Vjeba br.

Osciloskop nacin rada, kalibracija i

osnovne postavke
Kolegij: Elektrina Mjerenja i Instrumentacija
Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Irena Jurdana
Autor: Marko trlek

Uvod
Osciloskop je uz multimetar svakako najvaniji i najkoriteniji mjerni instrument. On je
izuzetno vaan jer na grafiki nain prikazuje u vremenskoj domeni izgled signala kojeg korisnik
analizira, za razliku od multimetra koji daje izravne brojane vrijednosti mjerenih veliina u zadanom
trenutku.
Savladavanje naina rada osciloskopa i njegovo koritenje od izuzetno su velike vanosti za
svakoga tko se eli profesionalno baviti elektronikom. Studente se stoga moli da pozorno i
zainteresirano pristupe rjeavanju i ove vjebe. Za svako pojanjenje studenti se mogu obratiti
demonstratoru ili profesorici ali, kao i u prethodnim vjebama, demonstrator nema nikakvu obavezu
odgovarati na pitanja iz radnog zadatka postavljena na kraju vjebe.
Neki pojmovi i skradenice navedeni su na engleskom jeziku. Razlog tome je to u veini
sluajeva ne postoji primjeren prijevod za eljeni pojam, ali i zato da se studenti lake snau pri
istraivanju literature na engleskom jeziku, to je svakako savjetovano.

Osnove rada osciloskopa

Analogni osciloskop

Gornja slika prikazuje vrlo pojednostavljen prikaz osciloskopa. Kao prvo, vano je identificirati
osnovne dijelove, a to su:
-

Elektronski top
Ploe za skretanje elektronskog snopa (deflektirajude ploe)
Ekran premazan fluorescentnom bojom

Cijeli sklop naziva se katodna cijev (eng. Cathode Ray Tube - CRT). Elektronski top koji se
nalazi na jednom kraju cijevi sastavljen je od arne niti koja putem termionske emisije (eng.
2

Thermionic Emission) zrai elektrone. Ta se zraeda elektroda naziva katoda. Zraeni elektroni
zadravaju se u okolini katode, te da bi ih se usmjerilo prema fluorescentnom ekranu, potrebno ih je
ubrzati, usmjeriti i fokusirati u usku zraku. To se postie anodamaM iza fokusiranje (treba uzeti u
obzir da je to izuzetno grubo pojednostavljenje procesa, naime postoji vie razliitih anoda, uz
dodatno vanjsko djelovanje magnetskih leda i visokonaponskog nabijanja stjenke katodne cijevi. S
obzirom da je vrijeme odravanja vjebe ogranieno, savjetuje se studentima da sami proue detaljan
rad katodne cijevi).
Horizontalne otklonske ploice (na slici oznaene sa X) slue za otklon fokusirane zrake po
horizontalnoj liniji ekrana. To se postie sporim (ovisno o postavci vremenske baze koja de kasnije u
vjebi biti detaljnije obraena) porastom napona na jednoj od ploica koja polako usmjerava zraku
prema lijevom dijelu ekrana, te naglim padom da bi se zraka vratila na krajnju desnu stranu ekrana.
Uz dovoljno brzu izmjenu napona, na ekranu de se pojaviti horizontalna linija po sredini ekrana.
Takav oblik napona u vremenu naziva se pilasti napon. Navedeni izgled napona vremenske
baze u vremenu prikazan je na slici:

Vertikalne otklonske ploice (na slici oznaene se Y) slue za vertikalan otklon usmjerene
zrake elektrona, te se na njih dovodi signal kojeg se analizira. Kombinacija vremenske baze i
analiziranog signala dati de na fluorescentnom ekranu prikaz promjene signala u vremenu.
Analogni pojas
Ulazna frekvencijska karakteristika osciloskopa nalikuje na frekvencijsku karakteristiku nisko
propusnog filtra. Analogni pojas osciloskopa predstavlja svojstvo koje korisniku oznaava do koje
maksimalne frekvencije osciloskop nede zamjetno utjecati na mjereni signal.
Gornja granica analognog pojasa osciloskopa predstavlja graninu vrijednost pri kojoj de sam
instrument atenuirati mjereni signal za -3dB. Vano je napomenuti da de se pri toj graninoj
3

frekvenciji signal i dalje prikazivati na monitoru osciloskopa, ali prikazane vrne vrijednosti signala
nede biti tone. Takoer, treba napomenuti da i sama osciloskopska mjerna sonda uvodi atenuaciju
kod mjerenja, pa je kod osciloskopa sa analognim pojasom od npr. 100 MHz potrebno koristiti sonde
sa jednakim analognim pojasom od 100 MHz ili viim.
Digitalni osciloskop
Digitalni osciloskop (DSO Digital Storage Oscilloscope) ne koristi fizikalna svojstva da bi
izmjerio signal, ved kao i svaki digitalni mjerni instrument, prethodno digitalizira signal, pa ga tek
naknadno obrauje. To donosi odreene prednosti, kao npr. mogudnost spremanja podataka za
kasniju analizu i obradu, mogudnost manipulacije podacima, itd. Naravno uz prednosti (kojih ima
mnogo), digitalni osciloskop ima i odreene mane, od kojih je najizraenija kanjenje prikaza. Naime,
koliko god bio brz u obradi, svaki digitalni osciloskop unosi odreeno kanjenje u mjerenje, kanjenje
kojeg nema u analognim osciloskopa zbog izravnog prikaza signala. Ovisno o potrebama, koristiti
demo bilo analogni, bilo digitalni osciloskop. U svakom sluaju, dobro opremljeni laboratorij ili
radiona trebao bi uz digitalni imati i zasebni analogni osciloskop.
Analogno digitalna pretvorba
Analogno digitalna pretvorba je jako iroka tema koja de biti detaljnije obraena kako u
teorijskom djelu nastavnog plana za kolegij EMI, tako i iz nekih drugih kolegija. Detaljno razumjevanje
tematike analogno-digitalne i digitalno-analogne pretvorbe zahtjeva dosta matematike, pa de se
stoga u ovoj vjebi obraditi samo neki osnovni pojmovi.
Analogno digitalna pretvorba (ADC Analog to Digital Conversion) predstavlja osnovu rada,
ne samo digitalnog osciloskopa, nego i svakog digitalnog instrumenta. Kolika je uinkovitost digitalnih
mjernih instrumenata govori i injenica da na tritu gotovo vie ni ne postoje potpuno analogni
instrumenti. Mjerenja na digitalnim mjernim instrumentima su laka i preciznija, a sami instrumenti
znatno su vrdi i izdrljiviji konstrukcijski gledano.
Osnovno naelo rada analogno digitalne pretvorbe je takozvano uzorkovanje (eng. sampling).
To je postupak uzimanja vrijednosti mjerenog signala u odreenim trenucima u vremenu, biljeenje
amplitude tih uzoraka i naposljetku kodiranje vrijednosti amplitude u digitalnom obliku. Taj se proces
naziva kvantiziranje (eng. quantisation). Tako digitalizirani signal moe se razmjerno lako obraditi u
raunalu koje je obino ugraeno u sam mjerni instrument.
Teoriju uzorkovanja razvili su Harry Nyquist i Claude Shannon pa se stoga ona naziva i
Nyquist-Shannon-ova teorija uzorkovanja. Osnovni teorem teorije uzorkovanja kako ga je izrazio
Shannon glasi:
Ako funkcija

ne sadri frekvecnije vie od N hertza, tada je ta funkcija u potpunosti

odreena njenim uzorcima koji su uzeti na intervalima od

sekundi.

Drugim rjeima, svaki signal moe se u potpunosti kvantizirati sa minimalno dvostruko vedim
brojem uzoraka od najvie frekvencije signala.

Ova je teorija poznata jo i pod nazivom kardinalna teorija uzorkovanja. Pojam sadravanja
viih frekvencija odnosi se na frekvencijski spektar uzorkovanog signala, o kojem de biti rjei u nekim
od narednih vjebi.
U nastavku su opisani neki vaniji pojmovi vezani uz analogno digitalnu pretvorbu i
uzorkovanje. Iako trenutno ti pojmovi nemaju ba previe smisla i koristi, studente se moli da ih
nastoje zapamtiti jer de ih detaljnije obraivati u nastavku studija.
Kvantizacijska greka to je razlika izmeu prave analogne vrijednosti signala u trenutku
uzorkovanja i kvantizirane vrijednosti analognog signala u tom istom trenutku. Do te pogreke dolazi
pri zaokruivanju analogne vrijednosti kako bi se ona prilagodila za digitalnu pretvorbu.
Dither vrsta uma (smetnji) koja se namjerno primjenjuje kako bi se smanjila kvantizacijska
greka
Aliasing efekt poduzorkovanja koji maskira razlike dva signala (doimaju se kao da je isti
signal) pri uzorkovanju. Slika prikazuje aliasing pri uzorkovanju.

Oversampling uzimanje vedeg broja uzoraka od broja zadanog kardinalnom teorijom

uzorkovanja (dvostruko veda frekvencija uzorkovanja od najvie frekvencije signala) naziva se
oversampling ili preuzorkovanje (naduzorkovanje). Preuzorkovanje se esto koristi kao mjera za
suzbijanje aliasing-a.
Sample rate (stopa uzorkovanja) definira frekvenciju uzorkovanja, odnosno broj uzoraka
signala po jedinici vremena. Sample rate je vana karakteristika digitalnih osciloskopa, tovie uz
analogni pojas, stopa uzorkovanja predstavlja najvaniji faktor pri odreivanju primjenjivosti,
kvalitete a time i cijene samog ureaja.

Prednji panel osciloskopa

Na slici na prethodnoj stranici prikazan je prednji panel osciloskopa koji je vrlo slian jednom
od osciloskopa u laboratoriju fakulteta. Slijedi popis upravljakih elemenata.
1 izlaz ugraenog generatora pravokutnog signala za kalibraciju osciloskopa
2 podeavanje osvijetljenosti
3 kontrola otrine prikaza
4 potenciometar za horizontalno poravnanje prikaza
5 signalna LED (ureaj ukljuen)
6 gumb za paljenje ureaja
7 podeavanje vertikalne skale (V/DIV volts per division) za kanal 1
8 BNC konektor, kanal 1 (X)
9 fino podeavanje vertikalne skale (V/DIV) za kanal 1
10 preklopka za odabir spoja ulaznog signala i vertikalnog pojaala
AC izmjenina veza
GND ulaz vertikalnog pojaala je uzemljen, ulazni konektori su odpojeni
DC istosmjerna veza
11 vertikalno podeavanje prikaza signala za kanal 1
12 sklopka za alternativni i paralelni prikaz kanala u dual mode prikazu
13 balansiranje atenuatora
14 preklopka za odabir naina prihvata signala
CH1 instrument prikazuje samo kanal 1
CH2 instrument prikazuje samo kanal 2
DUAL instrument prikazuje i kanal 1 i kanal 2 istovremeno
ADD instrument prikazuje algebarski sumu ili razliku signala sa kanala 1 i kanala 2
15 uzemljenje
16 invertiranje signala na kanalu 2
17 balansiranje atenuatora
18 isto kao i (10)
7

19 vertikalno podeavanje prikaza signala za kanal 2

20 BNC konektor, kanal 2 (Y)
21 fino podeavanje vertikalne skale (V/DIV) za kanal 2
22 podeavanje vertikalne skale (V/DIV volts per division) za kanal 2
23 odabir okidaa (trigger)
CH1 okidaki signal uzima se sa kanala 1 u modalitetu rada ADD ili DUAL
CH2 okidaki signal uzima se sa kanala 2 u modalitetu rada ADD ili DUAL
TRIG. ALT kod DUAL ili ADD modaliteta rada naizmjenino odabire CH1 i CH2 kao
okidaki signal
LINE izmjenini signal mree napajanja postavljen je kao okida
EXT vanjski signal doveden na BNC okidaki prikljuak
24 BNC prikljuak za prihvat vanjskog signala okidaa
25 odabir naina okidanja (trigger mode)
AUTO kada nema signala okidanja ili kada je signal okidanja manji od 25 Hz
NORM kada signal okidanja nije prisutan i promatrani signal iznosi

25 Hz

TV-V koriten za okidanje kod analize vertikalnog signala analogne televizije

TV-H koriten za okidanje kod analize horizontalnog signala analogne televizije
26 odabir toke okidanja
+ okidanje se vri kada signal proe toku okidanja u pozitivnom smjeru
- okidanje se vri kada signal proe toku okidanja u negativnom smjeru
27 naizmjenian odabir signala sa kanala 1 i kanala 2 kao okidaa pri postavki DUAL ili ADD
28 za prikaz sinkroniziranih stacionarnih valnih oblika i opdeavanje poetne toke prikaza
signala na ekranu
+ okida (toka okidanja) se pomie prema gornjem djelu ekrana
- okida (toka okidanja) se pomie prema donjem djelu ekrana
29 namjetanje vremenske baze i postavljanje X/Y modaliteta rada
30 kalibracija sweep-a vremenske baze
31 pojaanje prikazanog signala za faktor 10X

32 horizontalni pomak prikazanog signala

33 monitor osciloskopa (CRT monitor)

Osciloskopske sonde
Osciloskopska sonda jednako je vana za preciznost mjerenja kao i sam ureaj, poto ona
predstavlja vezu izmeu mjernog ureaja i mjerenog signala. I sonda, kao i sam osciloskop, ima tono
odreeni analogni pojas. Koritenjem sonde sa manjim analognim pojasom od samog osciloskopa pri
mjerenju frekvencija koje nadilaze graninu frekvenciju tog analognog pojasa unosi pogreku u
mjerenju koja je redovito nezanemariva. U nastavku de biti obraene vrste osciloskopskih sondi.
1X osciloskopska sonda
Pasivna osciloskopska 1X sonda jednostavno povezuje ulaz kanala osciloskopa sa mjerenim
ureajem. Izraena je na nain da smanji na minimum gubitke pri prijenosu mjerenog signala, ali u
principu predstavljaju samo izravan spoj ureaja na kojemu se vri mjerenje i osciloskopa. Slika
prikazuje pasivnu osciloskopsku sondu.

10X osciloskopska sonda

Pasivna 10X sonda se u praksi najede proizvodi kao kombinacija 1X i 10X sonde, sa
preklopnikom za promjenu modaliteta rada. U osnovi, 10X modalitet rada atenuira ulazni signal 10
puta pri oitanju (razlog te atenuacije je dodatni promjenjivi kondenzator koji slui da bi se
impedancija sonde prilagodila ulaznoj impedanciji osciloskopa i time odrao analogni pojas). Ta je
opcija korisna u sluaju da mjerena vrijednost nadilazi maksimalnu postavku prikaza amplitude
osciloskopa. Atenuacija se postie dodavanjem otpornika u seriju sa ulazom osciloskopa.
10X sonde, kao to je to prethodno bilo navedeno, imaju ugraeni kalibracijski kondenzator.
Prije uporabe osciloskopa, pri njegovoj kalibraciji potrebno je takoer kompenzirati sondu. Postupak
9

kompenzacije osciloskopske sonde naveden je kod postupka kalibracije osciloskopa u nastavku

vjebe. Na slici je prikazana zamjenska shema 10X osciloskopske sonde.

Uz 10X sonde, postoje jo i 50X i 100X osciloskopske sonde. Atenuacija za faktor od 10 ne

predstavlja problem dokle god je mjereni signal dovoljno jak da ga ta atenuacija u potpunosti ne
ugui, tovie predstavlja korisno svojstvo ako amplituda mjerenog signala nadilazi amplitudnu skalu
na osciloskopu. U svakom sluaju, ako je sonda namjetena na 10X, pri mjerenju svakako treba voditi
rauna o toj dodatnoj atenuaciji.
Strujna mjerna sonda (strujna mjerna klijeta)
Strujna mjerna sonda neizravno mjeri struju u ispitivanom strujnom krugu koristedi zakon
elektromagnetske indukcije. Strujna mjerna sonda je u osnovi strujni mjerni transformator. Struja
koja tede kroz vodi stvara oko tog vodia magnetsko polje. Mjerenjem tog magnetskog polja
mogude je dobiti proporcionalnu vrijednost struje kroz vodi. Shema struje mjerne sonde i sama
sonda prikazani su na slici.

10

Pozicijska strujna mjerna sonda

Klasine strujne mjerne osciloskopske sonde imaju jedan oiti nedostatak, a to je injenica da
za mjerenje struje sonda mora obuhvatiti vodi u kojemu se mjeri struja. U sluaju tiskane ploice to
moe predstavljati lagani problem, s obzirom da je u tom sluaju potrebno dodavati privremene
prespojnike (eng. jumper) koje je nakon mjerenja potrebno odstraniti.
Alternativa klasinoj strujnoj mjernoj sondi je pozicijska strujna mjerna sonda. Ta vrsta sonde
koristi tzv. Fluxgate magnetometer. Opis rada ovog specifinog magnetometra je razmjerno
kompleksan pa nede biti obraen u ovoj vjebi. Ono to je potrebno znati je da ta tehnologija
omogudava neinvazivno mjerenje struje u analiziranom strujnom krugu. Pozicijska strujna mjerna
sonda koristi se na slian nain kao i klasina 1X ili 10X sonda, uz iznimku da nije potrebno
prikljuivati kontakt uzemljenja (krokodilsku stopicu). Vrh sonde jednostavno se prisloni uz analizirani
vodi, uz eventualno namjetanje mjernog opsega na kontrolnoj jedinici same sonde (s obzirom da je
to aktivna sonda). Slika prikazuje pozicijsku strujnu mjernu sondu i kontrolnu jedinicu.

11

Visokonaponska sonda
Iako je visoki napon relativan pojam, to se tie mjerenja sa osciloskopom svaki napon kojeg
nije mogude na siguran i bezopasan nain izmjeriti sa 10X sondom smatra se visokim naponom. Za
tipinu pasivnu sondu to je otprilike 400 do 500 V.
Najjednostavnije reeno, visokonaponska osciloskopska sonda nije nita drugo nego
naponsko dijelilo sa velikim omjerom (obino i preko 1:1000). Dijeljenje napona postie se otpornom
mreom. Na slici je prikazana shema visokonaponske sonde i njen izgled.

Diferencijalna sonda (eng. differential/floating probe)

Diferencijalni signali su signali koji nisu referencirani na uzemljenje, nego meusobno. U
osnovi postoji dva naina mjerenja diferencijalnih signala, a to su koritenjem diferencijalnog naina
rada osciloskopa (postupak de biti opisan kasnije u vjebi), ili koritenjem diferencijalne sonde.
Diferencijalna mjerenja se u pravilu izvode kada u mjerenom strujnom krugu nema referentnog
(pravog) uzemljenja, tzv. lebdede uzemljenje (eng. floating ground) ili kada to nalau sigurnosne
mjere.
Diferencijalna sonda koristi diferencijalno pojaalo (poseban spoj, odnosno kombinacija,
operacijskog pojaala) kako bi oduzela dva signala, te razliku prikazala na ekranu osciloskopa. Na slici
je prikazana shema tipine diferencijalne sonde.

12

Aktivna sonda
Aktivni elektroniki ureaj je svaki ureaj kojemu za rad treba izdvojeno napajanje. Na jednak
nain osciloskopska sonda kojoj je potrebno dodatno napajanje, naziva se aktivna sonda.
Aktivne osciloskopske sonde zasnovane su na aktivnim elementima kojima je cilj odrati
integritet mjerenog signala. Kao aktivni element najede se koristi FET tranzistor.
Svaka strujna mjerna sonda je aktivna, kao to je to i diferencijalna sonda, no to su sonde za
specifine primjene. Kod obinih aktivnih sondi, aktivni element obino omoguduje smanjenje
uma i poboljanje integriteta mjerenog signala te, to je najvanije, povedanje analognog
frekvencijskog pojasa sonde. Meutim aktivne sonde imaju smanjen linearni dinamiki naponski
opseg, drugim rijeima, ne mogu mjeriti napone u podruju mV, a ved i napon od
dovoljan je
da ih uniti. Tipini linearni dinamiki opseg za aktivne sonde je od
do
.

Kalibracija
Kalibracija osciloskopa je proces kojim osciloskop i osciloskopsku sondu dovodimo u stanje
podobno za vrenje mjerenja. Kalibracija se vri kako bi se osciloskop namjestio na poznate poetne
postavke, koje je naknadno lake prilagoditi daljnjem mjerenju, te bi se ona trebala vriti svaki put
kada se osciloskop ukljui da bi se sa njime mjerilo.
Postupak kalibracije ui se u svakoj visokokolskoj ustanovi koja obuhvada studij
elektrotehnike u svijetu, te se poznavanje tog postupka kao takvo smatra osnovnim znanjem svakog
diplomiranog inenjera elektrotehnike. Jednom savladan, postupak kalibracije ne bi smio trajati vie
od 3 do maksimalno 5 minuta (dakako, iskusnijim korisnicima ne bi trebalo vie od minute za
osciloskop poput onih u laboratoriju fakulteta). U nastavku je opisan postupak kalibracije. Postupak
vrijedi izravno samo za model 72-68000 i srodne osciloskope, no smjernice su opde i mogude ih je
primijeniti na bilo koji model bilo kojeg proizvoaa osciloskopa. Jedino je prije poetka kalibracije
potrebno identificirati emu koja sklopka/gumb slui
Kalibracija osciloskopa
Prije poetka kalibracije, potrebno je namjestiti sljedede postavke osciloskopa:
-

Ukljuiti osciloskop (6)

(2) postaviti na sredinu
13

(3) postaviti na sredinu

(14) postaviti na CH1 (kalibracija se vri na svakom kanalu zasebno)
(12) iskljueno
(16) iskljueno
(11)(19) srednji poloaj
(9)(21) krajnji poloaj u smjeru kazaljki na satu
(10)(18) postaviti na GND i namjestiti liniju na sredinu sa (11)(19)
(23) postaviti na CH1
(26) postaviti na +
(27) iskljueno
(25) postaviti na AUTO
(30) postaviti na CAL
(32) postaviti na sredinu
(31) iskljueno
(10)(18) postaviti na DC

Kada su sve postavke namjetene kao to je to navedeno, spojiti BNC konektor sonde na BNC
konektor CH1 (8) osciloskopa. Na vrh sonde staviti nastavak sa kukom, te kuku zakaiti za (1).
Modalitet rada sonde postaviti na 1X. Podeavati vremensku bazu (29) i amplitudu prikaza signala za
kanal 1 (7) dokle na ekranu nije jasno vidljiva barem jedna perioda pravokutnog signala, nalik na
sliku. Isti postupak ponoviti i za drugi kanal osciloskopa (CH2).

Kompenzacija sonde
U sluaju da prikaz nije u potpunosti pravokutan, potrebno je kompenzirati sondu.
Kompenzacija se vri namjetanjem promjenjivog kondenzatora ugraenog u sondu. Namjetanje
kondenzatora moe se izvesti obinim odvijaem ili specifinim alatom.

14

Opaske pri koritenju osciloskopa

Ekran osciloskopa podijeljen je nizom vertikalnih i horizontalnih linija koje ga dijele na
odreeni broj manjih kvadrata. Svaki taj kvadrat naziva se divizija ili odjeljak. Mjerna skala za
(horizontalnu) vremensku bazu i (vertikalnu) amplitudu signala dana je u mjernim jedinicama po
diviziji, dakle za vremensku bazu broj sekundi po diviziji (time/div), a za amplitudnu bazu volti po
diviziji (volts/div).
Okida (Trigger) slui za stabilizaciju prikaza signala na ekranu osciloskopa. Bez okidakog
sklopa, prikaz signala bjeao bi po ekranu te bi oitavanje vrijednosti a time i samo mjerenje bili
znatno oteani, ako ne i u potpunosti onemogudeni, stoga dobro shvadanje rada okidaa neophodno
je da bi se pravilno nauilo koristiti osciloskop. Okida u osnovi pokrede (okida) signal vremenske
baze (pilasti signal) koji polazi od trenutka okidanja do toke prekida prikaza na ekranu (ta je toka
obino viekratnik jedne periode promatranog signala). Duina trajanja tog prolaza (eng. sweep)
kljuna je za pravilan rad okidaa. U nastavku su opisani modaliteti rada okidaa na osciloskopu u
laboratoriju fakulteta.
Poloaj AUTO postavlja vrijeme prolaza (sweep) na automatski nain rada. Na taj nain signal
okidaa generira se automatski, ali im se na ulazu pojavi vanjski okidaki signal, osciloskop se
prebacuje na taj signal. Ovaj se poloaj sklopke MODE koristi pri kalibraciji osciloskopa.
Poloaj NORM pauzira prolaz (sweep) signala okidaa dokle on ne proe zadanu granicu
postavljenu sa TRIG LEVEL postavkom. Da bi osciloskop mogao okidati u poloaju NORM, mora
postojati prikladni okidaki signal (bilo na okidakom ulazu ili na jednom od ulaznih kanala)poto je
granica ustvari toka na signalu okidanja.
Sklopkom SOURCE odabire se ulaz za dovoenje okidakog signala. Okidaki signal dakle
moe se dovesti na jedan od kanala osciloskopa (CH1, CH2), na ulaz namijenjen specifino za vanjski
okidaki signal (EXT), ili pak kao okidaki signal moe posluiti mreni napon koji napaja sam
osciloskop (LINE).
Namjetanjem TRIG LEVEL odreuje se toka okidanja, koja se moe nalaziti u bilo kojoj toki
signala. Pomakom prema + toka okidanja pomide se u pozitivnom smjer, a pomakom prema -
pomide se u negativnom smjeru. Postavljanjem okretnog gumba na sredinu toka okidanja
namjetena je otprilike na prosjek signala koritenog za okidanje. Pomakom TRIG LEVEL-a previe
prema + ili - gubi se stabilan prikaz jer u jednom trenutku namjetena toka okidanja premai
maksimalnu amplitudu signala okidanja.
Gumb TRIG SLOPE omogudava odabir okidanja na okidakoj toki rastudeg signala odnosno
padajudeg signala.
Trigger holdoff je naprednija opcija okidanja prisutna u nekim modelima osciloskopa (obino
DSO i naprednim analognim osciloskopima). Kod periodinih signala koji unutar jedne periode
prolaze namjetenom tokom okidanja vie od jednom, dolazi do preklapanja prikaza na razliitim
tokama signala. Da bi se tome doskoilo, na kraju okidakog impulsa dodaje se vrijeme ekanja (eng.
holdoff) koje odmjerava do zavretka (zadane) periode da bi ponovno okinuo prolaz okidakog
signala.

15

X/Y modalitet rada koristan je pri usporedbi odnosa frekvencije i faze izmeu dva analizirana
signala. Ovaj nain mjerenja biti de obraen detaljnije u jednoj od narednih vjebi.
Volts peak (Vp) termin oznaava maksimalni iznos napona oitan na ekranu mjeredi od nultog
ptencjala (sredine ekrana).
Volts peak-to-peak (Vpp) termin oznaava maksimalni iznos napona mjeren od najnie
amplitude u negativnom smjeru, do najvie amplitude u pozitivnom smjeru.
Volts RMS : izmjerimo li osciloskopom neki signal moemo dobiti da je iznos tog signala npr. 1
volts/peak. To znai da je iznos volts/peak to peak dva puta vedi, odnosno 2 volts/peak. Mjereni
signal dakle ima amplitudu od -1 volt do +1 volt. Izmjerimo li taj isti signal voltmetrom, on de nam
dati rezultat 0.707 volti. Razlog tome je to voltmetar mjeri prosjenu vrijednost izmjeninog napona,
odnosno RMS (Root Mean Squred). RMS napon daje isti uinak zagrijavanja kao istosmjerni napon
jednakog iznosa. Dakle:
Vpp = 2 * Vp
RMS = Vp * 0.707
Vp = RMS *
Navedene formule vrijede iskljuivo za isti sinusoidalni signal.

16

Opde sigurnosne mjere pri koritenju osciloskopa

Da bi zatitili sebe i opremu fakulteta, studente se moli da potuju pravila i smjernice koje
slijede:
Nikada bez dozvole odgovorne osobe vriti mjerenja u laboratoriju fakulteta, a pogotovo ako
studenti nisu 100% sigurni to rade!!
Nikada ne mjeriti izravno napon mree!! Mreni napon mjeri se koritenjem izolacijskog
transformatora ili diferencijalnom sondom. U sluaju da korisnik nema na raspolaganju diferencijalnu
sondu, vedina dvokanalnih osciloskopa (ukljuujudi i osciloskope u laboratoriju fakulteta) imaju
mogudnost diferencijalnog naina rada (odnosno tonije, pseudo diferencijalni nain rada).
Koritenjem izolacijskog transformatora mogude je galvanski odvojiti ili osciloskop ili ureaj
na kojem se vre mjerenja (Device Under Test DUT) od mree napajanja. To meutim nije idealno
rjeenje, poto galvanskim odvajanjem, bilo osciloskop bilo ureaj kojeg jerimo postaju lebdedi
(eng. floating ground). To u osnovi znai da se na kuditu ureaja moe nagomilati potencijalno
opasan naboj, poto kudite samo po sebi vie nije uzemljeno, odnosno nije dovedeno na nulti
potencijal.
Diferencijalni nain rada osciloskopa koristan je kada je potrebno vriti mjerenja na
ureajima sa lebdedim (eng. floating ground) uzemljenjem. Svaki ureaj koji kao uzemljenje ne
koristi pravu zemlju (npr. kudite nije uzemljeno preko utikaa) zapravo koristi takav oblik uzemljenja.
Problem koji se javlja kod mjerenja na takvim ureajima pomodu osciloskopa je taj da kada spojimo
uzemljenje sonde (krokodil stopica) na ureaj, efektivno smo kratko spojili ureaj sa pravom
zemljom. To ne samo da moe dovesti do otedenja osciloskopa, nego i do ozbiljnih povreda za
korisnika.
Na osciloskopu u laboratoriju fakulteta diferencijalni modalitet rada aktivira se na slijededi
nain:
-

Spojiti na ulaze mjernih kanala CH1 i CH2 osciloskopske sonde

Sklopku MODE (14) prebaciti na ADD
Ukljuiti sklopku CH2 INV (17)
Namjestiti liniju na sredinu ekrana

Opdenito potrebno je paziti koje dijelove uzemljavamo sa krokodil stopicom osciloskopske

sonde. To nije samo i iskljuivo iz sigurnosnih razloga, ved i zato to ponekad dovoenjem dijelova
ureaja na kojemu se vre mjerenja na potencijal uzemljenja, uvodimo greke mjerenja u obliku
uma i ostalih nepoeljnih smetnji.

17

Radni zadatak
Cilj ove vjebe je upoznavanje studenata sa jednom od najvanijih alata u elektrotehnici,
osciloskopom. Temeljito upoznavanje rada na osciloskopu zahtjeva jako puno vremena, dovoljno da
se studenti bave samo time cijeli semestar. To dakako nije izvedivo, pa se u ovoj vjebi nastojalo
prikazati najosnovnije gradivo vezano uz osnove osciloskopa. Uz ovu, jo de jedna vjeba biti
fokusirana iskljuivo na osciloskop, ali vie na praktini dio mjerenja.
S obzirom na broj studenata i broj osciloskopa u laboratoriju, radni zadatak podjeljen je na
dva djela. Studenti de se podijeliti u dvije grupe. Jedna de grupa kalibrirati osciloskope, a druga de
rjeavati pitanja iz radnog zadatka. Studenti koji su rjeavali pitanja iz radnog zadatka, nakon to
odgovore na sva pitanja mogu pristupiti kalibraciji osciloskopa, a studenti koji su uspjeno
samostalno kalibrirali osciloskop (po mogudnosti barem dva puta za redom), mogu pristupiti
rjeavanju radnog zadatka nakon to ih demonstrator ispita.

Kalibracija: Izvesti kalibraciju po smjernicama navedenim u vjebi. Bez obzira na model

osciloskopa, podesiti postavke i kalibrirati oba dva kanala (i sonde po potrebi). Kalibraciju izvesti
nekoliko puta. Nakon svake kalibracije pozvati demonstratora da provjeri prikaz i eventualno odtima
osciloskop za ponovnu kalibraciju.

Pomodu voltmetra, izmjereno je da napon na kontaktima zidne utinice iznosi 230 V. Ako bi
taj napon mjerili pomodu osciloskopa, koliko bi iznosila maksimalna vrijednost sinusoide u pozitivnom
smjeru (iznad nule)?
Koliko bi iznosio napon od pozitivnog do negativnog vrha sinusoide?
Bismo li to mjerenje mogli na siguran nain izvesti jednom 10X osciloskopskom sondom ako
je maksimalni vertikalni mjerni opseg 100 volt/div (ekran osciloskopa ima sveukupno 8 vertikalnih
divizija, dakle 4 iznad nule)? Obrazloi odgovor.
emu slui TRIG LEVEL?
Da li je pozicijska strujna sonda aktivna sonda?
emu slui osciloskop?
Koja je razlika izmeu osciloskopa i runog voltmetra?
Koliko iznosi ulazna impedancija osciloskopa?
Kada se koristi diferencijalna sonda?
Nabroji dijelove CRT-a:

18

to je to analogni pojas osciloskopa?

U kojim se jedinicama oitava vrijednost amplitude sa ekrana osciloskopa?
Koliko iznosi visoki napon kod mjerenja osciloskopom?
BNC je skradenica za:
emu slui CH2 INV gumb?
Kako se naziva oblik signala napona vremenske baze CRT osciloskopa?
CRT je skradenica za:
to je sigurnije:
a) koritenje izolacijskog transformatora
b) koritenje diferencijalne sonde
to je to kvantizacijska greka?
Kako glasi osnovni teorem teorije uzorkovanja (moe i vlastitim rijeima)?
to je to stopa uzorkovanja?
Na osciloskopu mjerimo sinusoidalni signal, meutim prikaz signala poinje na sredini ekrana
i zavrava na krajnjoj desnoj strani ekrana. to treba podesiti da bi prikaz poinjao ne lijevoj a
zavravao na desnoj strani ekrana?
Poznato nam je da je mjereni signal sinusoida maksimalne amplitude 5 V, meutim vrhovi
sinusoide prelaze granice ekrana. to treba podesiti da bi se sinusoida vidjela u cijelosti?

emu slui Trigger i zato je toliko vaan?

19