INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU

POLITEHNIČKI FAKULTET
TRAVNIK

TEMA:BLOK SHEME RADIOPREDAJNIKA

SEMINARSKI RAD
PREDMET: RADIOTEHNIKA

Predmetni nastavnik: Student:

Prof.dr. sc Halid Žigić Suad Rodić
PT – 21/14 – I

Novi Travnik, Maj 2016.

 Predajnici su uređaji koji proizvode
visoko frekfentne oscilacije kojima
se vrši prenos radio-programa
bežičnim putem brzinom svjetlosti
(300000 km/s).
 Prema načinu prenošenja zvučnog signala
modulacije se dijela na sljedeče grupe:
 1. Predajnici za nemodulisanu telegrafiju,
 2. Predajnici za modulisanu telegraafiju,
 3. Predajnici sa amplitudnom modulaciom,
 4. Predajnici sa frekfentnom modulaciom,
 5. SSB predajnici.
 Pored navedenih, danas se proizvode i
drugi oblici predajnika za različite
potrebe radija, televizije, navigacije,
prikupljanja i davanja raznih podataka ,
ali za sve je zajedničko da moraju imati
oscilator – izvor visokofrekfentnih
oscilacija. Nekoliko vakvih
oscilacilatora prikazuju šeme na slici 1.
 Kako jedan tranzistor kao
oscilator nije u stanju da
proizvede znatnu snagu,
uobičajeno je da se iza oscilatora
doda još jedan ili više stepena
pojačanja I modulator koji će
govornu frekfenciju utisnuti u
noseći talas. Na slici 3. su
prikazana dva takva pojačavača.
 Modulatori su pojačavači koji
niskofrekfentnu – zvučnu struju,
poslije pojačanja prilagođenom
spregom prenose predajniku utičući
na taj način na oblik
visokofrekfentnog signala
(amplitudno – anodna, frekfentna
modulacija).
 Svaki radio-predajnik se sastoji od predajnika
i predajne antene. U predajniku se vrše
sljedaće osnovne radnje:
 • Stvaranje elektricnih oscilacija visoke
frekfencije.
 • Pojačavanje visoko frekfentnih oscilacija do
potrebne snage
 • Upravljanje jednim od parametara
(amplitudom , frekfencijom ili fazom)
zavisno od vrste informacije koja se predaje.
Modulacija se ostvaruje u
modulatoru. Predajnik može biti sa
amplitudnom (AM), frekfentnom
(FM) ili faznom modulacijom (PM).
 Poseban slučaj amplitudne
modulacije je inpulsna modulacija
(IM).
Oscilacije visokih frekfencja se
stvaraju u oscilatornom kolu. On se
u predajniku zove pobuđivač ili
osnovni oscilator, jer određuje
frekfenciju predajnika.
 Mjenjanjem jednog od parametara
visokofrekfentnih oscilacija u
zavisnosti od prenošenih signala
naziva se modulaciom.
 Blok šema radio-predajnika sa
amplitudnom modulacijom
prikazana je na slici 4. U
osnovnom oscilatoru se stvaraju
oscilacije visoke frekfencije sa
konstantnim parametrima.
 U pojačavaču snage se oscilacije
pojačavaju a njihova amplituda
se mijenja pod uticajem
predajnih modulacionih signala
koji se dovode iz modulatora.
 Svi visoko frekventni oscilatori
(VFO) moraju ispunjavati slijedeća
dva uslova
 1. Oscilator mora proizvoditi čisti
sinusni signal
 2. Signal mora biti vrlo stabilan (da
nam stanice nebi šetale po skali)
Kod VFO-a nemogu se koristiti
astabili ili RC oscilatori.
 Samo se koristi paralelno LC kolo .
 Na slici 7 prikazana je šema
oscilatora . Tranzistor Tr1 radi kao
oscilator u Klapovom spoju. Sam
tranzistor može biti bilo koji
savremeni silicijev tranzistor od
BC107 do BC109, pošto taj
tranzistor mora raditi na niskoj
frekvenciji u opsegu od 1750 do
1800 kHz.
 Povratna veza kojom se pobuđuju
oscilacije ostvarena je kapacitivnim
razdjeljnikom C3/C4 od po 1nf. I
kolektor je blokiran kondenzatorom
od 100nf. Na taj način su svi
unutrašnji kapaciteti samog
tranzistora neznatni u odnosu na ove
velike kapacitete.
 Zato eventualne male greške u tranzistoru
(npr. usljed promjene temperature ili zbog
male promjene napona među elektrodama i
sl.) nemogu uticati na frekvenciju oscilatora.
Opseg frekvencija određen je zavojnicom L i
kondenzatorima C1,C2,C12 i C13. Od ovih je
C2 promjenjiv.
 Maksimalni kapacitet mu je 11pf, što (sa
paralelnim kapacitetima) osigurava prijem
telegrafskog dijela u 80-metarskom opsegu
od 3500 do 3600 kHz.
 Pri tome sam oscilator radi na frekvenciji od
1750 do 1800kHz. Izbor kondenzatora za
oscilator je prilično kritičan. Kodenzatori
moraju biti vrlo dobrog kvaliteta.
 Mogu se upotrijebiri domaći stirofleks
kondenzatori (»Iskra«). Vrlosu stabilni, gubici
u njima su mali, a imaju i malen negativni
temperaturni koeficijent kapaciteta.
 Sve ovo doprinosi stabilnosti odabrane
frekvencije.
 Za priključak na VFO kojim bi bio
omogučen rad bez kvarcnog kristala
potrebno je najprije izvršiti neke
preinake na ulazu ispred tranzistora T1.
Ove preinake su vidljive na slici 10 i
slici 11. Kristal je uklonjen kondenzator
C1 i C2 izvađeni a dodan je kondenzator
C24.
 Razumije se da na prikljucnice označene
kao VFO moramo dovesti pobudni VF
napon kojem je frekfencija u 80
metarskom opsegu .
 Takvu frekfenciju možemo postići
upotrebom nekog udvostručivača jer naš
VFO radi na dvostruko nižoj frekfenciji
od prijemne.
 Kao umnoživač koristi se jednostavni
umnoživač čija je šema data na slici 12.
 Frekfencija iz VFO (koja je npr. 1.775
kHz) vodi se najprije na
potencijometar P koji služi za
doziranje signala. Potencijometrom
odmjereni signal odlazi preko C”%
na bazu tranzistora T6 koji radi kao
umnoživač frekfencije u klasi C. da
postignemo duplu frekfenciju
potrebno je titrajni krug L4/C26
provjeriti dip-netrom.
 Ovaj titrajni krug je prigušen
otpornikom R18 da ne bi signal u
jednom dijelu opsega bio
pretjerano jaci nego u preostalom
dijelu. Vrijednost R18 ne smije
biti manja od neophodno nužne
da se ne upropasti selektivnost
titrajnog kruga.
 Signal udvostručene frekfencije uzima se
sa titrajnog kruga udvostučivača koji
sada več služi kao prvi pobudni stupanj
predajnika, ovakav udvostručivač koji
sada več služi kao prvi pobudni stupanj
može se sagraditi na posebnoj pločici kao
n aslici 12.
 Oznaka +TX označava da je
udvostručivač spojen samo onda kada je
predajnik u pogonu. Za vrijeme prijema
on mora biti isključen.
 Sklop za moduliranje koji ´cemo koristiti
u ovoj vježbi sastoji se od dva dijela. Prvi
dio je jednostavni sumator izveden
pomoću operacionog pojačala.
 Na njega priključujemo visokofrekventni
signal nosioc iz Wienovog oscilatora i
niskofrekventni sinusoidalni koji želimo
modulirati, iz generatora impulsa.
 Na izlazu iz operacionog
pojačala ćemo, prema tome,
dobiti zbroj ta dva signala (sl.17)
– to još nije modulirani signal!
 Poruke se pre prenosa kroz
telekomunikacioni kanal
transformišu u električne signale.
 Dobijeni električni signali se
mogu prenositi u svom
izvornom obliku što se naziva
prenos u osnovnom opsegu
učestanosti.
 Osim ovog moguće je i
Modulacija je proces
enkodiranja signala poruke
na način pogodan za prenos
signala.
 Generalno,modulacija
podrazumeva transliranje
spektra signala u opseg koji je
obuhvata mogo veće učestanosti
nego što je učestansot signala u
osnovnom opsegu.
 Modulacija se izvodi variranjem amplitude,
faze ili frekvencije nosioca visoke učestanosti u
skladu sa promenama amplitude signala
poruke.
 Demodulacija je proces
izdvajanja signala poruke iz
nosioca kako bi poruka mogla
da se interpretira u
prijemniku.
Signal, nosilac poruke se naziva
modulišući signal. Pomoćni
periodični signal se naziva
nosilac.
 Modulišućim signalo
modifikovani nosilac se naziva
modulisani signal.
 Prijmena modulacije omogućava:
 Radio prenos poruka
Multipleksiranje signala Veća
zaštita prenošenog signala od uticaja
smetnji
 Podela modulacionih postupaka
Analogne modulacije:
Modulacioni postupci u kojima
je modulisani signal kontinualan.
Ovde je nosilac sinusoidalan.
Pri tome razlikujemo
amplitudsku, modulaciju (AM),
frekvencijsku modulaciju (FM) I
faznu modulaciju (PM)
Modulacione postupke u kojima
je modulisani signal impulsnog
talasnog oblika.
U ovom slučaju je nosilac
povorka periodi;nih impulsa.
 Razlikujemo:
 Impulsno amplitudski modulisan
signal –IAM (Pulse Amplitude
Modulation PAM)
 Impulsno širinski modulisan signal
po trajanju impulsa – ITM (Pulse
Width Modulation PWM)
 Impulsna položajna modulacija -
IPM (Pulse Positiion Modulation ,
PPM)
 Poseban oblik impulsno
modulisanih signala
predstavljaju signali koji se
dobojaju na izlazu A/D
konvertora kao što su impulsna
kodna modulacija (Pulse Code
Modulation PCM) i delta
modulacija .
 I u ovom slučaju je nosilac je sinusoidalan,
ali je modulišući signal digitalan.
 Osnovni digitalni postupci su: Digitalna
amplitudska modulaija
 (Amplitude Shipf Keying, ASK)
 Digitalna fazna modulacija (Phase Shift
Keying, PSK)
 Digitalna frekvencijska modulacija
(Frequency Shift Keying)
 Fazna modulacija je
vrsta modulacije pri kojoj se fazni
pomak noseće frekvencije menja
proporcionalno signalu
korisne informacije.
 Amplituda noseće frekvencije se drži
konstantnom.
 Uz amplitudnu i frekventnu
modulaciju, predstavlja jednu
od tri osnovne vrste
modulacije. Zbog sličnosti,
fazna i frekventna modulacija
se jednim imenom zovu
ugaona modulacija (eng.
angle modulation).
 Ako je signal informacije
analogni signal (glas, muzika),
fazni pomak noseće frekvencije
će se menjati kontinualno u
određenom opsegu. Ako je
signal informacije digitalni
signal, fazni pomak noseće
frekvencije može imati dve ili
više diskretnih vrednosti.
 U najjednostavnijem obliku PSK
(eng. PSK, Phase Shift Keying)
fazni pomak može da se održava
na jednoj vrednosti za digitalnu
nulu, a na drugoj za jedinicu.
 Frekvencijsku modulaciju (FM) i
faznu modulaciju (PM)
zajedničkim imenom zovemo
modulacija argumenta. Ako
imamo signal oblika (t)= sin ( t
+ ) izraz u zagradi predtavlja
argument funkcije ili kut, pa se
ove modulacije nazivaju i
kutnim.
 Referentnom fazom ćemo
smatrati onu koja će služiti samo
za usporedbu sa nekim drugim
sličnim signalom.Ako se
usporedba ne mora obaviti,
može se smatrati da je = 0.
 Na slici 3.3.1 su prikazani FM i
PM signala uz odgovarajući
modulacijski signal u
vremenskom području. Vidi se
da prikazi FM i PM indentični.
 U elektrotehnici i telekomunikacijama,
modulacija je proces preobrazbe jednog
ili više svojstava valnog oblika, zvanog
nosač signala, uz modulirajući signalom
koji obično sadrži informacije koje se
prenose. U telekomunikacijama,
modulacija je proces prenošenja poruke
signala, npr.
 Digitalnih bitova ili analognih audio
signala, u drugi signal koji se može
fizički prenijeti. Modulacija valnog
oblika transformira baseband
poručni signal u passband signal.
 Modulator je uređaj koji obavlja
modulacije. demodulator (ponekad
detektor ili demod) je uređaj koji
obavlja demodulaciju, inverznu
modulaciju. modem (od modulator-
demodulator) može obavljati obje
operacije.
 Cilj analogne modulacije je da
prenese analogni baseband (ili
niskopropusni) signal, na primjer
audio signal ili TV signala, preko
analognog bandpass kanala na
različite frekvencije, na primjer
preko ograničenog radio
frekvencijskog opsega ili kanalske
mreže kablovske televizije .

 Cilj digitalne modulacije je prenijeti
digitalni bit preko analognog
bandpass kanala, na primjer preko
javne telefonske mreže (gdje filter
bandpass ograničava raspon
frekvencija između 300-3400 Hz) ili
preko ograničenog radio
frekvencijskog pojas
 Analogna i digitalna modulacija
olakšava Frequency Division
multipleksiranje (FDM), gdje se
prenose istovremeno nekoliko
niskopropusni h informacijskih
signala u odnosu na isti zajednički
fizički medij, koristeći odvojene
passband kanale (nekoliko različitih
nosioca frekvencije).
 Cilj metoda digitalne baseband
modulacije, također poznat kao linija
kodiranja, je prenijeti digitalni bit
preko baseband kanala, obično
nefiltrirane bakrene žice kao što je
serijski autobus ili žičnu lokalnu
mrežu.
 Cilj metoda impulsne modulacije je
da prenese uskopojasni analogni
signal, na primjer telefonski poziv
preko širokopojasnog baseband
kanala ili, u nekim od sheme, kao bit
preko drugog digitalnog prenosnog
sistema.
 U muzičkim sintisajzerima,
modulacije se može koristiti za
sintezu valnih oblika sa širokim
spektrima prizvuka koristeći mali
broj oscilacija.

 U ovom slučaju nosioc
frekvencije je obično u istom
redu (cilju) ili znatno niža od
modulišućeg valnog oblika( vidi
sinteza frekvencijske modulacije
ili sinteza prsten modulacije).
 Za ljubitelje eksperimentisanja
preporučuje se da nabave malu
CCD TV kameru i video
modulator. Video modulator se
može eventualno i skinuti sa
neispravnih TV igara dakako
pod uvjetom da je ispravan.
CCD je skraćenica od Charge
Coupled Device.
 Spomenuta kamera se spoji na
ulaz video modulatora, a signal
sa modulatora se koaksijalnim
kablom spaja na TVprijemnik.
 Kameru možemo instalirati npr. na
ulaznim vratima. Na ovaj način u
momentu kada nam neko pozvoni
na vratima daljinskim upravljačem
odaberemo TV kanal na kome je
kamera i na ekrenu TV prijemnika
vidimo tko zvoni. SSB (Single Side
Band) modulacija se jako mnogo
koristi u radio komunikacijama.
 Razvijena je od strane američke
vojske početkom 20.-tog stoljeća.
Prednost SSB modulacije nad
drugima je što SSB signal
zauzimamali dio radio spektra, a
također potrošnja energije je
manja.
 Ovo praktično znači da uz istu
snagu SSB odašiljačima daleko
veći domet nego li AM ili FM
odašiljača.
 1. Blok sheme radiopredajnika ?
 2. Opis uređaja VFO ?
 3. Modulacija i vrste modulacije ?
 4.Modulatori ?
 5. fazna modulacija amplitudska ?