1. Šta je GUM i navesti korake u GUM proceduri?

GUM (Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement) – Parametar, vezan za rezultat

mjerenja, koji karakteriše rasipanje vrijednosti koje bi sa pravom mogle biti pridružene mjerenoj
veličini, gdje je mjerena veličina određena veličina podvrgnuta mjerenju.

1. korak:

Postavljanje matematičkog modela, mjerena veličina Y se ne mjeri direktno nego indirektno na

osnovu N i nekih drugih veličina x1, x2,... xn.

a) skalarni odnos ulaznih veličina i mjerene veličine

b) vektorski odnos ulaznih veličina i mjerene veličine

2. korak:

U drugom koraku određuju se standardne nesigurnosti u (Xi) procjena X1, X2, X3... XN iz niza
ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i studentove distrubucije dobiju se nesigurnosti tipa A,a
iz apriornih distribucija vjerovatnoće na osnovu tipa nesigurnosti B.
3. korak:

Treći korak u GUM je ukupna standardna nesigurnost. Ukupna standardna nesigurnost u(y) određuje
se odgovarajućim sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena ulaznih nekorelisanih veličina
prema izrazu

4. korak:

Četvrti korak je određivanje proširene nesigurnosti. Proširena nesigurnost je veličina koja određuje
interval oko mjernog rezultata za koji se može očekivati da obuhvata veliki dio distribucije vrijednosti
mjerenja koje bi se s razlogom pripisale mjernoj veličini. PN se dobije množenjem ukupne standardne
nesigurnosti faktorom pokrivanja kp.

2. Koje su najčešće distribucije za predstavljanje podataka tipa B mjerne nesigurnosti?

3. Kako glasi zlatno pravilo mjerenja, nacrtati?

4. Šta su kontrolne karte, vrste?

Kontrolne karte predstavljaju grafički prikaz promjene dimenzije u toku vremenskog perioda i sadrže
niz podataka značajnih za praćenje proizvoda i tehnološkog procesa, služe za prikazivanje rezultate
kontrole.

Vrste:

- Prema načinu korištenja:

1. za kontrolnu stabilnost tehnoloških i proizvodnih procesa

2. za upravljanje kvalitetom proizvodnih procesa

3. za ocjenu stanja proizvodne opreme

- Mogu se kreirati i prema:

1. vrsti karakteristike kvaliteta

2. karakteru objekta kontrole

 3. statističkom tretmanu ili vremenu odvijanja procesa ili složenosti

- Prema vrsti karakteristike kvaliteta:

1. numeričke karakteristike

2. atributivne karakteristike

- Prema karakteru objekta kontrole:

1. karakteristike kvaliteta radnog komada; X-karte

2. statističke karakteristike uzorka; μ-R, σ-karte

5. Šta je sposobnost procesa i na osnovu čega se određuje?

Proces je sposoban ako je raspon zahtjeva veći ili jednak od raspona procesa. Raspon zahtjeva
(tolerancijsko područje) T je područje između gornje Gg i donje granice specifikacije Dg, odnosno
T=Gg-Dg.

Temeljni uslov sposobnosti procesa je T=6σ.

Proces se smatra stabilnim ukoliko se od posljednih mjerenja njih 25 nalazi unutar granica, od 35
tačaka samo jedna pada van granica i od 100 tačaka dvije padaju van granica.

Određuje se na osnovu indexa preciznosti i tačnosti

- index preciznosti koji karakteriše disperziju procesa i zove se index sposobnosti procesa, računa se
kao

- index tačnosti koji karakteriše centričnost procesa i zove se index položaja procesa

6. Struktura mjernog pretvarača?

7. Razlika između aktivnih i pasivnih mjernih pretvarača?

Aktivni pretvarači za svoj rad ne zahtijevaju dovođenje dodatne energije tj. izlazni signal senzora
nastao je na osnovu energije mjerene veličine.

Pasivni pretvarači moduliraju energiju nekog vanjskog izvora tj. potrebno im je dovesti dodatnu
energiju.

8. Fotoelektrični senzori; princip rada i slika?

Princip rada ovih senzora zasniva se na promjeni parametara optičkog signala sa promjenom mjerene
fizikalne veličine tj. prvenstveno se bazira na fizičkoj pojavi fotoelektričnog efekta. Efekat može biti
unutrašnji i vanjski.
9. Kapacitivni senzori s preklapanjem pločica?

Sastoje se od dvije fiksne i jedne pokretne ploče, pomejranjem ploče u pravcu x mijenja se površina
preklapanja.

Ovaj senzor ima dva radna kondenzatora, pomjeranjem pokretne ploče kapacitet jednog
kondenzatora se povećava a drugog smanjuje.

10. Šta je frekventna analiza i šta se otkriva frekventnom analizom?

U cilju utvrđivanja izvora vibracija potrebno je osim određivanja ukupnog nivoa vibracija izvršiti i
separaciju po frekvencijama. Taj postupak zove se frekfentna analiza, a rezultat predstavlja
frekventni spektar. To se postiže filtriranjem signala vremenskog zapisa vibracija na instrumentu koji
se zove analizator. Složena vremenska funkcija se razlaže na pojedine frekventne komponente.
12. Kriteriji za ocjenu dozvoljenih vibracija mašina i uređaja?

Digitalni analizatori omogućavaju dobivanje konačnog spektra i praćenje promjene spektra u toku
ispitivanja. Dijelovi spektra se mogu prenositi na daljinu ili registrovati na traci ili kasetofonu. Svako
ispitivanje vibracija ima za cilj ispitivanje dinamičkog stanja mjernog objekta.
13. Kako se zovu uređaji za mjerenje ugaone brzine, pritiska, temperature, sile?

Ugaona brzina – tahometar

Pritisak – manometri

-Prema izvedbi:

-hidrostatički

-mehanički

-elektronski manometri

-Prema mediju:

-tekućinski

-deformacijski

-vakuumetri

Temperatura – termometri

-Vrste:

-stakleni termometar

-štapni

-bimetalni

-opružni:

-punjen tekućinom

-na pritisak pare

-električni termonaponski termometar

-otpornički

-radijacioni pirometri.

Sila – dinamometri

Vrste:

-Prema principu:

-mehanički

-električni

-hidraulični

-prenumatski

-Prema funkciji:

-potezni i potisni
 -za ispitivanje kompresije.

14. Etalon temperature?

Etalon temperature ili standard temperature je 1oC, stoti dio intervala između tačke topljenja leda i
tačke ključanja vode na normalnom pritisku. Na konferenciji 1954. god. usvojena je termodinamička
skala temperature u stepenima Kelvina. Tom prilikom je kao polazna tačka usvojena trojna tačka vode
koja se nalazi na 0,01 oC.

15. Vrste i karakteristike staklenih termometara?

Stakleni termometri rade na principu širenja tečnosti i stakla. Živin termometar radi se od Jena-
stakla. Glavni dio termometrijske tečnosti nalazi se u jednom kuglastom ili cilindričnom spremniku.
Spremnik je uliven u dugu tanku staklenu kapilarnu cjevčicu. Na gornjem kraju kapilare nalazi se
proširenje u koje može da uđe živa ako se pređe maksimalna temperatura.

Vrste:

16. Nabrojati metode mjerenja obrtnog momenta?

- Proračun iz električne snage (ipak ovako računski dobijen moment ima poveću grešku zbog
rasipanja snage i stanja mašine)

- Mjerenje reaktivnog momenta preko poluge – princip da je obrtni moment jednak reaktivnom
momentu na poluzi.

- Direktno mjerenje obrtnom momenta (zahtijeva rotirajući senzor koji se montira u transmisiju)
- Mjerenje obrtnog momenta pomoću mjernih traka

- Wheatstonov most za mjerenje obrtnog momenta

- Mjerenje obrtnog momenta pomoću induktivnog senzora

- Mjerenje obrtnog momenta mehaničkim torziometrom sa stroboskopskim indikatorom

- Mjerenje momenta na mehaničkim dinamometrima (prony kočnica i vodena kočnica)

- Transmisioni dinamometri

16. Vrste kočnica za mjerenje obrtnog momenta?

Prony kočnica (bazirane na čistoj frikciji preko koje se mehanička energija pretvara u toplotu)

Vodena kočnica (koristi trenje u fluidu i usljed toga u fluidu razvija toplotu na račun mehaničke
energije )
17. Jedinica za pritisak, kako se oblježava?

Oznaka za pritisak je p a osnovna SI jedinica je Pa (Pascal). Prema definiciji pritisak od jednog Pa je

djelovanje sile od 1 N (Newtona) na površinu od jednog kvadratnog metra. Jedinica za Pa je vrlo mala
po iznosu pa se često koristi jedinica od 1 bar koja je veća od 1 Pa.

18. Nabrojati vrste mehaničkih mjerača pritiska?

- mehanički manometri sa cijevnog oprugom

- sa membranskom oprugom

-sa nabranom oprugom

20. Koje zahtjeve mora da zadovolji konstrukcija dinamometra?

- visoka osjetljivost u cijelom opsegu mjerenja, odnosno brzo reagiranje na promjenu sile

- mala inercija

- praktičnost i ekonomičnost u radu.

Ovdje imaju prednost električni dinamometri nad mehaničkim i hidrauličkom jer imaju manju inerciju
i veću tačnost i osjetljivost.

21. Objasniti uticaj prigušenja pri mjerenju dinamičkih ulaznih veličina?

U postupku mjerenja vremenski promjenljive veličine javlja se jedan period u kojem mjerni sistem
nije stabilan i drugi kad sistem treba da postigne ustaljeno stanje.

Karakteristika odziva mjernog sistema na djelovanje vremenski promjenljive ulazne veličine je

kašnjenje za ulaznom mjernom veličinom Kašnjenje je posljedica inercije i prigušenja u mjernom
sistemu
-Vrijeme porasta je vrijeme potrebno da sistem na izlazu promijeni izlazni signal od 5% do 95%.

-Vrijeme prilagođavanja je vremenski interval potreban da kazaljka dođe i ostane u opsegu

odstupanja (2%) željene vrijednosti.

22. Podjela senzora prema prirodi izlazne veličine?

-mehanički – čiji je izlazni signal sila ili pomak,

-vremenski – čiji je izlazni signal vremenski ili frekventni kod,

-električni – čiji se izlazni signali mjerene veličine odražavaju kroz promjenu R, L, C

parametara pa se zovu i parametarski.

23. Kapacitivni senzori s promjenom dielektrika?

Najčešće se koristi za mjerenje pomjeranja. Princip rada se sastoji u kretanju čvrstog dielektrika
između kondenzatorskih ploča dužine l i širine b. Promjena kapaciteta data je izrazom:

Bitan uslov je da materijal između elektroda ne smije provoditi električnu struju. Kapacitet linearno
zavisi od dielektrične konstante izolatora.
24. Šta su vibracioni pobudni sistemi i za šta služe?

Vibraciona ispitivanja vrše se na instalacijama za ispitivanja kod kojih postoji izvor koji daje
pomjeranje. Takvi izvori zovu se pobuđivači (eng. shaker). Pobuđivači proizvode najčešće prosto
harmonijsko kretanje ali postoje i takvi kojima se ostvaruje složeno kretanje.

Prema principu pobude pobuđivači mogu biti:

-elektromagnetni

-mehanički

-hidrauličko-pneumatski

-akustični.

25. Sredstva i metode udarnih ispitivanja?

Udarna ispitivanja pripadaju ispitivanju ubrzanja. Ispitivanje ubrzanja su ona ispitivanja kod kojih se
opterećenje ispitivanog objekta vrši opterećenjem ubrzanjem. Ona mogu biti: statička i udarna. Kod
uradnih se amplituda ubrzanja mijenja od nižih do visokih vrijednosti.

Da bi se postigla udarna opterećenja kao medij se koriste komprimirani zrak, hidraulički fluid,
opterećene opruge, a najčešće gravitaciono (mehaničko) opterećenje.

26. Principi rada uređaja za mjerenje obrtnog momenta?

Postoje različiti metodi i postupci mejrenja obrtnog momenta. Uređaji i mjerni sistemi koji se koriste
za ove namjene rade na sljedećim principima:

-mehaničkom,

-električnom,

-optičkom itd.
27. Nacrtati i objasniti induktivni pretvarač vibracija sa seizmičkim sklopom?

Pretvarači apsolutnog pomjeranja sadrže seizmički sklop koji se sastoji od mase i opruge smještenih u
kućištu čije se pomjeranje u odnosu na kućište prigušuje. Kućište je učvršćeno za objekat koji vibrira.

Kad je takav mjerni sistem izložen djelovanju ubrzanja, mijenja se položaj mase u odnosu na kućište,
pa je udaljenost mase od kućišta proporcionalna ubrzanju objekta koji vibrira. Masa u toku vibriranja
nastoji ostati u položaju mirovanja.

Senzor ubrzanja povezan je s nekim električnim dijelom, kao što je npr. elektrootporna mjerna traka,
kapacitivni, induktivni, optički ili poluprovodnički pretvarač koji pomjeranje pretvaraju u električni
signal.

Mjerenje rotacionih vibracija postiže se na sličan način, samo se obezbijedi da se masa pomjera
rotaciono a ne translaciono kao u ovom slučaju.

28. Elektronski manometri – podjele?

-induktivni

-kapacitivni

-ugljen-mikrofonski

-piezoelektrični

-membrane sa uparenim mjernim trakama

-tranzistori itd.
29. Prstenasta vaga – manometar?

Prstenasta vaga je U-cijev u obliku torusa-prstena. Prikazana je principijelna shema ovog manometra.
29. Šta su elastični članovi u pretvaraču sile: slika i objašnjenje?

Elastični članovi mjernih pretvarača za silu mogu biti različiti zavisno od toga kakve će napone izazvati
vanjsko opterećenje – smičuće, aksijalno, napone savijanja ili složene napone. Uglavnom se koriste
elastični članovi za savijanje koji sadrže mjerne trake.

Elastični članovi zadovoljavaju relaciju:

K=F/y

gdje je:

-F – nanesena sila koja se mjeri

- y – ukupno skretanje (pomjeranje)

-K – konstanta krutosti
31. Metoda B procjene mjerne nesigurnosti?

Metod B procjene mjerne nesigurnosti, prema GUM standardu definiran je kao: metod procjene
nesigurnosti sredstvima različitim od statističke analize serije posmatranja.Tip B standardne
nesigurnosti je izračunat iz pretpostavljene funkcije gustine raspodjele zasnovane na stepenu
vjerovanja da će se dogaĎaj pojaviti.

32. Piezoelektrični senzori?

Za rad piezoelektričnih senzora iskorišten je princip piezoelektričnog efekta. Piezoelektrični efekat

otkrili su braća Kiri. Oni su primijetili da izvjesni dielektrični materijal monokristalne strukture kada se
mehanički napreže razvija električni potencijal.Ako se na materijal koji ima ove osobine djeluje silom
F kristalna rešetka će se deformisati.Usljed deformacije rešetke javiće se piezoelektricitet., čiji napon
se mjeri na elektrodama postavljenim na površine kristala. Količina elektriciteta zavisi od sile kojm se
rešetka deformiše.

33. Kapacitivni senzori?

Dvije metalne ploče izmeĎu kojih se nalazi dielektrični (izolacioni) mateijal grade kondenzator
kapaciteta:

gdje su:
S-površina ploče
d-rastojanje izmeĎu ploča
εr-relativna dielektrična konstanta
ε0-dielektrčna konstanta vakuuma .

Ukoliko se na S, d ili ε utiče nekom neelektričnom veličinom, tada kapacitet C zavisi od te veličine pa
se na taj način dobija kapacitivni senzor., tj, rad kapacitivnih senzora se temelji na promjeni
kapaciteta kondenzatora koji se mijenja pod uticajem mjerene neelektrične veličine.

34. Greške mjerenja vaga – nacrtati?

35. Vrste temperaturnih skala?