ZAVOD ZA ELEKTROAKUSTIKU

DIGITALNA AUDIOTEHNIKA
Vježba 4: Konverzija frekvencije
uzorkovanja i prozoriranje
UVOD

Prilikom promjene frekvencije uzorkovanja se koriste dva osnovna procesa – decimiranje

(smanjenje frekvencije uzorkovanja) i interpolacija (povećanje frekvencije uzorkovanja). Kod
primjene ova dva procesa potrebno je pažljivo primjeniti digitalni filtar kako bi se ograničio
spektar signala, odnosno zadovoljio Nyquistov kriterij. Proces razmjerne konverzije je
prikazan na Slici 1.

I - faktor interpolacije kojim želimo povećati frekvenciju uzorkovanja.

D - faktor decimiranja kojim želimo smanjiti novu frekvenciju uzorkovanja.

DECIMIRANJE je postupak smanjenja frekvencije uzorkovanja. Realizacija decimatora

zahtijeva da se primjenom odgovarajućeg NP filtra ograniči spektar signala na polovinu nove
(niže) frekvencije uzorkovanja (fs/(2*D)). Filtar mora osigurati da dijelovi spektra koji se
nalaze iznad nove ”odabrane” frekvencije budu prigušeni i u dozvoljenim granicama nakon
decimiranja.
Prilikom procesa decimiranja digitalni filtar kroz koji se propušta signal mora zadovoljiti
određene zahtijeve za preklapanja signala u prijelaznom području. Stroži zahtijevi na filtar
omogućuju izostanak preklapanja u prijelaznom području, no otežavaju izvedbu filtra.
Povećanjem ostvarene strmine filtra smanjuje se se aliasing u kritičnom prijelaznom dijelu.

fc<fs/(2*D)

Vježbu izradio dr. sc. Antonio Petošić

 ZAVOD ZA ELEKTROAKUSTIKU
DIGITALNA AUDIOTEHNIKA
Vježba 4: Konverzija frekvencije
uzorkovanja i prozoriranje

Postupak interpolacije s faktorom 4 i decimiranja s faktorom 3 je prikazan na slijedećoj slici:

PROZORIRANJE:

Prilikom analize uzoraka analognih signala često se koristi prozoriranje upotrebom

različitih tipova prozora. U ovom dijelu vježbe razmatrat će se prozoriranje signala te efekte
koje ono ima na signal.

Dvije su vrste vremenskih prozora:

• konstantni vremenski prozori
• promjenjivi vremenski prozori.

Konstantni vremenski otvori sadrže funkciju w(k) koja tijekom vremena konstantno
djeluje na ulazne uzorke (k).

Vježbu izradio dr. sc. Antonio Petošić

 ZAVOD ZA ELEKTROAKUSTIKU
DIGITALNA AUDIOTEHNIKA
Vježba 4: Konverzija frekvencije
uzorkovanja i prozoriranje
Filtri se dijele prema obliku funkcija vremenskih prozora te u skladu s time imaju različite
nazive:
• Pravokutni: w(k) = 1 -N/2<k<N/2
• Bartlett-ov: w(k) = 1 - |k|/(N/2) -N/2<k<N/2
• Hanning-ov: w(k) = 0,5 + 0,5cos(2π k/(N+1) -N/2<k<N/2
• Hamming-ov: w(k) = 0,54 + 0,46cos(2π k/(N+1) -N/2<k<N/2
• Blackman-ov: w(k) = 0,42 + 0,5cos(2π k/(N+1) + 0,08cos(4π k/(N+1) -N/2<k<N/2

gdje su:

w(k) - funkcija kojom se množe amplitude uzoraka,

k - uzorci
N - ukupan broj uzoraka u prozoru.

Prilikom prozoriranja uzimaju se uzorci analognog signala kojih ima N u promatranom

vremenskom intervalu. Duljina prozora općenito iznosi L, i može biti manja i veća od broja
uzoraka N. Ovisno o duljini L te o obliku prozora moguće je uočiti promjenu u spektru
promatranog signala.

Princip rada spektralnog analizatora dan je na sl. 4:

Utjecaj prozora na signal se može opisati slijedećom relacijom:

{x(n)}* {w(n)}= {v(n)}

Uslijed množenja uzoraka signala s oblikom prozora, dolazi do određenih promjena u

spektru promatranog signala, te stoga treba odabrati prozor koji najmanje utječe na promjenu
spektra izvornog signala.

FFT ANALIZA:

Prilikom FFT analize pretpostavlja se da imamo N uzoraka diskretnog periodičkog

signala, koji tvore jedan period tog signala. To je prava primjena FFT-a. Međutim, ova
analiza se koristi i za diskretne signale koji nisu periodički ili im period signala nije poznat,
pa se onda pri primjeni FFT-a javljaju greške koje se mogu ispraviti prozoriranjem signala.

Vježbu izradio dr. sc. Antonio Petošić

 ZAVOD ZA ELEKTROAKUSTIKU
DIGITALNA AUDIOTEHNIKA
Vježba 4: Konverzija frekvencije
uzorkovanja i prozoriranje
Formula za FFT u programu Matlab glasi:

X=fft(x)

gdje je x niz od N uzoraka koji predstavljaju originalno jednu periodu signala.

N
X(k) = sum x(n)·exp(-j·2· π ·(k-1)·(n-1)/N), 1 <= k <= N. (1)
n=1

ZADACI ZA PRIPREMU:

1. Nacrtati kako amplitudu signala reduciraju pravokutni i Bartlettov prozor ukoliko je N=10,
-5<k<5.
Napomena: Koristiti formule iz uvoda.

2. Nacrtati 20 uzoraka signala x(t) = 2 + 1·cos(2·1000· π ·t) koji je uzorkovan frekvencijom

5kHz.
Napomena: Uzeti da je nulti uzorak signala x(0) u t=0. Nacrtati kako bi izgledao jednostrani i
dvostrani spektar zadanog signala. Kako izgleda navedeni odsječak signala nakon djelovanja
pravokutnog prozora, a kako nakon Bartlettova prozora? Nacrtati slike.

3. Zadan je signal oblika x(t)=cos(2·π·f1·t) + cos(2·π·f2·t) gdje je f1 = 100Hz, f2 = 250Hz, a

frekvencija uzorkovanja fs = 1000Hz. Nacrtati jednostrani i dvostrani spektar zadanog signala.
Vremenski interval promatranja signala je T = 1s.

a) Koliko se ukupno uzoraka signala nalazi unutar 1sekunde?

b) Koliko uzoraka čini jedan period signala?
c) Kako bi izgledao spektar zadanog signala ukoliko bi se uzorkovao s fs = 400Hz?

Vježbu izradio dr. sc. Antonio Petošić

 ZAVOD ZA ELEKTROAKUSTIKU
DIGITALNA AUDIOTEHNIKA
Vježba 4: Konverzija frekvencije
uzorkovanja i prozoriranje
RAD NA VJEŽBI:

1. Konverzija frekvencije uzorkovanja.

U Matlabu je napisana skripta "dec_i_int.m" koja formira signal oblika:

x(t) = cos(2·π· f1·t) + cos(2·π· f2·t) + n(t),
gdje je n(t) Gaussov šum koji se zadaje preko njegove snage. Zadaje se frekvencija
uzorkovanja fs, a vrijeme u kojemu gledamo signal je 1s, i na taj način dobivamo niz uzoraka
signala x(n).

Zadati: f1=100Hz, f2=300Hz, A1=A2=1, P=2, fs=1000Hz, n(t)=1, D=4, I=4.

Faktor decimiranja je D = 4. Potrebno je pogledati što se događa sa spektrom navedenog
signala kada se frekvenciju uzorkovanja smanji četiri puta, i to za slučajeve bez filtra i s
filtrom koji ograničava spektar signala u skladu s novom frekvencijom uzorkovanja.

a) Koje se komponente spektra javljaju u prvom i drugom slučaju i zašto?

Nakon decimiranja vrši se interpolacija signala uzorkovanog s 250Hz s faktorom 4, bez
primijenjenog filtra i s filtrom.

b) Uočiti koje komponente signala se javljaju kad nije primijenjen filtar. Zbog čega?

c) Koja komponenta se javlja kad se primjeni filtar?

2. Prozoriranje

1. Generirati nizove koji predstavljaju pravokutne prozore različitih duljina:

x1(n)= 1, 0 ≤ n≤10, a za ostale n x1(n)= 0
x2(n)= 1, 0 ≤ n≤20, a za ostale n x2(n)= 0
x3(n)= 1, 0 ≤ n≤30, a za ostale n x2(n)= 0
Pokrenuti skriptu "prozoriranje1.m".

Promotriti amplitudni i fazni spektar ovih signala ukoliko pretpostavimo da je frekvencija

uzorkovanja 1000 Hz, te precrtati dobivene spektre.

Napomena: Spektri su prikazani na dva načina.

Vježbu izradio dr. sc. Antonio Petošić

 ZAVOD ZA ELEKTROAKUSTIKU
DIGITALNA AUDIOTEHNIKA
Vježba 4: Konverzija frekvencije
uzorkovanja i prozoriranje
Odrediti potiskivanje prve bočne latice te širinu glavnog luka za razlika u spektrima kada se
mijenja duljina prozora.

2. Pokrenuti skriptu "prozoriranje2.m" te za duljinu prozora N=30 promotriti kako izgledaju

Barttlet-ov i Hanning-ov prozor.

Promotriti njihov spektar ukoliko je frekvencija uzorkovanja 1000Hz (zadano u skripti).

Skicirati nizove i njihove spektre te ih usporediti s pravokutnim prozorima ekvivalentne

duljine.

3. Pokrenuti skriptu "unos_signala.m" u kojoj se unose frekvencije pojedinih komponenti

signala oblika x(t)=cos(2·π·f1·t)+ cos(2·π·f2·t)

Zadati: f1 = 100Hz, f2 = 250Hz, A1=A2=1, fs = 1200Hz, te vrijeme promatranja signala T=1s.

Signal je aperiodički diskretan. Promotriti rezultate te usporediti dobiveni spektar s onim koji
bi se dobio FFT naredbom.

Promotriti i skicirati izgled prvih 50 uzoraka signala propuštenih kroz:

a) pravokutni prozor
b) Bartlett-ov prozor
c) Hanning-ov prozor

Obratiti pažnju na spektar.

Vježbu izradio dr. sc. Antonio Petošić