UVOD

Signal, bilo kakav, ima svrhu da se na prikladan nain nekakva poruka isporui odreditu. U
podruju komunikacija, obradi signala, te u elektrotehnici openito, signal je bilo kakva
vremenska ili prostorna promjena stanja medija kroz koji se rasprostire.

Pri svakom prijenosu signala kroz komunikacijski sustav, signal doivljava promijene, kojima
je na izvoru cilj da se u njega 'utisne' poruka te se na odreditu iz njega 'izvadi'. To znai da na
neki nain treba utjecati na promjenu nekog od parametara signala (amplitudu, frekvenciju ili
fazu) i znati je protumaiti. Postupak obrade signala u predaji s kojim se u visokofrekventni
prijenosni signal - nositelj 'utiskuje' niskofrekventni signal poruke naziva se MODULACIJA.
Na prijamnoj strani se vri obratni postupak, nazvan DEMODULACIJA.

1
1. Modulacija signala

Pri svakom prijenosu VF signala kroz komunikacijski sustav, signal doivljava promijene,
kojima je na izvoru cilj da se u njega 'utisne' poruka te se na odreditu iz njega 'izvadi'. To
znai da na neki nain treba utjecati na promjenu nekog od parametara VF signala (amplitudu,
frekvenciju ili fazu) i znati je protumaiti. Postupak obrade signala u predaji s kojim se u
visokofrekventni prijenosni signal - nositelj 'utiskuje' niskofrekventni (NF) signal poruke
naziva se MODULACIJA. Na prijamnoj strani se vri obratni postupak, nazvan
DEMODULACIJA.

Slika 1. Modulacija signala

2
1.1 Modulator i demodulator

Modulator- elektrini uredjaj u kome se odvija modulacija

Demodulator ili detector - uredjaj na kome se vri demodulacija

Slika 2. Modulator i demodlator

3
1.2 Vrste modulacija

Postoji vie vrsta modulacija od kojih e biti prezentirane:

-Amplitudna modulacija (AM)

-Frekvencijska modulacija (FM)

-Impulsno-kodna modulacija (PCM)

Analogna modulacija signala, kod koje se mijenja jedan od parametara sinusnog signala:
amplituda, frekvencija ili faza.

Stoga razlikujemo amplitudnu modulciju(AM), frekvencijskumodulaciju(FM) i

faznumodulaciju(PM).

4
5
2. Amplitudna modulacija
Standardna amplitudna modulacija (AM) primjenjuje se za prenos inforamacija na dugim,
srednjim i kratkim talasima. Jedan je od najstarijih i najeih oblika modulacije:
podrazumjeva da se amplituda visokofrekventnog (VF) signala mijenja proporcionalno sa
trenutnom vrijednou niskofrekventnog (NF) signala.

Slika 3. Amplitudna modulacija signala

6
2.1 Karakteristika amplitudne modulacije

Karakteristika amplitudne modulacije je da se mijenja amplituda nosioca. U amplitudi talasa

nosioca je sadrana informacija koja se prenosi, (na primjer glas).Ukratko reeno amplitudna
modulacija radi sledee: ulazni signal se sabira sa no siocem u mjeau (engl. frequency
mixer). Izlazni signal iste je frekvencije kaonosei talas, ali mu se amplituda mijenja kao
amplituda ulaznog signala u ritmu frekvencije ulaznog signala.Izlazni signal se tada pojaava
i alje u antenu.

Ako su nosei i modulacioni signal oblika:

Amplitudno modulisani signal u AM moe se predstaviti kao:

7
3. Frekvencijska modulacija
Frekvencijska modulacija (FM) postupak je modulacije kod koje se informacija prenosi
promjenom frekvencije prijenosnog signala. U analognoj tehnici trenutna vrijednost
frekvencije prijenosnog signala ovisi o trenutnoj vrijednosti amplitude modulirajueg signala.
U digitalnoj tehnici vrijednosti frekvencije prijenosnog signala ine diskretan skup i skokovito
se mijenjaju ovisno o vrsti modulacije (FSK, AFSK, MSK).

Najpoznatija primjena frekvencijske modulacije danas se koristi za prijenos analognog radija

u frekvencijskom pojasu ultrakratkog vala (UKV, 87,5108 MHz), a u prolosti se koristila i
za prijenos signala zvuka kod analogne televizije.

Slika 4. Blok shema frekvencijske modulacije

8
3.1 Amplitudni spektri FM signala

Na slici 5. prikazani su primjeri amplitudnih spektara FM signala uz modulacijski signal

sinusnog oblika frekvencije fm i razliite indekse modulacije. Spektralni sadraj FM signala
je neogranien i direktno ovisi o indeksu modulacije, meutim iznad neke frekvencije
komponente brzo opadaju, pa se praktino irina spektra moe ograniiti na:

BFM=2(fmax+fm)

Slika 5. Amplitudni spektri FM signala za razliite indekse modulacije mf (modulacijski signal

je sinusni signal frekvencije fm)

9
4. Impulsno-kodna modulacija
Impulsna kodna modulacija spada u grupu impulsnih modulacija jer modulisani signal ima
diskretan talasni oblik.

Meutim, filozofija sistema za prenos signala IKM-om bitno se razlikuje od koncepcija

usvojenih u realizaciji svih ostalih vrsta modulacije, ukljuujui tu i impulsne modulacije.
Ovaj postupak je predstavnik digitalnih modulacija.

Osim oznake IKM mnogo ee se koristi oznaka PCM(Pulse Code Modulation). Prva ideja
o prenosu signala impulsno kodnom modulacijom patentirana je 1938. God

Princip na kome poiva postupak IKM zasniva se na diskretizacijikontinualnih poruka,

odnosno njima odgovarajuih signala. U osnovi IKM-a su teorema o odabiranju i kvantizacija
(diskretizacija signala po amplitudi).

Postupkom kvantizacije se ve na samom poetku pravi izvjesna greka. Veliina te greke

zavisi od broja kvantizacionih nivoa, odnosno od finoe zaokruivanja

IKM modulacija omoguava da od analognog signala dobijemo digitalni.

Slika 6. Blok shema impulsno-kodne modulacije

10
4.1 Karakteristike signala u sistemu multipleksa sa IKM

Postupak impulsne kodne modulacije primjenjuje se za izgradnju sistema multipleksa sa

vremenskom raspodjelom kanala. Danas u svijetu postoje dva standardizovana sistema:
ameriki i evropski. Prvi slui za prenos 24, a drugi 30 nezavisnih govornh poruka.

Terminalni ureaj pravi se gotovo identino kao i u sistemu sa IAM. Na ulazu u svaki kanal
postoji niskofrekventni filtar tako da na svaki kanalni modulator odabira dolazi signal
ogranienog spektra. Poto je najvia uestanost u spektru fm= 4000 Hz, perioda odabiranja u
svakom kanalu iznosi T = 1/2 fm= 125 s. Kako ukupno ima 24 kanala, svakom kanalu na
raspolaganju ostaje vremenski interval 125/24 s = 5,2 s. Rad kanalskih odabiraa diktiran
je impulsima iz generatora takta kanala. Spajajui paralelno izlaze svih odabiraa, dobija se
IAM multipleksni signal sa 24 kanala. Ovakav signal se vodi na kompresor, a zatim na koder.

Poslije prenosa sistemom za prenos, IKM signal se dekodira i dobija se 24 kanalni IAM
signal. On se proputa kroz ekspandor i ulazi u 24 kanalni IAM prijemni ureaj. Prijemni
odabira razdvaja kanale i odgovarajue odbirke alje u kanalni trakt. Na izlazu iz kanalnih
niskofrekventnih filtara dobijaju se odgovarajui moduliui signali.

11
5. Demodulacija signala
Demodulacija je proces u kojem se korisni signal informacije izdvaja iz noseeg signala vie
frekvencije. Sam proces vri ureaj po imenu demodulator.

Nain demodulacije zavisi od naina na koji je izvrena modulacija.

Demodulator je elektronski ureaj koji izdvaja koristan signal informacije iz modulisanog

signala visoke frekvencije.

Da bi se signal informacije prenio kroz medijum, on je u modulatoru kombinovan sa

nosiocem, obino vie frekvencije. Na prijemnoj strani demodulator uklanja nosilac,
ostavljajui korisnu informaciju. Demodulacija je dakle proces obrnut modulaciji.[1][2]

Demodulatori se esto nazivaju detektori, a u opticaju je i trei sinonim diskriminatori, koji

se ipak ekskluzivno koristi za detektore frekventno moduliranih signala.

Poto su glavni tipovi modulacije amplitudna i frekventna modulacija, to se i detektori dijele

na amplitudne i frekventne.

Amplitudni demodulatori ili detektori se primjenjuju za demodulaciju amplitudno-

moduliranih ili nemoduliranih oscilacija. Takve oscilacije su najee neprekidne, ali mogu
biti i impulsnog tipa (kao nemodulirana telegrafija ili AM radar).

Frekventni demodulatori demoduliraju frekventno modulirane oscilacije. esto imaju

objedinjen amplitudni detektor i pretvara modulacije.

FM demodulatori su kola koja proizvode izlazni signal koji je proporcionalan trenutnoj

frekvenciji signala na svom ulazu.

12
ZAKLJUAK
Signal, bilo kakav, ima svrhu da se na prikladan nain nekakva poruka isporui odreditu. U
podruju komunikacija, obradi signala, te u elektrotehnici openito, signal je bilo kakva
vremenska ili prostorna promjena stanja medija kroz koji se rasprostire.

Postupak obrade signala u predaji s kojim se u visokofrekventni prijenosni signal - nositelj

'utiskuje' niskofrekventni (NF) signal poruke naziva se MODULACIJA. Na prijamnoj strani
se vri obratni postupak, nazvan DEMODULACIJA.

Modulator- elektrini uredjaj u kome se odvija modulacija

Demodulator - uredjaj na kome se vri demodulacija

13
LITERATURA
http://www.fpz.unizg.hr/ztos/PRSUS/Modulacija.pdf

https://www.scribd.com/document/155571658/AM-Modulacija-i-Demodulacija

http://marjan.fesb.hr/~radic/ksip_0708/ksl_0708ch2.html

Zorka Stojanovi, Osnovi telekomunikacija, Graevinska knjiga, Beograd 1982.

14