Uvodno - Predavanje GE 2013 PDF

T
E F
Osnove elektrotehnike II O
§ Provjere znanja:
§ predavanja
§ auditorne vježbe
§ domaće zadaće
§ laboratorij
§ 1. kolokvij
§ 2. kolokvij
§ 3. kolokvij.
§ Uvjeti za usmeni ispit:
§ Uspješno obavljene laboratorijske vježbe
§ Postignuto najmanje ....% od ukupnog doprinosa na provjerama znanja.
1
T
E F
§ Laboratorij
§ Laboratorijske vježbe su obavezne.
§ Za pristup vježbi nužno je proučiti i razumjeti pripremni materijal.
T
E F
§ Literatura
§ B. Kuzmanović: Osnove elektrotehnike II, Element, Zagreb, 2002
§ Felja, Koračin, Malić: Zbirka zadataka i riješenih primjera iz osnova
elektrotehnike, I i II dio, 1991
§ Dopunska literatura
§ V. Pinter: Osnove elektrotehnike I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994
1
T
E F
§ Pravila ponašanja u predavaoni

§ Molimo ne kasnite na predavanja.
§ Isključite mobitele, radio, CD i DVD playere.
§ Ne ometajte ostale studente u slušanju predavanja.
T
E F
Elektrotehnički fakultet Osijek O
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II
Prof. dr. sc. Gorislav Erceg i
Doc. dr. sc. Muharem Mehmedović
T
E F
§ ELEKTRIČNI KRUGOVI (Electrical Circuits)

odnosno
§ ELEKTRIČNE MREŽE (Electrical Networks)
§ ELEKTRIČNA MREŽA je skup smisleno povezanih

električnih naprava, koje međusobno djelujući obavljaju
određenu funkciju.
2
T
E F
§ Primjer: mreža kućanskih aparata

TV
220V
DVD
POJAČALO VIDEO 7
T
E F
§ Primjer:
T
E F
§ Primjer:
3
T
E F
§ Primjer: računalna mreža

SURFER
INTERNET PRINTER
SCANNER
PC
FIREWALL HUB GATEWAY

MODEM 10
CAM
T
E F
Modeliranje električnih krugova O
Za potrebe analize električne mreže nužno je definirati njen

matematički model
§Realna električna mreža §Matematički model
§Električne naprave §Idealizirani elementi

(komponente) elementi
§Fizikalne zakonitosti u §Matematička svojstva

električnim napravama elemenata 11
T
E F
§ Komponente realnih električnih krugova karakterizirane su:

§ fizičkim dimenzijama
§ fizikalnim svojstvima
§ U nadomjesnoj shemi ili modelu:

§ koncentrirani elementi bez fizičkih dimenzija
§ Svaka komponenta el. kruga ima dvije ili više priključnica preko kojih je
povezana s ostalim komponentama.
§ U nadomjesnoj shemi priključnice nazivamo polovima.
12
4
T
E F
§ Spojna shema:
§ Spojnu shemu pretvaramo u električku shemu: izvor i trošilo

prikazani kao koncentrirani elementi, a veze između njih su
bezdimenzionalne.
§ Električka shema:
13
T
E F
§ Otvoren krug (prazni hod)

a b
i
u
c d
§ Kratki spoj
a b
i
u
c d
14
T
E F
§ Primjer: otpornik – komponenta realne mreže
§ U nadomjesnoj mreži - modelu

R
otpor – element idealizirane mreže
15
5
T
E F
§ Primjer: zavojnica ili svitak – komponenta realne mreže

L
induktivitet – element idealizirane mreže
16
T
E F
§ Primjer: kondenzator – komponenta realne mreže

C
kapacitet – element idealizirane mreže
17
T
E F
§ Fizikalne veličine električnih krugova:

§ napon u
§ inducirani napon e
§ struja i
§ energija W
§ snaga p
§ naboj q
§ magnetski tok f
§ ulančeni mag. tok y 18
6
T
E F
§ Primjer: RLC električni krug
19
T
E F
§ Primjer: električna mreža
20
T
Modeliranje električnih krugova E F
O
Osnovni pojmovi u nadomjesnoj mreži ili modelu
ČVORIŠTE:
§ Točka u mreži na koju su spojene tri ili više priključnica
21
7
T
Modeliranje električnih krugova E F
O
Osnovni pojmovi u nadomjesnoj mreži ili modelu
GRANA:
§ U seriju povezani elementi, a s dvije priključnice spojen na
dva čvorišta mreže
22
T
E F
§ Svakom paru čvorišta mreže pridružena je funkcija u(t):

§ u(t) je vremenski ovisna funkcija napona,
§ definirana valnim oblikom ž matematičkim izrazom i
§ smjerom.
+ u(
§ Orijentacija napona se označava t)
znakom “+” na jednom od
dvaju pridruženih čvorišta.
23
T
E F
§ Svakoj grani električne mreže pridružena je funkcija i(t):

§ i(t) je vremenski ovisna,
§ definirana valnim oblikom ž matematičkim izrazom i
§ smjerom
i naziva se strujom grane.
§ Smjer struje grane označava se strelicom.
24
8
T
E F
§ Napon pridružen paru čvorišta na kraju grane mreže naziva se

naponom grane.
25
T
E F
§ Kontura ili petlja: zatvoreni put sastavljen od više grana mreže.
Kontura ili petlja
Krenemo od jednog čvora i prolazimo zatvoreni put bez

prolaženja kroz bilo koji element ili čvor mreže više od
jedanput, a završetak polaska je na početnom čvoru.
26
T
E F
Referentni smjerovi i polariteti:
§ Za fizikalne veličine koje su funkcije vremena ili su neodređene

uvodimo referentne smjerove i polaritete.
§ Referentni smjer (polaritet) definiramo konvencijom
(proizvoljno), a stvarni smjer (polaritet) iskazujemo pozitivnim,
odnosno negativnim predznakom u odnosu na referentni.
27
9
T
E F
Referentni polaritet za naboj
28
T
E F
Referentni smjer struje
29
T
E F
Referentni polaritet za napon
30
10
T
E F
Referentni smjer za snagu

§ Treba uzeti u obzir referentni polaritet napona i referentni smjer
struje.
31
T
E F
Usklađeni referentni smjerovi za dvopolne elemente

§ Dvopolni elementi: udruženi referentni smjerovi struje i
polariteti napona
§ za otpornik
§ za kondenzator
u ab (t ) = u a 0 (t ) - u b0 (t ) 32
T
E F
§ za zavojnicu
u ab (t ) = u a 0 (t ) - u b0 (t )
33
11
T
E F

§ za izvor
§ naponski izvor: na stezaljkama
ima stalno isti napon
§ strujni izvor: u vanjski krug daje

stalno istu struju
34
T
E F
Klasifikacija elemenata
§ Linearnost – vrijedi načelo superpozicije
§ linearni elementi
§ Vremenska ovisnost
§ vremenski neovisni
§ Koncentrirani i raspoređeni elementi
§ koncentrirani
§ Aktivni i pasivni elementi
§ w(t)>0 – pasivan; w(t)<0 – aktivan (izvor)
35
T
E F
Pasivni elementi električnog kruga O
Karakteristika otpornika napon-struja (voltamperska

karakteristika)
1
R= u = f (i )
G
u (t )
tga = = R = konst . - krajnje vrijednosti su: R=0 i R=h
i (t ) 36
12
T
E F
Otpornik
§ Otpornik: dvopolni element kod kojeg su struja i napon
povezani prema Ohmovom zakonu:
u (t ) 1
u (t ) = i (t ) × R i (t ) = u (t ) × G R= =
i (t ) G
§ Trenutna snaga na otporniku je:
p (t ) = u (t ) × i (t ) = i 2 (t )× R ³ 0 troši energiju – u toplinu
§ Energija na otporniku je:

t t
w(t ) = ò p (t )dt = ò Ri 2 (t )dt ³ 0 pasivan
0 0 37
T
E F
Karakteristike kondenzatora
c ¹ konst.
q (t )
c= = konst.
u (t )
38
T
E F
Kondenzator (kapacitet)
§ Kondenzator: dvopolni element kod kojeg su naboj i napon
povezani preko kapaciteta:
q (t )
qc (t ) = C × u c (t ) C = c = konst .
uc (t )
§ Struja kondenzatora je: dqc (t ) du (t )

ic (t ) = =C c
dt dt
§ Napon na kondenzatoru je:
t t
1 1
uc (t ) = uc 0 + ò ic (t )dt ic (t )dt
C ò0
uc 0 =
C0
uc0 je početni napon u proizvoljno definiranom trenutku t=0. 39
13
T
E F
Kondenzator (kapacitet, linearna karakteristika)

§ Napon na kondenzatoru je kontinuirana funkcija
inače bi bilo:
du (t )
ic (t1 ) = C c 1 = ¥
dt
duc (t )
§ Snaga na kondenzatoru: pc (t ) = uc (t ) × ic (t ) = C × uc (t )
dt
pc (t ) > 0 - prima energiju
pc (t ) < 0 - daje energiju 40
T
E F
Kondenzator (kapacitet, linearna karakteristika)

§ Energija u kondenzatoru: q (t )
wc (t ) = wc (0 ) + ò u (t )dq
c
q (0 )
§ Početna ili zatečena energija je:

uc2 (0 )
wc (0 ) = C
2
§ Trenutna energije kondenzatora iznosi:

C × u c2 (t )
wc (t ) = ³0 pasivan
2
41
T
E F
Karakteristike svitka ili zavojnice (induktivitet, zanemaren

otpor)
§ Svitak ili zavojnica: dvopolni element kod kojeg su struja i
magnetski tok povezani preko induktiviteta.
y (t )
y (t )
y
y
dy L (t )
u L (t ) =
dt
di (t )
u L (t ) = L L
dt y
L=
i
42
14
T
E F
Svitak ili zavojnica (induktivitet, zanemaren otpor)
§ Napon na (linearnom) induktivitetu:

dy (t ) di (t )
u L (t ) = =L L
dt dt
§ Struja kroz induktivitet:

t
1
iL (t ) = i L (0 ) + ò u L (t )dt
L0
§ Zatečena ili početna struja kroz induktivitet:
0
1
iL (0 ) = ò u L (t )dt
L -¥ 43
T
E F
Svitak ili zavojnica (induktivitet, zanemaren otpor)
§ Struja kroz svitak je kontinuirana funkcija
inače bi bilo:
diL (t1 )
u L (t1 ) = L =¥
dt
44
T
E F
Karakteristike svitka ili zavojnice (induktivitet, zanemaren

otpor)
di (t )
§ Snaga u svitku: pL (t ) = uL (t ) × iL (t ) = LiL (t ) L
dt
y (t )
§ Energija svitka: wL (t ) = wL (0 ) + ò i (t )dy
L
y (0 )
iL2 (0 )
§ Početna energija je: wL (0 ) = L
2
iL2 (t )
§ Trenutna energija: wL = L ³0
2 45
15
T
E F
Aktivni elementi električnog kruga O
a) Idealni naponski izvor
§ Napon na priključnicama ne ovisi o struji.
b) Realni naponski izvor
46
T
E F
Aktivni elementi električnog kruga O
a) Idealni strujni izvor
§ Napon na priključnicama raste s otporom trošila.
b) Realni strujni izvor
47
T
E F
Osnovni zakoni električnih mreža O
§ Prvi Kirchhoffov zakon:

§ U čvoru je n grana.
n
§ Za svaki čvor vrijedi: å i (t ) = 0
j =1
j
§ Struje koje ulaze u čvor imaju predznak “+”: iul

§ Struje koje izlaze iz čvora imaju predznak “-”: iiz
n ul niz
§ odnosno: å i (t ) = å i (t )
j =1
ul
k =1
iz
48
16
T
E F
Osnovni zakoni električnih mreža O
§ Drugi Kirchhoffov zakon:

§ U zatvorenoj konturi je niz izvora napona uiz i pasivnih
elemenata npas na kojima su naponi upas.
§ Za svaku zatvorenu konturu vrijedi:
niz n pas
å u (t ) = å u (t )
j -1
iz
k -1
pas
§ Primjenjuje se uz proizvoljan smjer obilaska kontura

§ Izvori čiji smjer djelovanja (smjer u kojem nastoje potjerati struju)
je podudaran sa smjerom obilaska: predznak “+”
§ Naponi na pasivnim elementima kroz koje je referentni smjer struje
podudaran sa smjerom obilaska: predznak “+” 49
T
E F
VALNI OBLICI
NAPONA I STRUJA
50
T
E F
Uvod O
§ Električke veličine (naponi i struje) u odnosu na neovisnu

varijablu t (vrijeme) mogu biti:
§ vremenski nepromjenjivi (konstantni) ili
§ vremenski promjenjivi.
§ Razlikujemo vremenski promjenjive:
§ neperiodičke veličine (npr. struja nabijanja kondenzatora
koji je preko otpora spojen na izvor konstantnog napona) i
§ periodičke veličine čije se promjene trenutnih vrijednosti
tijekom vremena periodički ponavljaju.
§ Vremenske ovisnosti periodičkih električkih veličina u(t) ili i(t)
nazivamo valni oblici.
51
17
T
E F
Periodički promjenjiva veličina O
§ y(t1) – trenutna vrijednost

§ T – perioda ponavljanja (u sekundama)
§ f=1/T – frekvencija (Hz) (broj
ponavljanja periode u jednoj sekundi)
§ Ym – maksimalna ili tjemena vrijednost
(najveća vrijednost koju veličina
postigne u zadanoj periodi)
§ Matematički se periodičnost veličine (funkcije) izražava kao:
y(t ) = y (t + T ) = K = y(t + kT ), k Î N
§ gdje je: N = {0,1, 2, 3, 4, K}
52
T
E F
Izmjenične električne veličine O
u(t) § Ako periodički promjenjivi

napon ili struja u vremenu jedne
periode promijeni i svoj smjer
(poprimi negativne trenutne
vrijednosti) – takve veličine
t nazivamo izmjenične električke
i(t) veličine.
§ U praksi najčešće izmjenična
veličina ima jednake pozitivne i
negativne površine u
t vremenskom dijagramu (čista
izmjenična veličina).
53
T
E F
Izmjenične električne veličine O
§ U praksi najčešće izmjenični napon ili struja ima jednake

pozitivne i negativne površine u vremenskom dijagramu (čista
izmjenična veličina). u(t)
+
- T t
i(t)
+
- T t 54
18
T
Parametarsko karakteriziranje E F
O
periodičkih veličina
§ Vremenski nepromjenjive veličine precizno se mogu opisati
samo pomoću jednog parametra, npr. baterija 1,5V ili
akumulator 12V.
§ Pored trenutnih vrijednosti (kojih ima beskonačno mnogo), za
karakteriziranje periodički promjenjivih električkih veličina
(napona i struja) koriste se sljedeći parametri:
§ maksimalna ili tjemena vrijednost,
§ srednja vrijednost (istosmjerna komponenta),
§ vrijednost od vrha do dna,
§ efektivna vrijednost te
§ omjerni faktori. 55
T
E F
Srednja vrijednost (definicija) O
§ Srednja vrijednost struje i napona definira se kao:

T
1
T ò0
I sr = i (t ) dt
T
1
u (t )dt
T ò0
U sr =
§ i predstavlja matematičku srednju vrijednost, odnosno prosječnu

vrijednost periodičke veličine u vremenskom intervalu T.
56
T
E F
Srednja vrijednost (fizikalni smisao) O
§ Količina naboja koja se § Ista bi se količina naboja

u vremenu T prebaci prebacila u istom vremenu T
strujom i(t) jednaka je: konstantnom strujom Isr:
T
Q = ò i (t )dt Q = I sr × T
0
§ Dakle vrijedi:
T
ò i(t )dt = I
0
sr ×T
§ Isr predstavlja istosmjernu komponentu električke veličine

(struje ili napona). 57
19
T
E F
Elektrolitska srednja vrijednost O
§ Elektrolitska srednja vrijednost struje/napona definira se kao:

T
1
i (t ) dt
T ò0
I el =
T
1
u(t ) dt
T ò0
U el =
§ i predstavlja srednju vrijednost apsolutnih iznosa izmjenične

veličine.
58
T
E F
Vrijednost od vrha do dna O
§ Ypp je oznaka za napon/struju od vrha do dna (peak to peak).

Vrijednost tog parametra se ne mijenja s promjenom srednje
vrijednosti (istosmjerne komponente) valnog oblika.
§ Primjer:
uz U m1 = 5V i U m 2 = - 3V
U pp = U m1 - U m 2 = 8 V 59
T
E F
Efektivna vrijednost O
§ Efektivna vrijednost struje, odnosno napona definira se kao:
T
1 2
i (t )dt
T ò0
I ef = I =
T
1 2
u (t )dt
T ò0
U ef = U =
60
20
T
E F
Efektivna vrijednost (fizikalno) O
§ Efektivnu vrijednost periodički promjenjive struje određuje se

tako da se usporedi toplina koju razvija ta struja s toplinskim
učinkom konstante (istosmjerne) struje u istom periodu
vremena T.
§ Toplina koju razvija § Jednaka količina topline
vremenski promjenjiva koju razvija istosmjerna
struja i(t) jednaka je: struja Ief:
T
W = ò i 2 (t ) × R × dt W = I ef2 × R × T
0
T T
1 2
ò i (t )× R × dt = I × R × T Þ I ef =
T ò0
i (t )dt
2 2
§ Dakle vrijedi: ef
61
0
T
E F
Omjerni faktori O
§ Tjemeni faktor karakterizira izobličenje struje/napona u odnosu

na sinusni oblik. Definira se kao:
I U
kt = m kt = m
I ef U ef
§ Za sinusni oblik vrijedi: kt = 2
§ Faktor oblika omogućava određivanje efektivnih vrijednosti kod

instrumenata sa srednjim otklonom. Definira se kao:
I ef U ef
k0 = k0 =
I sr U sr
62
T
E F
Osnovni valni oblici O
§ Sljedeći valni oblici jesu osnovni (najčešće se koriste u praksi):

§ sinusni,
§ pilasti i
§ vremenski nepromjenjivi (konstanta).
63
21
T
E F
Sinusni valni oblik O
§ Sinusni valni oblik karakterizira:

§ amplituda Am,
§ kružna frekvencija w = 2pf = 2p/T
(u rad/s) te
§ fazni pomak (kut) a u odnosu na
ishodište.
æ 2p ö
f (t ) = Am sin ç t + a ÷ = Am sin (wt + a )
è T ø
§ Ako je a = 0, sinusoida prolazi kroz
ishodište.
2p
f (t ) = Am sin t = Am sin wt 64
T
T
E F
Fazni pomak O
i1 (t ) = I1m sin wt
i2 (t ) = I 2 m sin (wt + a )
i3 (t ) = I 3m sin (wt - a )
§ Struja i2(t) prethodi struji i1(t) za kut a, dok struja i3(t) kasni za
strujom i1(t) za kut a.
65
T
E F
Pilasti izmjenični valni oblik O
4U m
u(t ) = t za 0 < t < T / 4
T
4U
u(t ) = - m t + 2U m za T / 4 < t < 3T / 4
T
4U m
u(t ) = t - 4U m za 3T / 4 < t < T
T 66
22
T
Vremenski promjenjivi valni oblik E F
O
(konstanta)
§ Vremenski nepromjenjiva električka veličina (konstanta) može

se promatrati kao periodički valni oblik. Vrijednost periode T
može se proizvoljno odabrati.
u (t ) = U
67
T
E F
Sinusni valni oblik, omjerni faktori O
§ Srednja vrijednost: U sr = 0
U
§ Faktor oblika: k0 =
U sr
§ nije definiran.
§ Efektivna vrijednost:
1T 2 1T U2 T 1
u (t )dt = ò U m2 sin 2 wtdt = m ò (1 - cos 2wt )dt =
T ò0
U2 =
T 0 T 02
U m2 é T T
ù U m2 U
ê ò dt - ò cos 2wtdt ú = T ÞU = m
2T ë 0 0 û 2T 2
Um
§ Tjemeni faktor: kt = = 2 68
T
E F
Pilast valni oblik (istosmjerni) O
Um
§ Srednja vrijednost: U sr =
2
U 2
§ Faktor oblika: k 0 = =
U sr 3
Um
§ Efektivna vrijednost: U =
3
Um
§ Tjemeni faktor: kt = = 3
U
T 2 T
1 æUm ö 2 U2 2 U2 3 U2 U
T ò0 è T ø
U2 = ç ÷ t dt = m3 ò t dt = m3 T = m Þ U = m
T 0 3T 3 3
69
23
T
E F
Pilast valni oblik (izmjenični) O
§ Srednja vrijednost: I sr = 0
I
§ Faktor oblika: k0 =
I sr
§ nije definiran.
Im
§ Efektivna vrijednost: I =
3
Im
§ Tjemeni faktor: kt = = 3
I
70
T
E F
Napon konstantnog valnog oblika O
§ Srednja vrijednost: U sr = U
§ Efektivna vrijednost: U ef = U
T T
1 1 1
T ò0
U ef2 = U 2 dt = U 2 ò dt = U 2T = U 2 Þ U ef = U
T 0
T
71
T
E F
Poluvalno/punovalno ispravljeni napon O
§ Poluvano ispravljeni napon æT ö

1ç2 ÷
T
T=
2p U sr = ç ò U m sin wt dt + ò 0dt ÷ =
w T ç0 T ÷
è 2 ø
2U m U m
= = 0,318U m
Tw p
Um
U=
2
§ Punovalno ispravljeni napon
p 2U m
T=
w U sr = = 0,637 U m
p
Um
U= 72
2
24
T
E F
Posebni slučajevi valnih oblika O
§ Razlikujemo dva posebna slučaja valnih oblika:

§ periodički niz impulsa i
§ složeni valni oblik.
73
T
E F
Periodički niz impulsa O
§ Periodički niz impulsa struje/napona y(t) dobiva se tako da se

osnovni valni oblik (sinusni, pilasti ili vremenski nepromjenjivi)
“gasi” u određenim vremenskim intervalima (najčešće su to
višekratnici perioda osnovnog valnog oblika). Na taj način
dobivamo niz sinusoidalnih, pilastih ili pravokutnih impulsa.
74
T
E F
Periodički niz impulsa O
§ Impulse karakteriziramo s dva vremenska parametra:

§ period ponavljanja T i
§ vrijeme trajanja impulsa t.
§ Ukoliko znamo efektivnu i srednju vrijednost osnovnog valnog
oblika, onda jednostavno možemo proračunati efektivne i
srednje vrijednosti impulsa. Pri proračunu parametara impulsa
efektivna, odnosno srednja vrijednost osnovnog oblika umanjuje
se za odgovarajući faktor:
t
§ efektivna vrijednost impulsa: Yef = Yef osnovno ×
T
t
§ srednja vrijednost impulsa: Ysr = Ysrosnovno ×
T
§ Za t → T niz impulsa se pretvara u osnovni valni oblik. 75
25
T
E F
Zadatak: sinusni impulsi O
t
§ Za niz sinusnih impulsa poznat je omjer: = 0, 4
T
§ Odredite efektivnu i srednju vrijednost takvih impulsa. Također
odredite snagu koju bi takva struja razvijala prolazeći kroz otpor
R = 4W. Zadano: Im= 2A.
t Im t I
I ef = I ef osnovno × = × = m × 0,632 P = I ef2 × R
T 2 T 2
t
§ Srednja vrijednost impulsa: I sr = I srosnovno × =0
T 76
T
E F
Zadatak: pilasti impulsi O
§ Odredite efektivnu i srednju vrijednost niza pilastih impulsa

zadanog dijagramom ako je poznato: t
= 0,667
T
§ Efektivna vrijednost impulsa:

t Um t Um
U ef = U ef osnovno × = × = × 0,816
T 3 T 3
t Um
§ Srednja vrijednost impulsa: U sr = U srosnovno × = × 0,666
T 2 77
T
E F
Zadatak: pravokutni impulsi O
§ Odredite efektivnu i srednju vrijednost niza pilastih impulsa

zadanog dijagramom ako je poznato: t = 0,33
T
§ Efektivna vrijednost impulsa:

t t
I ef = I ef osnovno × = Im × = I m × 0,577
T T
t
§ Srednja vrijednost impulsa: I sr = I srosnovno × = I m × 0,333
T 78
26
T
E F
Složeni valni oblici O
§ Općenito složeni valni oblik predstavlja zbroj više (npr. N)

valnih oblika koje nazivamo komponente. Komponente imaju
vlastite srednje i efektivne vrijednosti Y1sr, ... , YNsr, odnosno
Y1ef, ... , YNef. Za praksu su zanimljivi složeni valni oblici koji se
mogu predstaviti zbrojem po vremenu nepreklapajućih
(disjunktnih) impulsa ili koji se mogu dobiti dodavanjem
istosmjerne komponente.
79
T
Zbroj N po vremenu nepreklapajućih E F
O
impulsa
§ Za impulse koji se ne preklapaju u vremenu vrijedi: kad je jedan

aktivan, svi ostali moraju biti “ugašeni”. Zbrajanjem N takvih
impulsa dobije se složeni valni oblik:
y(t ) = y1 (t ) + y2 (t ) + K + y N (t )
§ Može se dokazati da općenito vrijedi: kvadrat efektivne

vrijednosti takvog složenog oblika jednak je zbroju kvadrata
efektivnih vrijednosti komponenata, tj.:
Yef = Y12ef + Y22ef + K + YNef

2
80
T
Zbroj N po vremenu nepreklapajućih E F
O
impulsa
§ Primjer: složeni valni oblik sastavljen od 2 komponente:
Y1m t 1
Y12ef = ×
3 T
t2
Y2 ef = Y2 m
T
Yef = Y12ef + Y22ef

81
27
T
E F
Dodavanje istosmjerne komponente O
§ Ako osnovnom valnom obliku u1(t) dodamo istosmjernu

komponentu u0=U0 dobijemo složeni valni oblik: u (t ) = U 0 + u1 (t )
82
T
E F
Dodavanje istosmjerne komponente O
§ Moguće je dokazati da za efektivnu vrijednost složenog valnog

oblika vrijedi izraz:
U ef = U 02 + 2U 0U sr + U12
U sr = 0
U ef = U 02 + U 12
83
T
Primjer: dodavanje istosmjerne E F
O
komponente
§ Odredi efektivnu vrijednost izvora u(t) prema slici.
u1 (t ) = U1m sin wt
u (t ) = U 0 + u1 (t )
U12m
§ Efektivna vrijednost: U = U 02 +
2
84
28
T
E F
Fourier-ov red O
§ Svaki se periodički valni oblik y(t) može rastaviti na

harmoničke komponente (harmonike) u obliku Fourier-ovog
reda: a ¥
y(t ) = 0 + å (an cos nwt + bn sin nwt )
2 n=1
§ gdje je:
§ n – cijeli broj (1, 2, 3, ... , h),
§ w=2pT – kružna frekvencija 1. (osnovnog) harmonika,

§ T – perioda periodičkog valnog oblika,
§ a0/2 – srednja vrijednost periodičkog valnog oblika
(istosmjerna komponenta),
§ an i bn – amplitude n-tog harmonika. 85
T
Principi dobivanja izmjeničnog E F
O
(sinusnog) napona
§ Svitak s N zavoja rotira konstantnom brzinom w u homogenom

magnetskom polju gustoće B.
§ Magnetski tok koji obuhvaća svitak vremenski se mijenja i
iznosi:
F = B × S × cos a = F max × cos wt
§ gdje je S površina svitka. 86
T
Principi dobivanja izmjeničnog E F
O
(sinusnog) napona
§ Vremenska promjena obuhvaćenog magnetskog toka svitka
inducirat će EMS:
dF
e(t ) = - N = NF maxw sin wt
dt
§ Veličine N, ω , Φmax su konstantne pa će amplituda inducirane
EMS iznositi:
Emax = NwF max
§ Inducirana EMS:
e(t ) = Emax sin wt
87
29
T
Princip dobivanja izmjeničnog E F
O
(sinusnog) napona
§ Napon sinusoidalno promjenjiv: e (t ) = Emax × sin wt
2p × n
§ Kutna brzina (promjena kuta u 1 sekundi): w =
60
§ Kutna brzina se može izraziti i preko frekvencije: w = 2p × f
§ Amplituda induciranog napona je: Emax = N × 2p × f × F max
§ Efektivna vrijednost induciranog napona:

E 2p
E = max = N × f × F max = 4, 44 Nf F max 88
2 2
T
Primjeri izvedbe generatora E F
O
izmjeničnog napona – turbogeneratori
§ Pogonski stroj: parna ili plinska

turbina
§ Široki raspon snaga (najveći TG
u nuklearnoj elektrani – 4-polni
1710MVA)
89
T
O
izmjeničnog napona - hidrogeneratori
§ Pogonski stroj: vodna turbina

§ Širok raspon snaga, danas već i preko
800MVA
90
30
T
O
izmjeničnog napona
§ Pogonski stroj: dizelski motor

§ Grade se za širok raspon
brzine vrtnje
§ Snaga dizelskih agregata
ograničena je mogućnostima
izrade motora, najčešći su do
50-ak MVA (sporohodni)
91
T
Priključivanje otpornika na sinusni E F
O
napon
u (t ) = U m sin wt , a u = 0
u (t ) U m
i (t ) = = sin wt
R R
i (t ) = I m × sin wt , a i = 0
Um
§ gdje je: Im =
R
§ amplituda struje.
§ Napon i struja na otporniku su u fazi, tj. fazni kut između

napona i struje je: j = a u - a i = 0 92
T
Priključivanje induktiviteta na sinusni E F
O
napon
u (t ) = U m sin wt , a u = 0
1 U
i (t ) = u (t )dt = - m cos wt =
Lò wL
Um æ pö p
= sin ç wt - ÷ a i = -
wL è 2ø 2
Um
§ Amplituda struje određena je izrazom: I m =
wL
§ Parametar wL ograničava struju kroz induktivitet pa ga
nazivamo induktivnim otporom XL=wL (u W). Struja kroz
induktivitet iznosi: æ pö p
i (t ) = I m sin çwt - ÷, a i = -
è 2ø 2 93
31
T
Priključivanje induktiviteta na sinusni E F
O
napon
u (t ) = U m sin wt , a u = 0
æ pö p
i (t ) = I m sin ç wt - ÷, a i = -
è 2ø 2
§ Napon prethodi struji (ili struja kasni za naponom) na

induktivitetu za p/2 (90º), tj. fazni kut između napona i struje je:
p
j = a u - a i = -a i = 94
T
Priključivanje kapaciteta na sinusni E F
O
napon
u (t ) = U m sin wt , a u = 0
du (t )
i (t ) = C = wC × U m cos wt =
dt
U æ pö p
= m sin ç wt + ÷ a i =
1 è 2ø 2
wC
U
§ Amplituda struje određena je izrazom: I m = m
1
wC
§ Parametar 1/wC ograničava struju kroz kapacitet pa ga
nazivamo kapacitivnim otporom XC=1/wC (u W). Struja kroz
induktivitet iznosi: æ pö p
i (t ) = I m sin çwt + ÷, a i = 95
è 2ø 2
T
Priključivanje kapaciteta na sinusni E F
O
napon
u (t ) = U m sin wt , a u = 0
æ pö p
i (t ) = I m sin ç wt + ÷, a i =
è 2ø 2
§ Napon kasni za strujom (ili struja prethodi naponu) na

kapacitetu za p/2 (90º), tj. fazni kut između napona i struje je:
p
j = a u - a i = -a i = - 96
2
32

Uvodno - Predavanje GE 2013 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvodno - Predavanje GE 2013 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T

§ Pravila ponašanja u predavaoni

§ ELEKTRIČNI KRUGOVI (Electrical Circuits)

§ ELEKTRIČNE MREŽE (Electrical Networks)

§ ELEKTRIČNA MREŽA je skup smisleno povezanih

§ Primjer: mreža kućanskih aparata

§ Primjer: računalna mreža

FIREWALL HUB GATEWAY

Za potrebe analize električne mreže nužno je definirati njen

§Realna električna mreža §Matematički model

§Električne naprave §Idealizirani elementi

§Fizikalne zakonitosti u §Matematička svojstva

§ Komponente realnih električnih krugova karakterizirane su:

§ U nadomjesnoj shemi ili modelu:

§ Spojnu shemu pretvaramo u električku shemu: izvor i trošilo

§ Otvoren krug (prazni hod)

§ Primjer: otpornik – komponenta realne mreže

§ U nadomjesnoj mreži - modelu

§ Primjer: zavojnica ili svitak – komponenta realne mreže

§ U nadomjesnoj mreži - modelu

§ Primjer: kondenzator – komponenta realne mreže

§ U nadomjesnoj mreži - modelu

§ Fizikalne veličine električnih krugova:

§ Primjer: RLC električni krug

§ Primjer: električna mreža

§ Svakom paru čvorišta mreže pridružena je funkcija u(t):

§ Svakoj grani električne mreže pridružena je funkcija i(t):

§ Napon pridružen paru čvorišta na kraju grane mreže naziva se

§ Kontura ili petlja: zatvoreni put sastavljen od više grana mreže.

Kontura ili petlja

Krenemo od jednog čvora i prolazimo zatvoreni put bez

Referentni smjerovi i polariteti:

§ Za fizikalne veličine koje su funkcije vremena ili su neodređene

Referentni polaritet za naboj

Referentni smjer struje

Referentni polaritet za napon

Referentni smjer za snagu

Usklađeni referentni smjerovi za dvopolne elemente

Usklađeni referentni smjerovi za dvopolne elemente

Usklađeni referentni smjerovi za dvopolne elemente

§ strujni izvor: u vanjski krug daje

Karakteristika otpornika napon-struja (voltamperska

§ Energija na otporniku je:

§ Struja kondenzatora je: dqc (t ) du (t )

Kondenzator (kapacitet, linearna karakteristika)

Kondenzator (kapacitet, linearna karakteristika)

§ Početna ili zatečena energija je:

§ Trenutna energije kondenzatora iznosi:

Karakteristike svitka ili zavojnice (induktivitet, zanemaren

Svitak ili zavojnica (induktivitet, zanemaren otpor)

§ Napon na (linearnom) induktivitetu:

§ Struja kroz induktivitet:

Svitak ili zavojnica (induktivitet, zanemaren otpor)

§ Struja kroz svitak je kontinuirana funkcija

Karakteristike svitka ili zavojnice (induktivitet, zanemaren

a) Idealni naponski izvor

§ Napon na priključnicama ne ovisi o struji.

b) Realni naponski izvor

a) Idealni strujni izvor

§ Napon na priključnicama raste s otporom trošila.

b) Realni strujni izvor

§ Prvi Kirchhoffov zakon:

§ Struje koje ulaze u čvor imaju predznak “+”: iul