Osnove digitalnih

komunikacija
- Skripta za kolokvij -
Popis pitanja:
1. Osnovni pojmovi podatak, signal, irina prijenosnog pojasa kanala, brzina bita, S/N,
Baud, dB;
2. Parametri digitalnog signala (vremenska domena) objanjenje;
3. Spektar digitalnog signala uzduty cycle 50% i uzduty cycle razliit od 50%;
4. Formati digitalnih signala. Njihove prednosti i mane;
5. Definicija Fourieove serije;
6. Fourieova serija - digitalni signal;
7. Definicija Fourieove transformacije;
8. Pravila Fourieove transformacije;
9. Fourieova transformacije impulsnog signala (jedan impuls);
10. Fourieova transformacije slijeda impulsa;
11. PCM - A/D pretvorba;
12. Teorem uzorkovanja;
13. Postupci uzorkovanja;
14. Pod i nad uzorkovanje, aliasing;
15. Linearna i nelinearna kvantizacija;
16. Kodiranje. Gray-ov kod;
17. A/D pretvorba izravnim postupkom objanjenje i primjer modulatora;
18. A/D pretvorba iterativnim postupkom objanjenje i primjer modulatora.
19. A/D pretvorba sa postupkom brojanja objanjenje i primjer modulatora;
20. DM linearna - A/D pretvorba;
21. DM adaptivna - A/D pretvorba;
22. D/A pretvorba SA TEINSKIM OTPORIMA objanjenje i primjeri modulatora;
23. D/A pretvorba R-2R objanjenje i primjeri modulatora;
24. Kapacitet kanala Shanonnov teorem, Nyquistov teorem definicija;
25. Kapacitet kanala Shanonnov teorem, Nyquistov teorem primjer;
26. Vrste komunikacjskih kanala podjela;
27. Osnovni parametri komunikacijskih kanala;
28. Prilagoenje impedancije radi prijenosa maksimalne snage;
29. Prijenosna funkcija kanala definicija i primjer;
30. Modeli kanala model nisko-propusnog filtera, model visoko-propusnog filtera;
31. Prijenos digitalnih signala u osnovnom opsegu;
32. Vjerojatnost pogreke pri prijenosu u osnovnom opsegu. BER;
33. Frekvencijsko i vremensko mulipleksiranje;
34. Postupci diksretne modulacije sinusnog signala;
35. Postupci modulacije impulsa;
36. Djelotvornost prijenosa digitalnih signala;
37. ISI definicija i razlozi nastanka;
38. ISI Nyquistovi kriteriji;
39. Izoblienja uslijed nelinearnosti prijenosne karakteristike;
40. Jitter definicija i vrste;
41. Jitter mjerenje i sprijeavanje pojave jittera;
42. Dijagram oka objanjenje i primjer;
43. Dijagram oka ISI, jitter i BER.
1. Osnovni pojmovi podatak, signal, irina prijenosnog pojasa kanala, brzina bita,
S/N, Baud, dB;

Podatak (eng.Data) - Entitet koji prenosi informaciju (ima znaenje ili smisao).
Signal - Elektrini (elektromagnetski) prikaz podatka (najee: naponski ili strujni).
irina prijenosnog kanala - Razlika izmeu najvie i najnie frekvencije signala
unutar kanal kojim se prenose podatci.
Brzina bita - Brzina prijenosa digitalnih informacija (izraava se u bit/s).
S/N - Omjer signala i uma unutar nekog kanala (signal/noise).
Baud - Broj promjena signala u jednoj sekundi.
dB - logaritamska jedinica definirana kao 10*log (fizikalne veliine) ili 20*log
(fizikalne veliine).

2. Parametri digitalnog signala (vremenska domena) objanjenje;

Amplituda - Najvea udaljenost signala od srednje vrijednosti signala.

Period - Koliina vremena potrebna signalu da pree puni krug. ( = 2/T)
Frekvencija - Broj perioda u sekundi. (f = 1/T)

3. Spektar digitalnog signala uzduty cycle 50% i uzduty cycle razliit od 50%;

Duty cycle - Omjer trajanja 0 i 1.

Duty cycle 50%

 Duty cycle razliito od 50%

4. Formati digitalnih signala. Njihove prednosti i mane;

Bipolarni signal - Vrijednosti amplitude mogu biti i u minusu i u plusu.

Unipolarni signal - Vrijednosti amplitude su u plusu.
Non return to zero format
- Logika 0 predstavljena je niskom razinom cijelim njenim trajanjem.
- Logika 1 predstavljena je visokom razinom cijelim njenim trajanjem.
Prednosti i mane:
- Najjednostavniji format, najmanja osjetljivost na um.
- Potrebni su posebni takt simboli za sinkronizaciju.
- Ima vei frekvencijski opseg

Return to zero format

- Logika 0 predstavljena je niskom razinom cijelim njenim trajanjem.
- Logika 1 predstavljena je visokom razinom u prvoj polovici trajanja, te se potom
vraa na nisku razinu.
Prednosti i mane:
- Nisu potrebni su posebni takt simboli za sinkronizaciju.
- Vea osjetljivost na um.
 Bifazni ili Manchester format
- Logika 0 predstavljena je niskom razinom u prvoj polovici trajanja, te se potom
die na visoku razinu.
- Logika 1 predstavljena je visokom razinom u prvoj polovici trajanja, te se potom
vraa na nisku razinu.

- Nema istosmjernu komponentu

5. Definicija Fourierove serije;

Fourierova serija - Periodika funkcija s(t) koja zadovoljava Dirichletove uvjete

moe biti izraena kao Fourierova serija, sa harmonijskim sin/cos lanovima:

u(t) = a0 + (an cos n 0t bn sin n 0t )
n 1

a0, an, bn - Fourierovi koeficijenti.

n - harmonijski broj.

Dirichletovi Uvjeti:

- Funkcija u(t) mora biti potpuno integrabilna na periodu.

- u(t) mora imat konaan broj ekstrema na promatranom intervalu.
- u(t) mora imati konaan broj prekida na bilo kojem intervalu.
- u(t) mora biti omeena.

6. Fourierova serija - digitalni signal;

Digialni signal zadrava konstantnu razinu a zatim se mijenja na neku drugu konstantnu
vrijednost.
Sastoji se od neparnih harmonika (pravokutni, pilasti signali), a odmicanjem od omjera 1:1
pojavljuju se parni harmonici (DC razliit od 50%)

7. Definicija Fourierove transformacije;

Fourierova transformacija - Postupak prebacivanja signala iz vremenske u

frekvencijsku domenu u svrhu pojednostavljivanja originalnog problema.

Definicija:

j t
U() = u (t )e dt

Fourierova transformacija

1 jt
u(t) =
2
U ( )e d

Inverzna Fourierova transformacija

9. Fourierova transformacije impulsnog signala (jedan impuls);

11. PCM - A/D pretvorba;

Pulsno kodna modulacija je postupak analogno digitalne pretvorbe koji se zasniva na 3

sukcesivna procesa:

- uniformnom uzorkovanju po vremenu

- kvantizaciji po amplitudi i
- kodiranju

tj.
Informacija s izvora uzorkuje se i kvantizira na jednu od M razina, nakon ega se
svaki kvantizirani uzorak kodira u n-bitnu (n = log2M) kodnu rije: M=2n

a) Uzorkovanje(sampling) - uzimanje uzoraka analognog signala pri emu vrijedi

nyquistov teorem, tj. frekvencija uzorkovanja fs mora biti barem dvostruko vea od
maksimalne(granine) frekvencije fm uzorkovanog signala (fs 2fm ) kako bi se signal
mogao vjerno reproducirati na prijemnoj strani.
Uzorci se uzimaju u jednakim vremenskim razmacima Ts.

b) Kvantizacija - proces u kojem se beskonaan broj amplituda uzoraka pridruuje

konanom broju amplitudnih vrijednosti ( sama AD pretvorba) ne reverzibilan
proces.
Kvantizacija je najvaniji korak jer utjee na kvalitetu PCM sustava

c) Kodiranje - pridruivanje diskretnih simbola (brojeva) kvantiziranim(diskretnim)

razinama amplituda. kodiranje se u PCM esto provodi istovremeno sa kvantizacijom.
U elektronici koristimo binarne kodove: prirodni 8421, gray.
M = 2n
M - broj diskretnih stanja
2 - baza sustava - skupi svih znamenki ili kodnih elemenata
n - potreban broj kodnih elemenata

12. Teorem uzorkovanja;

Uzorci analognog signala x(t) uzimaju se u uniformnim vremenskim intervalima

Ts. -> x[k] = x[kTs]
diskretni signal nastao uzorkovanjem nazivamo PAM signal - pulsno amplitudno
modulirani signal - tj. signal u kojem je informacija sadrana u amplitudi signala.
U frekvencijskoj domeni uzorkovanje rezultira periodikom pojavom kopija spektra
analognog signala na viekratnicima frekvencije uzorkovanja fs (aliasing).
Analogni signal moe se rekonstruirati iz uzorkovanog signala samo ako se
periodiki ponovljene kopije spektra ne prekrivaju, to se postie ograniavanjem
spektra analognog signala na frekvenciju fb = fs/2, pomou anti-aliasing
filtra.

Nyquistova frekvencija fs >=2fm

poduzorkovanje fs < 2fm
naduzorkovanje fs > 2fm

Teorem uzorkovanja vrijedi za:

 - signale u osnovnom pojasu (engl. baseband), gdje je irina pojasa spektra
centrirana oko DC frekvencije (npr. audio i video signal)
- signale iji je spektar centriran oko neke vie frekvencije fc (engl. band-pass)
(npr. komunikacijski signal primarne grupe telefonskih kanala). Uz signal irine
pojasa fB, spektar zauzima opseg [fc - fB/2, fc + fB/2], pa je rekonstrukcija signala
i izbjegavanje preklapanja mogue i uz fs 2 fB !

13. Postupci uzorkovanja;

- Prirodni - razina impulsa slijedi promjene razine modulacijskog signala u intervalu

vremena
- Regularni ili uniformni - razina impulsa je konstantna u intervalu i proporcionalna
amplitudi na njegovom poetku ili sredini

14. Pod i nad uzorkovanje, aliasing;

- Poduzorkovanje - fs < 2fm - koristi repliciranje spektra iz ponovljenih (aliasing)

signalnih spektara radi rjeavanja problema niske frekvencije uzorkovanja fs
- jednostavniji antialiasing filteri
- nii tehniki zahtjevi - sporija ADC elektronika

b) Naduzorkovanje - fs >>2fm
naduzorkovanje i usrednjavanje poveava rezoluciju ADC ( S/N odnos)
fOS - frekvencija naduzorkovanja
w - dodatno zahtjevani bitovi
 fOS = 4w*fs
- svaki dodani bit implicira uzorkovanje sa faktorom etiri

prednosti:
- poveanje rezolucije po cijenu vee brzine rada pretvaraa
- analogni sklopovi jednostavniji (rezolucija n-bitnog kvantizatora
nia od ukupne rezolucije pretvaraa) po cijenu poveane
kompleksnosti dodatne digitalne obrade
- dodatna prednost: anti-aliasing filtar vie ne treba otru graninu
frekvenciju!

c) Aliasing - signalno preklapanje u frekvencijskoj domeni

Meusobno preklapanje kopija spektra signala naziva se aliasing i sprijeava se
ograniavanjem spektra analognog signala na frekvenciju fB = fs/2, pomou
antialiasing filtra.
Anti-aliasing filter treba koristiti i kod signala nominalno ogranienih na
fs/2, kako bi se osiguralo da signal ima stvarno ogranien pojas
frekvencija.
U sluaju fs = 2 fB radi se o uzorkovanju s Nyquistovom frekvencijom,
gdje anti-aliasing filtar mora imati otru graninu frekvenciju na fB=fs/2.

15.Linearna i nelinearna kvantizacija

a) U = konst. - ravnomjerna ili linearna

Amplituda analognog uzorka moe poprimiti bilo koju vrijednost izmeu -Uref/2 i
+Uref/2 dok je izlazni signal kvantiziran na neku od N - 1 diskretnih razina

Uref = N* U

U - korak kvantizacije - razlika izmeu dviju susjednih razina signala

U = y0 /(N -1)

ADC sa N bita ima n-bitnu rezoluciju: n = log2(N)

tj. potrebno je n bita za kodiranje N kodnih rijei za N izlaznih razina
Razlika izmeu digitalnih kodova dviju susjednih razina signala na izlazu
kvantizatora/kodera je najmanje znaajan bit (lsb) n-bitne kodne rijei. prema tome
razlika dviju susjednih razina U odgovara LSB razlici digitalne kodne rijei

b) U =/= konst. - neravnomjerna, nelinearna ili neuniformna

Kod realnih signala (npr. govora) prevladavaju niske razine signala, stoga su bolji
rezultati nejednolikom kvantizacijom:

- manji koraci kod niih razina

- vei koraci kod viih razina

Obino se ne radi nelinearni kvantizator ve se uz linearnu kvantizaciju signal

obrauje prije ili poslije kodiranja:
 - trenutnom kompresijom (sklopovsko rjeenje)
- digitalnom kompresijom uz kodiranje
- nelinearnim kodiranjem

16. Kodiranje, Gray-ov kod;

Skupu diskretnih veliina y[k] pridruuje se kodna rije.
kodna rije - sastoji se od kodnih elemenata
M = bn gdje su:
M broj diskretnih stanja
b baza sustava = skup svih znamenki ili kodnih elemenata
n potreban broj kodnih elemenata
U elektronici se korisnti binarni kd: prirodni 8421, Gray.
Kodiranje se esto provodi istodobno s kvantiziranjem po amplitude.
Grayev kod kod s minimalnom promjenom
susjedne kodne rijei se razlikuju u samo 1 bitu, s ime olakavamo oitavanje
pogreki.
2bita 3-bita
00 000
01 001
11 011
10 010
110
111
101
100

22. D/A pretvorba sa teinskim otporima objanjenje i primjeri modulatora;

U
R 2 4 (n-
2
S S S S
" " " " " Rf=
" " "

+
I -
U
 Sklopke S1 do Sn preklapaju bitove binarne rijei (b1 MSB do bn LSB).
Kroz otpore uvijek tee ista struja ili prema istoj masi (''0'') ili prema virtualnoj masi
pojaala (''1'').
U tom drugom sluaju struje koje teku u virtualnu masu se zbrajaju (IO).

Ukupna struja kroz otpornik povratne veze Rf:

U Ref U U
IO b1 Ref b2 .... ( n Ref bn
R 2R 2 1) R
Ili
2U Ref b1 b2 b 2U Ref
IO ( 1 2 ... nn ) D
R 2 2 2 R

Odakle vrijedi da je izlazni napon:

R
U O I O R f I O U Ref D
2
Tonost D/A pretvorbe ovisi o:

- Tonosti napona URef,

- Tonosti otporne mree
- Tonosti sklopki S

23. D/A pretvorba R-2R objanjenje i primjeri modulatora;

 Idui s desna na lijevo, otpor u svakom voru mree (kao to je vor X!) jednak je 2R,
pa je struja koja tee desno od tog vora u preostalim dijelovima otporne mree uvijek
jednaka struji koja tee iz tog vora prema masi.

Odnos meu strujama u mrei:

I1 2 I 2 4 I 3 ... 2( n 1) I n

Struja kontrolirana sklopkama S odreena je s binarnom rijei:

I O I1b1 I 2b2 .... I nbn

b1 b2 b 2U Ref
I O 2 I1 ( 1
2 .... nn ) D
2 2 2 R
Odakle je izlazni napon:

R
UO IO Rf IO U Ref D
2
Izravno proporcionalan binarnoj rijei.

24. Kapacitet kanala Shannonov teorem, Nyquistov teorem definicija;

Nyquist - Za uspjeno rekonstruiranje signala potrebno je uzorkovanje barem

dvostruko vee frekvencije od najvie frekvencije toga signala.
C = 2B ld N
Filtrirani signal proputen kroz NP filtar irine B moe se u potpunosti rekonstruirati
uzimanjem samo 2B uzoraka u sekundi.

Shannon - Ovo je ogranienje kod realnih kanala sa umom.

C = B ld (1+ S/N)
C maksimalna brzina prijenosa podataka kroz kanal sa tumom
B irina prijenosnog pojasa realnog kanala
S/N odnos srednje snage signala I srednje snage uma na ulazu u prijemnik

25. Kapacitet kanala Shannonov teorem, Nyquistov teorem primjer;

 Nyquist - Idealni kanal:

B = 3000Hz
N=2
log(2)
= 2 () = 2 3000 = 6000 / = 6 /
log(2)

Shannon - Realni kanal:

B = 3 kHz
S/N = 1023:1
log(1024)
= (1 + ) = 3 103 = 3 104 = 30
log(2)

26. Vrste komunikacijskih kanala podjela;

Kanal je medij kojim se prenosi informacija (fiziki sloj).

Prijenos informacije mogu je:

- Voenim medijem: bakrene parice, optiki vod, koaksijalni kabel, dvoini .

vod

- Nevoenim medijem: RF prijenos, mikrovalni prijenos, IC prijenos, optika.