1

PROCESNA MJERENJA
2.1. Uvod u mjerenje veliina
Primjeri mjerenja neelektrinih veliina koje se
mjere:
1. U podruju upravljanja elektromotornim pogonima
Kutni i linearni pomak, kutna i linearna brzina,
kutno i linearno ubrzanje, zakretni moment,
mehanika snaga, temperatura namotaja, protok
fluida, tlak ulja,
2. U podruju gibajuih objekata:
Sve gore navedene i jo visina, udaljenost od
drugog objekta, poloaj, relativna i apsolutna
brzina, sile, masa.
3. U kemijskoj tehnologiji, strojarstvu i nuklearnoj
tehnici.
Sve navedeno i jo volumen, razina tekuine i
sipine, vlaga, pH vrijednost, gustoa, viskoznost,
kemijski sastav tvari, vibracije, jakost zvuka,
toplinska vodljivost, toplinski kapacitet, koliina
topline, koeficijent trenja, ionizacijska zraenja,
jakost svjetla itd.
Neelektrine veliine pretvaramo u elektrine zbog
niza razloga:

informacijski ureaji su elektroniki

tonost
osjetljivost
daljinski prijenos podataka
memoriranje
indikacija, signalizacija
registriranje
mogunost nadzora
inteligentni integrirani mjerni ureaji

- A/D i D/A pretvornici

Najopenitija blok shema procesnog

mjerenja:
TEHNIKI
PROCES

NEELEKTRINA
VELIINA

MJERNO
OSJETILO I
PRETVARA

ELEKTRINA
VELIINA

ELEKTRINI
INFORMACIJ
SKI UREAJ

Detaljnija blok shema procesnog mjerenja i regulacije:

TEHNI
KI
PROCES

NEELEKTR
INA
VELIINA

MJERN
O
OSJETIL
O

IZVRNI
LAN

KOMPARATOR I
REGULATOR
(R)

MJERNI
PRETVO
RNIK

ANALOGNI
ELEKTRINI
SIGNAL

OBLIKOVANJE
(OBRADA ILI
KONDICIONIRA
NJE)
ANALOGNOG
SIGNALA

A/D

IZMJERENA

VRIJEDNOST

ZADANA

VRIJEDNOST

POKAZIVANJE
(INDIKACIJA I
SIGNALIZACIJ
A)

ZAPISIVAN
JE
(REGISTRA
CIJA)

ZATITA

POMONI IZVOR
ENERGIJE

1. Specijalizacija tehnikih strunjaka

2. Standardizacija :
a) strujni (istosmjerni): 0-1 mA; 0-5 mA; 0-20 mA;
4-20 mA; 0-50 mA.
b) naponski (istosmjerni i izmjenini): 0-1 mV; 0-5
mV; 0-100 mV; 0-30 mV.
Osnovni pojmovi:
Mjerenje: dobivanje podataka o stanju (fizikim i
kemijskim karakteristikama) odreenog procesa.
Svrha mjerenja: promatranje, voenje ili
eksperimentalno istraivanje i analiziranje procesa.

Mjerna osjetila (senzori) - elementi koji reagiraju

na fizikalnu veliinu
Mjerni pretvornici (pretvarai) pretvaraju
promatranu fizikalnu veliinu u drugi oblik (drugu
fizikalnu veliinu) prikladan za daljnju obradu
Mjerni rezultat informacija dobivena mjerenjem
(uz odreenu tonost)
Mjerna pogreka uzrok injenice da je rezultat
mjerenja razliit od prave vrijednosti
pogreke:
- grube
- sistemske
- sluajne

Osnovne osobine mjernih slogova

1. Ulazne osobine
- mjerna veliina, mjerno podruje, mjerni
opseg
2. Izlazne osobine
- mjerni signal (analogni i digitalni)
3. Radni uvjeti
205C; 6020%; 101,3252,66 kPa
4. Statike karakteristike
- odnos izlazne i ulazne veliine
y

a) Razliite nelinearnosti
y

b) Ponovljivost karakteristike
c) Histereza
y
x

d) Razluivost
y

e) Prag osjetljivosti
y

5. Dinamike karakteristike
prijelazna
karakteristika,
karakteristika

frekvencijska

Pregled mjernih pretvornika

Opa podjela:
1. pasivni (potreban dodatni izvor energije)
2. aktivni (nije potreban dodatni izvor napajanja pretvornici energija)
Opa podjela pasivnih mjernih pretvaraa
1. otporniki
2. induktivni
3. kapacitivni

Aktivni mjerni pretvornici = pretvornici energije

1. mehanika u elektrinu
2. toplinska u elektrinu
3. svjetlosna u elektrinu
4. kemijska u elektrinu

10

Mjerenje pomaka
Mjerenje kutnog i linearnog pomaka.
1. Reostatski spoj
R

RR
'
' R

I = k

'
U

+
-

RT
A

2. Potenciometarski spoj

UT = k '

11

Mjerenje brzine vrtnje

Mjerenje pomou tahogeneratora i pomou impulsnih pretvornika
1. Tahogeneratori
1.1. Izmjenini:

a) asinkroni - rijetko se koriste, zastarjeli

b) sinkroni - zastarjelo rjeenje

1.2. Istosmjerni:
1.2.1 kolektorski (napon ~ brzina vrtnje)
- uzbuda:
a) permanentnomagnetska;
b) elektromagnetska
Potreban povremeni remont.
Transmisija - nuna kod sporohodnih strojeva
Filtriranje napona - djelovanje izmjenine komponente
Montaa - pomou fleksibilnih spojki
Karakteristike:
a) osjetljivost 19V / 1000o/min
b) valovitost napona oko 2%
c) nmax = 2000 o/min
1.2.2. bezkolektorski
Bezkontaktni elektromehaniki pretvarai
a) osjetljivost 5V / 1000 o/min
b) valovitost napona oko 0,5%
c) nmax = 20 000 o/min
2. Impulsni pretvornici
Digitalni izlazni signal; Izvedba bez mehanikih
kontakata.
2.1. Stroboskop - koristi se samo u otvorenim sustavima
(ovjek)

12

2.2. Mehaniki impulsni pretvornici - elektrini kontakti.

2.3. Magnetski impulsni pretvarai - magnetska indukcija
Resolveri - koriste se u slijednim sustavima, visoka
tonost,
Ugradnja u istom kuitu s motorom.
2.4. Optiki impulsni pretvornici = optiki enkoderi
Naelo prekidanja snopa svjetlosti.
a) apsolutni enkoderi - mjere pomake u odnosu na neki
referentni poloaj
b) inkrementalni enkoderi - mjere relativan pomak

13

Mjerenje sile
Sila je uzrok gibanja tijela.
Neravnotea sila-POMAK;
Ravnotea sila-DEFORMACIJA.
Razliite vrste optereenja: tlak, vlak,
torzija,
savijanje
- otporna, kapacitivna, induktivna, piezoelektrina,
magnetoelastina, elektrolitika, hidraulika
metoda.
1. Otporna metoda
- mjerni pretvornik kapsula s ugljenom
prainom

- tenzootpornici - rastezna osjetila poluvodike

i metalne vrpce otpor je ovisan o sili (sl.2.31.
str. 79.)

14

2. Induktivna metoda
- mjerenje veih sila elektromagnet s
pominom kotvom promjena irine zranog
raspora.
- struja je proporcionalna irini zranog raspora
(greka mjerenja do 2%).

3. Piezoelektrina metoda.

15

- kristal kvarca - piezoelektrino svojstvo

djelovanjem sile na kristal na njegovim se
plohama javlja napon (sl. 2.33. str.80.)
- mjerenje impulsnih sila i do 15 kHz.

4. Magnetoelastina metoda
- promjena permeabilnosti feromagnetika kada
na njega djeluje sila
- jezgra je izvedena od limova slitine FeNi oko
koje je namotan svitak
- mjerenje velikih sila do nekoliko desetaka kN.
- presduktori mjerenje tlanog optereenja.
- greka mjerenja oko 1%.

16

Mjerenje tlaka
Tlak je sila na jedinicu povrine.
Apsolutni tlak tlak mjeren u odnosu na vakuum
barometar.
Relativni tlak tlak mjeren u odnosu na standardni
atmosferski tlak manometar.
Nadtlak (pretlak) i podtlak.

Mjerna jedinica za tlak: Pa = N/m2. MPa = N/mm2.

Mjerenje tlaka svodi se na mjerenje sile, pomaka...
Koriste se membrane i mjehovi uz:
- otpornike - kliznik potenciometra,
- kapacitivne - pomicanje ploa kondenzatora

17

- induktivne - pomicanje eljezne jezgre

- piezoelektrine pretvornike - mjerenjem napona
posredno se mjeri tlak.

18

Mjerenje razine tekuine

Razina tekuine volumen.
Metode: - pomou mehanikog plovka
- otporna, kapacitivna i induktivna metoda
- radioaktivna metoda
- optika metoda
- ultrazvuna metoda
- piezoelektrina metoda (osjetilo tlaka)
Najee se mjeri razina (volumen) vode i nafte.
1. Kapacitivna metoda
- izmeu dviju elektroda nalaze se dva dielektrika:
zrak i tekuina ija se razina mjeri.

19

smjetaj goriva u putnikom zrakoplovu vie

mjernih mjesta, crpka premjeta gorivo izmeu
spremnika za vrijeme leta

20

2. Ultrazvuna metoda
Nema pokretnih dijelova, a mjerni ureaj je odvojen
od tekuine.

21

Mjeri se vrijeme izmeu slanja i prijema ultrazvunih

valova (poznata brzina rasprostiranja valova u
tekuini)
l = c t l = l1 + l2
c poznata brzina valova
l put valova pomou koje se izrauna nepoznanica h
t vrijeme putovanja signala (izmjereno vrlo tono).

22

Mjerenje protjecanja fluida

Fluid zajedniki naziv za tekuine (kapljevine) i plinove.
Maseni protok (kg/h, kg/min, kg/s).
Volumni protok (m3/h, m3/min, m3/s).
Rafinerije, plinovodi, naftovodi, vodovodi, elektrine
centrale, vozila, kemijska industrija, rudarstvo, itd.
1. Ultrazvuna metoda (sl. 2.43. str. 87.)
- dva para predajnika i prijemnika
- poznate veliine su promjer cijevi D i razmak d
- Dopplerov efekt: brzina valova u smjeru gibanja je
vea od brzine valova u suprotnom smjeru.
- Mjeri se vrijeme potrebno za prolazak kroz cijev oba
vala, a razlika je razmjerna brzini protjecanja.
- nema ometanja protjecanja, visoka tonost, brzi odziv,
mjerenje protoka razliitih fluida, linearnost, nema
pokretnih dijelova

23

2. Elektromehanika metoda
U cijevi postavljen vijak (elisa,propeler) ili turbina
a na vrhu kraka je smjeten elektromagnet. Uz
stijenku cjevovoda smjetena je zavojnica
elektromagnetska indukcija impuls pri prolazu
magneta kraj nje Schmittov okidni sklop.
Osim elektromagnetskog prijenosa koristi se i
mehaniki sklop.

3. Metoda mjerenja protjecanja pomou suenja

cjevovoda.

24

Protjecanje kroz suenje pad tlaka razmjeran

protoku.
Mjerenje protjecanja svodi se na mjerenje tlaka.
Suenjem se ometa protjecanje fluida.
Izvedbe suenja: - zaslon, mlaznica, Venturijeva
cijev, Dallova cijev, kapilara standardizirano.
Bitno: Zbroj dinamikog i statikog tlaka je
konstantan po Bernoullijevoj jednadbi.

25

Mjerenje temperature
Toplina energija. Temperatura mjera za
odreivanje toplinskog stanja nekog tijela.
Mjerne skale: Celzijusova C; Kelvinova K;
Fahrenheitova F; Reaumirova u Re; Rankinova R.
Prijenos topline:
1. Voenjem ili kondukcijom.
2. Strujanjem ili konvekcijom u fluidima.
3. Zraenjem, isijavanjem ili radijacijom.
1. Mjerne metode zasnovane na radijaciji toplinske
energije.
- pirometri (optiki i radijacijski) znanstvene i
industrijske svrhe.
2. Mjerne metode zasnovane na termoelektrinoj
pojavi
- termoparovi pretvorba toplinske energije u
elektrinu (=1%)
- dva razliita materijala mjerno spojite i
referentno spojite (sl 2.48. str. 90)
- termopar eljezo-konstantan ( -150 C do 1000
C); Pt10Rh-Pt; bakar-konstantan; kromelalumel; nikrom-niokal; volfram-tantal...

26

3. Mjerne metode zasnovane na promjeni

elektrinog otpora.
- promjena otpora s temperaturom (bakar, volfram,
nikal, platina) vee mjerno podruje
- metalni i poluvodiki (nelinearni otpornici,
termistori-NTC; pozistori-PTC - manje
mjerno podruje
4. Mjerne metode zasnovane na
promjeni
dimenzija
- promjena volumena, promjena duljine (metala,
tekuina i plinova)
- bimetalni mjerni lan termobimetal (INVAR)
- linearne, spiralne i helikoidalne izvedbe.
- mjerno podruje: -185 C do 400 C; mjerna
pogreka oko 1%..
- sl. 2.50. str. 92.

27