Telekonferencije i videokonferencije

UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE
ININJERSKA INFORMATIKA

VIDEOKONFERENCIJE
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA : MULTIMEDIJA PRIMJENA I
OBLIKOVANJE

Kandidat
Kenan iljak

Mentor
prof.dr.Nikola Mrvac
Ass. Aldin Obuina
Travnik,Februar 2015.
0

Telekonferencije i videokonferencije

Sadraj:
1.
2.

UVOD.................................................................................................................................2
TELEKONFERENCIJE.....................................................................................................2
2.1.
VRSTE TELEKONFERENCIJA...............................................................................3
2.2.
PREDNOSTI I NEDOSTACI TELEKONFERENCIJA............................................4
2.3.
VANI PROGRAMI ZA TELEKONFERENCIJE....................................................5
3. VIDEOKONFERENCIJE...................................................................................................5
3.1.
POVIJEST VIDEOKONFERENCIJA.......................................................................5
3.2.
TEHNOLOGIJA.........................................................................................................6
3.3.
PODJELA PO NAMJENI...........................................................................................7
3.3.1.
STOLNE VIDEOKONFERENCIJE...................................................................7
3.3.2.
SOBNE VIDEOKONFERENCIJE.....................................................................7
3.4.
PODJELA PO BROJU PRIKLJUAKA...................................................................8
3.4.1.
POINT-TO-POINT PRIKLJUAK....................................................................8
3.4.2.
MULTIPOINT PRIKLJUAK...........................................................................8
3.5.
PREDNOSTI I NEDOSTACI.....................................................................................9
4. ZAKLJUAK.....................................................................................................................9
LITERATURA..........................................................................................................................10

Telekonferencije i videokonferencije

1.

UVOD

Razvoj tehnologije znatno je skratio vrijeme koje ovjek troi na putovanje. Tako nam
je danas zahvaljujui modernim automobilima, brzim cestama, vlakovima, zrakoplovima i
efikasnim aerodromima omoguen brz transport do eljenog cilja. No, moderan poslovan
ovjek je primoran suraivati sa tvrtkama partnerima irom svijeta s kojima esto mora
odravati sastanke i dogovore koji zahtijevaju visok stupanj meusobne interakcije. U tu
svrhu putovanja irom svijeta bila bi suvie neefikasna i skupa, stoga su telekonferencije nale
svoje mjesto u modernom poslovanju, edukaciji, industriji, medicini i znanosti, a svakako
najvanija i najrairenija meu njima je videokonferencija kojoj je posveena posebna
pozornost u daljnjem tekstu.

2. TELEKONFERENCIJE
Telekonferencija, u punom smislu rijei, podrazumijeva povezivanje troje ili vie ljudi
koji se fiziki nalaze na dva ili vie mjesta, uporabom elektronike opreme, u stvarnom
vremenu. Kako se gotovo sve dananje telekonferencije odvijaju preko raunala, pod pojmom
telekonferencija smatramo telekonferenciju preko raunalne mree, a onu koja se odvija samo
putem telefonske linije neemo razmatrati.
U duhu definicije telekonferencije i iznesene napomene za prvu telekonferenciju
smatramo onu izvedenu 1960-te godine u SAD-u pomou ureaja Picturephone tvrtke
American Telephone and Telegraph koja postoji i danas, a poznata je pod nazivom AT & T.

Slika 1. (American Telephone and Telegraph) Picturephone

Usprkos sjajnoj zamisli, u tadanje vrijeme ureaj je okarakteriziran kao nepotrebna novost
koja e teko zaivjeti u svakodnevnoj uporabi. Razlog tome je visoka cijena ureaja i loa
mrea koja nije podravala spajanje sa istim takvim ureajima u drugim dravama.
Posljednjih 10-tak godina svjedoci smo pristupa koji se iz korijena promijenio i upravo
ovakva tehnologija dobiva sve vie panje od korisnika.

Telekonferencije i videokonferencije
Telekonferencija stvara osjeaj da se skupina ljudi nalazi u istoj prostoriji iako
meusobna udaljenost iznosi na tisue kilometara. Danas pod pojmom telekonferencija
podrazumijevamo irok spektar koritenja raunalne mree za dvosmjerno komuniciranje
izmeu dva ili vie fiziki odvojena prostora.
Moderne telekonferencije su multimedijalne, odnosno sustavom su obuhvaeni i
usklaeni razni multimedijalni podsustavi, tako uz pomo kamere, projektora/ekrana,
mikrofona i zvunika vrimo prijenos audio i video sadraja preko mree. Za veu
operativnost niti to nam nije dovoljno, pa danas koristimo i tzv. dijeljenu plou (eng.
Whiteboard) po kojoj sudionici telekonferencije mogu crtati i pisati, dijeliti aplikacije
koritene u poslovanju (programi za obradu teksta, tablini programi, CAD) te naposljetku
uvodi se virtualna stvarnost (eng. virtual reality VR) koja uz pomo kompjutora simulira
realnost i stvara auditivno, vizualno i taktilno iskustvo koje korisnicima prua osjeaj
uranjanja u drugi svijet, no zahtjevi za ostvarenje virtualne stvarnosti su vrlo veliki zbog
skupe i napredne tehnologije te potrebe za super-brzom mreom, tako da emo za
svakodnevno koritenje te tehnologije jo malo morati priekati.

2.1.

VRSTE TELEKONFERENCIJA

Danas s obzirom na opseg i rairenost uporabe pojedine vrste tehnologije smatramo da

postoje tri glavne vrste telekonferencija:

Slika 2. Audiokonferencija

Slika 3. Videokonferencija

audiokonferencija konferencija u kojoj sudionici komuniciraju iskljuivo glasom.

Iako se sudionici ne vide, ona ima itav niz prednosti:
jednostavnost, kvaliteta i dobro snalaenje korisnika u uporabi.
Audiokonferencije su bile mogue putem telefonske linije, no tek
razvojem raunalne mree postaju koritene u irem obujmu.
videokonferencija povezivanje pojedinaca i grupe preko telekomunikacijskih mrea i
video-tehnologije tako da sudionici imaju dojam istovremenog
prisustvovanja sastancima u obliku ive video-veze na zaslonu
raunala ili platnu projektora
webkonferencija interakcija svedena na dijeljenje aplikacija i podataka
Kao to je ranije navedeno, postoje jo manje koriteni, a samim time i manje bitni
medijalni podsustavi kao to su dijeljena ploa i virtualna stvarnost.
Vano je napomenuti kako je unutar jedne telekonferencije mogue koristiti vie
medijalnih sustava. Tako npr. moemo istovremeno koristiti videokonferenciju i dijeljenu

Telekonferencije i videokonferencije
plou, pa imamo prijenos glasa, slika, videa, tekstualnih podataka, aplikacija, tablica itd.
Primijetimo kako je to velika veina onoga to bi nam bilo potrebno da konferenciju
(sastanak) odravamo u stvarnom, fizikom prostoru.

Slika 4. Koritenje vie medijalnih sustava unutar jedne telekonferencije

2.2.

PREDNOSTI I NEDOSTACI TELEKONFERENCIJA

U vrijeme kada su poslovni sastanci skupi, a gubitci zbog neuspjenih i propalih

sastanaka veliki, te u koliko se razmjena miljenja, ideja i informacija moe na
zadovoljavajui nain obavit putem telekonferencije, sastanak uivo moda i nije neophodan.
Upravo je uteda u trokovima putovanja glavna prednost telekonferencija u poslovnom
svijetu. Prema nekim podacima telekonferencije u svijetu utede godinje 4.5 milijarde dolara
koje bi se potroile na putovanja.1
Telekonferencija omoguuje vizualnu povezanost te suradnju izmeu sudionika na
razliitim lokacijama, to poveava razumijevanje te stvara osjeaj povezanosti. Osim toga
poveava se efikasnost sastanaka, postie se izjednaenost u poloaju svih sudionika te se
smanjuje problem koji neki pojedinci imaju zbog javnog nastupa. Sve to su dobri argumenti
da se za neke oblike poslova omogui i rad od kue, to bi svakako pridonijelo produktivnosti
i zadovoljstvu pojedinca, a samim time bi donijelo vei profit tvrtki za koju radi. Iz tih je
razloga, telekonferencija u poslovni svijet donijela puno uteda vremena i novca te postala
nezamjenjiv alat u modernoj poslovnoj praksi.
Nedostaci ove tehnologije su to vrlo mali broj poduzea ima na raspolaganju
potrebnu tehnologiju i opremu, problemi i nestabilnost vezana uz samu tehnologiju, problem
osjeaja neugode pred kamerama, problemi akustike zbog raznih mjesta na kojima se
sudionici konferencije nalaze, te ugroena sigurnost razgovora i razmjene podataka putem
interneta. Takoer, kod vanih poslovnih partnera i onih s kojima se planira dua suradnja,
neophodno je susresti se barem jednom lice u lice.
Uporabom telekonferencija zapoeo je i proces uenja na daljinu, koji omoguuje
komunikaciju meu studentima i nastavnicima u stvarnom vremenu. Takav oblik pouavanja
je posebno efikasan za neke metode, npr. demonstracije, rad u grupi, te diskusije ili za neka
nastavna gradiva. Nedostatak je, to je vrlo teko uskladiti interakciju bez stvarnog fizikog
kontakta pa je u poetku i bez jasnih pravila ponaanja dosta nespretna. Takoer, tu je i ve
spomenuti problem malog broj ustanova koji na raspolaganju imaju potrebnu tehnologiju.
Unato tome predvianja za razvoj i sve veu implementaciju ove tehnologije u obrazovanje
su pozitivna, pa ak neki futurolozi predviaju da e 2050-te godine klasina nastava
izumrijeti.
1

W. Sonneville, "Teleconferencing Enters Its Growth Stage," Telecommunications, XIV (No. 6,1980),29-32,34.

Telekonferencije i videokonferencije

U medicini, a posebno kod kirurkih zahvata, telekonferencije su u sve eoj

upotrebi. Manje iskusnim kirurzima se omoguuje da dobiju pomo jednog ili vie iskusnih
kolega iz raznih dijelova svijeta pri samom operativnom zahvatu. Na taj nain se razmjenjuju
vrijedna znanja i podie kvaliteta kirurkih zahvata. Jedini nedostatak ovakve tehnologije je
ogranienost samo na odreenu vrstu kirurkih zahvata.
Svakako vaan i vrijedan savjet za sve one koji ele poveati uspjenost svojih
telekonferencija je da snimaju cijelu videokonferenciju i kasnije uz ponovno pregledavanje
pokuaju uoiti eventualne propuste, zabiljeiti ih, podijeliti sa kolegama, te nastojati izbjei
prilikom sljedeih konferencija

2.3.

VANI PROGRAMI ZA TELEKONFERENCIJE

Iako bi veina u ovu kategoriju svrstala Googl Talk (Gtalk), zbog nae definicije
telekonferencije ono to ne bi bilo, jer niti podrava videokonferencije, niti omoguuje
grupne razgovore.

Skype je svakako najpoznatiji i najpopularniji besplatni komunikacijski program koji

podrava besplatnu komunikaciju pisanim porukama, internetskim pozivima, telefonskim
pozivima, te video pozivima meu registriranim korisnicima. Omoguuje pozive prema
fiksnim i mobilnim mreama u cijelom svijetu po vrlo povoljnim cijenama, te razmjenu
podataka, slanje novca na raun i jo mnogo toga. Microsoft je 2012. objavio da Skype ima
vie od 280 milijuna korisnika irom svijeta.
Neke vane Skype usluge su Skype Out koji omoguuje zvanje korisnika fiksnih i mobilnih
telefona, Skype In koji omoguuje primanje poziva s fiksnih i mobilnih telefona, Skype
Forwarding slui za preusmjeravanje poziva na Skype, fiksni ili mobilni telefon, Skype
Voicemail omoguuje korisnicima primanje poruka dok su odsutni, Skype Groups je znaajan
za tvrtke, jer omoguuje jednom korisniku da upravlja raunima cijele grupe korisnika.
Skype se najvie koristi za komunikaciju dvoje korisnika u nekom od omoguenih oblika.
Najzanimljivija karakteristika se pojavila 2010. -te sa Skypom 5.0., a to je mogunost
odravanja video konferencija izmeu najvie 10 korisnika. Uz sve navedene prednosti,
Skype nema ni centralni zapis korisnika, to omoguuje jo veu sigurnost komunikacije.
oovoo je program koji kao Skype ima mogunost uspostavljanja
videokonferencije, no ta se usluga naplauje tako da nam on nee biti predmet interesa.
Istaknimo samo da je oovoo jedan od prvih programa na tritu koji je omoguio
videokonferenciju, bilo je to jo 2006-te godine.

3. VIDEOKONFERENCIJE
Sada emo pozornost posvetiti videokonferencijama, najvanijoj vrsti
telekonferencija, s kojom je svijet dobio novu dimenziju povezanosti i meusobne interakcije.

3.1.

POVIJEST VIDEOKONFERENCIJA

Telekonferencije i videokonferencije
Jednostavan analogni video razgovor mogao se uspostaviti ve izumom prvog
televizora. Bilo ih je potrebno spojiti samo koaksijalnim kablom. Jedna takva veza bila je
napravljena u Njemakoj u sredinjoj poti i povezivala je Berlin s nekoliko gradova od 1936.
do 1940. NASA je takoer koristila videokonferencije kod prvih letova u svemir. Koristili su
se UHF i VHF radio-frekvencijama, po jednu za svaki smjer. Zanimljivo je da se takav oblik
videokonferencije koristio kada se novinari javljaju uivo u neku emisiju ili dnevnik.
Meutim, zbog velike skupoe ovakav nain videokonferencije je propao. Na sreu, oko
1990. godine tehnologija za videokonferencije je postala lako dostupna svima i nije bila
pretjerano skupa, a 1992. se na Internetu pojavljuju neki od besplatnih programa za
videokonferencije kao to su MSN Messenger, Skype, NetMeeting i drugi.

Slika 5. Tandberg T3 REAL PRESENCE

EXPERIENCE soba

3.2.

TEHNOLOGIJA

Najvanija, ili bolje reeno bazna tehnologija koja omoguuje dananje videokonferencije
je digitalna kompresija audio i video podataka u realnom vremenu. Takav hardver ili softver
koji radi kompresiju je nazvan codec (skraenica za coder/decoder) i on omoguuje
videokonferencije telefonskom linijom. Codec na jednoj strani uzme analogni video signal,
digitalizira ga i kompresira. Onda takav signal na drugoj strani dekompresira i pretvara u
analogni. Ako pri videokonferenciji slika koju vidite nije dobra, moete slobodno okriviti
codec. On, naime, radi gubitke prilikom kompresije izlaznog video signala pa na ekranu
vidimo isprekidanu sliku ili nam zvuk kasni za slikom. Dakako da nije dovoljno imati samo
codec. Pa to nam je onda jo potrebno? Krenimo redom:
video ulaz: web kamera ili video kamera
audio ulaz: mikrofon
video izlaz: projektor, monitor ili televizor
audio izlaz: zvunici
prijenos podataka: LAN ili Internet
ono to obuhvaa sve navedeno (ukljuujui codec): PC (osobno raunalo) ili u novije
vrijeme sve prisutniji tablet ili smartphone

Slika 8. mikrofon

Slika 6. web kamera

Slika 9. zvunici

Slika 7. Samsung Galaxy Beam

smartphone s projektorom

Telekonferencije i videokonferencije

3.3.
3.3.1.

PODJELA PO NAMJENI
STOLNE VIDEOKONFERENCIJE

Stolna videokonferencija je jedna od najeih videokonferencija. Izvodi se upotrebom

osobnog raunala na kojeg su prikljueni video kamera smjetena na monitoru raunala,
zvunici i mikrofon. U ovu kategoriju moemo staviti i laptope, tablet i sartphone ureaje
koji svaki od prikljuaka imaju ve integrirane.
Za razliku od sobnih videokonferencijskih sustava stolne videokonferencije zahtijevaju
posluitelja koji e pokrenuti videokonferenciju. Posluitelj takoer moe spojiti vie
klijenata u jedinstvenu konferenciju. Svaki sudionik stolne konferencije bi trebao imati
slualice s mikrofonom da se izbjegne pojava mikrofonije. Stolna videokonferencija esto
osim izmjene video slike, zvuka i podataka ukljuuje i dijeljenje dokumenata.
Pod pojmom dijeljeni dokument podrazumijeva se mogunost dodavanja,
prepravljanja, spremanja ili ispisa nekog dokumenta dostupnog u isto vrijeme razliitim
stranama. Npr. ako neki od sugovornika ima otvoren PowerPoint u kojem pravi neku
prezentaciju. Tada drugi sugovornik moe na svome zaslonu monitora takoer vidjeti taj isti
dokument i vriti dodavanje, prepravljanje ili spremanje
tog istog dokumenta.
Podrazumijeva se da to radi u dogovoru sa sugovornikom iji je to dokument. Teamviewer je
jedan od takvih programa i on omoguuje sudjelovanje do 25 osoba u konferenciji. (Cijena
nije mala: od 3 000 do 14 000 kn)

Slika 10. stolna videokonferencija

3.3.2. SOBNE VIDEOKONFERENCIJE

Sobne videokonferencije namijenjene su sudjelovanju veeg broja sugovornika koji se
nalaze na dvije ili vie udaljenih lokacija posebno opremljenih za praenje videokonferencije.
To mogu biti kongresne dvorane, TCR uionice (TeleConference Room), uionice
Za razliku od stolnih, sobne videokonferencije imaju jedan ili vie velikih monitora ili
video-zidova te kvalitetnije ozvuenje tako da zvuk dopre do svakog kuta prostorije. Takoer,
u ovakvim konferencijama je u sustav ugraena sposobnost automatskog uklanjanja
mikrofonije.

Slika 11. sobna videokonferencija

Telekonferencije i videokonferencije

Kamere nisu fiksne i moe im se upravljati daljinskim upravljaem, a moe biti i vie
kamera. Oprema moe biti fiksna, ali se moe nalaziti i na postolju pa je lako prenosiva iz
prostorije u prostoriju. Oprema je neto skuplja od stolne, ali je zato bolja kvaliteta.

3.4.

PODJELA PO BROJU PRIKLJUAKA

3.4.1. POINT-TO-POINT PRIKLJUAK

Ponekad nam treba nekakva konferencija sa samo jednom osobom. Npr. dva kolege sa
fakulteta ue preko videokonferencije. Takav tip veze u kojem sudjeluju samo dvije osobe
opremljene jednakom ili kompatibilnom opremom naziva se point-to-point. Kod takvih
videokonferencija mogu sudjelovati osobe iz dviju prostorija, s dva raunala ili u kombinaciji
raunala i prostorije, a vezu moe uspostaviti bilo koja strana. Naknadno dodavanje novih
lanova u konferenciju nije mogue.

Slika 12. point-to-point prikljuak

3.4.2. MULTIPOINT PRIKLJUAK

Za razliku od point-to-point komunikacije u kojoj sudjeluju dva sugovornika na
razliitim lokacijama, multipoint video-konferencija odnosi se na komunikaciju veeg broja
sugovornika smjetenih na razliitim lokacijama. Npr. nekoliko kolega studenata se dogovore
da e raspravljati o nekom zadatku, a stanuju na udaljenim lokacijama pa im nije zgodno
dolaziti nekomu u stan. Ovdje je opet bitno da svaki sudionik ima s ostalima kompatibilnu
opremu, a sudionika moe biti nekoliko. Meutim, sudjelovanje vie od pet osoba u
videokonferenciji rezultira loom i neefektivnom komunikacijom.
Multipoint videokonferencija izvodi se upotrebom posebnog ureaja zvanog most ili
MCU ( Multiple Conference Unit).

Slika 8. multipoint prikljuak

Telekonferencije i videokonferencije

Svaka osoba koja eli sudjelovati u videokonferenciji poziva MCU preko digitalne telefonske
mree. Njegova je zadaa da dolazee pozive meusobno spaja te da upravlja onim pozivima
koji se naknadno ele ukljuiti u konferenciju. Broj osoba koje se mogu istovremeno vidjeti
na zaslonu monitora je ogranien. Ako u videokonferenciji sudjeluju npr. etiri osobe tada
svaki od sugovornika na svome monitoru vidi vlastitu sliku i slike svih ostalih sudionika
konferencije. Ako je broj osoba koje sudjeluju u videokonferenciji vei od etiri tada MCU
nakon nekog odreenog vremenskog intervala mijenja osobe koje moemo vidjeti. U
ovakvim konferencijama moe lako doi do nerazumijevanja ili zbrke pa je najbolje odrediti
jednu osobu za predsjedavajueg.

3.5.

PREDNOSTI I NEDOSTACI

Svaka tehnologija koju je ovjek do sada osmislio ima svoje prednosti ali i nedostatke,
pa tako i ova. Svakako da je raznim tvrtkama pa i dravnim upravama videokonferiranje
donijelo razna poboljanja. Izbjegava se putovanje na sastanke i troak putovanja (gorivo,
cestarina, smjetaj ) ali i smanjenje stresa do kojeg dolazi zbog putovanja. Ne troi se
uzalud vrijeme, odnosno produktivnost djelatnika je vea. Takoer, sastanak ne ovisi o
vremenskim uvjetima. Ne mora se brinuti hoe li netko zapasti u snijegu na putu do mjesta
sastanka. Sve se moe obaviti praktino iz kreveta. Video-konferencije pomau i odravanju
nastave. Profesor moe predavati sve ispred kamere a svaki student ili uenik predavanje
moe pratiti iz udobne fotelje.
Videokonferencije moemo vidjeti svakodnevno ako gledamo televiziju. esto se u
dnevnik ili neku emisiju ukljuuju razne osobe iz javnog ivota koje nisu mogle osobno doi.
Postoje odreena predvianja da bi se uskoro moglo razviti video-telefoniranje koje e
zamijeniti sadanji oblik telefoniranja no jo emo vidjeti da li su ljudi to spremni prihvatiti.
Postoje odreeni problemi koji spreavaju video-konferencije da postanu standardni oblik
komunikacije. Jedna od najbitnijih je izostanak kontakta oima. Iako i sada u obinom
telefonskom razgovoru nema kontakta oima, ovjeku je u podsvijesti da ga ni ne treba jer iz
boje glasa moe proitati emocije i raspoloenje.
Naalost, video-konferencijski sustavi daju laan dojam da osoba s kojom razgovaramo
ne eli ostvariti kontakt oima koji je vrlo bitan u drutvenoj komunikaciji. Isto tako, pri
pojavljivanju pred kamerom treba izbjegavati odjeu sa sitnim uzorcima i nakit koji moe
reflektirati svjetlo. Poeljne boje su pastelne i plavi tonovi dok bi bijelu i crnu trebalo
izbjegavati. Mikrofon reagira na svaki zvuk u naoj okolini pa to moe jako iritirati ostale
sugovornike a u to je ukljueno i disanje u mikrofon. Ima i ljudi koji se plae kamera ili se
pred kamerama osjeaju nelagodno pa i o moe biti jedan od nedostataka ovakve vrste
komunikacije. Oprema za neke vee videokonferencije je takoer dosta skupa. Postoje jeftine
(besplatne) varijante ali one nisu ba najsretnije ni kvalitetno rjeenje. Problem kontakta
oima bi daljnjim napredovanjem tehnologije trebao biti rijeen a oni koji se boje kamera
jednostavno e se s vremenom naviknuti na kamere.

4.

ZAKLJUAK

Telekonferencije i njihova najvanija vrsta, videokonferencije, postale su dio nae

svakodnevice. Promijenili su na pogled na meuljudsku interakciju, druenje i
komuniciranje openito. Utede vremena i novca su neupitne, a jednostavnost i pristupanost

Telekonferencije i videokonferencije
same tehnologije koja postaje bra, mobilnija i jeftinija, samo e dati vjetar u lea ovoj ve
sada, nezamjenjivoj i briljantnoj tehnologiji.

Literatura:
1. V. Sria, A. Kliment, B. Kneevi, Uredsko poslovanje, Strategija i koncepti
automatizacije ureda, Sinergija, Zagreb, 2003.
2. http://www.joe.org/joe/1984september/a4.php, 07.12.2012.
3. http://cnvm.carnet.hr/fak/index_lev.html, 07.12.2012.
4. http://virtualnastvarnost.comze.com/virtualna_stvarnost.htm, 07.12.2012.
5. http://cn.carnet.hr/arhiva/1998/980701teless/index.html, 07.12.2012.
6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Skype, 07.12.2012.
7. http://www.supranet-projekt.hr/opcenito.htm, 07.12.2012.
8. http://en.wikipedia.org/wiki/Videoconferencing, 07.12.2012.
9. http://hr.wikipedia.org/wiki/Videokonferencija, 07.12.2012.
10. http://www.carnet.hr/videokonferencije/stosu, 07.12.2012.

10