2.1.3.

Osnovne karakteristike mjernih slogova Da bismo mogli poblie opisati mjerno podruje, vladanje i uvjete primjene mjernih pretvornika,definiramo odreene karakteristike prema kojim ih onda ocjenjujemo i primjenjujemo. Karakteristike mjernih slogova svrstat emo u ove skupine: ulazne karakteristike izlazne karakteristike statike karakteristike dinamike karakteristike o prijelazne karakteristike o frekvencijske karakteristike 2.1.3.1. Ulazne karakteristike Ulazne karakteristike mjernih slogova su: mjerna veliina , mjerno podru je i mjerni opseg. Mjerna veliina je veliina to je treba osjeati i pretvoriti u mjerni signal. Primjeri mjernih veliina su:temperatura, sila, svjetlost, napon, brzina, vlanost, gustoa, protok, ubrzanje itd. Mjerena veliina je ulazna veliina ili ulaz mjernog sloga. Mjerno podruje obuhvaa vrijednost mjerene veliine za koje se dani mjerni slog moe upotrijebiti.Izraava se pomo u najmanje i najve e vrijednosti mjerne veliine. Mjerni opseg je razlika vrijednosti veliina na gornjoj i donjoj granici mjernog podruja. Uzmimo za primjer mjerni pretvornik temperature kojemu je mjerno podruje -50C do +150C. Temperatura -50C je donja granica podru ja, a temperatura -150C je gornja granica podruja. Mjerni opseg ovog pretvornika je 200C. 2.1.3.2. Izlazne karakteristike Izlazne karakteristike mjernih slogova su: mjerni signal, podruje mjernog signala, vrsta mjernog signala i izlazna impedancija Mjernim signalom nazivamo izlaznu veli inu mjernog pretvaraa. Mjerni signal moe biti kontinuirano promjenljiva veliina ili diskretna veliina, a kad je ta diskretna veliina iskazana u brojanom obliku naziva se digitalna veliina. Ovisno o tome kakav je mjerni signal i mjerne pretvornike nazivamo analognim (one kod kojih je mjerni signal kontinuiran) ili digitalnim (one kod kojih je mjerni signal digitalan). Podru je mjernog signala obuhvaa vrijednosti mjernog signala za odreeni ureaj. Podru je mjernog signala je standardizirano, tako razliiti proizvo ai nude mjerne pretvornike spodudarnim podru jem mjernog signala ili skraeno reen o s podudarnim izlazom. Tako standardizirana podru ja mjernog signala prilagoena su s

ulazima svih razliitih ureaja za postupanje signalima, ulazima pokaznih instrumenata, zapisnih sprava itd. (npr. ulazna pojaala, regulatora,ampermetara, voltmetara, pisaa itd.). Izlazna impedancija opisuje ponaanje mjernog pretvornika kada je povezan sa sklopovima u mjernom lancu. Kada je mjerni signal istosmjerni elektrini napon, onda je izlazna impedancija izlazni elektrini otpor mjernog pretvornika. Na primjeru takvog pretvornika prikazat emo utjecaj izlazne impedancije na mjerni signal (sl.2.5.).U promatranom primjeru idealna vrijednost mjernog signala oznaena je sa Ui,izlazni otpor Ri,i otpor tereta sa Rt. Stvarna vrijednost naponskog mjernog signala oznaena je sa U, a strujnog mjernog signala sa I. Zavisnost vrijednosti U i I od vrijednosti Ui lako je odrediti Kirchhoffovim zakonom za promatrani krug Ui- IRi IRt= 0 pa za strujni mjerni signal vrijedi

a za naponski mjerni signal

Lako je uoiti da stvarna vrijednost mjernog signala u odnosu na idealni ovisi od izlaznog otpora (ili izlazne impedancije). Najpovoljnije bi bilo ostvariti takve vrijednosti Ri da pretvornik s naponskim mjernim signalom daje U Ui, a pretvornik s strujnim mjernim signalom

Prema ovome se usklauju izlazne impedancije mjernih pretvornika.U sluaju naponskog mjernog signala, preuredimo li izraz (2) dobijemo:

elimo li da je UUi, tada mora biti 1, to znai da izlazna impedancija mora biti mnogo manja od impedancije tereta. Kada je to tako, pretvornik se vlada kao naponski izvor.U sluaju strujnog mjernog signala, preuredimo li izraz (1) dobijemo

elimo li da je tada mora biti to znai da izlazna impedancija mora biti mnogo vea odimpedancije tereta. Kada je to tako, pretvornik se vlada kao strujni izvor.Mogue je i takvo usklaivanje u kojem pretvornik omoguuje prijenos najvie snage na idui stupanj.Takvo usklaivanje postie se takvim izborom optereenja da je Rt = Ri.