1. Što je cilj mjerenja?

- Što točnije odrediti pravu vrijednost mjerene veličine

2. Koji je zadatak mjeritelja?

- Odabrati pravu mjernu metodu za najtočnije mjerenje, odabrati najpogodnije instrumente, pravilno
odrediti mjerne opsege, mjeriti na ispravan način, odabrati i prikazati mjerni rezultat

3. Objasni razliku između izravnih, neizravnih i poluizravnih mjernih metoda.

- Izravno se mjeri uz pomoć mjernog instrumenta, neizravno mjerimo neke veličine i koristimo ih za
proračun, a poluizravno dio mjerimo izravno, a dio neizravno

4. Što je mjerna pogreška?

- Odstupanje mjernog rezultata od prave vrijednosti mjerene veličine

5. Kako se mjerne pogreške dijele prema uzroku nastajanja?

- Na grube, sustavne i slučajne

6. Što je mjerna nesigurnost?

- Procjena širine raspona oko izmjerene vrijednosti u kojem očekujemo da se s nekom vjerojatnošću
nalazi prava vrijednost mjerene veličine

7. U kakvom su odnosu mjerna nesigurnost i mjerni rezultat?

- Što je mjerna nesigurno manja, mjerni je rezultat veće kakvoće

8. Objasni pojam cjelovitoga rezultata.

- Sastoji se od izmjerene vrijednosti i mjerne nesigurnosti

9. Kako se mjerne pogreške dijele prema načinu iskazivanja?

- Na apsolutne i relativne

10. Kako se određuje apsolutna, relativna i postotna pogreška kod mjerila?

- Apsolutna: Xizmjerena - Xprava

Relativna: (Xizmjerena - Xprava)/Xprava

Postotna: (Xizmjerena - Xprava)/Xprava * 100%

11. Kako se određuje apsolutna, relativna i postotna pogreška kod mjera?

- Apsolutna: Xnaznačena - Xprava

Relativna: (Xnaznačena - Xprava)/Xprava

Postotna: (Xnaznačena - Xprava)/Xprava * 100%

12. Objasni pojam sljedivosti mjernog rezultata.

- Svojstvo mjernoga rezultata da slijedom neprekinutog lanca dokumentiranih usporedbi poznate mjerne
nesigurnosti može ga se dovesti u vezu s odgovarajućim međunarodnim etalonom veličine koju
predstavlja

1. Navedi prednosti analognih mjernih instrumenata.

- Manja cijena, bolja preglednost kod više istovremenih mjerenja, praćenje ponašanja kazaljke,
mjerenje u uvjetima elektromagnetskih smetnji, ampermetar i voltmetar rade bez vlastitog
napajanja
2. Navedi nedostatke analognih mjernih instrumenata.
- Manja preciznost, manja osjetljivost, manja razlučivost mjerne veličine, sporije očitavanje, manja
brzina mjerenja, moramo paziti na položaj instrumenta, ne sprema podatke, mehanička
oštećenja
3. Što je frekvencijski pojas?
- Raspon između gornje i donje granične frekvencije
4. Objasni razliku između izvedbi pojačalo-ispravljač i ispravljač-pojačalo analognih elektroničkih
voltmetara.
- Pojačalo-ispravljač: možemo mjeriti vrlo male AC napone

Ispravljač-pojačalo: ne možemo mjeriti vrlo male AC napone

5. Navedi i objasni nekoliko analognih elektroničkih mjerila parametara električnih krugova.

- Analogna elektronička mjerila za otpor, induktivitet i kapacitet. Rade prema načelu U-I metode
ili uz pomoć mjernih mostova

1. Gdje se primjenjuju vatmetri?

- Primjenjuju se kad u okolini gdje se provodi mjerenje snage u visokim frekvencijama vladaju jake
elektromagnetske smetnje
2. Blokovska shema analognog vatmetra.

-
 3. Kako se mjeri otpor, induktivitet i kapacitet?
- Mjeri se uz pomoć instrumenta U-I metodom ili pomoću mjernih mostova. RLC metri rade na
načelu U-I metode
4. Kako mjerimo otpor i shema R-metra?
- Koristimo R-metar. Izvor napajanja je suha baterija. Što je veći RX, otklon kazaljke je manji.

5. Značajke mjerenja kapaciteta.

- Što mjerni kondenzator ima veći kapacitet CX, kapacitivni otpor XC bit će manji
6. Značajke mjerenja induktiviteta.
- Što mjerna zavojnica ima veći induktivitet LC, induktivni otpor XL biti će veći te će otklon kazaljke
biti manji
7. Kada upotrebljavamo mjerne mostove?
- Upotrebljavamo ih kada želimo provesti mjerenje s velikom točnošću, Uspoređuju nepoznate
veličine s poznatima

SHEME