FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Zavod za primjenjenu matematiku

Seminarski rad iz kolegija
Ergonomija raunalne i programske opreme

INTERNET TELEFONIJA


Duje Malenica

Prof. dr. sc. Marijan urek


















Zagreb, lipanj 2005.
2

SADRAJ:

INTERNET TELEFONIJA.............................................................................................. 1
SADRAJ: ........................................................................................................................ 2
1. UVOD......................................................................................................................... 3
2. INTERNET TELEFONIJA...................................................................................... 4
2.1 Kome je Internet telefonija namjena....................................................... 4
2.2 Koliko je zapravo VOIP kvalitetan ............................................................. 5
2.3 Koliko zapravo VOIP kota ........................................................................... 6
3. PODJELA VOIP USLUGA........................................................................................ 7
3.1 Internet telefonija putem telefona........................................................ 7
3.2 Internet telefonija putem raunala....................................................... 8
3.3 Internet telefonija putem VOIP adaptera........................................... 9
4. PRIMJERI USLUGA INTERNET TELEFONIJE-OPERATERI........................ 10
4.1 Kriterij selekcije odabranih usluga...................................................... 10
4.2 Gotova rjeenje telefonskih operatera .............................................. 10
4.2.1 Iskon ....................................................................................................... 10
4.2.2 Vodatel ................................................................................................... 12
4.3 Analiza ponude operatera u Hrvatskoj .......................................... 13
5 PRIMJERI USLUGA INTERNET TELEFONIJE - SOFTVER..................... 14
5.1 Kriterij selekcije odabranih rjeenja................................................... 14
5.2 Gotova softverska rjeenja .................................................................... 14
5.2.1 Skype...................................................................................................... 15
5.2.2 Net2Phone............................................................................................. 15
5.2.3 Firefly...................................................................................................... 16
6 Ureaji za Internet telefoniju........................................................................ 17
6.1 Telefon Yamamoto 1025 USB................................................................ 17
6.2 Voice adapter(glasovni adapter) Motorola VT1000 .......................... 17
6.3 Beini VoIP ureaj ZyXEL P2000W........................................................ 18
7. Literatura.................................................................................................................. 19
8. Zakljuak.................................................................................................................. 20

3
1. UVOD

Upiete li termin VoIP u pretraiva Google, ponudit e vam se otprilike 15.100.000
dokumenata. Previe ak i za zagriene pobornike mrenih tehnologija koji bi eljeli
saznati neto vie o VoIP-u, odnosno pojednostavljeno reeno Internet telefoniji.
Popularnost naeg svakodnevnog "Halo..." teko je zamijeniti bilo ime, pa je stoga
trebalo izmisliti nain kako obaviti klasini telefonski razgovor, iskoristiti za to Internet i
zaobii telekome bez kojih bi nam ivot bio nezamisliv, a koje milijuni korisnika irom
svijeta mrze iz dna due. Odgovor na ovaj zahtjev stigao je u obliku protokola H 323 ili u
prijevodu, naina na koji se govor prenosi putem Interneta.

Iako manjkav i u dananjim tehnikim okolnostima prepun nedostataka, ovaj protokol
predstavlja okosnicu industrije koja raste i razvija se nevjerojatnom brzinom, te poinje
predstavljati opasnu prijetnju ranije spomenutim omrznutim telekomima. Kako smo
svjedoci da virtualni svijet sve vie zamjenjuje onaj stvarni, tako je i za Internet telefoniju
potrebno vrlo malo ica. Taj, metaforiki reeno "viak kablova" pretvorio se u teku
krizu svjetskih telekoma koju oni rjeavaju radikalnim i bolnim rezovima te sve vie
uviaju da se borba s vjetrenjaama ne isplati. Sveprisutni Internet postao je stvarnost
ak i za najvee na tritu te postaje sastavni dio njihovog poslovanja a time i VoIP stie
ne samo pravo graanstva nego postaje jedan od vrlo bitnih imbenika u trinoj utakmici
21. stoljea.

Da bismo neto u ivotu prihvatili bez otpora potrebno je da to razumijemo. Pogotovo
kada su u pitanju nove tehnologije. Stoga svrha ovog seminara nije kompleksna analiza
tehnikih mogunosti telefoniranja preko Interneta ni analiza svjetskih kretanja na
telekomunikacijskom tritu ve pojanjavanje smisla koritenja VoIP-a i jednostavnosti
njegovog koritenja jer u nas neobavijetenost jo uvijek predstavlja glavnu zapreku
masovnijoj uporabi ove tehnologije.
4
2. INTERNET TELEFONIJA

Internet telefonija je vid komunikacije koji se odrava putem Interneta uz koritenje
klasinih telefonskih linija.
Za koritenje internet telefonije postoje odreeni software-ski i hardware-ski zahtjevi.
Ta tehnologija svakim danom postaje sve dostupnija korisnicima diljem svijeta. Pod
Internet telefonijom podrazumijevaju se aplikacije raene za prijenos govora preko
Interneta do bilo kojeg mjesta na svijetu. Danas Internet telefonija predstavlja najjeftiniji
nain komuniciranja sa svijetom, ali zbog svojih zasad ogranienih mogunosti i nije
toliko popularna koliko popularna moe biti..
Protokolom H 323 se, na neki nain, definicija Internet telefonije standardizira, ali
postoje vie naina ostvarivanja veze izmeu dva ili vie sudionika u komunikaciji. Iako,
je sama ideja Internet telefonije obuhvaala zamisao bez sudjelovanja operatera koji se
bave ve slinim djelatnostima, oni su ponudili i svoja rjeenja. Postoje i softverska
rjeenja koja se direktno instaliraju na raunalo i sa dovoljno brzom vezom omoguuju
Internet telefoniranje.

Slika 1. H.323 protokol
Na tritu postoji veliki broj aplikacija specificiranih za Internet telefoniju, kao to su,
na primjer CoolTalk, NetMeeting i Skype. Neke aplikacije dobiju se direktno s Internet
preglednicima, neke su aplikacije besplatne (freeware), a za neke se mora i platiti.
Aplikacije za Internet telefoniju esto se nazivaju i IP telefonija, VOI (Voice over the
Internet) ili VOIP (Voice over IP).
2.1 Kome je Internet telefonija namjena?

Kratko i jasno svima. Teko da se moe pronai pojedinac ili tvrtka koja ne mora
uputiti bar jedan poziv u inozemstvo. Doslovno, svaki poziv putem VoIP-a je uteda.
Kako gotovo u pravilu VoIP tvrtke ne naplauju pretplatu ni prikljunu pristojbu, svakim
ostvarenim pozivom tedi se novac, dakako, u usporedbi sa cjenikom nacionalnog
telekoma.

5

Slika 2. Osoba na telefonu

Ogranienja koritenja nema. Svatko
moe postati pretplatnik jedne od VoIP
tvrtki te time utedjeti neto novca kunog
ili poslovnog budeta. Prikljuenje fizikih
osoba u pravilu vrlo je jednostavno i moe
se obaviti doslovno za nekoliko minuta, a
to odnosi i na poslovne korisnike kod kojih
nije potrebno modificirati telefonsku
centralu. Kod veih poslovnih korisnika
primjenjuju se neto drugaija rjeenja, no i
o tome neto kasnije. Uglavnom, nema
razloga da ne postanete korisnik VoIP-a.
Ne kota nita, a tedi novac svaki put kad
nazovete preko granice...


Naravno, broj rjeenja je izrazito velik te se ta rjeenja lako mogu prilagoditi
korisniku. Ukratko VOIP je namijenjen svima koji ele novo, bre, jednostavnije i
jeftinije.
2.2 Koliko je zapravo VOIP kvalitetan?

Internet telefonija je tehnologija u zamahu. Protokoli poput protokola H 323 ne znae
nita krajnjem korisniku jer dotini gleda samo na kvalitetu razgovora i cijenu koju plaa.
Cijena je uglavnom proporcionalna kvaliteti, ali ako se krajnji korisnik upusti u samu
tehnologiju i ita izmeu redaka, moe nai jo povoljnije i jo kvalitetnije usluge. Kako
bi inae komentirali pravu ekspanziju novih rjeenja koja nam pristiu na trite
svakodnevno?

U okviru dananje tehnologije kvaliteta je besprijekorna. Iako je, prema pravilima
igre sa HT-om, VoIP dobavljaima zabranjeno navoditi da je VoIP jednako kvalitetan
kao i fiksna telefonija, usuujemo se ustvrditi slijedee: ovisno o situaciji, VoIP moe biti
loiji, isti ili bolji od klasine telefonije.

Korisnici su svjesni ove injenice, pa generalna usporedba sa klasinom telefonijom
nije mogua. U pravilu, pozivi u zemlje sa razvijenom Internetskom infrastrukturom daju
besprijekornu kvalitetu zvuka, pozivi u mobilne mree relativni su kao to je relativna i
kvaliteta poziva u domae mobilne mree (sve ovisi o kvaliteti signala na strani
sugovornika), dok najvie primjedbi ide na raun poziva u zemlje gdje ili ne postoji
zakonska regulativa VoIP-a ili je Internetska infrastruktura loa (tako korisnici najvie
prigovaraju pozivima u Srbiju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju).
Generalno uzevi, moemo ustvrditi da je kvaliteta iz dana u dan sve bolja, da se
nedostaci vrlo brzo otklanjaju, te da smo ve sad suoeni sa situacijom da je Internet
opasno ugrozio trite klasine telefonije. Korisnik takoer sam regulira kvalitetu svojih
razgovora izabirui jedno od mnogih rjeenja koje postoje. On selektira brzinu internet
veze, operatera(ako hoe), softverski paket, slualice, telefone i mnoge druge ureaje i
6
usluge. Ne mora se paljivo selektirati da bi se osigurala vrlo dobra kvaliteta veze, no
treba itati izmeu redaka.

Iako biste u 99% sluajeva trebali biti zadovoljni, pokoja loa veza zaboravit e se
onog trenutka kada se sjetite koliko to kota. VoIP prodire nezadrivo i zauzima sve vei
trini udio i to god telekomi poduzimaju protiv toga, dugorono gledano moraju
izgubiti bitku s jeftinijom i fleksibilnijom tehnologijom. Zanimljiva zbivanja su tek pred
nama.
2.3 Koliko zapravo VOIP kota?

VOIP kota onoliko koliko korisnik bude elio potroiti. Rjeenja ima skoro pa
beskonano, nije iskljueno paralelno koritenje vie njih. Jer postoje razliiti naini
Internet telefoniranja te razliita kvaliteta. Npr. kuni korisnik si u krajnjoj liniji moe
priutiti telefoniranje preko Skype-a koji je inae besplatna inaica programa za Internet
telefoniju, dok si tvrtke to ne mogu dopustiti. Ne zbog kvalitete zvuka, jer on gotovo ne
ovisi o programskom rjeenju, ve zbog profesionalnog pristupa klijentima. Stoga, danas
VOIP uistinu kota koliko korisnik eli.

Ako emo gledati usluge operatera koji nude usluge Internet telefonije tada se
nominalne utede na punu minutu kreu za neka odredita i do 80%, no praksa je
pokazala da se realno moe utedjeti izmeu 20 i 50% u usporedbi sa raunom koji bi
stigao od nacionalnog operatera. Svaki korisnik trebao bi sam izraunati isplativost,
odnosno na temelju najee zvanih odredita usporediti cijene. Primjerice, jedna od
naih tvrtki, pozive u fiksne mree svih 25 zemalja lanica EU naplauje 1 kn (PDV je
ukljuen) po minuti. Utedu moete izraunati i sami.
7
3. PODJELA VOIP USLUGA

Kao to smo rekli u uvodu postoji vie vrsta Internet telefonije ovisno o nainu
komunikacija i mogunostima korisnika i cijeni ukupne usluge. Usluge se dijele na
usluge koje pruaju operatori kojima je djelatnost pruanje takvih usluga te na softverska
rjeanja kompanija diljem svijeta ija djelatnost nije ograniena dravnim granicama.

Usluge smo podijelili u tri grupe. Prva je Internet telefonija putem telefona koja se po
mnogo emu ne razlikuje od dosadanjeg naina telefoniranja. Drugi nain je Internet
telefonija putem raunala u kojem korisnici direktno preko raunala i odreenog softvera
uspostavljaju vezu i komuniciraju. Trei nain je putem VOIP adaptera pomou kojeg
jedna cijela organizacija usklauje potrebe za normalnim radom na Internetu i Internet
telefonijom.
3.1 Internet telefonija putem telefona
Za ljude koji ele koristiti Internet telefoniju putem pravih telefona, postoje servisi
koji omoguavaju te usluge za vrlo povoljne cijene. Naravno da kvaliteta prijenosa ovisi
od ponuaa do ponuaa, ali sve u svemu, kvaliteta zvuka u veini sluajeva je
zadovoljavajua.
Za koritenje ove usluge potrebna je klasina telefonska linija. Bitovi telefonskog
signala ne prenose se putem telefonske ice do krajnjeg korisnike ve preko interneta. Za
koritenje ove usluge potrebno je pozvati selekcijski broj operatera za tu uslugu, a zatim i
upisati eljeni broj koji se zove. Provider proslijeuje poziv prema traenoj osobi
smanjujui na taj nain trokove telefoniranja za nekoliko puta.


8

Slika 3. Internet telefonija putem telefona

Signal se konvertira iz analognog u digitalni i putuje internetom na odredite.
Kvaliteta razgovora ovisi o ureajima, brzini internet veze na obje strane te
mogunostima internet mree kojom signali putuju.
3.2 Internet telefonija putem raunala

Raunala polako zamjenjuju veinu kuanskih aparata pa pomalo i telefon.
Komunikacija preko raunala jeftinija je i nije toliko vezana uz operatera koji nudi VOIP
uslugu. Naime, raunalo kao ureaj, moe producirati i reproducirati zvuk s jednog kraja
veze na drugi. Korisniku se pruaju mnoge mogunosti povezivanja. Jedino ogranienje
je brzina veze izmeu dva korisnika.

Korisnici nisu toliko vezani uz operatere koji nude ovaj nain komunikacije. Na
tritu su se pojavile mnoge verzije programskih rjeenja koje nude Internet telefoniju.
Mnoge su besplatne, a neke nisu. Zato se mnogi Internet korisnici priklanjaju besplatnim
rjeenjima, a neka od njih postaju kultno poznata.
Najee koriteni nain uspostavljanja veze je preko posebnih posluitelja. Veina
proizvoaa programa postavila je jedan ili vie posluitelja za uspostavljanje veze sa
njihovim programom. Ovakvi posluitelji omoguavaju korisniku da se prijavi na
posluitelj i potom pojavi na listi zainteresiranih za razgovor. Prijavljeni korisnik moe
nekoga sa liste pozvati na razgovor ili ekati dok njega netko ne pozove. Nedostatak
ovakvog povezivanja je to korisnik vidi samo one koji su spojeni na taj posluitelj, a ne i
one sa drugih posluitelja.

Slika 4. Internet telefonija putem raunala

Najpouzdaniji i najbri nain povezivanja s korisnikom preko Interneta dostupan je
ukoliko se zna korisnikova trenutna IP adresa. Kod veine korisnika taj broj je privremen,
to znai da se korisniku dodjeljuje u trenutku kad se povee s Internetom i ima ga samo
9
za vrijeme dok je prikljuen na Internet. Da bi se saznala IP adresa, moe posluiti bilo
koji posluitelj za "tekstualni" razgovor (IRC), ili program koji obavjetava da je
odreeni korisnik na mrei (ICQ). Nakon to se sazna IP adresa, broj se jednostavno
unese u program i veza se brzo uspostavlja.

Priznajem da ja kao autor ovoga teksta koristim Skype, besplatni program za Internet
telefoniju. I sve to je potrebno za ugodan razgovor su slualice i dobra internet veza.

3.3 Internet telefonija putem VOIP adaptera

Zajednika kombinacija raunala i telefona koristi se u tvrtkama koje ele to vie
smanjiti svoje trokove telefoniranja. Princip rada je jedna brza Internet veza s ostatkom
svijeta, VOIP adapter te raunala i telefoni. VOIP adapter usmjerava pozive na odredina
mjesta i glumi telefonsku centralu. Ovaj nain popularan je meu konzervativnijim
korisnicima koji vie preferiraju telefon nego raunalo.


Slika 5. Internet telefonija preko VOIP adaptera

Ukoliko korisnici koriste internet vezu i za Internet telefoniju i za poslovanje svoje
tvrtke mogu nastati mnogi problemi. Problemi se oituju u smanjenju mogunosti izlazne
linije tj. nastanak uskog grla prema ostatku svijeta. No, pravilnim rasporedom i unaprijed
definiranim potrebama za Internet telefoniju te za normalno koritenje Internet resursa
moemo biti zadovoljni mogunostima ve postojee, ali ograniene infrastrukture.

Za ostvarivanje ovog naina VOIP-a potrebni su slijedei elementi, ADSL modem s
dosta velikom brzinom, preporua se minimalno 512 kb/s, zatim VOIP adapter te
raunalo i telefoni. VOIP adapter radi u dva smjera i pretvara digitalni u analogni signal i
obratno.
10
4. PRIMJERI USLUGA INTERNET TELEFONIJE-
OPERATERI

Da bismo upotpunosti prikazali rad i mogunosti VOIP usluga prikazat emo par
primjera softverskih i operatorskih usluga s ciljem pribliavanja tih samih usluga
korisniku i upoznavanja s postojeima.
4.1 Kriterij selekcije odabranih usluga

Usluge su bile selektirane po dostupnosti moguim korisnicima u Republici Hrvatskoj
i broju korisnika koja ta usluga ima. Naime, autor ovoga teksta koristi Internet telefoniju
u jednom obliku pa je upoznat s njom te mu je olakano pisanje ovoga rada.
4.2 Gotova rjeenje telefonskih operatera

Telefonski i drugi operateri u Republici Hrvatskoj prepoznali su mogunosti Internet
telefonije te su poeli nuditi razne usluge krajnjim korisnicima. Poetak ponude datira jo
od 2004. godine. Izbor selektiranih primjera pao je na dvije hrvatske tvrtke Iskon
(www.iskon.hr) i Vodatel (www.vodatel.hr). Zato njih dvije, a ne neke druge. Razlog je
pao jer su prve poele nuditi usluge Internet telefonije te zato to su oni veliki i popularni
pruatelji usluga Internet telefonije.
4.2.1 Iskon

Pri osnutku Iskona njegova primarna namjena bila je pruanje usluga vezanih uz
Internet. Kasnije tijekom 2004. godine poinje nuditi i usluge Internet telefonije kao
konkurenciju T-HT-ovoj fiksnoj telefoniji.

Vrste usluga:

VOIP Basic

Usluga se koristi jednako kao klasina telefonska usluga. Potrebno je imati samo
telefonski ureaj i liniju (analognu ili ISDN). Telefoniranje je jednostavno:

1. korak - utipkajte broj 01 6000 600, nakon ega slijedi pozdravna poruka
2. korak - utipkajte eljeni telefonski broj u inozemstvu.

Dakle, sa standardnim telefonom prvo pozivate IskonInternet koji va poziv
proslijeuje dalje. Usluga je namijenjena individualnim korisnicima te korisnicima
koji imaju minimalne potrebe to se telefoniranja tie.



11

VoIP aDSL

Uslugu moete koristiti uz postojeu aDSL liniju te odabirom jednog od sljedeih
modela:

1. besplatni software - X-Lite (besplatno)
- potrebno je imati raunalo opremljeno slualicama
ili zvunicima i mikrofonom
2. VoIP adapter* (976,00 kn)
- potreban je postojei telefonski ureaj

Postoje dvije mogunosti koritenja Internet veze. Jedan je softverski orjentirana
komunikacija, a druga orjentirana preko VOIP adaptera koji digitalne signale pretvara
u analogne i obratno ime se omoguuje komunikacija putem regularnog telefona.
Usluga se preporua svima koji puno telefoniraju.

VoIP PRO

Korisnici preko postojee stalne veze imaju mogunost telefoniranja u
inozemstvo. U lokalnu mreu korisnika potrebno je instalirati VoIP adapter koji
glumi telefonsku centralu i time omoguuje pozive i unutar organizacije. Adapter
omoguava meunarodne pozive pomou isprogramiranog izlaznog broja na
telefonskoj centrali korisnika.

Uslugu koriste organizacije kojima je potrebna kvaliteta vie pojedinanih
razgovora istovremeno.

Cjenik usluga:

Cijene poziva izraene su za potroene minute u kunama i bez PDV-a.
Obraunska jedinica poziva je sekunda.

Zemlja Fiksni telefon Mobilni telefon
Hrvatska 1.00 1.20
Austrija 1.00 1.80
Belgija 1.20 2.00
BIH 1.40 1.50
Italija 1.00 1.90
Njemaka 1.00 1.80
SICG 1.30 1.60
vicarska 1.20 2.30

Kao to se vidi VOIP usluga je iznimo jeftinija pri pozivima prema inozemstvu.
No ukoliko razgovaraju 2 korisnika Iskonove VOIP usluge pozivi su besplatni.

12
4.2.2 Vodatel

Vodatel je poduzee koje se bavi pruanjem telekomunikacijskih usluga baziranih
na Internet tehnologiji. Tvrtka nudi usluge i Internet televizije, webhostinga te usluge
iznajmljivanja stalne veze korisnicima.

Vrste usluga:

Voice full

Povezivanjem telefonske centrale i veze sa Internetom, Vodatel omoguuje
znaajno smanjenje trokova telefonskih razgovora prema inozemstvu. Kvaliteta
razgovora, kao i princip pozivanja sugovornika, ostaju nepromijenjeni, dok se cijena
istovremeno znaajno umanjuje. (Prikljuna pristojba je 490,00kn). Ukoliko korisnik
plaa stalnu vezu za pristup Internetu, posve je logino da razgovore prema
inozemstvu obavlja putem iste. Na taj nain korisnik moe dodatno opravdati troak
veze sa Internetom i umanjiti svoje telefonske raune.

Usluga Vodatel Voice full se naplauje kroz prikljunu pristojbu koja se plaa
jednokratno, a ukljuuje instalaciju i aktivaciju usluge, te putem mjesenog rauna za
obavljene telefonske razgovore.

Voice home

Pozivi prema inozemstvu putem Voice home usluge se ostvaruju tako da se prije
samog poziva u inozemstvo, poziva broj telefona Vodatela, ime se ulazi u Internet
mreu i tako ostvarujete pravo na smanjenje trokova tog poziva i do 50% (ovisno o
zemlji koju pozivate). Osim znaajnog snienja trokova telefonskih poziva prema
inozemstvu, Voice home usluga omoguuje i potpunu kontrolu svih trokova vezanih
uz pozive prema inozemstvu. (Prikljuna pristojba je 45,00kn). Moramo napomenuti
da krajnji korisnik ove usluge ne mora instalirati dodatnu opremu (dodatni troak) niti
rekonfigurirati postojeu, ve samo uivati u jeftinijim razgovorima s inozemstvom.

Ukoliko korisnik ne eli svaki puta utipkavati broj Vodatela prije nego to ostvari
poziv prema inozemstvu, Vodatel e korisniku isporuiti "dialer" ureaj, koji e sam,
automatski odabirati Vodatelov broj prilikom Vaeg poziva prema inozemtsvu.

Voice VPN

Usluga Voice VPN omoguuje poslovnim korisnicima telefoniranje meu svojim
poslovnicama potpuno besplatno. Koritenjem postojeih Internet veza, Vodatel
povezuje korisnikove telefonske centrale bez obzira na njihovu meusobnu udaljenost
i na taj nain omoguuje neogranienu koliinu besplatnih telefonskih razgovora.
(Prikljuna pristojba po lokaciji 990,00kn). Ostali razgovori prema inozemstvu se
naplauju normalno po Vodatelovim ustaljenim cjenicima.

13
Cjenik usluga:

Cijene poziva su izraene za potroene minute u kunama bez PDV. Obraunska
jedinica poziva je sekunda.

Zemlja Fiksni telefon Mobilni telefon
Hrvatska 1.05 *
Austrija 1.50 1.70
Belgija 1,25 1.70
BIH 1.40 1,25
Italija 1.25 1.70
Njemaka 1,05 1.50
SICG 1,25 1.50
vicarska 1.25 1.70

4.3 Analiza ponude operatera u Hrvatskoj

Ponude dva vodea ponuaa Internet telefonije u Hrvatskoj gotovo su identine.
Razlika je preteito u cijenama pojedinih usluga za pojedinu zemlju. Poetne trokovi
naplauju se kod Vodatela, a u Iskonu rijetko. Uslugu telefoniranja prema fiksnim
telefonima Iskon prua jeftinije dok prema mobilnim telefonima istu tu uslugu jeftinije
prua Vodatel.

Cijene ovih usluga drastino e padati tokom iduih godina, to moemo zakljuiti po
sluajevima mobilne telefonije i Internet usluga. S obzirom na mogunosti koje prua ova
usluga i olakavajui koritenje i kod onih koji nisu tehniki potkovani i nije tako
preskupa.

14
5 PRIMJERI USLUGA INTERNET TELEFONIJE -
SOFTVER

Nastankom trita Internet telefonije i softverske kompanije ukljuile su se u bitku
dobivanja trita i naplaivanja svojih usluga. Autor ovoga teksta i sam je korisnik jednog
takvog softverskog rjeenja. Naime, autori tih programa daju na trite i besplatne inaice
svojih programskih rjeenja koje su samo nepotpune verzije skupljih i profesionalnijih
inaica.

5.1 Kriterij selekcije odabranih rjeenja

U mnotvu ve postojeih rjeenja, kriteriji selekcije su kvaliteta usluge i kvantiteta
korisnika koja koristi to rjeenje. Samim upisom upita VOIP i Internet telephony na
Google-ovu trailicu dobili smo par zvunih rjeenja, no pobijedila su ipak imena
Net2Phone, Skype i FireFly.

Kvaliteta rjeenja se oitovala u jednostavnosti registracije i koritenja pri emu
prednjae Skype i FireFly.

5.2 Gotova softverska rjeenja

Rastom moi samih raunala, kao i poveanjem brzine interneta i internetskih veza
diljem svijeta, korisnicima se omoguuje lake i gotovo trenutno omoguavanje upotrebe
raznog softvera. Neki softverski proizvodi su shareware proizvodi, ija je kratica
isprobaj, a ako si zadovoljan plati, freeware proizvodi ija je kratica koristi slobodno,
ali koristi nepotpunu verziju softvera, ako eli bolju takoer plati ili pravi komercijalni
proizvodi ije se koritenje plaa po vremenu rada ili se kupuju gotove licence. Takva je
podjela i u softverskih rjeenjima koja se bave Internet telefonijom.

Najea rjeenja su freeware-i i komercijalni proizvodi, ovisi o tipu korisnika.
Mnoge tvrtke i udruge koriste komercijalna rjeenja radi bolje kvalitete viestrukih
razgovora, dok freeware rjeenja koriste uglavnom kuni korisnici. Prava ekspanzija
softverskih rjeenja su krenula od 2003. godine kada je Internet telefonija bila u velikom
zamahu.






15
5.2.1 Skype


Za Skype se moe rei da je uveo pravu
malu revoluciju u telefoniju. Iako se jedan
ovakav produkt nikako ne moe mjeriti s
velianstvenim izumima poput telefona ili
mobitela, sama injenica da je taj proizvod
skinut s interneta od strane korisnika 100
milijuna puta daje nam dokaz njegove
popularnosti. to jo navesti, osim da je
Skype besplatan i da se preko njega moe
razgovarati s raunala na raunalo. Sve to je
potrebno je dobra Internet veza, zvuna
kartica i mikrofon.

Skype su napravili Niklas Zennstrm i
Janus Friis osnivai Kazaa-e. Skype se kao
njihovo dijete rodio u ljeto 2003. Moda i
kao osveta za sve probleme koje su dravne
administracije uinile njihovom prvom P2P
programu Kazaa, Zennstrom i Friis su izradili
besplatni program za P2P telefoniju, koji je
omoguio kvalitetno besplatno telefoniranje
izmeu bilo koja dva sugovornika na
internetu.


5.2.2 Net2Phone



Najpopularnija amerika kompanija na podruju glasovne komunikacije Internetom
ve godinama nudi vrlo zanimljiv servis. Radi se o mogunosti da se preko osobnog
raunala sa zvunicima i mikrofonom telefonira na fiksne ili mobilne telefone irom
svijeta. Ukoliko telefonirate u prekooceanske zemlje, telefoniranje Internetom biti e
viestruko jeftinije od klasinog telefoniranja. Trokovi ostvareni preko Net2Phone
sustava plaaju se kreditnom karticom (neka vrsta pre-paid sustava), a kvaliteta
komunikacije je zadovo-ljavajua iako moete oekivati probleme kakvi su rijetki kod
klasinog telefoniranja (kanjenje glasa ili povremene prekide u razgovoru). Takvi
problemi e biti posebno izraeni ukoliko imate sporu vezu na Internet. Meutim, za 10
16
centi po minuti, koliko kota poziv prema Sjedinjenim Dravama, svakako vrijedi uzeti u
obzir mogunosti ovog servisa.

5.2.3 Firefly

Meu proizvodima i uslugama australske tvrtke Virbiage nalaze se rjeenja za
korporativne primjene, kao i opipljivi komadi hardvera, poput USB i LAN telefonskih
ureaja za Voice-over-IP komunikaciju, no irem krugu korisnika najzanimljiviji e biti
besplatni Internet telefon, tonije softphone aplikacija za P2P razgovor.
U moru slinih programa i aplikacija kriteriji se uglavnom svode na izbor najjeftinijeg
rjeenja, a kako se Internet telefonija koristi ponajvie za razgovore s inozemstvom, zbog
podrazumijevajue utede, tako e upravo cijene avrljanja s pojedinim zemljama
uvjetovati konaan odabir. Proizvoa FireFlyja ne naplauje download, registraciju niti
koritenje, pa je razgovor i s najudaljenijim lokacijama mogu po cijeni ve spomenutog
pristupa webu.



Za koritenje programia FireFly treba vam
aplikacija, raunalo sa zvunom karticom, mikrofon,
slualice (ili mic-phone kombinacija) i pristup
Internetu. Isto se oekuje i od vaeg sugovornika.
Instalacija FireFlyja jednostavna je i ne razlikuje se
od slinih radnji s drugim aplikacijama. Tek kada
softver upita za FireFly telefonski broj potrebno je
kliknuti na priloeni gumb, ispuniti registracijske
obrasce, odabrati neki broj od ponuenih, automatski
generiranih, ili predloiti svoj te po potvrdi
"uzimanja" broja dovriti registraciju s traenim
podacima.



17
6 Ureaji za Internet telefoniju

Ureaja ima svakakvih, od telefona do routera, preko modema do kablova. No, da bi
ovaj seminar bio potpun navest emo za svaku cjelinu po jedan ureaj. Naravno, da su
mogunosti neograniene te se krajnjem korisniku pruaju mogunosti njihovog
beskonanog kombiniranja. Navest emo i neke ureaje koje nismo mogli smjestiti u
nijednu dosad skupinu proizvoda i usluga, a koji su sastavni dio Internet telefonije.
6.1 Telefon Yamamoto 1025 USB

Izum vrijedan svake kune, jer donosi utedu i
praktini uitak razgovora. Spaja se na na raunalo i on
sam prebacuje digitalni signal u analogni. Sam telefon
sam naao kao preporuku korisnicima Skypea. Cijena
mu je oko 300 kuna to ga stavlja u rang malo skupljih
analognih tj. obinih telefona. Sve to treba osigurati za
ispravan rad ovoga telefona je USB prikljuak na
matinoj ploi i instalirati softver koji dolazi uz telefon
na raunalo.

Ureaj je pogodan za skupinu korisnika koji ne gledaju preveliku kvalitetu ve
gledaju na komfor pri telefoniranju. Odlina kombinacija s ovim telefonom je Skype
softverski paket s kojim telefoniranje postaje lake i jednostavnije.
6.2 Voice adapter(glasovni adapter) Motorola VT1000

Ureaj Motorola VT1000 omoguuje telefoniranje VoIP tehnologijom koristei
iskljuivo irokopojasnu Internet vezu kao to je ADSL. Kako bi se ureaj koristio preko
ADSL-a, potrebno je imati ADSL modem s ethernet (mrenim) izlazom prema raunalu i
mrenu karticu na raunalu.


18
Spajanje ureaja
S ureajem se isporuuju kablovi za napajanje sa potrebnim adapterom i jedan
ethernet (mreni) kabel. Na donjoj slici prikazani su svi portovi/prikljuci na ureaju:
dva prikljuka za telefonske ureaje (LINE 1 i LINE 2), prikljuak za napajanje
(POWER), mreni prikljuak kojim se spaja na ADSL modem (WAN) i prikljuak za
osobno raunalo ili lokalnu mreu (PC).
6.3 Beini VoIP ureaj ZyXEL P2000W


eer na kraju, ovaj ureaj ima sve.
Ureaj podrava WiFi 802.11b standard.
Daje podrku za Open standard SIP v2 i
podrka za IP-to-IP pozive. Jedini minus
ovom proizvodu je njegova cijena koja
iznosi preko 2000 kuna. No, za
mogunosti koje prua i nije toliko
preskupa.

Razgovori po ekstra povoljnim
cijenama putem interneta s bilo kojeg
mjesta u uredu ili stanu. Jedino to je
potrebno: brza Internet veza, raunalo i
softversko rjeenje koje podrava VOIP
komunikaciju.


19
7. Literatura

INTERNET TELEFONIJA

http://www.trend.hr - zanimljiv lanak o Internet telefoniji
http://www.croatiabiz.com/magazin - poslovni pogled na Internet telefoniju
http://www.tel.fer.hr - Obrazovni lanci i dokumenti
http://www.enter-net.biz - Net - korisniki pogled na tehnologije
www.fcc.gov - nezavisna amerika organizacija zaduena za komunikacije

USLUGE

http://www.iskon.hr/voip - Iskonova Internet telefonija
http://www.vodatel.hr - tvrtka koja nudi usluge Internet telefonije
http://www.skype.com - popularni program za Internet telefoniju
http://www.net2phone.com/ - komercijalni program za Internet telefoniju
http://www.virbiage.com/firefly/ - besplatni program za Internet telefoniju

UREAJI

http://www.yamamoto-group.co.nz - proizvoa VOIP telefona
http://www.zyxel.com - proizvoa VOIP telefona
http://www.motorola.com - proizvoa mrene opreme

OSTALO

www.google.com - najpoznatija svjetska Internet trailica



20
8. Zakljuak

Ukoliko se ugledamo na primjere tehnologija koje su se razvijale proteklih godina i
desetljea, prije svega se to odnosi na Internet i mobilnu telefoniju, uvidjet emo u kojem
e se smjeru kretati ove usluge. Komercijalizacija i popularizacija je ve poela, no
jedina zamjerka se moe nai u kvaliteti pojedinih komunikacijskih putova. Kvaliteta e
rasti usporedno s popularizacijom te rastom kvalitete i brzine Internet veza diljem svijeta.
Mnoge tvrtke se bore i borit e se na globalnom tritu ljudi od nevjerovatnih 7 milijardi
jedinki te e nama kao krajnjim korisnicima nuditi jo povoljnije i jo prihvatljivije
opcije.

Internet telefonija je donijela pozitivni pomak u cijenama to se tie telefoniranja.
Standardni analogni putovi se polako sve vie zanemaruju i dolazi do novog vala
tehnologija i naina komuniciranja. Neke smo obradili u seminaru i dijele se na
operatorski orjentirane i softverski orjentirane.

Cijela svjetska Internetska infrastruktura e se ubudunosti na neki nain morati
prilagoditi rastuem broju prometa izazvanog VOIP prometa. Budunost Internet
telefonije je neupitna samo je upitno u kojem e se obliku i na koji nain dalje razvijati.