Heineken
https://www.youtube.com/watch?v=lvruFk4QBFk