Veleuilite u ibeniku

ibenik

Anton Krvavica

IP telefonija
Seminarski rad

ibenik, 2011.

Veleuilite u ibeniku
ibenik

IP telefonija
Seminarski rad

Kolegij: Raunalne mree Mentor: Jurica Matoin, dipl.ing. Student: Anton Krvavica Broj indexa: 10937 073

ibenik, travanj 2011.

SADRAJ:
1. UVOD 2. IP telefonija 2.2 Kvaliteta IP telefonije 2.3 Trokovi koritenja VoIP tehnologije 3. Podjela VoIP usluga 3.1 Internet telefonija putem telefona 3.2. Internet telefonija putem raunala 3.3. Internet telefonija putem VOIP adaptera 4. Primjeri usluga IP telefonije softverska rjeenja 4.1. Gotova softverska rjeenja 4.1.1. Skype 4.1.2. Net2Phone 5. Ureaji za Internet telefoniju 5.1Telefon Yamamoto 1025 USB 5.2 Voice adapter(glasovni adapter) Motorola VT1000 5.3 Beini VoIP ureaj ZyXEL P2000W Zakljuak Literatura Str. 4 5 6 6 7 7. 8. 9. 10. 10. 10. 11. 13. 13. 13. 13. 14. 15.

1. Uvod
IP telefonija je vid komunikacije koji se odrava putem Interneta uz koritenje klasinih telefonskih linija. Pod IP telefonijom podrazumijevaju se aplikacije raene za prijenos govora preko Interneta do bilo kojeg mjesta na svijetu. Danas Internet telefonija predstavlja najjeftiniji nain komuniciranja sa svijetom, ali zbog svojih zasad ogranienih mogunosti i nije toliko popularna koliko popularna moe biti.. Popularnost telefonije i komuniciranje preko telefona u realnom vremenu teko je zamijeniti bilo ime, pa je stoga razvijen protokol H323 odn tehnologija koja koristi mogunosti Interneta za prijenos glasa ali i za prijenos drugih multimedijalnih sadraja poput video prijenosa. Odgovor na ovaj zahtjev stigao je u obliku protokola H 323 ili u prijevodu, naina na koji se govor prenosi putem Interneta. Iako manjkav i u dananjim tehnikim okolnostima prepun nedostataka, ovaj protokol predstavlja okosnicu industrije koja raste i razvija se nevjerojatnom brzinom, te poinje predstavljati opasnu prijetnju klasinim telekom kompanijama. Sveprisutni Internet postao je stvarnost ak i za najvee na tritu te postaje sastavni dio njihovog poslovanja a time i VoIP stie ne samo pravo graanstva nego postaje jedan od vrlo bitnih imbenika u trinoj utakmici 21. stoljea.

1. IP telefonija
Tehnologija koja omoguava prijenos govora putem IP mree zove se VoIP tehnologija (Voice over IP). Upotreba VoIP tehnologije, osim jeftinijih telefonskih razgovora, omoguava lake i bre uvoenje dodatnih usluga. Kako uspostava i raskidanje komunikacije spada u najvanije funkcije u telekomunikacijskoj mrei, signalizacija je, od samog poetka bila jedno od kljunih podruja za razvitak VoIP tehnologija. Za uspostavu komunikacije putem IP mree razvijeno je nekoliko signalizacijskih standarda: SIP (Session Initiation Protocol) i H.323 (H.323 Protocol). H.323 protokol razvila je ITU-T (International Telecommunication Union) organizacija radi implementacije multimedijalnih konferencija u LAN (Local Area Network) mreama. Kasnije je protokol proiren, tako da se korisnici ne moraju nalaziti na istoj LAN mrei. SIP protokol razvila je IETF (Internet Engineering Task Force) organizacija s namjerom kreiranja protokola za uspostavu, modifikaciju i raskidanje IP multimedijalnih sesija izmeu jednog ili vie sudionika. Pojam sesije odnosi se na multimedijalne konferencije, Internet telefoniju, uenje na daljinu i slino. SIP je, takoer, razvijen radi omoguavanja napredne telefonske usluge preko interneta. Protokolom H 323 se, na neki nain, definicija Internet telefonije standardizira, ali postoje vie naina ostvarivanja veze izmeu dva ili vie sudionika u komunikaciji. Iako, je sama ideja Internet telefonije obuhvaala zamisao bez sudjelovanja operatera koji se bave ve slinim djelatnostima, oni su ponudili i svoja rjeenja. Postoje i softverska rjeenja koja se direktno instaliraju na raunalo i sa dovoljno brzom vezom omoguuju Internet telefoniranje.

Slika 1. H.323 protokol

Na tritu postoji veliki broj aplikacija specificiranih za Internet telefoniju, kao to su, na primjer CoolTalk, NetMeeting i Skype. Neke aplikacije dobiju se direktno s Internet preglednicima, neke su aplikacije besplatne (freeware), a za neke se mora i platiti.

2.2 Kvaliteta IP telefonije

IP telefonija ili VoIP moe biti loiji, isti ili bolji od klasine telefonije. U pravilu, pozivi u zemlje sa razvijenom Internetskom infrastrukturom daju besprijekornu kvalitetu zvuka, pozivi u mobilne mree relativni su kao to je relativna i kvaliteta poziva u domae mobilne mree (sve ovisi o kvaliteti signala na strani sugovornika), dok najvie primjedbi ide na raun poziva u zemlje gdje ili ne postoji zakonska regulativa VoIP-a ili je Internetska infrastruktura loa. Korisnik moe regulirati kvalitetu svojih razgovora izabirui jedno od mnogih rjeenja koje postoje. On selektira brzinu internet veze, operatera, softverski paket, slualice, telefone i mnoge druge ureaje i usluge.

2.3 Trokovi koritenja VoIP tehnologije

VOIP kota onoliko koliko korisnik bude elio potroiti. Rjeenja ima skoro pa beskonano, nije iskljueno paralelno koritenje vie njih. Ako emo gledati usluge operatera koji nude usluge Internet telefonije tada se nominalne utede na punu minutu kreu za neka odredita i do 80%, no praksa je pokazala da se realno moe utedjeti izmeu 20 i 50% u usporedbi sa raunom koji bi stigao od nacionalnog operatera. Svaki korisnik trebao bi sam izraunati isplativost, odnosno na temelju najee zvanih odredita usporediti cijene. Primjerice, jedna od naih tvrtki, pozive u fiksne mree svih 25 zemalja lanica EU naplauje 1 kn (PDV je ukljuen) po minuti.

3. Podjela VoIP usluga

Kao to smo rekli u uvodu postoji vie vrsta Internet telefonije ovisno o nainu komunikacija i mogunostima korisnika i cijeni ukupne usluge. Usluge se dijele na usluge koje pruaju operatori kojima je djelatnost pruanje takvih usluga te na softverska rjeanja kompanija diljem svijeta ija djelatnost nije ograniena dravnim granicama. Usluge smo podijelili u tri grupe. 1. IP telefonija putem telefona koja se po mnogo emu ne razlikuje od dosadanjeg naina telefoniranja. 2. IP telefonija putem raunala u kojem korisnici direktno preko raunala i odreenog softvera uspostavljaju vezu i komuniciraju. 3. Putem VOIP adaptera pomou kojeg jedna cijela organizacija usklauje potrebe za normalnim radom na Internetu i Internet telefonijom.

3.1 Internet telefonija putem telefona

Za ljude koji ele koristiti Internet telefoniju putem pravih telefona, postoje servisi koji omoguavaju te usluge za vrlo povoljne cijene. Kvaliteta prijenosa ovisi od ponuaa do ponuaa, ali sve u svemu, kvaliteta zvuka u veini sluajeva je zadovoljavajua. Za koritenje ove usluge potrebna je klasina telefonska linija. Bitovi telefonskog signala ne prenose se putem telefonske ice do krajnjeg korisnike ve preko interneta. Za koritenje ove usluge potrebno je pozvati selekcijski broj operatera za tu uslugu, a zatim i upisati eljeni broj koji se zove. Provider proslijeuje poziv prema traenoj osobi smanjujui na taj nain trokove telefoniranja za nekoliko puta.

Slika 3. Internet telefonija putem telefona

Signal se konvertira iz analognog u digitalni i putuje internetom na odredite. Kvaliteta razgovora ovisi o ureajima, brzini internet veze na obje strane te mogunostima internet mree kojom signali putuju.

3.2 Internet telefonija putem raunala

Raunala polako zamjenjuju veinu kuanskih aparata pa pomalo i telefon. Komunikacija preko raunala jeftinija je i nije toliko vezana uz operatera koji nudi VOIP uslugu. Naime, raunalo kao ureaj, moe producirati i reproducirati zvuk s jednog kraja veze na drugi. Korisniku se pruaju mnoge mogunosti povezivanja. Jedino ogranienje je brzina veze izmeu dva korisnika. Korisnici nisu toliko vezani uz operatere koji nude ovaj nain komunikacije. Na tritu su se pojavile mnoge verzije programskih rjeenja koje nude Internet telefoniju. Mnoge su besplatne, a neke nisu. Zato se mnogi Internet korisnici priklanjaju besplatnim rjeenjima, a neka od njih postaju kultno poznata. Najee koriteni nain uspostavljanja veze je preko posebnih posluitelja. Veina proizvoaa programa postavila je jedan ili vie posluitelja za uspostavljanje veze sa njihovim programom. Ovakvi posluitelji omoguavaju korisniku da se prijavi na posluitelj i potom pojavi na listi zainteresiranih za razgovor. Prijavljeni korisnik moe nekoga sa liste pozvati na razgovor ili ekati dok njega netko ne pozove. Nedostatak ovakvog povezivanja je to korisnik vidi samo one koji su spojeni na taj posluitelj, a ne i one sa drugih posluitelja.

Slika 4. Internet telefonija putem raunala

Najpouzdaniji i najbri nain povezivanja s korisnikom preko Interneta dostupan je ukoliko se zna korisnikova trenutna IP adresa. Kod veine korisnika taj broj je privremen, to znai da se korisniku dodjeljuje u trenutku kad se povee s Internetom i ima ga samo za vrijeme dok je prikljuen na Internet. Da bi se saznala IP adresa, moe posluiti bilo 8

koji posluitelj za "tekstualni" razgovor (IRC), ili program koji obavjetava da je odreeni korisnik na mrei (ICQ). Nakon to se sazna IP adresa, broj se jednostavno unese u program i veza se brzo uspostavlja.

3.3

Internet telefonija putem VOIP adaptera

Zajednika kombinacija raunala i telefona koristi se u tvrtkama koje ele to vie smanjiti svoje trokove telefoniranja. Princip rada je jedna brza Internet veza s ostatkom svijeta, VOIP adapter te raunala i telefoni. VOIP adapter usmjerava pozive na odredina mjesta i glumi telefonsku centralu. Ovaj nain popularan je meu konzervativnijim korisnicima koji vie preferiraju telefon nego raunalo.

Slika 5. Internet telefonija preko VOIP adaptera

Ukoliko korisnici koriste internet vezu i za Internet telefoniju i za poslovanje svoje tvrtke mogu nastati mnogi problemi. Problemi se oituju u smanjenju mogunosti izlazne linije tj. nastanak uskog grla prema ostatku svijeta. No, pravilnim rasporedom i unaprijed definiranim potrebama za Internet telefoniju te za normalno koritenje Internet resursa moemo biti zadovoljni mogunostima ve postojee, ali ograniene infrastrukture. Za ostvarivanje ovog naina VOIP-a potrebni su slijedei elementi, ADSL modem s dosta velikom brzinom, preporua se minimalno 512 kb/s, zatim VOIP adapter te raunalo i telefoni. VOIP adapter radi u dva smjera i pretvara digitalni u analogni signal i obratno.

4 Primjeri uslga IP telefonije softverska rjeenja

Nastankom trita Internet telefonije i softverske kompanije ukljuile su se u bitku dobivanja trita i naplaivanja svojih usluga. Naime, autori tih programa daju na trite i besplatne inaice svojih programskih rjeenja koje su samo nepotpune verzije skupljih i profesionalnijih inaica.

4.1

Gotova softverska rjeenja

Rastom moi samih raunala, kao i poveanjem brzine interneta i internetskih veza diljem svijeta, korisnicima se omoguuje lake i gotovo trenutno omoguavanje upotrebe raznog softvera. Neki softverski proizvodi su shareware proizvodi, ili pravi komercijalni proizvodi ije se koritenje plaa po vremenu rada ili se kupuju gotove licence. Takva je podjela i u softverskih rjeenjima koja se bave Internet telefonijom.

4.1.1 Skype
Sama injenica da je taj proizvod skinut s interneta od strane korisnika 100 milijuna puta daje nam dokaz njegove popularnosti. Skype je besplatan i da se preko njega moe razgovarati s raunala na raunalo. Sve to je potrebno je dobra Internet veza, zvuna kartica i mikrofon. Skype su napravili Niklas Zennstrm i Janus Friis osnivai Kazaa-e 2003. God. kao besplatni program za P2P telefoniju, koji je omoguio kvalitetno besplatno telefoniranje izmeu bilo koja dva sugovornika na internetu. Za koritenje programa SKYPE potrebna je aplikacija, raunalo sa zvunom karticom, mikrofon, slualice (ili mic-phone kombinacija) i pristup Internetu. Isto se oekuje i od sugovornika. Program SKYPE omoguava i spajanje sa fiksnim ili mobilnim linijama u cijelom svijetu uz odreene minimalne naknade. Isto tako, SKYPE nudi i napredne usluge poput video poziva, tele-konferencija, teleprezentacija uz mogunost doputanja sugovorniku uvida sa naeg ekrana.

10

4.1.2 Net2Phone

Najpopularnija amerika kompanija na podruju glasovne komunikacije Internetom ve godinama nudi vrlo zanimljiv servis. Radi se o mogunosti da se preko osobnog raunala sa zvunicima i mikrofonom telefonira na fiksne ili mobilne telefone irom svijeta. Ukoliko telefonirate u prekooceanske zemlje, telefoniranje Internetom biti e viestruko jeftinije od klasinog telefoniranja. Trokovi ostvareni preko Net2Phone sustava plaaju se kreditnom karticom (neka vrsta pre-paid sustava), a kvaliteta komunikacije je zadovo-ljavajua iako moete oekivati probleme kakvi su rijetki kod klasinog telefoniranja (kanjenje glasa ili povremene prekide u razgovoru).

11

5 Ureaji za Internet telefoniju

Ureaja ima svakakvih, od telefona do routera, preko modema do kablova. Globalni trend je integriranje telekomunikacijskih ureaja sa VoIP tehnologije

5.1

Telefon Yamamoto 1025 USB

Ovaj ureaj se spaja na raunalo i on sam prebacuje digitalni signal u analogni. Sam telefon je Skype-ova preporuka korisnicima. Cijena mu je oko 300 kuna to ga stavlja u rang malo skupljih analognih tj. obinih telefona. Sve to treba osigurati za ispravan rad ovoga telefona je USB prikljuak na matinoj ploi i instalirati softver koji dolazi uz telefon na raunalo.

Ureaj je pogodan za skupinu korisnika koji ne gledaju preveliku kvalitetu ve gledaju na komfor pri telefoniranju. Odlina kombinacija s ovim telefonom je Skype softverski paket s kojim telefoniranje postaje lake i jednostavnije.

5.2 Voice adapter(glasovni adapter) Motorola VT1000

Ureaj Motorola VT1000 omoguuje telefoniranje VoIP tehnologijom koristei iskljuivo irokopojasnu Internet vezu kao to je ADSL. Kako bi se ureaj koristio preko ADSL-a, potrebno je imati ADSL modem s ethernet (mrenim) izlazom prema raunalu i mrenu karticu na raunalu.

12

Spajanje ureaja S ureajem se isporuuju kablovi za napajanje sa potrebnim adapterom i jedan ethernet (mreni) kabel. Na donjoj slici prikazani su svi portovi/prikljuci na ureaju: dva prikljuka za telefonske ureaje (LINE 1 i LINE 2), prikljuak za napajanje (POWER), mreni prikljuak kojim se spaja na ADSL modem (WAN) i prikljuak za osobno raunalo ili lokalnu mreu (PC).

5.3 Beini VoIP ureaj ZyXEL P2000W

Ureaj podrava WiFi 802.11b standard. Daje podrku za Open standard SIP v2 i podrka za IP-to-IP pozive. Razgovori po ekstra povoljnim cijenama putem interneta s bilo kojeg mjesta u uredu ili stanu. Jedino to je potrebno: brza Internet veza, raunalo i softversko rjeenje koje podrava VOIP komunikaciju.

13

Zakljuak
Internet telefonija je donijela pozitivni pomak u cijenama to se tie telefoniranja. Standardni analogni putovi se polako sve vie zanemaruju i dolazi do novog vala tehnologija i naina komuniciranja. Neke smo obradili u seminaru i dijele se na operatorski orjentirane i softverski orjentirane. Cijela svjetska Internetska infrastruktura e se ubudunosti na neki nain morati prilagoditi rastuem broju prometa izazvanog VOIP prometa. Budunost Internet telefonije

14

Literatura
INTERNET TELEFONIJA http://www.trend.hr - zanimljiv lanak o Internet telefoniji http://www.croatiabiz.com/magazin - poslovni pogled na Internet telefoniju http://www.tel.fer.hr - Obrazovni lanci i dokumenti http://www.enter-net.biz - Net - korisniki pogled na tehnologije www.fcc.gov - nezavisna amerika organizacija zaduena za komunikacije USLUGE http://www.skype.com - popularni program za Internet telefoniju http://www.net2phone.com/ - komercijalni program za Internet telefoniju UREAJI http://www.yamamoto-group.co.nz - proizvoa VOIP telefona http://www.zyxel.com - proizvoa VOIP telefona http://www.motorola.com - proizvoa mrene opreme OSTALO www.google.com - najpoznatija svjetska Internet trailica

15