Osnove telekomunikacija Prijemnici u analognim komunikacijskim sistemima

prof. dr. Nermin Suljanovi

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Analogne modulacije

Postoje zajednika svojstva izmeu linearnih i eksponencijalnih komunikacijskih tehnika, kao to je sinusni nosilac sa vremenski promjenljivom envelopom ili fazom koji nosi poruku. Realizacija prijemnika i za linearne i za eksponencijalne modulacijske tehnike koristi oscilatore, miksere i propusnike opsega filtere!. "vi analogni prijemnici ukljuuju kolo za podeavanje tuning!, demodulaciju i pojaanje.

Ako je primljeni signal dovoljno sna#an, pojaalo nije neophodno.

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

"uperheterodinski prijemnici

Heterodinski princip je generacija novih frekvencija mijeanjem mno#enjem! dva sinusna talasna o$lika. Osim demodulacije, u prijemniku se moraju realizirati sljede%e tri operacije&

podeavanje frekvencije nosioca na #eljenu vrijednost, filtriranje za odvajanje #eljenog signala od ostalih primljenih signala, pojaanje za kompenzaciju sla$ljenja.

Analiziraemo radio prijemnike. Superheterodinski princip podrazumijeva jednostavniju izved$u prijemnika sa dva razliita pojaanja i filtriranjem prije demodulacije.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

"uperheterodinski prijemnici

Primljeni radio signal xc(t) se pojaava sa R' pojaalom, podeenim na frekvenciju nosioca fc. Propusni opseg BRF pojaala je toliko irok da djelimino proputa signale susjednih kanala. 'rekvencijski pretvara, koga ine mikser i lokalni oscilator (O!, prevodi R' signal u meufrekvencijski )'! signal fIF <fc!. (O frekvencija prati podeenu R' frekvenciju tako da je f LO = f c f IF f c f LO= f IF
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

"uperheterodinski prijemnici

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

"uperheterodinski prijemnici

)' sekcija je pojaalo sa fiksnim propusnim opsegom, BIFBT, i eliminira signale iz susjednih kanala. )' signal ide na demodulator, koji vri ekstrakciju poruke i dodatno pojaanje u osnovnom opsegu.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

"uperheterodinski prijemnici

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

'rekvencijski pretvara mikser!

)ma zadatak da promijeni frekvenciju nosioca moduliranog signala m(t)cosct na neku drugu frekvenciju I.

x t = 2 m t cos c t cos mix t = m t [ cos c mix t cos c mix t ] mix = c I x t = m t [ cos I t cos 2 c I t ] mix = c I x t = m t [ cos I t cos 2 c I t ]
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

'rekvencijski pretvara. *eterodinski princip

)z$orom frekvencije lokalnog oscilatora, $ira se konverzija na viu ili ni#u frekvenciju. "pektar signala na izlazu iz filtera ima o$lik kao na donjoj slici.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Princip rada superheterodinskog prijemnika

Oigledno je da spektar primljenog signala ima komponentu #eljene frekvencije fc, ali i neku komponentu zrcalne frekvencije image frequency!. Zrcalna frekvencija u radio prijemu u kojem se koristi heterodinski princip, predstavlja ne#eljenu frekvenciju u ulaznom signalu koja je u frekvencijskom pretvarau sposo$na izgenerirati #eljenu meufrekvenciju.

Potencijalni izvor interferencije u prijemu.

+rcalna frekvencija u primljenom signalu je f ' c= f c 2 f IF = f LO f IF

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Princip rada superheterodinskog prijemnika

,lavni zadatak R' dijela jeste da propusti frekvencije fcBT !, i od$aci signal zrcalne frekvencije. -ada $i signal frekvencije f'c doao do miksera, on $i ga konvertovao u frekvenciju
f ' c f
LO

=f

IF

Prema tome, frekventni odziv R' dijela tre$a $iti takav da vrijedi BT<BRF<!fIF. 'iltriranje u )' sekciji vri od$acivanje signala od susjednih kanala BIFBT.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Prednosti superheterodinskog prijemnika

Razlog za transliranje R' frekvencija u )' je postizanje #eljene selektivnosti radio i ./ prijem!.

.eko je posti%i propusnik opsega 01 k*z ako je centralna frekvencija veoma visoka.

-onverzija frekvencije primljenog signala iz R' u )' vodi smanjenju opsega podeavanja odnos maksimalne i minimalne frekvencije podeenja! za lokalni oscilator. Posljedica je laki dizajn oscilatora. +ahtjev za selektivno%u se pomjera u )' sekciju, ija frekventna karakteristika nije podesiva nego konstanta.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

3odostaci superheterodinskog prijemnika

Pojava la#nih odziva na frekvencijama razliitim od fc. 2edan od mogu%ih izvora je signal na zrcalnoj frekvenciji kvalitet R' dijela!. Pove%anje fIF %e pove%ati distancu izmeu f'c i fc, te smanjiti zahtjeve na selektivnost R' dijela. "vaka distorzija u (O signalu %e generirati harmonike koji se mijeaju sa la#nim ulazom i mogu pro%i do )' dijela. (O mora $iti isti sinusni signal.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

5irektni prijemnici

"irect con#ersion ("$) recei#ers . *omodinski prijemnik. R' pojaalo slijedi frekvencijski konvertor. 3' filter poslije miksera se koristi za od$acivanje interferencije od susjednih kanala. 4ogu%nost minimalnog dizajna aplikacija u $e#inim senzorima!.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

5irektni prijemnici

,lavni nedostatak 56 prijemnika jeste da ne od$acuje zrcalni signal prisutan u drugom $onom opsegu, pa je vie osjetljiv na interferenciju i um. 3a slici je prikazan odziv na dva jednotonska ""7 signala na ulazu, gdje se o$je frekvencije pojavljuju na izlazu.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

5irektni prijemnici

5izajn prikazan na donjoj slici eliminira jedan $oni opseg.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Prijemnici sa dvostrukom konverzijom frekvencije

8kljuuje dva konvertora frekvencije i dvije )' sekcije.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Prijemnici sa dvostrukom konverzijom frekvencije

)mplementacija u ""7 prijemnicima. 5ruga )' sekcija je uvijek podeena na fiksnu frekvenciju, dok prva )' sekcija i drugi (O mogu $iti fiksni ili podesivi. 5vostruka konverzija frekvencije dozvoljava ve%u vrijednost fIF% za po$oljanje od$acivanja zrcalnog signala, a manja vrijednost fIF! po$oljava selektivnost druge )' sekcije.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

"pecifikacija radio prijemnika

Parametri koji odreuju sposo$nost prijemnika da uspjeno demoduliraju radio signal. Osjetljivost& minimalni ulazni napon koji osigurava dati "3R na ulazu )' sekcije. 09/ za :1 d7 "3R;a za kratko;talasni radio! Dinamiki opseg& razlika izmeu najve%eg ulaznog signala koji ne%e postati izo$lien i najmanjeg ulaznog signala koji se jo mo#e raspoznati, izra#ena u d7. Reda 011 d7! Selektivnost& sposo$nost prijemnika da eliminira interferenciju od signala susjednih kanala.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

"pecifikacija radio prijemnika

Slika uma& pokazuje koliko prijemnik degradira ulazni "3R <;01 d7!.
' / & u(a) &f = ' / & i)(a)

Odbacivanje zrcalnog signala& pokazuje koliko efikasno prijemnik eliminira zrcalni signal <1 d7!.
RR =10 log* RF f c / * RF f ' c

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije

(iteratura

A.7.6arlson, P.7.6rill=, 2.6. Rutledge, Communication System, fourth edition, 4c,ra>; *ill, ?11?.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije