Marinko Markić

Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a
što nije mjerljivo, učini mjerljivim…
Galileo Galilei
SI Mjerni sustav
• Mjerenje je postupak određivanja vrijednosti neke mjerne veličine.
• Usporedba mjerene veličine s mjernom jedinicom

Današnje definicije SI jedinca su posljedica dugogodišnjeg

nastojanja ostvarenje idealističke i apstraktne ideje da se
realizacije jedinica konceptualno odvoje od definicija...

Mjeriteljstvo je danas utemeljeno na prirodnim zakonima i jedinstveno

je u tome kako se jedinice, mogu reproducirati bilo gdje i bilo kada u
svijetu.
Elementi mjernog sustava
FIZIKALNA MJERNI
VELIČINA MJERNI SIGNAL
PRETVORNIK

Senzor mjeri fizikalnu veličinu i pretvara ju u signal pogodan za daljnju obradu (najčešće u električni signal).

FIZIKALNA MJERNI
VELIČINA MJERNI SIGNAL
PRETVORNIK PRILAGODBA PRIJENOS PRIKAZ
Mjerni signal
Mehanički
• linearno i kružno gibanje
• Skupljanje ili širenje tekućine
• Gibanje svjetlosne zrake ili elektronskog snopa
• Sila
• Tlak

Električni signali
• Napon / struja
• otpor, kapacitet, induktivitet…
• vremenski modulirani mjerni signali

Na kraju mjernog lanca potrebno je imati električki signal koji je pogodan za analogno digitalnu pretvorbu,
prilagodbu, prijenos i obradu.
Zato je velika većina mjernih pretvornika koristi električne signale.
Vrste mjernih pretvornika
Mjerni pretvornik u (većinom) pretvara energiju iz jednog oblika
Potrebno je da količina pretvorene energije bude što manja, da mjerenje ne utječe na
mjereni proces

aktivni, oni koji energiju izlaznog signala direktno uzimaju od ulazne veličine (za
mjerenje nije potreban dodatni izvor energije (indukcijski, pizoelektrični
termoelektrični, fotoelektrični)
pasivni, koji za energiju izlaznog signala trebaju i pomoćni izvor energije (otpornički,
kapacitivni, reluktancijski).
Značajke mjernih pretvornika
• ULAZNE: definirane fizikalnom veličinom koja se mjeri i senzorom

➢ Vrsta ulaznog signala

➢ Mjerno područje (eng.range) i mjerni raspon (eng. span)
omjer između ulaznih signala najveće amplitude najmanje amplitude koji se može
učinkovito pretvoriti.
➢ Opterećenje ulaza (eng. loading effects)
Značajke mjernih pretvornika
IZLAZNE
• vrsta mjernog signala (strujni, naponski, pneumatski…),
• Rasponom mjernog signala
• izlazni otpor (impedancija)
• šum brzina uzorkovanja itd.).
Značajke mjernih pretvornika
PRIJELAZNE: karakterizacija kvalitete pretvorbe fizikalne veličine koja se mjeri u mjerni
signal.

• Statička karakteristika
• Osjetljivost
• Linearnost
• Razlučivost
• Histereza
• Točnost i preciznost
• Ponovljivost i obnovljivost
• Klizanje karakteristike.
Statička karakteristika
Statička karakteristika (engl. calibration curve) ili prijenosna funkcija (engl. transfer
function) mjernog pretvornika predstavlja zavisnost mjernog signala o mjerenoj veličini.
• značajka je statička tj. x i y se ne mijenjaju s vremenom ili se mijenjaju sporo, tako da se promjena
može zanemariti.
• Onda je veza između izlaza i ulaza svedena na koeficijent proporcionalnosti
• Često statička značajka nije pravac nego krivulja koja se koji puta ne može jednostavno izraziti
jednadžbom
Točnost i preciznost
Točnost (engl. accuracy) se definira kao blizina mjerenja pravoj vrijednosti mjerene
veličine.
Preciznost (engl. precision) je mjera veličine slučajne pogreške (engl. random error). Pri
svakom mjerenju, izvori slučajne pogreške dodavat će rezultatu svoju nepoznatu
komponentu.
 Dinamička i statička točnost
Statička točnost blizina je primicanja stvarnoj vrijednosti kad je stvarna vrijednost
konstantna.
Dinamička točnost je blizina primicanja kad se stvarna vrijednost mijenja.
 Linearnost
Odstupanje krivulje umjeravanja od idealne statičke značajke (pravca)
izražava se u postocima.

izražava se u postocima punog opsega

engl. full scale – %FS .
 Osjetljivost
Osjetljivost (engl. sensitivity) je kao omjer promjene izlaznog signala (y) i promjene
mjerene veličine (x).
Mjerna jedinica osjetljivosti definirana je jedinicama izlaznog signala podijeljenim s
jedinicama ulaznog signala.

Postoji i druga vrsta osjetljivosti koja je vrlo važna kod mjernih sustava definirana kao najmanja promjena mjerne varijable
koja će uzrokovati mjerljivu promjenu izlaznog signala, a naziva se prag osjećanja (engl. threshold).
 Ponovljivost
Ponovljivost (engl. repeatability) je sposobnost pretvornika da ponovi izlaz kad se ista
mjerna vrijednost mjeri veći broj puta uzastopno, pod istim uvjetima okoline i istim
uređajem
Izražava se kao maksimalna uočena razlika u postotcima punog opsega signala (% FS)
 Razlučivost
Pri kontinuiranoj promjeni ulaza, izlaz se mijenja skokovito.
Razlučivost je najveća promjena ulaza koja ne izaziva promjenu izlaza.
izražava u postocima mjernog područja.
 Histereza
Radi se o razlici u vrijednostima izlazne veličine za istu vrijednost mjerene varijable kad se
mjerena varijabla mijenja tako da najprije raste, a zatim se smanjuje.
Izražava se najvećom ustanovljenom razlikom vrijednosti izlazne veličine ili u postotcima
punog opsega (npr. ± 0,5 % FS).
Uzorci: mrtvi pojasu, elastične deformacije, utjecaj trenja, feromagnetske pojave vezanje
molekula senzora vlage na molekule vode i sl.
Klizanje nagiba
Razlika u nagibu stvarne karakteristike i prave (idealne) karakteristike mjernog pretvornika.
Stabilnost i okolišni uvjeti
Okolni uvjeti kao što su temperatura i tlak također utječu na točnost mjerenja. Ako nije
određena temperaturna ovisnost i značajno se mijenja radna temperatura, može se
ugroziti ponovljivost. Specifikacija se može dati za cijelo radno područje temperature,
ili za ograničeno ili ”tipično“ radno područje. Osjetljivost mjernog uređaja može se
promijeniti tijekom vremena zbog promjena svojstva materijala (starenje). U nekim se
slučajevima taj učinak ubrzava utjecajem kemikalija ili drugih čimbenika okoline. Spora
promjena osjetljivosti (drift) predstavlja problem, jer se teško prati i može uzrokovati
latentne probleme u sustavu za vođenje.
Primjer – laboratorijska vježba umjeravanje senzora za tlak
2SMPP-02 MEMS Gauge Pressure Sensor
Primjer – laboratorijska vježba umjeravanje senzora za tlak
Primjer – laboratorijska vježba umjeravanje senzora za tlak
Primjer – laboratorijska vježba umjeravanje senzora za tlak
Primjer – laboratorijska vježba umjeravanje senzora za tlak
Primjer – laboratorijska vježba umjeravanje senzora za tlak
Umjeravanje – kalibriranje - baždarenje
skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti mjernih veličina koje
pokazuje neko mjerilo, neka tvarna mjera, neka usporedbena tvar ili neki mjerni sustav i odgovarajućih vrijednosti
ostvarenih pramjerama

U fizici nema posebnih problema s razumijevanjem toga što je umjeravanje, ali u kemiji je malo drugačije
U fizici se uspoređuju fizikalne veličine i na temelju toga se ostvaruje mjerna sljedivost,
U kemiji vrlo često potrebno osigurati mjernu sljedivost mjerila određenim etalonom (ili certificiranim referentnim
materijalom) svaki put prije mjerenja. Kako se umjeravanje doživljava kao jednokratna aktivnost kojom se
usporedbom uspostavlja mjerna sljedivost (certifikat o umjeravanju), takav doživljaj ne obuhvaća one slučajeve u
kojima je, zapravo, mjernu sljedivost potrebno uspostaviti svaki put prije mjerenja i o tome se ne može izdati potvrda
o umjeravanju. Naziv kalbiracija omogućuje objasniti slučaj da se neki mjerni instrument prije uporabe mora
postaviti u radno stanje. Stoga kemičari upravo to najčešće nazivaju kalibracijom. Npr. kemičar će prije uporabe pH-
metar 'kalibrirati pufer otopinom' ili će 'kalibrirati analizator referentnim materijalom' i slično. Dakle, takva vrsta
mjernoga instrumenta zahtijeva uspostavljanje odnosa između mjernoga signala i mjerne veličine kako bi se tijekom
mjerenja dobila željena informacija, upravo zato što je najčešće riječ o usporedbi količine, a to se vrlo razlikuje od
usporedbe veličina.
Umjeravanje
PRILAGODBA MJERNOG SIGNALA
Prilagodba

FIZIKALNA MJERNI
VELIČINA MJERNI SIGNAL
PRETVORNIK PRILAGODBA PRIJENOS PRIKAZ

Signali dobiveni od osjetila nisu uvijek pogodni za izravnu A/D pretvorbu

Obično signal moramo pojačati prije A/D
Prilagodba

Prilagodba signala se može podijeliti u nekoliko glavnih tipova:

• napajanje
• pojačanje
• linearizacija
• Izolacija
• Filtriranje
Prilagodba

Prilagodba signala se može podijeliti u nekoliko glavnih tipova:

• napajanje
• pojačanje
• linearizacija
• Izolacija
• Filtriranje
Pojačanje

Pojačanje se koristi za povećanje razine napona signala na razinu

dovoljnu za A/D pretvorbu.
Napajanje
Za aktivna osjetila potrebno je napajanje koje može strujno ili naponsko
Npr. rastezne mjerne trake i osjetila tlaka se napajaju pomoću
reguliranog naponskog izvora dok se neka osjetila poput otporničkih
temperaturnih osjetila napajaju izvorima stalne struje.
Strujno napajanje se preferira u okolišu sa puno smetnji jer strujna
napajanja su imunija na smetnje.
Napajanje istosmjernom strujom je jednostavnije za implementaciju i
niže cijene ali i osjetljiv na smetnje, dok su izmjenična napajanja, teža za
implementaciju ali i manje osjetljiva na smetnje, imaju manji offset i
manje neželjene termonapone.
Linearizacija
Linearizacija je potrebna kad je izlaz osjetila nelinearan, što je slučaj kod
gotovo svih osjetila temperature, osim elektroničkog osjetila
temperature
Izolacija
Izolacija se koristi da signal fizički i električki odvoji od mjernog sustava
da se smanji utjecaj smetnji.

Na ovaj način, problemi uzrokovani nepravilnim uzemljenjem ne utječu na rezultate mjerenja. Osim toga, izolacija
blokira visokonaponske udare i tranzijente, štiteći tako skupu mjerne opreme i operatera.
Najčešće se koriste transformatori, optokapleri ili kapacitivna sprega.
Filtriranje
Filteri odvajaju neželjene smetnje unutar određenog raspona frekvencije.
Na primjer, analogno digitalni pretvornici su uglavnom osjetljivi na smetnje frekvencije 50 Hz iz vodova
i drugih okolnih izvora. Uz filtriranje ove smetnje se eliminiraju. Također, anti-aliasing filteri će
eliminirati problem koji se javlja kada se signal uzrokuje premalenom frekvencijom.
Filtriranje
Filteri odvajaju neželjene smetnje unutar određenog raspona frekvencije.
Na primjer, analogno digitalni pretvornici su uglavnom osjetljivi na smetnje frekvencije 50 Hz iz vodova
i drugih okolnih izvora. Uz filtriranje ove smetnje se eliminiraju. Također, anti-aliasing filteri će
eliminirati problem koji se javlja kada se signal uzrokuje premalenom frekvencijom.
ŠUM MJERNOM LANCU
Filtriranje
Izlazni signal iz osjetila je koji puta šumovit pa ga je također potrebno
ukloniti da ne bi utjecao na točnost mjerenja.
Izvori šuma mogu se podijeliti na unutarnje i vanjske.
Unutarnji izvori šuma proizlaze iz promjene temperature (Johnsonov
šum) dok vanjski šum može nastati iz različitih uzroka, cijelim putem od
izvora signala do mjernog sustava. Tipični izvori šuma su vodiči (50 Hz),
računala, monitori, pulsiranje digitalne linije, itd... Tehnike za smanjenje
šuma fokusiraju se na smanjenje svih tih faktora, kao što je šum pojačan
zajedno s mjernim signalom. Šum se prenosi na signal kapacitivnom,
induktivnom ili vodljivom vezom. Također smetnje zajedničkog
potencijala mogu uzrokovati mjerne pogreške.
Vodljive smetnje
Vodljive smetnje se javljaju jer vodiči imaju konačne impedancije.

Mogu se svesti na minimum ako se petlje zajedničkog potencijala eliminiraju.

Odvojeno uzemljenje mora biti osigurano za sve izvore signala, posebno za izvore signala male razine i izvora sa velikom
strujom.
Kapacitivne veze
javljaju od električnog polja u blizini...

Kapacitivna sprega proporcionalna području površini preklapanja i obrnuto proporcionalno udaljenosti između dva
električna sklopa, kapacitivno vezane smetnje se mogu smanjiti ako se preklapanje svede na minimum, te odvajanjem
sklopova.
Kapacitivne smetnje se također mogu minimalizirati oklapanjem koje odvodi smetnje izvan sklopa
Oklop mora biti postavljen između vodiča koji su kapacitivno vezani i uzemljen samo na izvoru signala.
Induktivne smetnje
javljuju od vremenski promjenjivih magnetskih polja generiranih u strujnim
krugovima obližnjih sklopova

mogu se smanjiti odvajanjem dvaju sklopova ili smanjenjem petlje signala, što se može učiniti pomoću vodiča sa
upletenim paricama
VF smetnje
Npr. od radio i TV signala.
veže sa niskom frekvencijom mjernog sustava u nelinearnim čvorištima integriranih sklopova. Smanjuje se uporabom
pasivnih R-C niskopropusnih filtera na prijemniku

mogu se smanjiti odvajanjem dvaju sklopova ili smanjenjem petlje signala, što se može učiniti pomoću vodiča sa
upletenim paricama
Smetnje zajedničkog potencijala
Kada na oba ulaza dolazi šum u analogni sklop u odnosu na uzemljenje.
Glavni izvor smetnji zajedničkog potencijala je razlika u potencijalu između
dva fizički odvojena uzemljenja.
ELEKTRIČNI MJERNI INSTRUMENTI
Galvanometar
Voltmetar
• Galvanometar s većim otporom
Voltmetar- proširenje mjernog opsega
• Mjerni opseg se mijenja s dodatnim otporom spojenim u seriju s zavojnicom
Voltmetar- proširenje mjernog opsega
Ampermetar
Ampermetar- proširenje mjernog opsega
Ampermetar- proširenje mjernog opsega
Ampermetar- strujna kliješta
vatmetar
Brojilo električne energije