1.

Osnovni pojmovi
Procesna Instrumentacija (engl. Process Instrumentation )
- Proces ( engl. Process) - Fizička ili g ) kemijska promjena tvari ili pretvorba energije; npr.promjena tlaka,
temperature, brzine, električnog potencijala,...
- Instrumentacija (engl. Instrumentation) - Skup instrumenata ili primjena instrumenata za nadzor, mjerenje ili
upravljanje procesom
Struktura mjernog člana (mjernog podsustava)

- Osjetilo (engl. Sensor) – Element ili naprava koja prima informaciju u obliku jedne veličine, a pretvara informaciju u
obliku iste ili neke druge veličine. Osjetilo je element u kontaktu s procesom, te daje izlaznu veličinu ovisnu o promjeni
procesne veličine koja se mjeri. (npr. osjetilo naprezanja, termopar,...)
- Predobrada signala, kondicioniranje signala – Izlazni signal iz osjetila pretvara u oblik prikladan za daljnju obradu
(npr. mjerni most, istosmjerno pojačalo,...).
- Obrada signala – Izlazni signal iz elementa za predobradu pretvara u oblik prikladan za prikaz ili daljnje korištenje
(npr. A/D pretvornik, procesno računalo,...).
- Prikaz podataka – Prikaz obrađenog signala u obliku u kojem zahtjeva korisnik (npr.stupčasti indikator, pisač,
grafički display,...).
Primjer mjernog podustava za mjerenje težine:

• Dinamičke karakteristike
- mjerni član koji se koristi u sustavima upravljanja potrebno je opisati njegovim dinamičkim karakteristikama, kako bi
se mogla izvršiti analiza sustava upravljanja (stabilnost, kvaliteta prijelazne pojave)
• Dinamičke karakteristike: a) Vrijeme zagrijavanja (Warm-up time)
b) Frekvencijski odziv (Frequency response)
c) Fazno frekvencijska karakteristika
d) Prijelazna karakteristika
e) Rezonantna frekvencija
f) Prigušenje (Damping)
a) Vrijeme zagrijavanja - vrijeme od priključenja napona napajanja do trenutka spremnosti mjernog člana za rad s
deklariranim karakteristikama, [s]
b) Frekvencijski odziv – pokazuje brzinu odziva mjernog člana na promjenu mjerene veličine. Definira se Gornja
granična frekvencija (upper cutoff frequency)- frekvencija [Hz], [rad/s] na kojoj normirana amplitudno
frekvencijska karakteristika mjernog člana poprima vrijednost -3dB
c) Fazno frekvencijska karakteristika – pokazuje kašnjenje izlaza mjernog člana za stvarnom vrijednošću. [°], [rad/s]
d) Prijelazna karakteristika – pokazuje brzinu odziva mjernog člana u vremenskom području. Definira se Vrijeme
porasta – vrijeme za koje izlaz poprimi 90% ( 100%) j p p ) stacionarne vrijednosti. [s]

1. Osnovni pojmovi
e) Rezonantna frekvencija – pojavljuje se kod mjernih članova koji imaju prijenosnu funkciju drugog ili višeg reda.
Rezonantna frekvencija mora biti viša od radne frekvencije mjernog člana kako bi se spriječile oscilacije.
f) Prigušenje (Damping) – je pojava prigušenja oscilacija kod mjernih članova čija je prijenosna funkcija drugog ili višeg
reda.

Pogreške mjerenja
Osnovni zadatak mjerne tehnike je da odredi pravu vrijednost mjerene veličine.
Apsolutna pogreška = izmjerena vrijednost –prava vrijednost
-javlja se zbog nesavršenosti mjerne opreme, mjernog postup i mjernog objekta, te osobnih pogreški osobe koja mjeri
Relativna pogreška =izmjerena vrijednost –prava vrijednost
Tri vrste pogrešaka:
a)grube pogreške -nastaju zbog nepažnje ispitivača, izbora neodgovarajućeg mjernog postupka ili neuočavanja
uzroka pogreške (npr. očitanje na krivoj skali)
b)sustavne pogreške -nastaju zbog nesavršenosti mjerila, mjera, mjernog postupka, mjernog objekta, te zbog
obuhvatljivih utjecaja okoline i ispitivača; (npr. nehomogenost materijala, temperatura okoline); imaju određenu
vrijednost i predznak pa se mogu uzeti u obzir putem korekcije
c) slučajne pogreške -nastaju zbog neobuhvatljivih i neizbježnih promjena koje nastaju u mjerilima, mjerama i
mjernom objektu, te zbog neobuhvatljivih utjecaja okoline i ispitivača; izazivaju rasipanje rezultata i njegovu
nesigurnost; (npr. pogreška prilikom očitanja otklona kazaljke instrumenta)
Aritmetička sredina pojedinačnih rezultata -najvjerojatnija vrijednost mjerene veličine:

Standardna devijacija pojedinačnih mjerenja -srednja kvadratna pogreška pojedinačnih mjerenja:

Za dovoljno veliki broj mjerenja nsrednja kvadratna pogreška pojedinačnih mjerenja s približno je jednaka standardnoj
devijaciji mjernog skupa σ.
Standardna devijacija aritmetičke sredine -srednja kvadratna pogreška aritmetičkih sredina:

Granice pouzdanosti -granice unutar kojih se može s odabranom statističkom sigurnošću P očekivati stvarna
vrijednost mjerene veličine, uz pretpostavku normalne razdiobe pogrešaka.
Područje pouzdanosti:
Standardna devijacija kod malog broja pojedinačnih mjerenja –područje pouzdanosti određuje se na temelju
Studentove t-razdiobe:

iznos t ovisi o iznosu P i broju pojedinačnih mjerenja n:

Ispitivanje i umjeravanje instrumenata:

-nakon proizvodnje i kasnije u određenim vremenskim razmacima
-periodično ispitivanje: simuliranje ulaznog signala (0%, 25%, 50%, 75%, 100% maksimalne vrijednosti ulaznog
signala) uz istovremeno mjerenje izlaznog signala iz instrumenta
Konfiguriranje inteligentnih mjernih pretvornika:
-HART protokol za konfiguriranje inteligentne instrumentacije
Temperatura
Temperatura-veličina kojom izražavamo toplinsko stanje tijela i njihovu sposobnost prijenosa topline na druga tijela
Toplina-energija koja se izmjenjuje između tijela (kruta tijela, kapljevine ili plinovi) i okoline ili između dva ili više tijela
-prijenosa topline između tijela nema kada među njima ne postoji razlika temperatura
Prijenos topline:
a) vođenjem -prostiranjem topline i širenjem kroz krutinu, kapljevinu ili plin
b) prenošenjem -gibanjem kapljevine ili plina
c) zračenjem -prijenos topline elektromagnetskim valom

Fizikalne pojave uzrokovane promjenom toplinskog stanja tijela

Fizikalne pojave uzrokovanje promjenom toplinskog stanja tijela:
a) promjena duljine i obujma tijela
b) promjena električnog otpora vodiča i poluvodiča
c) promjena energije zračenja tijela
d) promjena elektromotorne sile na spojištu dva različita vodiča
-navedene fizikalne pojave koriste se kako bi se temperatura pretvorila u mjerljivi signal
Dilatacijski mjerni pretvornici temperature-dijele se u nekoliko skupina ovisno o tvari koja mijenja obujam, a unutar
skupine dijele se prema izvedbi, primjeni, mjernom području i mjernim karakteristikama

Dilatacijski mjerni pretvornici temperature

-ovisnost obujma V od prirasta temperature ΔT određuje se eksperimentalno mjerenjem za svaku tvar, a nakon toga
se traži matematički izraz u obliku polinoma koji najbolje opisuju tu zavisnost:

koeficijenti α,β,γ,... određuju se za svaku tvar posebno

-kod pretvornika u obliku žice promatra se samo promjena duljine

V0, l0-obujam i duljina pri referentnoj temperaturi T0, a

V , l-obujam i duljina pri temperaturi T; ΔT=T-T0
-Bimetalno dilatacijsko osjetilo -dvije trake različitih koeficijenata toplinskog širenja materijala

Bimetalno dilatacijsko osjetilo temperature

-iznos pomaka daje informaciju o promjeni temperature
-trake mogu biti oblikovane i u spirale, pa se umjesto pomaka dobiva zakret
-mjerno područje bimetalnih osjetila (-185÷400)°C
-mjerna pogreška ±1% izlaza
-otporni na preopterečenje
Kapljevinsko osjetilo temperature
-živin stakleni termometar u izvedbi termometra koji radi kao sklopka, a koristila se kao laboratorijski termostat

-mjerno područje (-40÷650)°C, pogreška manja od ±0.5% izlaza

Tlačna mjerna osjetila temperature

-kapljevina ili plin ispunjavaju zatvoreni prostor, a tlak što ga stvaraju mjera je promjene temperature

-tlak p1,p2 ; temperatura T1,T2 i obujam V1,V2povezani su relacijom:

-materijal lukovice je takav da promjena njezinog volumena usljed promjene temperature ima zanemariv iznos
(V1≈V2), pa vrijedi

Kapljevinski tlačni pretvornici temperature

Kapljevinski tlačni pretvornici temperature punjeni toluolom, ksilolom, metilnim alkoholom koriste se za temperature do
350°C, a za više temperature do 600°C punjeni su živom
-kod ugradnje paziti na visinsku razliku lukovice i osjetila tlaka jer nastaje pomak mjernog područja zbog hidrostatskog
tlaka
-provjeriti primjerenost upotrebe pretvornika (različiti pretvornici za farmaceutsku industriju i metalsku industriju)
Parni tlačni pretvornici temperature
-Izgled lukovice kod parnih i plinskih mjernih osjetila temperature

Osnovne izvedbe:
1. punjena hlapljivom kapljevinom -u lukovici se kapljevina dijelom isparava i stvara tlak; tlak se prenosi kapljevinom
2. za mjerenje nižih temperatura od temperature na kojoj se normalno nalazi lukovica –kondenzacija pare u kapljevinu
i smanjenje tlaka u lukovici koja je stavljena na nisku temperaturu

Mjerno područje parnih tlačnih pretvornika temperature

-iznosi od -40°C do 350°C
-osjetljivost mjerenja parnih tlačnih pretvornika temperature veća je od kapljevinskih tlačnih pretvornika temperature
-statička karakteristika im je nelinearna, pa ako se želi dobiti linearni prikaz zahtijevaju dodatne mehaničke elemente
za linearizaciju
-hlapljive kapljevine za parne tlačne pretvornike temperature su klorbenzen, etil-klorid i etan
Plinski tlačni pretvornici temperature
-punjeni dušikom
-mjerno područje iznosi od -85°C do 540°C
-mjerna pogreška manja od ±0.1%
-vrlo dobra dinamička svojstva i mala osjetljivost na promjene temperature okoline
-dobro podnose preopterećenja i do tri puta iznad maksimalne temperature mjernog područja
Kompenzacija utjecaja temperature okoline u tlačnim pretvornicima temperature
Dvije izvedbe kompenzacije:
a)Primjenom nepravog pretvornika “slijepog” pretvornik
b)Primjenom bimetala

Tlak kapljevina i plinova u tlačnim pretvornicima temperature-reda veličine 1MPa, a tlak žive do reda 10MPa; relativno
veliki!
Najosjetljiviji dio pretvornika -kapilara na spoju s lukovicom i osjetilom tlaka; zaštita čeličnim opletom
Kapilara-od bakra ili nehrđajućeg čelika, unutarnji promjer 0.6 do 0.8 mm; debljina stijenke 1÷2mm; duljina kapilare do
100m
Otpornička osjetila temperature
Otpornička osjetila:
-osjetila sa metalnim ili poluvodičkim otpornikom
-ovisnost otpora osjetila o temperaturi dobiva se mjerenjem

-mjerenja za različite čiste kovine pokazuju da se u određenom

rasponu temperatura može izvršiti linearna aproksimacija:

R0–otpor pri referentnoj temperaturi T0;

ΔT = T -T0; Tje mjerena temperatura;
α,β,γsutemperaturni koeficijenti električnog otpora kovina

Zavisnost električnog otpora metala i poluvodiča od temperature

-Porastom temperature otpor vodiča se povećava, a otpor poluvodiča se smanjuje

Izvedba metalnih otporničkihosjetila temperature
-namatanjem žice ili naparivanjem tankog sloja kovine na izolator (npr. slojna otpornička osjetila dobivena
naparivanjem platine na keramički izolator)

-materijali za žična otpornička osjetila temperature: platina, nikalj, volfram i bakar

Platinska otpornička osjetila temperature
Platinska žična otpornička osjetila:
-koriste se za precizna mjerenja temperature kao baždarno osjetilo u području -183°C do 630°C, gdje se promjena
otpora osjetila opisuje Calender-VanDusenovomjednadžbom

-gdje je:
R0-otpor pri temperaturi ;
α,β,δ su koeficijenti električnog otpora osjetila;
α=0.003925 (ANSI); β=0.1120 za ; β=0 za ;
δ=1.491
Npr. Pt100 otpornička sonda ima pri 0C otpor 100Ω;
α=0.00385 C-1(DIN);

Otpornička osjetila temperature

Nikaljna žična otpornička osjetila:
-jeftina,
-dosta se koriste u industriji i aerotehnici,
-mjerno područje -195°C do 300°C.
Bakrena žična otpornička osjetila:
-vrlo linearna,
-neprikladna za izvedbu zbog malog otpora bakra (duga žica),
-mjerno područje -195°C do 260°C.
Volframova žična otpornička osjetila:
-široko temperaturno područje,
-mjerno područje -268°C do 1100°C.

Poluvodička otpornička osjetila temperature

Termistori:
-veliki otpor, veliki negativni temperaturni koeficijent otpora
-nelinearna statička karakteristika,
-mala vremenska konstanta reda ms,
-ne smiju se opterećivati sa strujama većim od 100μA, jer veće struje uzrokuju veliku mjernu pogrešku,
-nelinearna statička karakteristika termistora:

R0-otpor pri referentnoj temperaturi T0;

R -otpor pri referentnoj temperaturi T;
β-temperaturni koeficijent električnog otpora
-referentna temperatura T0= 298.15K, (25°C) ; β≈ 4000;

Izvedbe termistora
-standardnih izvedbi -pločica, štapića, kuglica ili zrna,
-minijaturnih izvedbi promjera 0.1mm -dobre dinamičke karakteristike
Materijali za izradu termistora:
-smjesa sulfida, selenida ili oksida kovina (magnezij, nikalj, kobalt, bakar, željezo, uran)
Mjerno područje termistora:
-od -75°C do 250°C standardno
-posebne izvedbe za mjerenje vrlo niskih temperatura od -250°C
-Germanijevo otporničko osjetilo za vrlo točno mjerenje vrlo niskih temperatura od 0.5K do 100K
Osnovni spojevi otporničkih osjetila
Ugljična otpornička osjetila služe za mjerenje pri vrlo niskim temperaturama od 1 do 20K,

Tri osnovna spoja otporničkih osjetila:

a) spoj s dvije žice -pogreška zbog promjena otpora spojnih žica,
b) spoj s tri žice -promjena otpora spojnih žica jednako raspodijeljena na dvije susjedne grane mosta,
c) spoj sa četiri žice -koristi slijepe žice jednakih električkih karakteristika kao i spojne žice otporničkih osjetila -
kompenzacije temperaturne pogreške spojnih žica

Termoparovi
Seebeckov efekt(1821)-u zatvorenom krugu što ga tvore dva različita metala stvara se kontinuirana električna struja
kada su spojišta ta dva metala na različitim temperaturama
Termopar:
-mjerni pretvornik temperature izveden kao spojište dvaju različitih materijala priključen na mjerni instrument
-termoelektrični pretvornik
Zakoni termoelektričnih krugova (iskustveni, važni za primjenu):
a)zakon homogenih materijala -na termoelektromotornu silu što je daje termopar sa spojištima na temperaturama T1 i
T2 ne može utjecati toplina dovedena na bilo kojem mjestu u krugu osim na spojištima

Zakon međumaterijala
b)zakon međumaterijala-algebarski zbroj termoelektromotornih sila u krugu sastavljenom od po volji mnogo različitih
materijala jednak je nuli ako je temperatura kruga ujednačena
Zakon uzastopnih vrijednosti temperatura
c)zakon uzastopnih vrijednosti temperatura–ako termopar kojem su spojišta na temperaturama T1i T2 daje
termoelektromotornu silu E1, akad su mu spojišta na temperaturama T2i T3daje elektromotornu silu E2, tada će taj
termopar uz temperature spojišta T1i T3 davati elektromotornu silu E3= E1+E2.

Mjerenje nepoznate temperature termoparom

-mjerno spojište -u kontaktu s procesom, nepoznato T
-referentno spojište -na konstantnoj i poznatoj temperaturi To

mjerenjem elektromotorne sile termopara moguće je služeći se tzv. Baždarnim tablicamaodrediti nepoznatu
temperaturu mjernog spojišta
Baždarna tablica:
-prikazuje zavisnost termoelektromotorne sile od temperature mjernog spojišta termopara-daje njegovu statičku
karakteristiku
-dobiva se održavanjem referentnog spojišta na temperaturi 0°C i promjenom temperature mjernog spojišta; funkcija
E=f(T);
Upotreba termopara
-pri upotrebi termopara referentno spojište može, ali ne mora biti na temperaturi 0°C

Npr.referentno spojište nije na 0°C; T-tip termopara; T=?

Referentno spojište: To=20°C
Napon pročitan na instrumentu: Uuk=13.019mV
Mjerno spojište: T=?

Rj: To=20°C →Baždarna tablica T-tip termopara→ Uo=0.79mV

Uuk=Ums-Uo → Ums= Uuk+Uo
Ums=13.019mV+0.790mV=13.809mV
Baždarna tablica: U11=13.766mV → T11=281°C
U12=13.823mV → T12=282°C
(Ums-U11)=((U12-U11)/(T12-T11)) * (T-T11) → T=281.75°C
Produžni vodovi
-unose dodatna termoelektrična spojišta koja povećavaju mjernu nesigurnost:

-upotreba posebnih kompenzacijskih vodova koji na spojištima daju elektromotorne sile jednakog iznosa ali suprotnog
predznaka
-svaki tip termopara ima svoj kompenzacijski vod označen određenom bojom
-važnost održavanja konstantne temperature referentnog spojišta: a) termostatirano referentno spojište (ledena
kupka)
b) korekcijski most

Ledena kupka i kompenzacijski most

-uklanjaju termoelektrični napon ref. spojišta

Vrste žičnih termoparova

Najviše se koriste žični termoparovi:
a) željezo -konstantan (-150°Cdo 1000°C, najjeftiniji)
b) bakar -konstantan (-200°C do 350°C)
c) platina/rodij -platina (0°Cdo 1500°C)
d) nikalj/krom -nikalj (0°Cdo 1000°C)
e) chromel -alumel (-200°C do 1300°C)

Nelinearne karakteristike -iznosi termonapona daju se u tablici

Izvedbe žičnih termoparova
Termo-spojišta se izvode:
a) zavarivanjem
b) lemljenjem
e) prešanjem
-žice se štite termoizolacijom i smještanjem u zaštitne cijevi
-promjer žice 0.5mm do 2.5mm (tanje žice daju bolju dinamiku)
-posebno brze izvedbe:
termopar bakar-konstantan, promjer žice 0.01mm, vremenska konstanta 1ms

Mjerenje niskih temperatura termoparovima

-koriste se termoparoviiz skupine zlato-srebro (90K do 273K)
-posebne izvedbe slitina zlata i srebra (2.5K do 20K)
Veća osjetljivost termoparova (1mV/°C) -korištenjem tzv. termoelektričnog-sloga koji sadrži n-serijski vezanih
termoparova; slog može razlikovati temperature 0.001°C

Nemetalni termoparovi
-koriste se za mjerenje vrlo visokih temperatura (do 3000°C)
-velika osjetljivost i termoelektrična sila (reda 100mV)
Materijali nemetalnih termoparova:
a) grafit -cirkonijev borid
b) grafit -titanov karbid
c) cirkonijev borid -cirkonijev karbid
d) silikat molibden –silikat volfram
-mehanički krhki, osjetljivi za rukovanje
-relativno skupi, pa se ne koriste često
Označavanje mjerno regulacijskih uređaja
-Međunarodni sustav označavanja instrumentacije propisan standardom ANSI/ISA-S5.1 propisuje jednoznačno
označavanje svih instrumenata u procesnoj industriji.
Dobro svojstvo standardizacije je univerzalnost, a loše nedostatak specifičnog opisa prilagođenog pojedinoj vrsti
procesa.
-Svakom instrumentu pridijeljena je alfanumerička oznaka (engl. TagNumber) koja sadrži identifikacijski broj petlje
(engl. LoopNumber).Proširena alfanumerička oznaka daje detaljan opis instrumenta, a gdje detaljan opis nije nužan,
koristi se osnovna oznaka. Npr. 10-TIC-5B
10-prefiks (neobavezan; označava npr. broj područja u tvornici),
T -prvi dio oznake, oznaka procesne varijable,
IC-drugi dio oznake, oznaka prikaza ili izlazne funkcije
5 -broj petlje,
B-sufiks (neobavezan; npr. jednoznačno definiranje instrumenta)
Osnovna alfanumerička oznaka: TIC5B

-P&I dijagram (engl. Process& InstrumentationDiagram) je osnovni dokument mjerno regulacijskog sustava koji
shematski prikazuje proces, te smještaj i funkciju instrumentacije korištene u procesu.
a) Simboli za signale na P&I dijagramu
-uz oznaku napajanja instrumenta može se definirati i vrsta signala;
Npr: AS-zrak, koji može biti IA-instrumentacijski zrak ili PA-procesni zrak;
ES-električni signal, npr. ES-24DCkoji označava signal 24V istosmjerno,...

b) Simboli za označavanje instrumenata na P&I dijagramu:

-**može se staviti oznaka smještaja instrumenta; npr.
IP1 -smješten na instrumentacijskom panelu 1
CCS3-smješten na kompjutorskoj konzoli 3
-instrument -s dijeljenim prikazom i upravlj. smješten je na nekoliko lokacija; npr. uz proces i na kompjutorskoj konzoli
-instrument koji nije smješten na glavnom upravljačkom mjestu je npr. smješten na lokalnom upravljačkom pultu

-nedostupni instrumenti i funkcije označavaju se sa isprekidanim linijama

Primjeri upotrebesimbolanaP&Idijagramima:
a) mjerenje, prikaz i regulacija temperature

b) alarm za visoku i nisku temperaturu

c) prikaz diferencijalne temperature

c) Kaskadno upravljanje; regulator protoka koji dobiva referencu odregulatora razine, te upravlja
pneumatskim ventilom
 d) ručno upravljanje i indikacija stanja pneumatskih ventila

f) Regulator temperature na elektropneumatski pretvornik daje strujni signal;izlaz pretvornika upravlja pneumatskim
regulacijskim ventilom

TEMPERATURA ZADACI:
Mjerenje naprezanja, sile i momenta
-Sila -veličina potrebna da bi se uzrokovala promjena stanja gibanja ili mirovanja
-Težina -sila kojom Zemlja privlači tijelo
-Mjerenje sile -temelji se na načelu ravnoteže sila na elastičnom tijelu osjetila
-Deformacija –omjer promjene dužine Δl i ukupne dužine l izložene promjeni: ε= Δl

-Mjerenje deformacija temelji se na više različitih postupaka:

a) rastezna osjetila (promjena električnog otpora; raznovrsna primjena)
b) ekstenzometri (mehaničke mjerne naprave; primjena u građevinarstvu)
c) optički postupci (primjena u strojarstvu)

Rastezna osjetila naprezanja –princip rada

Rastezno osjetilo:
-žica ili listić od vodljivog ili poluvodljivog materijala koja je učvršćena na tijelo čije naprezanje želimo saznati
-rasteže se zajedno sa promatranim tijelom, što uzrokuje deformacije rasteznog osjetila, a ovisno o deformacijama
osjetila mijenja se njegov električni otpor

Princip rada rasteznog osjetila: rastezanje žice uzrokuje produljenje žice i smanjenje presjeka

-prirast promjene otpora pri deformaciji dε:

-Osjetljivost žičnog osjetila (oznaka S ili k od k-faktor):

μ -Poissonov koeficijent; βρ–koeficijent promjene otpora u ovisnosti o naprezanju

Rastezna osjetila naprezanja –deformacijska osjetljivost

-jedinica za mjerenje deformacije [m/m] predstavlja rastezanje ili stezanje po jedinici dužine:
-Npr. neopterećen štap duljine 1m, kod rastezanja 100με, rastegnuti će se za 1m·100μm/m= 100μm
Krivulja deformacijske osjetljivosti električnog otpora za nekoliko materijala koji se koriste za izradu
deformacijskih osjetila.
Osnovne izvedbe žičanih rasteznih osjetila:
-podloga od papira ili epoksidne smole
-žica promjera 0.02 mm do 0.04 mm priljepljena na podlogu

Rastezna osjetila naprezanja -izvedbe

-elektromotorna sila na spojištu rastezno osjetilo -bakrena žica 2μV/°C do 47μV/°C
-folijska rastezna osjetila -proizvedena jetkanjem iz metalnih folija; moguća je manja izvedba od izvedbe sa žicom i
raznovrsniji oblici osjetila; debljina folije 3μm do 8μm
-Standardna, izvedba sa širokom mrežicom, minijaturna izvedba
-Izvedba s dva osjetila priklonjenja pod različitim kutevima:

-Izvedba s tri osjetila priklonjenja pod različitim kutevima:

-Izvedba za mjerenje naprezanja u membranama:

Poluvodička rastezna osjetila

-Za mjerenje vrlo malih naprezanja reda 0.1μεkoriste se poluvodička rastezna osjetila osjetljivost im je vrlo visoka i
iznosi 50 do 200 (zbog velikog iznosa βρ)
-Poluvodiči imaju dobra piezootpornička svojstva
-Kristali silicija u obliku tankih štapića širine manje od 1mm i duljine 0.5mm do 6mm, a na krajeve štapića spajanju se
žice od zlata ili srebra
-nedostatak poluvodičkih rasteznih osjetila su usko temperaturno područje i približno 30 puta manje mjerno područje
naprezanja od folijskih (poluvodička do ±3000με)
Značajke rasteznih osjetila
Električke značajke:
a)Otpor -standardizirane vrijednosti -60Ω, 120Ω, 240Ω, 300Ω, 600Ω, 1000Ω, a poluvodička 5000Ωi 10000Ω. Osjetilo
većeg otpora prikladno je kada se koriste dugi spojni vodovi između osjetila i mjernog uređaja. (manji je utjecaj
promjene otpora vodiča). Osjetilo manjeg otpora ima manje dimenzije. (točkasto naprezanje)
b)Snaga
c)Najveća dopustiva struja –iznosi 10mA do 20mA, a ovisi o uvjetima hlađenja; osjetila koja se nalaze na materijalima
sa dobrom toplinskom vodljivošću (npr. metal) mogu se opteretiti većom strujom nego osjetila koja se nalaze na
materijalima sa slabom toplinskom vodljivošću (npr. drvo)
Neelektrične značajke:
a)Temperaturna osjetljivost –važna za određivanje temperaturne pogreške
b)Utjecaj atmosferskih prilika (vlaga, tlak,... )
c)Utjecaj zračenja (nuklearno, elektromagnetsko,...)
d)Dimenzije osjetila –bitne, jer osjetilo mjeri prosječnu vrijednost deformacija na svojoj duljini, pa se kod nehomogenih
materijala (npr. beton, drvo) koriste dulja osjetila do 100 mm

Montaža rasteznih osjetila

-učvrstiti na način da vjerno slijede deformacije tijela na kojem se nalaze
-učvršćivanje lijepljenjem ili točkastim zavarivanjem;
-važnost pripreme podloge na koju se stavlja osjetilo: čišćenje hrđe, boje i prašine, te hrapavljenje ili glađenje i
odmašćivanje podloge
-Lijepljenje posebnim ljepilom:
a) ljepilo namazati na površinu nešto veću od površine osjetila,
b) na to ljepilo staviti osjetilo i pritiskati kako bi se uklonili mjehurići zraka
c) pričekati stvrdnjavanje ljepila
d) zaštititi osjetilo od utjecaja vlage (npr. vodootporni kit)

Mjerni pretvornici sile

-Uz odgovarajuću zaštitu osjetila moguće je mjeriti naprezanja na materijalima uronjenim u vodu
-Prije mjerenja naprezanja potrebno je provjeriti otpor izolacije između osjetila i tijela koji ne smije biti manji od 10MΩ.
-Na tijelu na koje djeluje sila pojavljuju se naprezanje i pomak koji ovise o načinuučvršćivanja tijela, pa se kao osjetila
sile koriste tijela različitih oblika. (gredna osjetila, membrane, prstenovi, stupci)
-Primjer: a) grednih osjetila b) membranskih osjetila
Učvršćivanje mjernih pretvornika sile
Primjer: c) prstenasta osjetila d) stupčasta osjetila

-učvršćivanje mjernih pretvornika sile s rasteznim osjetilima na gredi: osjetila su spojena u Wheatstoneov most;
pasivna osjetila nisu izložena deformaciji, aktivna jesua) puni most -veća osjetljivostb) polumost -manja osjetljivostc)
četvrt most; otpornik 2 služi za temperaturnukompenzaciju

Primjeri mjernih pretvornika sile

Valjkasto osjetilo sile s rasteznim osjetilima: koristi točkasti prijenos sile na osjetilo kako
bi se spriječile promjene na izlazu osjetila izazvane promjenom hvatišta sile

-koristi se u području do oko 1000kN, a pogreška mu iznosi od ±0.1% do ±0.3% izlaza uz kompenzaciju temperature
-za mjerenje malih sila (npr. 10N) koristi se šuplji valjak
-za još manje sile (npr. 1N) -prstenasto osjetilo
-za vrlo male sile (npr. 1mN) -membransko osjetilo
Mjerni pretvornik sile s induktivnim osjetilompomaka i hidraulički pretvornik sile
Mjerni pretvornik sile s induktivnim osjetilom:
-za mjerenje sila manjih od 10mN do sila 10kN
-prsten je izrađen od materijala sa visokim koeficijentom elastičnosti (fosforna bronca, berilijeva bronca, čelik)

Hidraulički pretvornik sile:

-za mjerenje vrlo velikih sila (većih od 1MN)
-membranski hidraulički pretvornik sile

-Emeryjev hidraulički pretvornik (neosjetljiv na ekscentrična opterećenja)

Mjerni pretvornici zakretnog momenta

-služe za mjerenje momenta vratila tijekom vrtnje
-ugrađuju se između izvora snage (npr. elektromotora) i tereta (radnog mehanizma)
-zbog otpora tereta dolazi do torzije (uvijanja) vratila

-razmještaj rasteznih osjetila na vratilu

-problem prijenosa električnih signala sa vratila koje se vrti (četkicama ili transformatorima)