VoIP

Aleksandar Čekić
Uvod
VoIP (Voice over Internet Protocol) u bukvalnom prevodu znači Glas preko internet protokola.
U posljednjih 20 godina, tehnologija se jako brzo razvijala, pogotovo u telekomunikacijama.
Potreba za komunikacijom dovela je do razvoja prvih telefonskih sistema.
Prvi telefonski sistemi bili su vrlo ograničeni.
Same centrale nisu bile automatizovane, već su zaposleni bili zaduženi za prospajanje poziva.
Kasnijim dolaskom modernijih telefonskih sistema i pojavom interneta, ljudi su htjeli osim glasa prenositi i različite
vrste informacija kao što su tekst, slike, video zapisi i slično.
Svi ti sistemi su bili posebne cjeline, te ih je bilo potrebno nekako povezati da bi različite tehnologije mogle
međusobno komunicirati.
VoIP je tehnologija koja omogućuje prenos glasa korištenjem IP mreže.
Međutim, VoIP sistemi ne bi postojali bez tri jako bitne inovacije: telefona, Interneta i najbitnijeg IP protokola
(Internet Protocol)
Uvod
Kvalitet usluge koju VoIP mora pružiti korisnicima mora biti jednaka ili bolja od one koju pruža telefonska mreža
da bi postao dostojna zamjena tradicionalnim telefonima. Zbog povezanosti s IP mrežom, VoIP je podložan raznim
prijetnjama i napadima.

Većina ljudi koriste se terminom Voice over Internet Protocol (VoIP) i IP telefonijom (IPT), kao jednako jedno
drugom.

VoIP je zapravo samo podskup IP telefonije.

Standardni telefonski brojevi su vezani za tradicionalnu fiksnu liniju. Međutim, VoIP broj se može koristiti na bilo
kojem uređaju povezanom na internet. VoIP koristi internetsku vezu ili LAN-ove za rad, dok se obični telefoni
usmjeravaju putem telefonske linije.

Viber, Skype, Facebook Messenger, Google Voice i WhatsApp su samo nekoliko primera kako možete pozvati
druge ljude sa ovim aplikacijama besplatno, širom svijeta.
Protokoli i standardi korišteni za VoIP
Protokole potrebne za rad današnjih VoIP sistema mogu se podijeliti na protokole za prenos multimedijskog i
signalizacijskog sadržaja.

Protokoli za prenos audio signala zaduženi su za isporuku audiosadržaja i videosadržaja, kontrolu media servera
koji uspostavlja i kontroliše medijsku sesiju, nadzor prenosa podataka i rezervaciju resursa potrebnim aplikacijama.

Signalizacija je sposobnost generisanja i razmjene kontrolnih informacija koje će se koristiti za upravljanje,

praćenje i otpuštanje veza između krajnjih tačaka.

Danas tri najpopularnija signalizacijska protokola koji se koriste u današnjim VoIP sistemima su H.323, SIP
(Session Initiation Protocol) koji se koriste za uspostavljanje poziva, te MGCP (Media Gateway Contol Protocol)
protokol za kontrolu pretvaranja medija.
Značaj VoIP mreže
Korisnici kako u ostalim uslugama tako i kod VoIP-a zahtijevaju određen stepen kvalitete usluge. Neki od tih
zahtjeva su: kontinuirana usluga bez gubitaka i kašnjenja te jedna od jako bitnih stavki je i sigurnost samog
korisnika i njegovih informacija.

VoIP isto koristi IP adresiranje za lociranje ostalih

korisnika na glasovnim komunikacijskim mrežama.

Stoga je IP sigurnost veoma važna stavka za

osiguravanje VoIP mreža.
Neke od prijetnji prema VoIP mrežama:
Neovlašteno praćenje i analiza prometa
Uskraćivanje računarskih resursa
Distribuirano uskraćivanje računarskih resursa
Presretanje poziva
Krađa identiteta
VoIP neželjena pošta
Prednosti VoIP mreže
Jedna od najvažnijih prednosti su smanjeni troškovi u odnosu na tradicionalne telefonske usluge.
Mogućnost integrisanja s postojećom telefonskom vezom.

Obično dolazi s besplatnim prednostima kao što su poziv na čekanje, konferencijski pozivi, prosljeđivanje poziva,
koje se kod tradicionalnih dodatno naplaćuje.
VoIP uslugu je moguće koristiti bilo gdje ukoliko postoji interenet veza bez obzira na lokaciju i udaljenost.
Tradicionalni pozivi imaju tek nekoliko dodatnih funkcija koje se obično dodatno plaćaju.

VoIP ima veliki izbor dodatnih funkcija kao što su: prosljeđivanje poziva, govorna pošta, ID pozivaoca, mogućnost
više učesnika u pozivu…
Mogućnost slanja dokumenata, slika i ostalog sadržaja tokom poziva.
Načini zaštite VoIP mreže

Fizička zaštita
Sve kritične VoIP mrežne komponente trebalo bi locirati u zaštićene i sigurne lokacije odvojene od neovlaštenog
pristupa; IP telefone bi trebalo konfigurisati tako da ne prikazuju svoje mrežne konfiguracijske informacije.

Odvajanje IP adresa
Sve VoIP komponente bi trebalo postaviti na odvojene privatne mreže, koristile bi se privatne IP adrese za
odvajanje IP telefonije od podatkovnih mreža.

Virtualni LAN-ovi
Tehnologija virtualnih LAN-ova omogućuje logičko grupisanje korisnika, nezavisno o njihovoj fizičkoj lokaciji, u
manje logičke cjeline, tzv. Virtualne lokalne računarske mreže (VLAN). Ovakvim pristupom moguće je unutar
jednog fizičkog LAN-a kreirati nekoliko manjih, međusobno odvojenih virtualnih LAN-ova, od kojih svaki
zadržava svojstva klasične računarske mreže.
Načini zaštite VoIP mreže

Firewall
Najbolji način za osiguravanje VoIP usluge jeste filtriranje prometa između VoIP mreža i podatkovnih mreža
korištenjem vatrenog zida (firewalls). Vatreni zid je sistem čija je osnovna uloga filtriranje dolaznog i odlaznog
mrežnog prometa organizacije.

Enkripcija
Gdje god je moguće i gdje je izvodljivo trebala bi se implementirati enkripcija VoIP prometa korištenjem VPN-ova.
Virtualne privatne mreže (tzv. enkripcijski tuneli) omogućavaju sigurno spajanje dvije fizički odvojene mreže preko
Interneta bez izlaganja podataka neautorizovanim korisnicima.
Sadržaj

2 Uvod

5 Protokoli i standardi korišteni za VoIP

6 Značaj VoIP mreže

8 Prednosti VoIP mreže

9 Načini zaštite VoIP mreže