4.

Osciloskop i RC krug
1. Kjuni pojmovi
Osciloskop, RC krug, period, amplituda, fazni pomak
2. Teorijski uvod
RC sklop u krugu s izmjeninom strujom

Slika 1. Shema za sklop RC u krugu s izmjeninim naponom

Razmotrimo odnose elektrinih veliina u sklopu RC s izmjeninom strujom (slika 1). Budui da
u krugu nema vorova, prema prvom Kirchoffovu pravilu kroz sve elemente strujnog kruga tee
ista struja. Neka je vremenska ovisnost struje dana izrazom I (t ) = I 0 cos t . Time smo u stvari
odabrali vremensko ishodite tako da je struja u t = 0 maksimalna. Za meusobne odnose
napona primjenjujemo drugo Kirchoffovo pravilo:
V (t ) VC (t ) VR (t ) = 0

(1)

Poznato je da je napon na krajevima otpornika u fazi sa strujom, a da napon na krajevima

kondenzatora kasni u fazi za

V R (t ) = I 0 R cos t ,
VC (t ) =

I
I0

cos( t ) = 0 sin t .
2
C
C

(2a)
(2b)

Napon izvora oito e kasniti za strujom za neki kut koji trebamo odrediti:
V (t ) = V0 cos( t ) .

(3)

Uvrtavanjem jednadbi (2) i (3) u (1) i upotrebom trigonometrijskih izraza za sinus i kosinus
razlike kutova dobivamo

[V0 cos I 0 R]cos t + V0 sin +

I0
sin t = 0 .
(4)
C

Da bi jednadba (4) bila zadovoljena u svakom trenutku, moraju se izjednaiti koeficijenti uz

sin t i cos t s nulom. Lako je pokazati da e taj uvjet biti zadovoljen stavimo li

ctg = RC

(5)

pa vidimo da je fazno kanjenje odreeno frekvencijom izvora i parametrima danog sklopa RC.
Eksperimentalno moemo promatrati napon na otporniku (koji je u fazi sa strujom) i napon na
izvoru.
3. Mjerni postav i mjerenje

Slika 2. Mjerni postav. Desno je prikazan alternativni izvor izmjeninog napona

Mjerni sklop, prikazan na slici 2, sastoji se od izvora izmjeninog napona, otpornika,
kondenzatora i osciloskopa. Prikljunice na izvoru i osciloskopu su koaksijalne BNC utinice.
Njihov vanjski vodi u kontaktu je s kuitem koje je uzemljeno (slika 3).

Slika 3. BNC utinica, BNC utika i BNC razdjelnik.

Koaksijalni kabel ima dva vodia. Oko sredinjeg vodia ovijen je sloj izolatora, a oko njega
drugi vodi u obliku pletene mreice. Sve skupa ovijeno je zatitnom izolacijom (slika 4a). Kod
koaksijalnog kabela vanjski vodi od pletene mreice spojen je s oklopom utikaa pa je time i
uzemljen.

Slika 4a. Struktura koaksijalnog kabela.

Slika 4b. Koaksijalni kabel s razdvojenim vodiima u "banana" utikae. Vanjski (uzemljeni)
vodi je spojen na crni utika.
Pri spajanju sklopa treba paziti da u strujnom krugu bude samo jedna toka uzemljenja. Izvor
signala ima uzemljen vanjski dio koaksijalnog prikljuka, a isto vrijedi i za osciloskop. Stoga
sklop na slici 1 treba sastaviti tako da pri promatranju napona na kondenzatoru ta dva uzemljenja
budu u istoj toki strujnoga kruga.
Pozor! Pazite da zabunom ne spojite uzemljeni vod iz osciloskopa na toku F. Naime, toka O je
ve uzemljena na izvoru signala pa bi uzemljivanje jo i toke F znailo kratak spoj izvora, ime
ga se moe unititi.
Sklopom na slici 1 moemo mjeriti napon V R (t ) izmeu toaka G i O te ukupni napon V (t )
izmeu toaka F i O. Meutim, nije mogue mjeriti napon izmeu toaka F i G jer bi se tada
uzemljenje osciloskopa prenijelo na toku G. Time bi se strujni krug reducirao jer bi iz njega bio
iskljuen otpornik R , a time se promijeni i prvotni napon izmeu toaka F i G.
Mjerni ureaj: Osciloskop

Osciloskop je mjerni ureaj velikog unutarnjeg otpora pa se kao i voltmetar prikljuuje u

paralelu sa elementom strujnog kruga na ijim krajevima elimo izmjeriti razliku potencijala
odnosno pad napona. Zbog velikog otpora osciloskop e povui zanemarivo malu struju tako da
e kroz dani element prolaziti gotovo ista struja kao i prije prikljuivanja osciloskopa. Drugim
rijeima, odnosi struja i napona u strujnom krugu se ne mijenjaju.

Slika 5. Osciloskop
Za razliku od voltmetra, koji pokazuje samo efektivnu vrijednost izmjeninog napona, na ekranu
osciloskopa prikazuje se vremenska ovisnost napona kojeg smo doveli na prikljunicu1
osciloskopa. Mnogi osciloskopo imaju dvije prikljunice za ulazne signale oznaene sa CH1
(kanal 1) i CH2 (kanal 2)2. Oko svake prikljunice nalaze se preklopnice (VOLT/DIV) za
podeavanje vertikalne osi i potenciometri oznaeni sa POSITION pomou kojih se slika pomie
du vertikalne osi. Izmeu se nalazi preklopnik MODE kojim odabiremo hoemo li promatrati
kanal 1 (CH1), kanal 2(CH2), ili oba kanala istovremeno (DUAL ili ALT). U posljednjem
sluaju, signali kanala 1 i 2 se prikazuju naizmjenino, ali ih zbog tromosti oka vidimo
istovremeno. Postoji i mogunost prikazivanja signala koji je jednak zbroju signala kanala 1 i 2
koja se odabire postavljanjem preklopnika MODE u poloaj oznaen sa ADD. Neki osciloskopi
imaju i preklopnik CH2 INV koji omoguuje prikazivanje signala koji je inverzan ulaznom
signalu na kanalu 2.
Badarenje
Kao to smo ve spomenuli, na ekranu se prikazuje vremenska ovisnost napona kojeg dovodimo
na prikljunicu kanala 1 ili 2. Dakle, na horizontalnoj osi je vrijeme, a na vertikalnoj trenutna
vrijednost napona. Na ekranu je oznaena podjela osi, pa se badarenje svodi na jedinicu podjele.
Horizontalna os badari se u jedinicama vrijeme/podjeljak pomou preklopnika TIME/DIV. Npr.
kada je preklopnik TIME/DIV na poloaju oznaenom sa 2 ms, onda pomak od jednog podjeljka
na horizontalnoj osi znai pomak od 2 ms. Ljestvica horizontalne osi (tj. vremenska baza) moe
se mijenjati za nekoliko redova veliine postavljajui preklopnik TIME/DIV u razliite poloaje.
Osim toga, vremensku ljestvicu mogue je i kontinuirano mijenjati pomou potenciometra (u
nekim modelima je crvene boje) oznaenog sa SWP VAR koji se nalazi kraj preklopnika
TIME/DIV. Samo kada se taj potenciometar nalazi u krajnjem poloaju (oznaka CAL, engl.
calibrated, u nekim modelima uje se i klik), vremenska ljestvica odgovara onoj postavljenoj
pomou preklopnika TIME/DIV. Pored preklopnika TIME/DIV nalazi se i potenciometar
POSITION za namjetanje horizontalnog poloaja slike.
Vertikalna os badari se u jedinicama volt/podjeljak pomou preklopnika VOLT/DIV. Pokraj
svake prikljunice za signal koji elimo promatrati nalazi se i odgovarajui VOLT/DIV
preklopnik tako da se ljestvice vertikalne osi (tj. osjetljivosti) mogu neovisno mijenjati za svaki
kanal. Kontinuirano mijenjanje osjetljivosti omoguuje potenciometar (u nekim modelima
1

Signal dovodimo koaksijalnim kabelom na osciloskop. Koaksijalni kabel sadri dva vodia, meusobno odvojena
izolatorom, pa zato koristimo jednu prikljunicu. Oko sredinjeg vodia je ovijen sloj izolatora, a oko izolatora drugi
vodi u obliku pletene mreice. Vanjski vodi se prikljuivanjem na osciloskop automatski uzemljuje.
2
U nekim modelima obje prikljunice oznaene su sa INPUT

osciloskopa je crvene boje) oznaen sa VAR koji jse nalazi u sreditu odgovarajueg
preklopnika. Kada se promatra signal nepoznate amplitude, treba poeti sa najmanjom
osjetljivou, pa je postupno poveavati dok se ne dobije prikladna slika. Samo u krajnjem
poloaju potenciometra (oznaka CAL, u nekim modelima uje se klik), osjetljivost odgovara
oznaci koju pokazuje preklopnik VOLT/DIV.
Dobivanje slike. Horizontalni i vertikalni otklonski sustav
Osnovni dio svakog osciloskopa je katodna cijev (slika 6) iji su glavni dijelovi: dio za dobivanje
elektronskog snopa te vertikalne i horizontalne otklonske ploice pomou kojih se upravlja
putanjom tog snopa3. Elektroni padaju na posebno napravljen zaslon katodne cijevi i na mjestu
udara ostaje svjetlucav trag. Za etnju svjetlucavog traga po ekranu tj. nastanak slike odgovorni
su otklonski sustavi. Horizontalni i vertikalni sustav su vertikalno (paralelno sa y osi), odnosno
horizontalno (paralelno sa x osi) postavljene ploice kapacitora na koje dovodimo napon. U
prvom sluaju je elektrino polje, a time i sila, usmjerena du x osi, a u drugom je paralelno sa y
osi. Kada na ploicama nema napona, na sredini ekrana bismo trebali vidjeti samo jednu
svijeteu toku jer elektroni uvijek udaraju na isto mjesto na ekranu. Prikljuivanjem napona na
oba sustava ploica, postie se otklon snopa du x (horizontalni otklonski sustav, vertikalne
ploice), odnosno y osi (vertikalni otklonski sustav, horizontalne ploice). U osciloskopu se na
vertikalni otklonski sustav dovodi signal koji elimo promatrati na ekranu, a na horizontalni
otklonski sustav tj. horizontalne ploice je prikljuen napon vremenske baze iji je osnovni oblik
tzv. pilasti napon prikazan na slici 7. Za prikazivanje periodinih signala koriste se tzv.
samostalne vremenske baze pri emu jedino mora vrijediti Tvrem.baza = n Tsignal . Za prikazivanje
neperiodinih signala, samostalnom vremenskom bazom ne moemo postii mirnu sliku, pa
koristimo nesamostalnu ija frekvencija tj. period ovisi o signalu. Tijekom rada u praktikumu,
promatrat emo samo periodine signale.

Izvor
elektronskog
snopa

Horizontalni
otklonski
sustav

Vertikalni
otklonski
sustav

Ekran

Slika 6. Katodna cijev osciloskopa

Potrebno se prisjetiti djelovanja elektrinog polja na nabijenu esticu. Elektrino polje djeluje na esticu naboja q

silom F = q E . Zbog toga naboj, ovisno o smjeru vektora elektrine sile, ubrzava ili usporava te, osim u sluaju
kada je sila paralelna pravcu gibanja naboja, mijenja putanju gibanja.

OKIDANJE

Slika 7. Pilasti napon

Okidanje
Da bismo iamli mirnu, stabilnu sliku na ekranu, poetak vremenske baze mora uvijek odgovarati
istoj toki promatranog signala. To se postie sustavom za okidanje (engl. trigger). Okidanje
(pad napona vremenske baze na nulu) se najee obavlja pomou samog signala koji se
promatra. Tada je preklopnik za odreivanje signala za okidanje (TRIGGER SOURCE) u
poloaju oznaenom sa INT (internal). Neki osciloskopi imaju mogunost biranja hoe li se
okidati signalom sa kanala 1 ili kanala 2, pa su umjesto INT dvije mogunosti, CH1 i CH2. Ako
elimo koristiti neki drugi signal za okidanje, onda ga prikljuujemo na prikljunicu oznaenu sa
TRIG IN (trigger input), a preklopnik za TRISSER SOURCE postavimo na EXT (external).
Spomenuti preklopnik ima i trei poloaj oznaen sa LINE. U tom sluaju se za okidanje koristi
signal gradske mree frekvencije 50 Hz. Stabilnost okodanja ostvaruje se odabirom
odgovarajueg nivoa signala kojim se okida (TRIGGER LEVEL) te nagiba (SLOPE).
Potenciometrom TRIGGER LEVEL biramo toku od koje poinje prikazivanje signala na
ekranu, a pomou tipke SLOPE se bira predznak nagiba tj. hoe li, na danom nivou, napon
vremenske baze biti okinut kad ulazni signal raste ili pada. U nekim osciloskopima se nivo i
nagib okidanja podeavaju jednim, zajednikim potenciometrom. U okviru komandi za okidanje
nalazi se i preklopnik MODE. Upravo opisani nain okidanja je normalni nain rada osciloskopa
(preklopnik MODE je u poloaju NORM). Ako je nivo signala za okidanje premalena (brzo
okidanje), na ekranu neemo moe vidjeti sliku. Stoga je ponekad potrebno upotrijebiti
automatsko okidanje (preklopnik MODE je u poloaju AUTO) koje nam daje kontinuiranu ali ne
i stabilnu sliku. Neki osciloskopi imaju jo neke dodatne naine rada u ije pojedinosti neemo
ulaziti.
Na slici 8b) i 8c) prikazano je dobro i loe okidanje signala baze u sluaju kada se eli promatrati
periodini signal prikazan na slici 8a). Slika 8d) prikazuje sliku koja se dobiva upotrebom
vremenske baze na slici 8c).

Slika 8. a) Signal b) Dobro okinuta vremenska baza c) Loe okinuta vremenska baza d) Slika
signala uz vremensku bazu na slici c)

Sprega (engl. coupling)

Ulazni signal se na vertikalni otklonski sustav dovodi direktno, ili preko kapacitora. Prvi sluaj
odgovara poloaju preklopnika oznaenom sa DC i tada se cijeli signal prikazuje na ekranu.
Kada je preklopnik u poloaju oznaenom sa AC, signal se dovodi preko kapacitora i kao
rezultat emo vidjeti samo izmjeninu komponentu signala. Treim poloajem,oznaenim sa
GND,se obino koristimo kada elimo namjestiti vertikalni poloaj slike na ekranu (POSITION).
Tada, umjesto dovoenja promatranog signala, horizontalne ploice uzemljujemo. Isprobajte i
uvjerite se da u tom sluaju dobivate ravnu horizontalnu crtu na ekranu.

X-Y prikaz
Kada je preklopnik TIME/DIV u krajnjem poloaju oznaenom sa X-Y, na horizontalni,
odnosno vertikalni otklonski sustav dovode se signali sa kanala 1, odnosno kanala 2. Dakle,
jedan signal odreuje pomicanje svjetleeg traga na ekranu du vertikalne (Y), a drugi du
horizontalne (X) osi. Uz pretpostavku periodinih signala kosinusnog oblika, meusobno
pomaknutih u fazi za na ekranu se dobiva slika prikazana na slici 9. Uvjerite se sami da
krivulje sijeku vertikalnu os u tokama (0, B sin ) .

Y = BcosHwt+jL
B
B
2

p
j =
4

j=0

p
j =
6

X = Acoswt

p\
j =
2

Slika 9. X-Y prikaz

Vana osobina svakog osciloskopa je maksimalna frekvencija signala koji se moe prikazati na
ekranu. U pravilu se ta frekvencija navodi uz oznaku modela na prednjoj ploi osciloskopa.
Cijene osciloskopa znatno rastu s tom maksimalnom frekvencijom.

Slika 10. Upravljake ploe dvaju osciloskopa u praktikumu.

Raunalne simulacije na internetu

Za upoznavanje s osciloskopom izvrsno moe posluiti simulacija:
http://www.virtual-oscilloscope.com/simulation.html#
Dvostrukim klikom na bilo koju komandu osciloskopa otvorit e se novi prozor s detaljnim
objanjenjem znaenja i upotrebe te komande. Za simulaciju je potrebno instalirati program Java
i Macromedia flash.
NAPOMENA: Prilikom oitavanja s osciloskopa procijenite pogreke oitanih napona i
vremena pa u izraunu traenih veliina ( f i ) izraunajte propagaciju tih pogreaka.
4. Zadaci

1. Upoznajte se s funkcijama osciloskopa i uvjebajte prikaz raznih signala.

2. Sastavite RC serijski spoj i promatrajte istodobno napon izvora i napon na krajevima
otpornika. Neka frekvencija izvora bude priblino 5 kHz. Osciloskopom izmjerite period,
amplitude napona te njihov fazni pomak. Pogledajte X-Y prikaz signala.
3. Izraunajte frekvenciju signala i iznos konstante = R C pomou relacije (5).